Naš region prolazi kroz turbulentna vremena, ali jedno ostaje nepromijenjeno - naša odlučnost da očuvamo mir, stabilnost i slobodu. Jedna od glavnih poruka je da Balkan ne smije biti prepušten sebi ili trećim akterima. Danas to ponavljamo još snažnije. Ako Evropska unija i SAD ne iskoriste ovaj trenutak i ne ubrzaju integraciju svih država Zapadnog Balkana neko treći će zauzeti taj prostor, a to ne smijemo dozvoliti - kazao je na otvaranju To Be Secure (2BS) foruma predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera u Budvi. On je na ovom događaju, u organizaciji Atlantskog saveza, rekao da budućnost našeg regiona moramo uzeti u svoje ruke, a ona je čvrsto vezana uz EU i NATO. Svijet se, kako dodaje, u 15 godina koliko traje ovaj Forum promijenio, te da se suočavom sa pojavom globalnog rata i novim bezbjednosnim prijetnjama - od sajber napada, hibridnog ratovanja i dezinformacija. On je poručio da je „naš sljedeci cilj EU“.&nbsp; - To nije samo politička odluka već vizija drustva u kom hoćemo da živimo. To je obećanje da obavljanje državnog posla više neće biti unosno, već zahtjevno i nepopularno jer treba zasukati rukave i raditi naporno. Znam da taj put neće biti lagan. Reformisati pravosuđe, graditi institucije, mijenjati navike - svej je to vrlo bolan proces. Mi moramo odabrati da se usudimo i idemo naprijed. Biće onih koji će pokušati da nas zaustave na tom putu, biće stranih uticaja, ali i onih kod kuće kojima odgovora da nema promjena i da se sistem ne mijenja jer žive od njegovih slabosti. Poručujemo im da im neće uspjeti. Znamo da postoje ekstremističke struje i akteri kojima smeta zapadni kurs Crne Gore, ali njihovi pokušaji biće osujećeni jedinstvom naših institucija, podrškom saveznika i voljom većine građana - istakao je Kentera. On je naglasio kako moramo iskoristiti prostor koji je otvorio rat u Ukrajini, dodajući i da je američko prisustvo i prijateljstvo za Crnu Goru jako važno i ono ostaje konstanta.&nbsp; - Dijelimo iste vrijednosti i to se neće promijeniti koja god da je administracija u Vašingtonu - rekao je Kentera. Ulazak Crne Gore je, prema njegovim riječima, bitan i za Evropsku uniju, jer će tako zaokružiti svoju prostor na jugoistoku i poslati poruku da projekat ujedinejne Evrope nije završen dok sve demokratije ne budu zajedno. Istakao je i važnost dobro susjedskih odnosa, a najbolji primjer je, kako navodi, odnos sa Hrvatskom.&nbsp; - Naš odnos pokazuje da stabilni Balkan nije samo naš interes nego interes čitave Evrope. Nećemo nikome dozvoliti da taj odnos naruši - poručio je Kentera. <h2>Progres Crne Gore testament posvećenosti euroatlantskoj budućnosti</h2> Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke rekla je, pored ostalog, da je progres Crne Gore u vladavini prava i modernizaciji vojske testament posvećenosti euroatlantskoj budućnosti, a da bi se to nastavilo mora nastaviti sa reformama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003121036_c6cf8ec7944768326f81e0171fa2b05888967ca5d3a673e39ff378b4b20df82a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251003121036_c6cf8ec7944768326f81e0171fa2b05888967ca5d3a673e39ff378b4b20df82a" data-rendition-name="original" width="3648" height="2432" loading="lazy" alt="Džudi Rajzing Rajnke"> <figcaption>Džudi Rajzing Rajnke(Photo: 2BS Forum)</figcaption> </figure>  Rajnke je, na ovom događaju u organizaciji Atlantskog saveza, navela da će vođstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu nastaviti da raste. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSuYglzO7V8E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kentera: Ako EU i SAD ne ubrzaju integraciju država ZB neko treći će zauzeti taj prostor

