&nbsp;Atlantski savez Crne Gore danas je ugostio delegaciju Odbora za vanjske poslove britanskog Parlamenta, zajedno sa predstavnicima Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Podgorici. Posjeta, dio regionalne turneje britanskih parlamentaraca, imala je za cilj bolje razumijevanje političkih i bezbjednosnih izazova sa kojima se Crna Gora suočava na putu ka Evropskoj uniji, saopšteno je iz Atlantskog saveza.
- Predstavnici Atlantskog saveza i Digitalnog forenzičkog centra (DFC) predstavili su britanskoj delegaciji najvažnije trendove u oblasti bezbjednosti i demokratije, sa posebnim naglaskom na rastuće dezinformacione kampanje i maligni strani uticaj. Tim DFC-a iznio je nalaze o koordinisanim aktivnostima usmjerenim na podrivanje povjerenja u institucije, NATO i EU, kao i ulogu lokalnih aktera u širenju narativa koji Crnu Goru udaljavaju od njenih strateških partnera- navodi se u saopštenju.
U razgovoru je ocijenjeno da su hibridne prijetnje danas jedan od ključnih izazova za stabilnost Crne Gore. Istaknuto je da borba protiv dezinformacija nije tehničko, već strateško pitanje koje zahtijeva blisku saradnju državnih institucija, civilnog društva i međunarodnih saveznika. Delegaciji je predstavljen i rad Digitalnog forenzičkog centra, jedinstvenog resursa u regionu, koji kroz analize, istraživanja i obuke gradi otpornost društva na manipulacije i maligni uticaj.
Atlantski savez podvukao je da je evropska perspektiva Crne Gore od suštinskog značaja za stabilnost, razvoj i jačanje demokratskih institucija, te da se svaki pokušaj potkopavanja tog kursa mora ozbiljno tretirati. Dezinformacije koje relativizuju evropske vrijednosti i slabe povjerenje građana direktno ugrožavaju strateške interese zemlje.
- Posjeta britanske delegacije predstavlja potvrdu snažne podrške saveznika Crnoj Gori i zajedničkog opredjeljenja da se hibridnim prijetnjama odgovori koordinisano i odlučno. Atlantski savez zahvalio je parlamentarcima Ujedinjenog Kraljevstva na interesovanju, kontinuiranoj podršci i partnerstvu koje ostaje ključno za očuvanje evropske i euroatlantske budućnosti Crne Gore- zaključuje se u saopštenju,

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Delegacija britanskog Parlamenta u Atlantskom savezu: Dezinformacije ozbiljna prijetnja evropskoj budućnosti Crne Gore

Podrška građana članstvu Crne Gore u NATO manja je za skoro devet odsto nego marta prošle godine, dok je broj protivnika, u istom periodu, porastao preko 11 odsto – rezultati su istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) obavljenog u septembru. Za Atlantski savez Crne Gore to je potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi. - Njihovo djelovanje je usmjereno na širenje sumnje, slabljenje povjerenja građana i relativizaciju strateških ciljeva države - naveli su za Radio Slobodna Evropa (RSE). NATO zvaničnik je na upit RSE da komentariše ove podatke naveo da se Crna Gora suočava "sa stalnim hibridnim prijetnjama od strane ruskih i stranih aktera", istakavši da Alijansa cijeni kontinuiranu saradnju sa njom. Na konkretno pitanje o razlozima za pad podrške u posljednjem istraživanju, zvaničnik je RSE uputio na crnogorske vlasti. Međutim, RSE nije dobio komentar od Ministarstva odbrane. Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić smatra da je pad podrške članstvu posljedica složene kombinacije globalnih uticaja, unutrašnje polarizacije i komunikacionih slabosti državnih institucija. Crna Gora je u junu 2017. godine postala članica Alijanse, u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista koja je izgubila vlast sredinom 2020. Dio stranaka koje su od tada u vlasti, uglavnom su iz stranaka proruskog Demokratskog fronta protivnici su NATO. Njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore. <h2>CEDEM o podršci članstvu</h2> Istraživanje CEDEM-a, obavljeno u septembru, pokazalo je da članstvo Crne Gore u NATO podržava 40,7 ispitanika što je manje u odnosu na mart 2024., kada je ta podrška iznosila 49,5 odsto. Procenat protivnika je sada 42,1 posto, dok je u martu prošle godine bio 30,7 odsto. CEDEM odnos javnog mnijenja prema članstvu istražuje od 2008. godine. Dosadašnja istraživanja su pokazala da su ispitanici u kontinuitetu većinski podržavali članstvo Crne Gore u NATO od polovine 2020. do marta 2024.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102322108_73eb5f3535ce392ee56f9322d93c262a1968d71a3739323a57024150c04f5b53" data-rendition-name="original" width="810" height="560" loading="lazy" alt="Istraživanje CEDEM-a"><figcaption>Istraživanje CEDEM-a(Photo: Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM))</figcaption></figure>  Posljednje istraživanje je realizovano od 25. septembra do 6. oktobra ove godine, na uzorku od 1006 punoljetnih ispitanika. <h2>Crna Gora u borbi protiv hibridnih prijetnji</h2> U odgovoru na upit RSE, zvaničnik NATO je saopštio da Crna Gora doprinosi zajedničkoj bezbjednosti učešćem u misijama na Kosovu, Iraku, Letoniji i Bugarskoj, te podrškom koju je do sada pružila Ukrajini. - Uključujući isporuku vojne opreme i podršku kroz NATO Sveobuhvatni paket pomoći - rekao je zvaničnik Alijanse. Istakao je i benefite koje Crna Gora ima od učlanjenja u NATO. Navodi da su od tada porasle strane investicije iz NATO zemalja, da saveznici obezbjeđuju crnogorski vazdušni prostor kroz misiju Air policing i da Alijansa pomaže u borbi protiv hibridnih prijetnji. - Crna Gora je preduzela snažne mjere za suzbijanje hibridnih prijetnji i bila prva saveznica koja je dobila podršku NATO tima za borbu protiv hibridnih prijetnji - navodi se u odgovoru za RSE. <h2>Samardžić: Neki bi da dovedu u pitanje opravdanost članstva</h2> Da je percepcija građana o konkretnim koristima članstva i dalje slaba ocjenjuje bivši načelnik Generalštaba Vojske, penzionisani admiral Dragan Samardžić. Smatra da su za to najodgovornije državne institucije, prije svega Vlada.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024111715110_952111d413f9eac7fc2e80e526822f819580db2940dd9fe0eee29594fbb5b666" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"><figcaption>Dragan Samardžić(Photo: ETV/Duško Mihailović)</figcaption></figure>  - Jasno je da postoje akteri koji, dirigovanim i koordinisanim aktivnostima, nastoje da poljuljaju povjerenje građana i ponovo otvore pitanje opravdanosti članstva - navodi Samardžić. Samardžić kaže da ti protivnici NATO vješto koriste institucionalne slabosti i neadekvatne reakcije države u kriznim situacijama kako bi to prikazali kao manjkavost same Alijanse. Dodaje i da je država suočena i sa visokim stepenom populizma. Intenzivne informacione kampanje proruski orijentisanih izvora i višegodišnji rat u Ukrajini stvaraju atmosferu nesigurnosti i zamora građana od geopolitičkih tema, ocjenjuje Samardžić. - Takvo okruženje pogoduje narativima koji relativizuju značaj članstva u Alijansi i šire sumnju u njeno jedinstvo, sposobnost i kredibilitet da odgovori na savremene bezbjednosne izazove i zaštiti svoje članice - dodaje Samardžić. <h2>Podrivanje evroatlantskih vrijednosti</h2> U Atlantskom savezu Crne Gore smatraju da i dio državnih centara moći koristi javne resurse da podrivaju evroatlantske vrijednosti. - Istovremeno prikrivajući sopstvenu političku zavisnost od interesa koji su suprotni crnogorskim. To je glavna prijetnja. Država mora pokazati odlučnost, zrelost i jasnu volju da odbrani strateške interese od onih koji bi je rado vratili pod tuđi uticaj - ističu iz Atlantskog saveza. Naglašavaju da je Crna Gora duboko u evropskom procesu i članica najsnažnijeg bezbjednosnog saveza, te da "sa tog puta nema nazad". Ključnim ocjenjuju da Vlada i institucije sa reaktivnog pređu na proaktivan pristup šaljući jasne i jedinstvene poruke. - I da konkretnim rezultatima vrate povjerenje građana i pokažu da Crna Gora pripada Evropi, da je njena vrijednosna i politička cjelina - ističu iz Atlantskog saveza. <h2>Gdje škripi?</h2> Skupština Crne Gore duže od tri mjeseca ne usvaja odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO misije bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu NSATU (NATO Security Assistance and Training for Ukraine). Tu odluku skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu je usvojio 17. jula, čemu su se protivili poslanici vladajuće koalicije iz stranka proruskog Demokratskog fronta (DF). Kako su tada saopštili, izričito se protive bilo kakvom angažmanu crnogorskih vojnika u vezi s ratom u Ukrajini. Reagovao je ministar odbrane Dragan Krapović objašnjavajući da pripadnici Vojske neće ići u Ukrajinu, već da će ukrajinske vojnike obučavati u Njemačkoj. Inače, ministar Krapović je, na posljednjem ministarskom sastanku u Briselu 16. oktobra, naglasio da Crna Gora odgovorno ispunjava zadatke sa NATO agende čiji je cilj jačanje kolektivne odbrane. U tom kontekstu je potvrdio odlučnost Crne Gore da nastavi sa trendom rasta izdvajanja za potrebe odbrane. Naime, na posljednjem samitu NATO u Hagu, postignut je dogovor da članice saveza do 2035. povećaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a. To je dva i po puta više od sadašnjih izdvajanja, i procjenjuje se na više od 460 miliona eura. Milan Knežević, iz vladajućeg DF-a, je to ocijenio neprihvatljivim i pozvao da se građani na referendumu izjasne o tom izdatku. Ostale članice vladajuće koalicije nisu komentarisale Kneževićevu inicijativu. Istraživanje CEDEM-a je pokazalo i pad podrške građana članstvu u Evropskoj uniji, sa 78 posto u martu prošle godine na 71 procenat u septembru ove. Slični su i rezultati nedavnog istraživanja sprovedeno za potrebe Evropske komisije, koje je pokazalo pad povjerenje građana Crne Gore u EU za 14 procenata, sa 83 na 69 odsto, od marta do septembra ove godine.