Jubilarni 15. međunarodni To Be Secure (2BS) Forum, koji počinje sjutra u Budvi, izazvao je nikad veće interesovanje međunarodne javnosti, posjetilaca i medija, saopštili su organizatori.&nbsp;
Forum, koji će 3. i 4. oktobra okupiti predsjednike, ministre, lidere i stručnjake iz oblasti globalne i transatlantske bezbjednosti, ovim je dodatno potvrdio status jednog od najuticajnijih političko-bezbjednosnih događaja u jugoistočnoj Evropi.&nbsp;
- Tokom naredna dva dana, više od 55 govornika i više od 500 učesnika raspravljaće o najvažnijim bezbjednosnim izazovima današnjice - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Strateški partneri Foruma su NATO i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
- Među govornicima 15. jubilarnog 2BS Foruma biće predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, zamjenica ministarke za Evropu i vanjske poslove Republike Albanije Megi Fino, te državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Sztáray. Forum će ugostiti i bivšeg predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora, ministra javne uprave Crne Gore Maraša Dukaja, poslanika u Evropskom parlamentu i stalnog izvjestioca EP-a za Crnu Goru Marjana Šareca, zamjenika generalnog direktora i direktora za Zapadnu Evropu u Evropskoj službi za vanjsko djelovanje Emanuela Giaufreta, direktora za saradnju u oblasti odbrane i bezbjednosti NATO-a Piersa Cazaleta, te direktora Obavještajnog i situacionog centra Evropske unije (EU INTCEN) Danijela Markića - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik kompanije Eagle Hills Mohamed Alabar će, kako dodaju, na ovogodišnjem 2BS Forumu govoriti o značaju bezbjednosti i predvidivosti poslovnog ambijenta za investitore.&nbsp;
- Poseban akcenat stavljen je na značaj strateškog komuniciranja, kojem je posvećen drugi dan Foruma pod nazivom 2BS Stratcom. Ovogodišnji 2BS Forum dolazi u ključnom trenutku za euroatlantsku bezbjednost, u svjetlu rastuće geopolitičke nestabilnosti, hibridnih i konvencionalnih prijetnji, te sve većeg značaja upotrebe vještačke inteligencije i informacija kao oružja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
<h2>Jubilej vodećeg političko-bezbjednosnog foruma u regionu&nbsp;</h2>
Od osnivanja 2011. godine 2BS Forum je, kako ističu organizatori, oblikovao nacionalne, regionalne i međunarodne bezbjednosne okvire. Program uključuje panel diskusije, tematske događaje i ekskluzivne brainstorming sesije, ali i bilateralne, ministarske i poslovne sastanke, pružajući jedinstvenu priliku za dijalog, saradnju i zajedničko pronalaženje rješenja.&nbsp;
- Tokom proteklih 15 godina ugostio je šefove država i vlada, ministre, parlamentarce, diplomate, predstavnike međunarodnih organizacija i akademske zajednice, kao i bezbjednosne eksperte sa obje strane Atlantika. Do danas, 2BS Forum je okupio više o 500 govornika na više od 200 panela, uz prisustvo više od 5.000 učesnika iz više od 60 zemalja. Među počasnim gostima u prethodnim godinama bili su Volodimir Zelenski, Mirča Džoana, Borut Pahor, Stevo Pendarovski, Kolinda Grabar-Kitarović, Gabrijel Eskobar, Miroslav Lajčak, Džon Mekejn, Dejmon Vilson, Tonino Picula, Vladimir Bilčik, ser Stjuart Pič i mnogi drugi - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sve informacije o ovogodišnjem 2BS Forumu dostupne su na zvaničnom sajtu Foruma, a program će biti moguće pratiti uživo putem zvaničnog YouTube kanala.

Nikad veće interesovanje međunarodne javnosti za 2BS Forum

Neefikasne institucije, slaba participacija građana, površne reforme i politička instrumentalizacija javnog sektora među glavnim su uzrocima demokratske stagnacije, ocijenjeno je na okruglom stolu Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Profesorica Olivera Komar sa Fakulteta političkih nauka ocijenila je da crnogorska demokratija ne uspijeva da razvije snažno civilno društvo.&nbsp;
- To što postoji par nevladinih organizacija koje su prilično aktivne i bučne, to ne znači da mi imamo civilno društvo. Ako pogledate bilo koju definiciju političke kulture, mi tu padamo odmah – kazala je ona.
Komar upozorava da društvu nedostaje i minimalni konsenzus.
- Jedini konsenzus koji mi imamo, jeste da želimo u Evropsku uniju, ali kad malo čačnete šta to za ljude znači, onda vidite zapravo da ljudi na drugačiji način doživljavaju šta je to. Dakle, koji god da uzmete parametar, mi po tim parametrima zapravo doživljavamo ponovo jednu vrstu krize demokratije – kazala je ona.
Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović smatra da je percepcija o višem stepenu demokratije varljiva jer su politički akteri slabi, ali moćni u blokadama.
- Sada imamo veći broj slabih aktera, ali i slabi akteri veoma često imaju veto moć. Moji strahovi govore da sve ono što je obećavano u izbornoj reformi se neće desiti – kazao je on.
Ističe i da institucije nisu razvijene niti otporne na politički uticaj.
- I tužilaštvo i sudstvo usaglašavaju svoje stavove sa onim što je volja vladajuće većine, čak i bez većeg pritiska. Oni moraju da pokažu da su otporni na one koji vladaju – kazao je Vujović.
Komunikolog i psiholog Radoje Cerović ocijenio je da se Crna Gora iz plemenskog modela preselila u partitokratski, bez stvarnog zajedničkog interesa.
- Političke partije se ponašaju na način na koji se ponašaju plemenske starješine. Ta vrsta pomirenja sa činjenicom da ne postoji res publica stvorila je prepreke da se izgradi ono što su preduslovi za pridruživanje EU – ocijenio je Cerović
Dodao je da emocionalni mehanizmi kontrole stvaraju dodatne društvene pukotine.
- Sva ta dugmad su vrlo jako pritisnuta da bi se dovelo do što većeg cijepanja društvenog tkiva... postoji duboka rezignacija, osjećaj da je prljav teren baviti se politikom – kazao je on.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić ukazala je na problem političkog miješanja u medijski prostor.
- Uoči sjednice Parlamenta Vlada je na brzinu promijenila određene medijske zakone, konkretno način i uslove za izbor generalnog direktora Javnog servisa, jedne od najznačajnijih institucija u država. To je ogolilo tendenciju ovih vlasti za političkom kontrolom ključnih medijskih institucija u zemlji – kazala je ona.
Nikolić upozorava da i pored solidnog zakonodavnog okvira, nepoštovanje zakona i sudskih odluka ugrožava medijske slobode.
- &nbsp;U ovih godinu imamo jednu bahatost na čelnoj funkciji koja se ogleda u tome da se ne poštuju sudovi i odluke sudova ove države. Mi na djelu imamo nepoštovanje zakona od ključnih medijskih institucija u državi. Imamo uporno odlaganje izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge. To važno tijelo je u riziku da ne može da obavlja svoj posao jer je mandat dvojici članova u Savjetu istekao. Mi imamo vrlo solidan zakonodavni okvir što se tiče medijske scene, ali nemamo primjenu zakona, a tu su i opstrukcije i politička kontrola, te tendencija da se tako i nastavi - kazala je Nikolić.&nbsp;

Institucije slabe, reforme površne, demokratija u stagnaciji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sreo se u Dejtonu sa predsjednikom Atlantskog savjeta Fredom Kempeom, a tom prilikom su razgovarali o trenutnim globalnim izazovima, kao i o ulozi transatlantskog savezništva u očuvanju stabilnosti.
- U tom kontekstu, istakao sam važnost strateškog partnerstva između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, koje predstavlja temelj našeg zajedničkog opredjeljenja za mir, bezbjednost i demokratiju - kako u regionu Zapadnog Balkana, tako i šire - saopštio je Milatović na Iks mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1926735503556022633&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović - Kemp: Strateško partnerstvo Crne Gore i SAD-a temelj zajedničkog opredjeljenja za mir, bezbjednost i demokratiju

Predsjednik Češke Petr Pavel posjetiće tokom zvaničnog boravka u Crnoj Gori Atlantski savez Crne Gore. 
On će sjutra sastati sa predsjednikom Atlantskog saveza, dr Savom Kenterom, te obići Digitalni forenzički centar (DFC), koji djeluje u okviru Atlantskog saveza.
- Sastanak će biti prilika za razmjenu mišljenja o ključnim pitanjima regionalne i evropske bezbjednosti i izazovima koje donosi maligni strani uticaj na Zapadnom Balkanu i centralnoj Evropi. Posebna pažnja biće posvećena borbi protiv dezinformacija i jačanju otpornosti društava u svjetlu aktuelnih globalnih izazova - najavljeno je iz Atlantskog saveza.
Kako su istakli, posjeta Pavela Atlantskom savezu Crne Gore potvrđuje poziciju ove institucije kao ključnog partnera u Crnoj Gori u promociji euroatlantskih vrijednosti, i ističe značaj Digitalnog forenzičkog centra kao regionalnog lidera u borbi protiv hibridnih prijetnji.