Atlantski savez: Pad podrške NATO-u potvrda da unutar institucija i političkih struktura i dalje djeluju proruski i anti NATO elementi

Kritična infrastruktura više nije samo tehničko, već i političko oružje i instrument meke moći, poručio je na okruglom stolu „Kritična infrastruktura kao instrument meke moći“ u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore predsjednik te organizacije dr Savo Kentera i ocijenio da kontrola nad strateškim resursima direktno određuje stepen nezavisnosti jedne države. - Kada govorimo o kritičnoj infrastrukturi, govorimo o srcu države. Ako to srce prestane da kuca, prestaje i država da diše. Danas neprijatelj ne mora da šalje vojsku – dovoljno je da zavrne ventil gasa, da isključi mrežu ili presječe tok informacija i društvo postaje paralizovano - kazao je Kentera. On je naglasio da Crna Gora posebno osjeća ranjivost u energetskom i digitalnom sektoru.&nbsp; - Nemamo gas, ali zavisimo od uvoza električne energije. Naša digitalna infrastruktura zavisi od globalnih platformi, čije odluke se donose daleko od Podgorice - naveo je Kentera. Prema njegovim riječima, Crna Gora mora postaviti tri imperativa: energetsku nezavisnost, digitalni suverenitet i zaštitu strateških resursa. - Elektroprivreda Crne Gore nije samo kompanija – ona je krvotok naše privrede. Ako ikada dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili smo sposobnost da sami odlučujemo o svojoj budućnosti - upozorio je Kentera, dodajući da se isti princip odnosi na luke, aerodrome i vodne resurse. Kentera je ocijenio da je partnerstvo sa privatnim kompanijama moguće, ali da država mora zadržati kontrolu nad strateškim sektorima.&nbsp; - Odbrana tih resursa nije pitanje tržišne cijene, već nacionalnog dostojanstva i opstanka – kazao je on i poručio da mala društva, poput Crne Gore, moraju imati jasne crvene linije kada je riječ o odbrani kritične infrastrukture, jer - ko kontroliše infrastrukturu, kontroliše i državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904100920_346f57010d8d8fa1739c74ff01de573c06736260b3a001d6f959e5edc5f28a4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904100920_346f57010d8d8fa1739c74ff01de573c06736260b3a001d6f959e5edc5f28a4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Okrugli sto Kritična infrastruktura"> <figcaption>Okrugli sto Kritična infrastruktura kao instrument meke moći(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost i digitalizaciju u Ministarstvu javne uprave Dušan Polović istakao je da je Crna Gora postavila čvrst normativni okvir za zaštitu digitalnog prostora i kritične infrastrukture, usklađen sa evropskim standardima, ali iskazao nezadovoljstvo dinamikom formiranja Agencije za sajber bezbjednost.&nbsp; Ne možemo biti zadovoljni dinamikom formiranja Agencije za sajber-bezbijednost kao jednog od ključnih entiteta kada je kritična infrastruktura u pitanju. Kao što i sami primjećuejte, taj proces uspostavljanja Agencije ne teče željenom dinamikom uprkos tome što je Ministarstvo javne uprave preduzelo sve neophodne korake za njeno uspostavljanje i dostavilo Vladi prijedloge za formiranje organa te agencije, budući da je agencija u skladu sa zakonom već morala početi sa radom početkom godine, te da su za njen rad predviđena budžetska sredstva u iznosu od nekih 2,5 miliona eura &nbsp;- kazao je Polović. On je podsjetio da je prvi Zakon o informacionoj bezbjednosti u Crnoj Gori donijet još 2010. godine, a dopunjen 2016. i djelimično usklađen sa tada važećom NIS direktivom EU.&nbsp; - Međutim, nakon sajber napada u avgustu 2022. godine, koji je ozbiljno paralizovao sistem javne uprave, postalo je jasno da moramo uspostaviti jasne procedure i institucionalne mehanizme za reagovanje - kazao je Polović. Podsjetio je da je Evropska unija krajem 2022. donijela novu NIS2 direktivu, a da je Crna Gora ubrzo transponovala njene odredbe u novi zakon o informacionoj bezbjednosti.&nbsp; - Na taj način, postali smo prva zemlja regiona koja je ugradila NIS2 u svoje zakonodavstvo - naglasio je Polović. Cilj donošenja zakona, kako je dodao, bio je dvostruk – ispunjavanje obaveza na evropskom putu i stvaranje bezbjednog sajber prostora, uz zaštitu kritične infrastrukture u skladu sa praksom EU.&nbsp; - Zakon je omogućio uspostavljanje novih i jačanje postojećih mehanizama za odgovor na sajber incidente i krizne situacije - precizirao je Polović. Agencija za sajber bezbjednost, čije formiranje značajno kasni, imaće ingerencije, između ostalog, fokusirane na zaštitu kritične infrastrukture.&nbsp; - Agencija će u saradnji sa Savjetom za informacionu bezbjednost, Ministarstvom odbrane, Agencijom za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvom unutrašnjih i vanjskih poslova, pravde i drugim institucijama, predstavljati ključni stub u ovoj oblasti – kazao je Polović. Prema njegovim riječima, od napada 2022. godine značajno je unaprijeđen nivo sajber bezbjednosti – formiran je Vladin CERT, uspostavljen Operativni centar za sajber bezbjednost, povećana finansijska ulaganja i razvijeni kapaciteti za rano otkrivanje i sprječavanje napada.