Pavel u posjeti Atlantskom savezu, sastaće se sa Kenterom

Zvone crvena zvona na uzbunu kada je riječ o budućnosti Crne Gore, poručio je profesor Nebojša Vučinić, na okruglom stolu Atlantskog saveza Crne Gore na temu dvojnog državljanstva pod nazivom „Dvojno državljanstvo – Put do nacionalnog i političkog inžinjeringa?“. Vučinić je rekao da su na temu dvojnog državljanstva do sada raspravljali nevladine organizacije i građanski aktivisti, ali da o njoj moraju da se izjasne institucije - Crnogorska akademija, Pravni fakulteti i strukovna udruženja. On je istakao kako državljanstvo nije urođeno ljudsko pravo već diskreciono nadležnost države koja proizilazi iz suverene vlasti države. - Tu imamo lica koja imaju vezu sa Crnom Gorom, ali ne žive tu. Druga kategorija su oni koji žive u Crnoj Gori a nemaju državljanstvo. Ovdje je cilj da se prvima da državljanstvo jer će drugi svoj status riješiti prema postojećim propisima. Takva vrsta dvojnog državljanstva nije moguća jer je to zloupotreba prava i morao bi se mijenjati Ustav što je kompleksna procedura. Zato se ovo i radi ispod žita da se javnost dovede pred svršen čin. Cilj je da se Crna Gora ukine kao su suverena država i da postane južna pokrajina Srbije na moru - podvukao je Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151112_5dadd43d80ab5849d283e4332d3ebca20104e2a722a0dbaa30b8eccac3aced45.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107151112_5dadd43d80ab5849d283e4332d3ebca20104e2a722a0dbaa30b8eccac3aced45" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>Nebojša Vučinić(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>Radulović: Dvojno državljanstvo pokreće brojna pitanja</h2> Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović je rekao da dvojno državljanstvo pokreće brojna pitanja - od zapošljavanja u javnoj upravi do služenja vojnog roka. - Uvođenje dvojnog državljanstva mora se sagledati sa više aspekata. Posebno sa ustavnog, a u skladu sa ustavnim odredbama i mogućom promjenom Ustava - naveo je Radulović. Takođe, on je naznačio da nije moguće mijenjati Ustav dopunom jer taj institut ne postoji.&nbsp; - Nosilac suvereniteta je građanin koji ima državljanstvo, a ovaj zakon bi omogućio da 300 hiljada građana dobiju pravo na suverenitet - rekao je Radulović. <h2>Bugarin: Glavna prepreka nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke</h2> Ekspert za imigraciono pravo Bojan Bugarin kazao je da Zakon jasno precizira kako se dobija državljanstvo.&nbsp; - Jedino validno rješenje za uvođenje dvojnog državljanstva bilo bi potpisivanje sporazuma sa drugim državama. Crna Gora je sa već oko 2008. godine radila na takvom sporazumu, a glavna prepreka je bila nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke sa nama - rekao je Bugarin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151112_55746b922bc0718a6b4c8091fa38251d3db28ab7f1170823326a2d027baf6181.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241107151112_55746b922bc0718a6b4c8091fa38251d3db28ab7f1170823326a2d027baf6181" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Bojan Bugarin"> <figcaption>Bojan Bugarin(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  On napominje da bi se svaki značajniji upliv novih državljana odrazio na birački spisak. - Čujemo brojne ideje koje nijesu u skladu sa zakonima, kao da tim ljudima ne treba dozvoliti da prijave prebivalište ili 20 godina im ne dozvoliti da glasaju, što su nonsensi. Svaki značajniji upliv novih državljana bi se odrazio na birački spisak koji već nije sređen. Svaka promjena po ovom pitanju mora biti rezultat širokog političkog konsenzusa i podržan od strane stranih partnera - naglasio je Bugarin. <h2>Kentera: Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori</h2> Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera ocijenio je da dvojno državljanstvo daje mogućnost vanjskih uticaja u unutrašnjim poslovima Crne Gore.&nbsp; - Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori. Takvi građani u bezbjednosnim institucijama mogu dijeliti osjetljiva podatke bitne za nacionalnu bezbjednost - rekao je Kentera. On je napomenuo da postoji rizik od infiltracije stranih agenata u institucije sistema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151112_ca62ea48e42b0f868984eb86151931f80e62a4a6de7197773b582756e72017d7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241107151112_ca62ea48e42b0f868984eb86151931f80e62a4a6de7197773b582756e72017d7" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Savo Kentera"> <figcaption>Savo Kentera(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  Napominje da je Crna Gora članica NATO i kandidat za EU te da bi uvođenje dvojnog državljanstva moglo uticati na primjenu vanjske politike.&nbsp; - Povećava se i rizik od hibridnih napada, jačanje širenja dezinformacija, političke pritiske. Građani sa dvojnim državljanstvom mogu se suočiti sa pravnom nesigurnošću, posebno kada je riječ o služenju vojnog roka - naveo je Kentera. <h2>Krivokapić: Želi se raditi u korist srpskog i ruskog svijeta</h2> Bivši predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je ocijenio da se kroz dvojno državljanstvo želi preuzeti država u korist srpskog i ruskog svijeta. Državljanstvo je, kaže, ovdje model anšlusa za male države. - Na Balkanu samo je Crna Gora građanska, svi ostali nijesu. Ako imate na sceni veliki državne projekte, jasno vam je da je državljanstvo korak ka tome - rekao je Krivokapić. <h2>Đurović: Ustav mijenjati pred kraj proces pristupanja</h2> Profesorka Gordana Đurović ja podsjetila da Crna Gora ima obavezu u reformskoj agendi da mijenja Ustav do 2024. zbog ministra pravde. - Mislim da to ne treba da se radi jer će dovesti do političke nestabilnosti već da treba to mijenjati pred kraj procesa pristupanja - ocijenila je Đurović i kazala kako smatra da po pitanju državljanstva trebamo tražiti pomoć EU i zamoliti ih za razumijevanje <h2>Đukanović: Misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori</h2> Politikološkinja Nikoleta Đukanović je kazala da je dvojno državljanstvo platforma za dominaciju prosrpskih partija u Crnoj Gori. Ona je istakla da je potrebna izmjena izbornog zakonodavstva koja, kaže, nikako da se desi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151116_935b74f27d8414ee0df8a3caca9925391922748fc8607b26c00ccc5945f3c423.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241107151116_935b74f27d8414ee0df8a3caca9925391922748fc8607b26c00ccc5945f3c423" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Nikoleta Đukanović"> <figcaption>Nikoleta Đukanović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  - Nijesmo u stanju da riješimo manjkavosti sistema, a ne da upravljamo mogućim zloupotrebama - kazala je Đukanović. Kaže kako je izmjena Zakona o državljanstvu „misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori“. - Inicijatori obećali dijalog, ali im ta vrsta dijaloga inače nije svojstvena - podsjeća Đukanović. Smatra kako je riječ o „smišljenim i koordinisanim akcijama koje su uperene prema upitnosti zadržavanja suverenosti države uz jednu izrazitu bahatost“.