&nbsp; - Rezultat rada centra je da smo uspjeli da preveniramo brojne napade na vladinu infrastrukturu i spriječimo njihove posljedice, za razliku od 2022. godine - naglasio je Polović. On je dodao kako su pred Crnom Gorom i dalje brojni izazovi. - Jačanje institucija, unapređenje sajber higijene, bolja međuinstitucionalna saradnja, saradnja sa privredom i usvajanje međunarodnih praksi. Naše opredjeljenje je jasno – kao članica NATO-a i buduća članica EU, Crna Gora mora doprinositi sistemu kolektivne i globalne bezbjednosti - &nbsp;zaključio je Polović. <h2>Cerović: Strateški resursi u Crnoj Gori podložni pritiscima i pokušajima preuzimanja</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110916_d1b1f52dd4ec5d4428fd01b66d76202c9e9214f00dad4cf7cc3309b6d7bd094f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904110916_d1b1f52dd4ec5d4428fd01b66d76202c9e9214f00dad4cf7cc3309b6d7bd094f" data-rendition-name="original" width="1159" height="652" loading="lazy" alt="Držaen Cerović"> <figcaption>Dražen Cerović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Dražen Cerović ocijenio je da Crna Gora nema dovoljno razvijene i stabilne institucije koje upravljaju kritičnom infrastrukturom, te da su postojeći strateški resursi često izloženi političkim pritiscima i pokušajima potcjenjivanja njihove vrijednosti. - Crna Gora nema svoje telekomunikacione institucije, a ni kontrolu nad izvorima vode. Elektroprivreda je još uvijek u domaćem vlasništvu, ali se aerodromi i drugi resursi permanentno onesposobljavaju kroz različite kombinacije političkih pritisaka i subverzija - naveo je Cerović. On je podsjetio na pokušaje da se vrijednost Luke Bar umanji kako bi lakše bila predmet kupovine.&nbsp; - Takvi procesi dovode do toga da strateški resursi postaju izloženi manipulacijama i pokušajima preuzimanja. To su pitanja o kojima moramo otvoreno govoriti i tražiti strategiju kako da se takvim opasnostima suprotstavimo - istakao je Cerović. On je kao primjer naveo i telekomunikacioni sektor:&nbsp; - Zamislite situaciju u kojoj jedan operator, kroz damping cijene i dobijanje tendera od države, faktički preuzme kontrolu nad komunikacijama cijele države. To više nije samo ekonomsko, već i bezbjednosno pitanje. Zvuči vam poznato, zar ne - kaže Cerović. Govoreći o uticaju meke moći, ukazao je da ona ne dolazi samo kroz ekonomske instrumente, već i kroz religijska i ideološka uvjerenja.&nbsp; - To je kao kod autoimunih bolesti – dio organizma okrene se protiv samog sebe. Tako se i određeni segmenti državnog aparata ili društva mogu instrumentalizovati protiv sopstvene države - kazao je Cerović. On je upozorio da Crna Gora predstavlja posebno primjer na Balkanu.&nbsp; - Samo na osnovu dešavanja u posljednjih pet godina mogli bismo napisati deset ozbiljnih naučnih studija. Kulminacija procesa dešava se upravo sada, pred našim očima - rekao je. Cerović je istakao da zakoni, uredbe i direktive jesu važni, ali da oni sami po sebi nisu dovoljni.&nbsp; - Možete imati hiljadu zakona, ali ako nemate svijest o tome šta štitite, ako nemate strategiju i odlučnost da je sprovedete – sve ostaje mrtvo slovo na papiru - poručio je Cerović. Posebno je naglasio i pitanje medija, navodeći da oni u određenom smislu mogu predstavljati kritičnu infrastrukturu.&nbsp; - U Crnoj Gori postoji značajan broj medija koji nominalno posluju ovdje, a realno zastupaju interese drugih država. To je opasnost koju ne smijemo zanemariti - kazao je Cerović. <h2>Neophodna saradnja državnih organa, privrede i akademske zajednice</h2> Direktor Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture Atlantskog saveza Crne Gore, prof. dr Zoran Keković podsjetio je da se pojam kritične infrastrukture u međunarodnoj praksi afirmisao još tokom administracije američkog predsjednika Bila Klintona devedesetih godina, nakon terorističkog napada u Oklahoma Sitiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904100920_dd4dea3ace8683722d32d9fbacaacffbd52a3629fbd91a97ca2ce091174b9d27.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904100920_dd4dea3ace8683722d32d9fbacaacffbd52a3629fbd91a97ca2ce091174b9d27" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Prof. dr Zoran Keković"> <figcaption>Prof. dr Zoran Keković(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  - Od tada vlade zapadnih zemalja, naročito Evropske unije, razvijaju sveobuhvatan okvir zaštite. Danas koncept zaštite evoluira ka otpornosti kritične infrastrukture - kazao je Keković. On je naglasio da je riječ o multidisciplinarnom pitanju, koje zahtijeva saradnju državnih organa, privrede i akademske zajednice.&nbsp; - Bez simbioze društvenih, prirodnih i tehničkih nauka ne možemo govoriti o sveobuhvatnom pristupu - rekao je Keković. Prema njegovim riječima, Atlantski savez Crne Gore, kroz rad Centra za jačanje otpornosti kritične infrastrukture, nastoji da gradi platformu za dijalog svih relevantnih činilaca. On je najavio i međunarodnu konferenciju posvećenu ovoj temi, koja će u oktobru biti održana u Beogradu u saradnji sa više regionalnih i evropskih institucija.