Vučinić: Zvone crvena zvona; Krivokapić: Dvojno državljanstvo model anšlusa Crne Gore

Atlantski savez Crne Gore, koji je organizovao 2BS forum, izrazio je žaljene što premijer Milojko Spajić nije prepoznao značaj događaja kao prestižne regionalne platforme za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim izazovima, te što nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori.
Spajić je na mreži X jutros izrazio nezadovoljstvo organizacijom, odnosno učesnicima vodeće političko-bezbjednosne konferencije na Zapadnom Balkanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-dukanovic-milatovic-2bs-forum-iskoristili-kao-speed-dating-platformu-za-utvrdivanje-koalicije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vlada Crne Gore je ove, kao i ranijih godina, bila pokrovitelj 2BS foruma, očekujući da će Crna Gora ugostiti eminentne stručnjake iz odbrane i bezbjednosti. Nasuprot očekivanjima - dobili smo uglavnom platformu za analizu lokalnih izbora vajnih stručnjaka Đukanovića i Milatovića koji su utušili strane goste tužakanjem protiv sopstvene države, koristivši forum i kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije - naveo je Spajić na mreži X.
Iz Atlanskog saveza su kazali da je 2BS Forum četrnaesti put zaredom pokazao da je najozbiljnija bezbjednosna konferencija u Jugoistočnoj Evropi, sa preko 400 učesnika iz više od 25 zemalja iz cijelog svijeta, među kojima su eminentni međunarodni profesori, eksperti, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, najviši predstavnici NATO i EU, koji su juče učestvovali u otvorenim diskusijama na teme bezbjednosti, vanjske politike i budućnosti regiona.
Podsjetili su da je primarni cilj 2BS Foruma, od osnivanja 2011. godine, konstruktivna razmjena ideja i rješenja za akutne probleme sa kojima se suočavaju sve zemlje regiona, pa i Crna Gora.
- Zbog toga nam je žao što premijer Spajić nije prepoznao značaj 2BS Foruma kao prestižne regionalne platforme za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim izazovima, a posebno nam je žao što nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori - navedeno je u reagovanju.
U Atlantskom savezu napominju da je Spajić sa datumom održavanja Foruma i svim relevantnim detaljima bio upoznat na vrijeme.
- Ali nažalost ni ove godine – kao nijedne prethodne od 2020. – nije našao vremena da prisustvuje. Njegovo učešće svakako bi bilo dragocjeno, jer bi omogućilo priliku za direktnu komunikaciju s relevantnim međunarodnim partnerima i stručnjacima iz različitih oblasti, ukrštanje argumenata i ideja - naglašeno je u reagovanju.
Sada, kako kažu, već simptomatična premijerova odsutnost sa 2BS Foruma, te odsutnost dijela predstavnika Vlade koji bi trebalo da se bave ovim važnim temama, ukazuje na nedostatak volje za učestvovanje u razgovorima na najvišem nivou, što bilježi kontinuitet od 2020. godine i što svakako nije u interesu ni Crne Gore ni njenih građana.
Organizatori Foruma će analizirati sve kritike kako bi, poručuju, konferenciju učinili još boljom i učvrstili njenu lidersku poziciju u ovom dijelu Evrope. 
- Međutim, fokusiranost na to što je rečeno, a ne na to ko je rekao, kritiku čini kredibilnijom i konstruktivnijom, bez obzira da li je ona pozitivna ili negativna - ističe se u reagovanju.
Iz Atlanskog saveza poručuju da će 2BS Forum ostati mjesto gdje se otvaraju ključne teme, i umjesto izbjegavanja diskusije.
- Vjerujemo da je odgovornost svih nas, a naročito najviših funkcionera, da učestvujemo u tim diskusijama i aktivno doprinosimo jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore. Naša vrata ostaju otvorena za sve koji su spremni za ozbiljan i zajednički rad na izazovima s kojima se suočavamo, i nadamo se da će gospodin Spajić na narednom 15. 2BS Forumu, u nekoj ulozi tu priliku iskoristiti. Samo kroz otvorenu komunikaciju možemo izgraditi bolju budućnost za našu zemlju - poručuju iz Atlantskog saveza.

2BS: Žalimo što Spajić nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori

Propaganda i dezinformacione kampanje koje iz Moskve često dolaze preko Beograda, pa i Banjaluke, ciljaju na destabilizaciju regiona, raspirivanju međuetničkih tenzija i usporavanja evropskih integracija. Kineski ekonomski uticaj ostaje dio geopolitičkog pritiska koji dodatno komplikuje našu regionalnu dinamiku. Za Crnu Goru ove tendencije znače da moramo biti oprezniji nego ikad. Kao članica NATO-a i najozbiljniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, naša zemlja nalazi se na kritičnoj tački koja će odrediti njenu budućnost - kazala je predsjednica Atlantskog saveza Milica Pejanović Đurišić na otvaranju 2BS Foruma u Budvi.
U zemlji koja je čvrsto opredijeljena za evroatlantski put, ne smije se dozvoliti zanemarivanje izazova koji dolaze spolja i koji veoma lako mogu prerasti u unutrašnje probleme.
- Politička polarizacija, etnonacionalizam i ranjivost na strani maligni uticaj predstavljaju mnogo ozbiljnije prijetnje našem demokratskom razvoju i napretku ka punoj integraciji u evropske strukture, nego što sa domaćih, najviših adresa su spremni da priznaju i prepoznaju i saglasno tome izvrše odgovarajuća prilagođavanja javnih politika - ističe Pejanović Đurišić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2F2bs-forum-2024-najveci-bezbjednosni-forum-u-jugoistocnoj-evropi-danas-u-budvi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ne treba, prema njenim riječima, posebno ilustrovati činjenicu da je crnogorsko društvo izloženo ogromnom pritisku sa ciljem slabljenja kohezije zasnovane na građanskim, sekularnim, evropskim vrijednostima, a na račun nacionalističkih i populističkih, neodgovornih manipulacija.
- Kojima se dodatno slabe nedovoljno izgrađene institucije, čime se posljedično ugrožava i stabilnost sistema u svim njegovim segmentima. Svi ovi izazovi nisu nepremostivi. Oni istovremeno predstavljaju priliku da se ojačaju te iste institucije i pokaže otpornost našeg građanskog društva. Put ka Evropskoj uniji, iako izazovan, mora da ostane strateški cilj i ključni faktor unutrašnje kohezije i stabilnost - rekla je Pejanović Đurišić.
Atlantski savez, kao jedan od vodećih zagovornika evroatlantskih vrijednosti u zemlji, nastaviće da bude partner svima koji rade na jačanju ovih procesa.
- Zato se nadam da je iskazana podrška Vlade znači spremnost da se prevaziđe zastoj u promovisanju i usvajanju evroatlantskih vrijednosti i principa - navela je Pejanović Đurišić.
Ona je ocijenila da ovogodišnja tema 2BS Foruma “Svijet u neredu: Pretvaranje izazova u prilike” odgovara aktuelnom stanju u svijetu.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke poručila je da u potpunosti podržavaju dalji napredak u regionalnoj ekonomskoj i bezbjednosnoj saradnji, posebno u naporima Crne Gore ka evropskim integracijama.
- Međutim, identitetska politika, koju podstiču i manipulišu zlonamjerni akteri i njihovi proksiji, stvara klimu podjela, koja bi mogla da hendikepira ovu zemlju, ali i svaku drugu zemlju u kojoj svi pripadnici različitih grupa nisu poštovani i prihvaćeni - rekal je Rajnke.
Moć istinskog pomirenja je, kako je ocijenila, u rukama naroda.
- Svaki građanin ima moć poštovanja, tolerancije, inkluzije i praštanja, kao i sposobnost da odbije provokacije. Širenje tolerancije, praštanja i poštovanja jedan su od glavnih ključeva za otključavanje sigurne i mirne budućnosti - zaključila je Rajnke.
Rekla je da je Crna Gora na dobrom putu da postane buduća članica EU i da je dobijanje pozitivnog IBAR-a ohrabrilo u namjeri da postane članica EU do 2028. godine.&nbsp;
Rajnke kaže da je nakon ovih pozitivnih stvari došlo i do porasta zapaljive, nacionalističke i etničke retorike.&nbsp;
- To je uznemirilo građane, jer su zategnuti odnosi sa komšijama. A kada zemlja treba da se fokusira na ambiciozni cilj zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, ova vrsta ometanja ugrožava napredak. Zbog toga smo mi, odnosno Sjedinjene Države, i dalje zabrinuti zbog uključivanja u vladu nekih koji istorijski nisu dijelili ciljeve većine crnogorskog naroda - rekla je Rajnke.&nbsp;
Ona smatra da Crna Gora treba da strani pitanja podjela i duhovne prošlosti kako bi se pripremila za bolju budućnost.
- Potrebno je mnogo posla da se postigne plan EU koji ste sami zacrtali. Veliki dio tog teškog rada na ulasku u EU počeo je kada je Crna Gora ušla u NATO. Reforme koje su napravljene u protekloj deceniji i institucije izgrađene da postane dio alijanse omogućile su Crnoj Gori da postane dio alijanse kao 29. članica 2017. godine - zaključila je Rajnke.