Duško Mihailović

Kentera: Kritična infrastruktura je srce države, ako ono prestane da kuca država prestaje da diše

Smjenljivost vlasti nije znak nestabilnosti, već pokazatelj da institucije funkcionišu po principima odgovornosti, kazala je izvršna direktorica Atlantskog saveza (ASCG) Azra Karastanović, ističući da se državom ne smije upravljati po mjeri trenutnog političkog interesa.
Karastanović je, na otvaranju okruglog stola „Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije”, koji danas u Podgorici organizuje ASCG, rekla da se trenutno svjedoči tektonskim geopolitičkim promjenama koje oblikuju novu stvarnost.
Kako je navela, u vremenu snažnih bezbjednosnih izazova i kada se vrijednosti liberalne demokratije sve češće dovode u pitanje, traže se jasni stavovi, brzi odgovori i strateška usmjerenost.
- Snažna polarizacija, populizam koji je u porastu i erozija povjerenje u institucije, nijesu apstraktni pojmovi, već, nažalost, stvarnost koju živimo i koja itekako utiče na kvalitet našeg javnog života, na to koliko vjerujemo jedni drugima i sistemu koji nas okružuje - navela je Karastanović.
Ona je kazala da je lako deklarativno podržavati demokratiju kada donosi rezultate koje neko želi, ali da prava provjera posvećenosti demokratiji dolazi onda kada se ne dobije to što se želi.
- U ovom trenutku istorije, kada su osnovni demokratski principi stalno na udaru i kada su mnogi ljudi širom svijeta postali cinični, apatični i nezainteresovani, upravo je vrijeme da sebi postavimo teško pitanje - kakvo društvo želimo da budemo - rekla je Karastanovć.
Ona je podsjetila da je u Crnoj Gori u proteklih pet godina bilo nekoliko smjena vlasti, navodeći da je to zdrava i neophodna pojava u svakom demokratskom društvu.
- Smjenljivost vlasti nije znak nestabilnosti, već znak da institucije funkcionišu po principima odgovornosti - navela je Karastanović.
Karastanović je istakla da oni koji dobiju povjerenje da upravljaju, moraju znati da to povjerenje ima rok i da se ne temelji na ličnoj harizmi i populizmu, nego na poštovanju Ustava, zakona i institucija koje svi dijelimo.
- Ne može se i ne smije upravljati državom po mjeri trenutnog političkog interesa - naglasila je Karastanović.
Prema njenim riječima, ako je zakon tek alat za pregovaranje, a ustavne norme smetnja, a ne okvir, onda država nije na putu demokratije, nego na putu improvizacije.
Krastanović je kazala da cijenu toga dugoročno uvijek plaćaju građani.
- Zato ne možemo govoriti o demokratiji samo kroz broj izašlih na izbore. Jer ako većina ćuti, ne znači da se ne slaže već je, nažalost, možda samo odustala - rekla je Karastanović.
Kako je navela, izvršna i zakonodavna vlast moraju djelovati ne kao ad hoc mehanizmi za održavanje većine, već kao nosioci političke kulture koja ima dosljednost i pamćenje.
Ona je istakla da civilni sektor ima ulogu koja nadilazi samo praćenje rada i pozivanje na odgovornost institucija i donosioca odluka.
- Naša odgovornost je i da svorimo nove modele participacije i uključimo one čiji se glas rijetko čuje - navela je Karastanović.
Ona je naglasila da mediji, uprkos političkim, ekonomskim i bezbjednosnim pritiscima, imaju odgovornost da ostanu tačni, objektivni i slobodni, jer bez pouzdanih informacija nema ni informisanih građana koji mogu da donose odluke u svom interesu.
Karastanović je naglasila da obrazovni sistem ne može biti samo prostor za usvajanje činjenica, već da mora podučavati mlade kako da razmišljaju kritički, kako da prepoznaju manipulaciju, da postavljaju pitanja i traže odgovornost od donosilaca odluka.
- Uloga svakog od nas u ovom procesu nije pomoćna, već suštinska. Demokratija nije delegirani posao, već zajednički zadatak - poručila je Karastanović.
Kako je navela, u vremenu kada autoritarni modeli mnogima djeluju privlačnije, jer ostavljaju utisak brzine i odlučnosti, mora se podsjetiti da prava snaga demokratije ne leži u njenoj brzini, već u legitimnosti.
- Demokratija nije povremeni događaj koji se aktivira na dan izbora. Ona je proces, odgovornost i način života koji traži svakodnevno učešće - istakla je Karastanović.
Ona je naglasila da demokratski proces treba učiniti živim, vidljivim i otvorenim.
- Ako građani svakodnevno ne osjećaju da imaju uticaj, onda će oni koji nude jednostavna rješenja, bez procedura djelovanja, djelovati primamljivo, a znamo da takva rješenja najčešće vode ka sve manjem broju ljudi koji donose odluke i to iza zatvorenih vrata - kazala je Karastanović.
Ona je poručila da je, iz tog razloga, vrijeme za promjenu narativa.
- Demokratija nije zgrada čiju izgradnju čekamo da neko drugi završi, kako bi se uselili. Ona se kreira tako što je svakodnevno živimo, kroz uključivanje, jer bez pluralizma demokratija je prazna forma - navela je Karastanović.
Kako je kazala, demokratija se gradi kroz dijalog, poštovanje Ustava, zakona i institucija i kroz spremnost građana da budu dio rješenja.

Karastanović: Državom se ne smije upravljati po mjeri trenutnog političkog interesa

Atlantski savez Crne Gore u partnerstvu sa NATO organizuje peti NATO Samit mladih (NATO Youth Summit) koji će ove godine održati 25. i 26. aprila u hotelu Splendid u Budvi.
- Ovaj značajan događaj koji se po prvi put održava u Crnoj Gori, okupiće mlade lidere, donosioce odluka i stručnjake iz oblasti bezbjednosti, sajber i AI tehnologija, kao i drugih ključnih sektora. Učesnici će kroz dinamične diskusije oblikovati odgovore na globalne bezbjednosne izazove i istaći ulogu mladih u kreiranju sigurnije budućnosti - saopšteno je iz Atlantskog saveza.
Kako bi uključili mlade lidere, Atlantski savez Crne Gore i NATO pokrenuli su NATO Youth Summit Challenge – takmičenje namijenjeno mladima od 18 do 35 godina iz zemalja članica i partnerskih država Alijanse.&nbsp;
Pobjednici takmičenja dobiće priliku da učestvuju na Samitu mladih uz pokrivene troškove, dok će najbolji među njima imati ekskluzivnu šansu da svoje ideje predstave na događaju pred međunarodnom publikom.
Kako bi se kvalifikovali za učešće u takmičenju, učesnici treba da odgovore na pitanje: „Kako izgleda lider budućnosti?”. Očekuje se da razmotre koje su vrijednosti, vještine i osobine ključne za snalaženje u dinamičnom globalnom okruženju, kao i koje konkretne akcije treba preduzeti za izgradnju sigurnijeg svijeta.
Prijave mogu biti u različitim formatima – od video prezentacija i umjetničkih izraza poput fotografije, grafičkog dizajna i poezije, do predloga konkretnih politika.
Atlantski savez Crne Gore poziva mlade iz zemlje i regiona da iskoriste ovu priliku i postanu dio globalne debate o sigurnosti i liderstvu.
Više informacija o programu i načinu prijave dostupno je na zvaničnoj stranici događaja www.natoyouthsummit.com.

NATO Samit mladih u aprilu u Budvi

Otpornost Crne Gore na nove prijetnje mogla bi biti ozbiljno ugrožena bez adekvatne strategije, resursa i političke volje - kazao je predsjednik Atlantskog saveza (ASCG) Savo Kentera, dodajući da je zaštita kritične infrastrukture obaveza države.
Kentera je to rekao na otvaranju stručne konferencije „Napredna istraživačka radionica (ARW) – Izazovi i perspektive: Izgradnja otpornosti u dinamičnom okruženju kritične infrastrukture“, koju organizuje ASCG u saradnji sa Centrom za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda.
- Izgradnja otpornosti na prijetnje i izazove postala je imperativ za sve nas. To nije samo globalni imperativ, već i posebna odgovornost za svakog od nas, posebno kada je riječ o obavezi naše države da štiti kritičnu infrastrukturu - poručio je Kentera.
Prema njegovim riječima, izgradnja otpornosti u dinamičnom okruženju kritične infrastrukture od suštinskog je značaja za budućnost društva i ekonomije.
- Kritična infrastruktura je okosnica našeg svakodnevnog života i čini temelj svega što radimo, od snabdijevanja energijom i distribucije vode, do zdravstvene zaštite, komunikacija, transporta - naveo je Kentera.
On je istakao da se države sa brzim napretkom tehnologije, globalizacijom i sve većim prijetnjama, suočavaju sa brojnim izazovima u zaštiti i održavanju stabilnosti tih sistema.
- Kao članica NATO-a, Crna Gora igra ključnu ulogu u implementaciji politika i principa koje je razvio NATO kako bi povećao otpornost država članica - rekao je Kentera.
Kako je istakao, NATO kroz politike i strategije naglašava da je zaštita kritične infrastrukture i jačanje otpornosti na sve vrste prijetnji odgovornost svakog saveznika.
- Crna Gora je, kao članica NATO-a, obavezna da kontinuirano radi na poboljšanju otpornosti svoje ključne infrastrukture i doprinosi kolektivnoj otpornosti Alijanse - naglasio je Kentera.
On je istakao da se Crna Gora i kao buduća članica Evropske unije (EU), osim obaveza koje proizlaze iz članstva u NATO-u, suočava sa dodatnim zahtjevima u vezi sa zaštitom kritične infrastrukture.
Kentera je ukazao na značaj saradnje u oblasti zaštite kritične infrastrukture, navodeći da ona ne samo da jača nacionalnu sigurnost, već i doprinosi sigurnosti regije, cijele Alijanse i EU.
On je rekao da bi otpornost Crne Gore na nove prijetnje, bez adekvatne strategije, resursa i političke volje, mogla biti ozbiljno ugrožena.
Kentera je najavio da su sa partnerima iz Beograda odlučili da uspostave još jedan centar unutar ASCG - Centar za izgradnju otpornosti kritične infrastrukture.
- Pozivam sve iz Crne Gore i šire da nam se pridružite kako bismo pomogli Crnoj Gori i svim drugim zemljama u regionu da izgrade kritičnu infrastrukturu u mjeri koja je neophodna - rekao je Kentera.
On je naglasio da ASCG može biti vrlo čvrst partner državnim institucijama, NATO-u, kao i u proteklih 20 godina.
Predsjednik Centra za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda Zoran Keković rekao je da je kod zaštite kritične infrastrukture pitanje da li su ljudi spremni za buduće šokove i poremećaje koji mogu pogoditi infrastrukturne sisteme.
- Suočavamo se sa ogromnim potencijalom novih prijetnji, novih tehnologija, dezinformacija, masovnih medija i njihovog uticaja na funkcionisanje infrastrukture - kazao je Keković.
On je rekao da je pitanje da li su sistemi otporni ili ne.
Keković je kazao da je jedan od najvećih stereotipa u svijetu rizika to da nesigurnosti dolaze iz spoljnog svijeta.
- Ključni izazov nije samo suočavanje s njima, već i naša sposobnost da im se prilagodimo - istakao je Keković.
On je rekao da završava novi koncept upravljanja rizicima pod nazivom "Razmišljanje u tetrisu", gdje je pitanje kako se gradi ili prepravlja struktura.
- Dilema je da li smo sposobni da prepoznamo rizike i prilike i da ih integrišemo u naš sistem - dodao je Keković.
On je poručio da se mora promijeniti način razmišljanja.
Keković je rekao da ga često pitaju da li vjeruje u OpenAI model, na šta on odgovara da ne vjeruje, ali da ga koristi.
On smatra da je potrebna prilagodljiva i otporna strategija.
- Ne smijemo samo naglašavati održivost i fleksibilnost infrastrukture, moramo pronaći jednačinu otpornosti - istakao je Keković.
Kako je rekao, potrebna je dubinska analiza problema, koja će omogućiti da međunarodno priznati eksperti i donosioci odluka iz javnih vlasti i predstavnici kritične infrastrukture teže pronalaženju univerzalnih modela rješenja.
- Sve što radimo mora biti podržano kulturom otpornosti - zaključio je Keković.