Jasmina Beharovic

Pejanović Đurišić: Naša zemlja nalazi se na kritičnoj tački koja će odrediti njenu budućnost

Danas u Budvi počinje 14. izdanje To Be Secure (2BS) Foruma, vodeće bezbjednosno-političke konferencije u Jugoistočnoj Evropi, a ovogodišnja tema je “Svijet u neredu: Pretvaranje izazova u prilike”, sa fokusom na globalne i regionalne bezbjednosne izazove.
Ove godine 2BS Forumu će prisustvovati više od 400 učesnika, među kojima će tradicionalno biti zvaničnici država i vlada, visoki predstavnici međunarodnih organizacija i diplomatskih misija, kao i istaknuti stručnjaci u oblastima bezbjednosti i međunarodnih odnosa. Cilj 2BS-a je pokretanje diskusije o regionalnim i globalnim izazovima, s posebnim fokusom na njihovim reperkusijama na Zapadnom Balkanu.
Agenda Foruma dostupna je <a href="https://2bs.me/program/">na zvaničnom sajtu konferencije</a>.
Svi zainteresovani za ove teme, koji Forumu neće prisustvovati uživo, program mogu da prate uživo na YouTube profilu 2BS Foruma putem <a href="https://www.youtube.com/watch?v=ZbvhXyspGz4 ">linka</a>.
Organizatori ističu da 2BS Forum već 14 godina daje doprinos regionalnoj stabilnosti kroz stvaranje prostora za dijalog i saradnju između ključnih političkih aktera.
2BS Forum i ove godine organizuje Atlantski savez Crne Gore. Pokrovitelj je Vlada Crne Gore, a strateški partneri, kao i prethodnih godina, su NATO i Ambasada SAD u Crnoj Gori, kao i partnerska organizacija Konrad Adenaur Stiftung
Medijski partneri su TV E, koja pruža podršku i ove godine kao i agencija MINA, a ove godine tu su i novine i portal Vijesti i kompanija Represent Communications koja pruža posebnu podršku PR i medijskom timu 2BS Foruma.
Glavni sponzor 2BS su i ove godine Montenegro Stars Hotel Grupa i Hotel Splendid. Uvaženi sponzori su vinarija Tikveš, Barovo, Bela voda, kompanije G3 Spirits, Water Group sa vodama Suza i Rada, Coca Cola, Čikom, Tudors, a ove godine i Nacionalna turistička organizacija.

2BS Forum 2024: Najveći bezbjednosni forum u Jugoistočnoj Evropi danas u Budvi

Vodeća političko-bezbjednosna konferencija na Zapadnom Balkanu, 2BS Forum (To be secure) otvoriće vrata za vipe od četiri stotine učesnika. Među njima su brojni zvaničnici, predsjednici država, ministri iz zemalja regiona, visoki predstavnici Evropske unije za region Zapadnog Balkana, civilni i vojni predstavnici NATO-a, zatim predstavnici brojnih think tank organizacija iz Evrope i svijet. Forum će se održati od 3. do 4. oktobra u Budvi - kazao je za 24 sata Televiziji E, Matija Otašević iz Atlantskog saveza.
U fousu 2BS Foruma biće i političko bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, na Zapadnom Balkanu, dešavanja u Evropi, rat u Ukrajini, sukobi na različitim tačkama svijeta.
- Prethodnih trinaest godina pokazale su da je 2BS, kao koncept, kao platforma, izuzetno značajan za region. Postao je najveća konferencija ovog tipa u regionu, okuplja veliki broj učesnika svake godine, različitih panelista, političkih i drugih lidera. Ono što je posebno značajno, pored panel diskusija, su bilateralni susreti na marginama Foruma gdje će svi učesnici i panelisti, politički lideri moći otvoreno da razgovaraju, mimo kamera i iza zatvorenih vrata. To je prilika da pokrenu neke važne teme, koje će imati reperkusije u Crnoj Gori i dati konkretne rezultate i u Crnoj Gori i u regionu Zapadnog Balkana. To je ono što je najveća vrijednost 2BS Foruma, a što bi svi učesnici i posjetioci trebalo da iskoriste na najbolji mogući način - naglasio je Otašević.
Vlada je ove godine, za razliku od prošle, podsjeća Otašević, odlučila da 2BS Forum pomogne finansijski i logistički što je, kako kaže, značajno olakšalo Atlantskom savezu kao organizuje.
- Deklarativno Vlada stoji na evropskom i transatlantskom putu, dijeli te vrijednosti. U praksi, gdje definitivno postoji prostor za napredak su neki regionalni odnosi i sa najbližim susjedima, sa susjednim državama koje su članice Alijanse. Ti odnosi ne samo što mogu, nego moraju biti bolji. 2BS Forum je prilika da se o tome razgovara i da se iskoristi kao platforma kako bi se poslale poruke - ističe Otašević.
Zainteresovani građani i javnost 2BS Forum mogu pratiti preko Jutjub kanala.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8f2DfGuI_bs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Otašević: 2BS Forum prilika da popravimo odnose sa susjedima