Kentera: Otpornost kritične infrastrukture ključna za budućnost društava

Bilo kakva odluka u pogledu izmjena zakonodavstva iz oblasti državljanstva u pogledu dvojnog državljanstva, mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa, jedan je od zaključaka okruglog stola “Zakon o dvojnom državljanstvu – put ka nacionalnom i političkom inženjeringu?” koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore. 
- Pitanje uređenja državljanstva je vrlo složeno i kompleksno, primarno iz njegovog javno-pravnog karaktera, jer predstavlja vezu između države i pojedinca, iz koje nastaju odgovarajuća, zakonom, utvrđena prava i obaveze. Državljanstvo je prije svega obilježje državnog suvereniteta, tj. komponenta vršenja državne vlasti i odredbe o državljanstvu, zajedno o odredbama o državnoj teritoriji i pravu glasa, ne samo da su obilježje nego i elemenat ustavnog utvrđivanja suverenosti jedne države. Značaj i osjetljivost uređenja pitanja državljanstva, posebno pitanja dvojnog državljanstva sadržano je u činjenici jer ono otvara vrlo složen i kompleksan set pitanja koji se odnose na: zapošljavanje u državnim organima, Imovinska pitanja, poreski tretman, služenje vojne obaveze, pravo korišćenja aktivnog i pasivnog biračkog prava - saopšteno je iz Atlantskog saveza.
Na okruglom stolu je, pored ostalog, zaključeno da je potrebno osigurati da odluka, da li će eventualno određeni model realizacije dvojnog državljanstva biti implementiran, bude transparentna i javno dostupna, kako bi ista mogla biti predmet ocjene svih relevantnih društveno-političkih aktera.
Istaknuto je da skupštinski Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva treba da sa dužnom pažnjom prati cjelokupan proces rješavanja ovog pitanja, posebno sa stanovišta ostvarenja biračkog prava iz člana 45 Ustava Crne Gore.
- Stoga, niti jedan zakonski tekst ili odredba unutar zakona kojima se na direktan ili indirektan način uređuje i razrađuje oblast državljanstva ne smije biti razmatrana bez učešća ovog Odbora i ne smije biti donešena sa sakrivenim političkim motivima iza kojih stoji namjera donosilaca odluka da sprovedu svojevrstan etnički, politički i izborni inženjering - istaknuto je među zaključcima.
Neophodno je, kako je rečeno, prilikom donošenja odluka uzeti u obzir posljedice uvođenja dvojnog državljanstva na pitanja nacionalne bezbjednosti, prevashodno na mogućnost stranog miješanja, kontrolom nad bezbjednosnim institucijama, članstvo u NATO i EU, te lojalnosti građana državi. 
- Evropska unija, SAD, kao i OSCE, ODIHR i druge relevantne međunarodne organizacije koje djeluju na području zemalja Zapadnog Balkana, moraju aktivnije da se uključe u razmatranje pitanja potencijalnog dvojnog državljanstva, kao i svih drugih pitanja koja mogu imati implikacije i reperkusije na birački spisak i izborni proces - takođe je jedan od zaključaka.
Okrugli sto je okupio preko 90 učesnika, među kojima je veliki broj uglednih pravnika, sociologa, političkih analitičara, eksperata za bezbjednost, predstavnika političkih partija, međunarodnih organizacija, diplomatskog kora, akademske zajednice, nevladinog sektora i medija.
- Organizovanje ovog događaja bilo je značajno jer se radi o inicijativi dijela parlamentarne većine koja bi, u slučaju usvajanja ovog zakona, imala dalekosežne posljedice na crnogorsko društvo, nacionalni identitet, političku stabilnost i međunarodne odnose Crne Gore - poručili su iz Atlanskog saveza.

Pitanje dvojnog državljanstva mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa

U namjeri da zamirita mjesto direktora u punom mandatu v. d. Šćepanović je prvo posegao za krivičnim prijavama a potom i za masnim lažima. Prvo je UP na čijem je čelu prije tri noći izdala saopštenje da je procesuirala 35 lica zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira na Gorici 8. 7. 2025. a potom je, nakon reakcije javnosti, izdala saopštenje krcato neistinama.
Ajmo redom.&nbsp;
V. d. Šćepanović veli: „Kako smo prethodno obavijestili javnost, policijski službenici OB Podgorica su nadležnom Sudu za prekršaje procesuirali 35 lica povodom događaja od 8. jula 2025. godine, kada je ispred štićenog objekta – Vila Gorica u Podgorici, prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade, došlo do narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike od strane okupljenih.“
Kao prvo, ispred Vile Gorica se tog dana nije desilo baš ništa. Građane koji su se u organizaciji Stege okupili da iskažu protest protiv nezakonite dodjele najviše državne nagrade nepostojećoj knjizi, policija nije čekala „ispred Vile Gorica“, kako oni tvrde, no nasred Ulice Rista Stojovića, ispod zgrade Akademije nauka i Beogradske ulice. Koga mrzi da prošeta do Gorice pa se sam uvjeri da Beogradska ulica nije ispred Vile Gorica, neka konsultuje Google maps.
Drugo, javni red i mir na Gorici toga dana nijesu narušavali okupljeni građani kojima je uskraćeno Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovano pravo javnog okupljanja, već lica, od kojih su neka bila u civilu, koja su iza policijskog kordona koordinisala izazivanjem nereda, dizanjem vike i dreke na građane, potiskivanjem građana i, konačno, upotrebom ogromne količine biber spreja, ali ne na način koji bi odgovarao potrebi da se žrtva dezorijentiše, već direktno u lice, nerijetko i osobama u starijoj životnoj dobi, koja se i nijesu nalazila ispred kordona, već sa strane, bez ikakvog kontakta s policijom.&nbsp;
Nemali broj policijskih službenika, od kojih se znatan broj nevoljno tu našao, postradao je baš kao i građani zbog neadekvatne i prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava.
Drugo, javni red i mir na Gorici toga dana nijesu narušavali okupljeni građani kojima je uskraćeno Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovano pravo javnog okupljanja, već lica, od kojih su neka bila u civilu, koja su iza policijskog kordona koordinisala izazivanjem nereda, dizanjem vike i dreke na građane, potiskivanjem građana i, konačno, upotrebom ogromne količine biber spreja, ali ne na način koji bi odgovarao potrebi da se žrtva dezorijentiše, već direktno u lice, nerijetko i osobama u starijoj životnoj dobi, koja se i nijesu nalazila ispred kordona, već sa strane, bez ikakvog kontakta s policijom.&nbsp;
Nemali broj policijskih službenika, od kojih se znatan broj nevoljno tu našao, postradao je baš kao i građani zbog neadekvatne i prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava.
V. d. Šćepanović nastavlja svoj minhauzenski slalom riječima: „Imajući u vidu zahtjeve pojedinih neovlašćenih lica da im se dostavi spisak procesuiranih lica iz ovog događaja a istovremeno poštujući odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, naglašavamo da Uprava policije podatke o procesuiranim licima ne može dostaviti na uvid neovlašćenim licima, već isključivo nadležnom državnom tužilaštvu i sudu, te mehanizmima kontrole rada Policije.“
Prije tri noći UP objavila je gradu i svijetu inicijale tri lica koja su obuhvaćena prekršajnim postupkom, pri čemu je za jedno lice naznačeno da je poslanik, a za drugo da je članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije. Zapravo je time vrlo jasno otkriveno ko se krije iza inicijala. Objavila je UP tad 3 od 35, jasno pokušavajući da zastraši sve koji su tog dana bili na Gorici, po modelu – sad se vi krčkajte nagađajući ko je još na spisku. 
 
 Nije mi bilo zamislivo dok ova kakistokratija nije zapośela Crnu Goru da u javnom prostoru nekom saopštim da laže ili da je glup. Danas se, pak, moram saglasiti s Miškom Strugarom u ocjeni da su ovi i bahati i glupi kad vjeruju da mogu zastrašiti slobodne ljude.&nbsp;
U sinoćnjem saopštenju v. d. Šćepanović tvrdi da UP ne smije neovlašćenim licima dostavljati podatke o procesuiranim licima. Ostaje sad pitanje kako su podaci o poslaniku i članici Savjeta za građansku kontrolu rada policije dospjeli u javnost prije tri noći ako ne preko saopštenja UP!?
I konačno, ali ne manje važno: „Takođe, ističemo da su službenici Uprave policije, i pored aktivnog napada na policijske službenike, obaveze zaštite štićenog objekta i prostora oko istog, bili maksimalno trpeljivi i tolerantni i prema okupljenim građanima koji su pokušali da probiju policijski kordon upotrijebili najblaže sredstvo prinude – ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, koji je po hemijskom svojstvu blaže od dejstva suzavca, i to isključivo u cilju odbijanja aktivnog napada usmjerenog prema policijskim službenicima i štićenom objektu.“&nbsp;
V. d. nam hoće reći da represije jeste bilo, ali najblažim sredstvima – biber sprejom koji je blaži od suzavca. Suzavac sam probao 5. 9. 2021. na Cetinju. Nije bilo prijatno. Biber sprej, direktno isprskan u oči, i to u dva mlaza, probao sam 8. 7. 2025. Ono što v. d. Šćepanović naziva „najblažim sredstvom prinude“ izazvalo je oštećenje rožnjače i otutašnu medicinsku dokumentaciju koja svjedoči da se ni poslije pet mjeseci od ovog blagorodnog dejstva prinude uslovljenog time što sam držeći ruke uvis u lanenoj košulji stao ispred kordona štitova a potom bio odgurnut i poprskan – oči još nijesu oporavile. Ali lijepo od v. d.-a i njegovih kerbera što nam u oči nijesu usuli kalcijum hidroksid, koji bi po „hemijskom dejstvu bio blaži“ od dejstva sone kiśeline.
Nagradili ga mjestom direktora ili ne, v. d. je trajno kompromitovao svoju poziciju, srozavajući se na nivo uslužnog servisa družine koju je advokat Veselin Radulović u jednoj skorašnjoj krivičnoj prijavi s razlogom kvalifikovao pravim imenom – OKG. Zloupotrebljavajući poziciju moći, kao dio te organizovane kriminale grupe v. d.-u prije ili kasnije sljeduje suočavanje sa zakonom.
A je li ostavio trag koji će se pamtiti, mora se priznati da jeste. Jer malo je kome prije njega na toj poziciji palo na pamet da će toliko masnih laži to prestati biti kad na njih udari pečat UP.&nbsp;
Doduše, po v. d.-a su djelimično olakšavajuće okolnosti to što mu instrukcije daje a i saopštenja doćeruje šef OKG-a, notorni B. B., koji je svoju osebujnu vještinu fabrikovanja ogavnih besmislica dugo brusio u bizarnim saopštenjima svoje staljinističko-svetosavske sekte, povremeno bljesnuvši i na stranicama saopštenja UP, kao ono kad je prije godinu i nekoliko mjeseci gaženje psa na autoputu od strane policijskog vozila ovako preu(ne)redio: „Pas je istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo UP koje je bilo u pokretu. Pričinjena je manja materijalna šteta na vozilu, nema povrijeđenih. Vozilo je u funkciji ali je zbog zakonom propisanih procedura izvršen uviđaj.“

Kako masno laže v. d. Šćepanović

Prijedlog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o istovremenom prijemu svih zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju izazvao je brojne reakcije, ali i polemiku na relaciji srpskih i crnogorskih vlasti.
Advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik za Antenu M kaže da Vučić nije prvi koji je, kako navodi, imao tako brilijantnu ideju.
- Ali ko god je ikada rekao da svi u regionu treba zajedno da uđemo u Evropsku uniju, to je u stvari poruka tih istih da niko i nikada iz ovog regiona ne treba da uđe u EU. I to je u stvari, hajde da kažemo – jedan prevod sa ruskog jezika- podvlači sagovornik Antene M.
Što se tiče konkretno Vučića, Olenik ističe kako je on učinio sve da maksimalno i koliko god je to moguće udalji Srbiju od EU.
- A još više od toga će da uradi ne bi li spriječio Crnu Goru da 2028. postane punopravna članica Evropske unije. Nažalost, ima i svoje saradnike u okviru crnogorske vlasti, Srpske pravoslavne crkve, pojedinaca i desničarskih, agresivnih organizacija u Crnoj Gori koji mu u tome pomažu. Ali mislim da je tu stvar završena i da će Crna Gora 2028. biti punopravna članica EU, bez obzira na to šta će Vučić uraditi, a pokušaće sve što može- naglašava Olenik.
Sagovornik Antene M ukazuje da ono što je u ovom trenutku bitno jeste da Vučić nema takvu političku snagu u regionu.
- I on nema takvu političku snagu ni u Srbiji. To znači da on može da utiče na tokove, ali ne presudno i ne može više da kreira društvene i političke tokove ni u Srbiji, a još manje u regionu- zaključuje Olenik.