Na Novom Beogradu, iza trafike na Bulevaru Arsenija Čarnojevića, ubijen je Tadija Pantić (25), vođa navijača Partizana iz Zemuna, nezvanično saznaje Nova.rs
Kako navodi Blic, on je već dva puta izbjegao smrt.
– Bio je akter filmskog obračuna navijača na Gazeli u junu ove godine. Kamere su tada zabilježile kako napadači na skuterima okružuju automobile u kojima su bili navijači Partizana koji su se vraćali sa košarkaške utakmice, a u jednom od vozila bio je i T. P. Napadači su i tada pucali – tvrdi izvor Blica i dodaje da se sumnja da je T. P. bio meta „bombaša“ iz Kosovske ulice.
Podsjetimo, državljanin Sjeverne Makedonije Martin S. (21) stradao je 30. septembra u eksploziji u iznajmljenom stanu u Kosovskoj ulici u Beogradu. Sumnja se da je eksplodirala eksplozivna naprava, ali nije bilo saznanja zašto se nalazila u stanu i kome je bila namijenjena.
Podsjetimo, pucnjava se dogodila danas u 11.45 na Novom Beogradu, kada je od povreda u predjelu glave preminuo mladić. Napadač je nakon napada pobjegao, a policija traga za njim, piše Nova.rs.

Na Novom Beogradu ubijen vođa navijača Partizana

Evropska unija treba da ukloni prepreke na unutrašnjem tržištu i tako amortizuje napetost u svjetskoj trgovini i "glatko prebrodi" efekat američkih carina, ocijenila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard.
- Ako učinimo samo četvrtinu toga, biće dovoljno da unutrašnju trgovinu ubrzamo toliko da potpuno potremo posljedice američkih carina po privredni rast - rekla je Lagard na Evropskom bankarskom kongresu.
Prema njenim riječima, Evropskoj uniji nije potrebna totalna harmonizacija, jer dovoljno bi bilo da nešto što jedna članica odobri ostale isto dozvole.
- U više važnih oblasti još neophodno jednoglasje u Evropskom savjetu nadalje koči naprijed ka zaokruživanju unutrašnjeg tržišta - rekla je Lagard.
Ona je navela da koraci koje moraju da učine nijesu nemogući.
- Ne zahtijevaju nove sporazume, niti radikalne izmjene naše Unije, nego samo političku volju da iskoristimo instrumente koje već imamo - poručila je Lagard.

Lagard: EU reformom može da potisne efekat američkih carina

Modna kreatorka Sanja Bobar biće gošća ovonedjeljnog izdanja astropsihološkog talk-show programa „Znak Podznak“.
Emisija će biti emitovana večeras u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZxBfDLgLDZs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Modna kreatorka Sanja Bobar gošća emisije „Znak Podznak“

Nakon obilnih padavina proteklih dana a posebno tokom noći, došlo je do rasta vodostaja pojedinih rijeka.&nbsp;
Visina vodostaja rijeke Morače, sinoć na mjernom mjestu na Zlatici iznosila je 3.23 metra, dok je na istom mjestu trenutno 3.66. metara.&nbsp;
Sinoć je u centru izmjerena visina vodostaja Morače iznosila 6.37, jutros u šest sati vodostaj je bio 6.63, dok je trenutno 6.54 metra.
Kada je riječ o rijeci Zeti, vodostaj te rijeke, uprkos padavinama, od sinoć je u padu.&nbsp;
Na Vranjskim Njivama sinoć je izmjerena visina vode 3.55 metara, dok je danas visina vodostaja 3.35 metara.&nbsp;
Kada je riječ o rijeci Lim vodostaj je u konstantnom rastu.&nbsp;
Nakon što je juče izmjerna visina vod eiznosila 1.22 metra, vodostaj je rastao, pa je danas izmjerena visina od 1.25 metara.&nbsp;

Vodostaj nekih crnogorskih rijeka rastao, drugih padao

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: atlantski-savez