Olenik: Vučić će pokušati sve što može da spriječi članstvo Crne Gore u EU, najbitnije da više nema takvu političku snagu u regionu

Šefovi klubova odbornika opozicije i vlasti podnijeli su Skupštini Glavnog grada zahtjev da im se odborničke naknade sa 250 povećaju na 400 eura. Odluka predata parlamentu ne sadrži finansijsku analizu, ali slobodnom procjenom radi se o godišnjoj cifri od 128.000 eura više u odnosu na ono što smo dosad davali za 59 odbornika.
O povećanju odborničkih naknada, na sopstveni predlog, izjasniće se na sjednici zakazanoj za 23. decembar pod uslovom da obezbijede kvorum za rad i odlučivanje što im takom ove godine često nije polazilo za rukom. Recimo u avgustu su jednu sjednicu tek iz četvrtog puta uspjeli da okončaju.
Koliko je opravdano povećanje odborničkih naknada za 60 odsto ako se uzme u obzir da sekretari u upravi Glavnog grada primaju između 1.200 i 1.300 eura, savjetnici u upravi između 850 i 1.000, a namještenici cirka 700 eura javnost će, očekuje se barem, čuti na samoj sjednici. Riječ je o zaposlenima koji ostvaruju puno radno vrijeme u Glavnom gradu, a odbornici su tokom ove godine održali 13 sjednica od čega, istina, neke u više pokušaja jer nije bilo kvoruma. Slično je i sa sjednicama odbora, često se čeka da pojedini odbornici dođu u zakazano vrijeme.
U ovom sazivu je inače i praksa zasijedanja paralamenta do duboko u noć pa često sjednice traju i po 14 sati što je za praćenje skoro nemoguće. Takav način rada se opravdava time što je većina zaposlenih, a nemaju pravo na slobodan dan.
U budžetu za 2026. godinu, koji se glasa na istoj sjednici, nijesu predviđena sredstva kojim bi se pokrilo ove povećanje. Tokom izrade nacrta odnosno predloga budžeta nije bilo takvog predloga. U budžetu za 2025. godinu za odbornike je dato 217.000, a za sledeću godinu predviđeno 288.000 eura. Ove cifre obuhvataju različite vidove davanja novca odbornicima - naknada za rad, pa rad u odborima, savjetima, prisustvo vjenčanjima...
Izmijenjenu odluku o naknadama odbornicima u Skupštini Glavnog grada, koju potpisuju šefovi klubova Mitar Šušić (NSD, SNP, UCG), Miloš Krstović (Pokret za Podgoricu), Vladimir Bulatović (DNP – SCG – PCG), Anđela Mićović (Pokret Evropa sad), Mitar Paunović (Demokrate), Andrija Klikovac (DPS) i Miloš Mašković (Evropski savez), prati o obrazloženje.
Predlagači se pozivaju da je od 2023. godine došlo do porasta minimalne zarade na 800 odnosno 600 eura, da je rast zarada progresivno pratio i rast cijena i troškova života.
– Odbornici u Skupštini Glavnog grada odlučuju o pitanjima čija ukupna vrijednost na godišnjem nivou prelazi 140.000.000 eura. Pored toga, nova politička realnog u Crnoj Gori i Podgorici za posledicu, pored ostalog, ima i izraženiju ulogu parlamenta, proaktivniju i produktivniju aktivnost odbornika kako vlasti, tako i opozicije, pa se često kao nosioci inicijativa javljaju upravo odbornici, što je praksa koja je djelotvorna po razvoj demokratskih navika u društvu. Stoga, aktuelna naknada nije relevantan odraz obima obaveza i odgovornosti koje odbornik danas u parlamentu Glavnog grada ima – piše u obrazloženju odluke šefova klubova odbornika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<h3>Za predsjedavanje klubom 50 eura</h3>
Odborničke naknade prvi put su u oktobru 2023. godine uvećane sa 150 na 250 eura. Tada je predviđeno da šefovi klubova za predsjedavanje klubom mjesečno primaju 50 eura, predsjedniku skupštinskog radnog tijela takođe, mjesečno pripada naknada od 50 eura, dok će odbornik koji je član radnog tijela primati mjesečno 25 eura, po članstvu. Kada se sve ovo sabere sa ovim uvećanjem pojedini odbornici primaće i do 550 eura.

Odbornici sami sebi uvećavaju naknade sa 250 na 400 eura

Vlada Crne Gore je povodom Botuna uspjela da napravi pravnog Frankenštajna u zaključku koji praktično suspenduje ono dosad najiritantnije u konkursima – da pobjeđuje najbolji kandidat.
A i kome je još bitno da kandidat bude najbolji – ta iritantna, meritokratska, štreberska kategorija koju neukusno zagovaraju nekakve evropske direktive, nacionalni propisi, sudovi i poneki građanin s viškom zdravog razuma. Ko još mari za Ustav, zakone i član 225 Krivičnog zakonika kad postoji mnogo uzvišeniji kriterijum „ko je bliže mjestu događaja“?
U Informaciji fino piše da će „mještani Botuna i Opštine Zeta imati prednost pri zapošljavanju“. Ostaje samo nejasno da li se misli na iste one mještane koji su protiv postrojenja? Znači li to da će Vlada nagrađivati otpor? Ili zapošljavati ljude po sistemu: „Nećeš? E, onda moraš“?
Nije, naravno, prvi put da politička logika postane olimpijska disciplina u salto mortaleu, jer i današnji i prethodni predsjednik Skupštine, kao i gotovo svi nosioci najviših državnih funkcija u ovih pet godina od „oslobođenja“ bili su na referendumu 2006. protiv nezavisnosti Crne Gore. Da je tada pobijedila njihova opcija, vrhunac njihovih karijera bio bi betoniranje parkirališta ispred mjesne zajednice. Međutim, država postade nezavisna, pa i oni, nezavisno od svojih stavova, ispadoše najviši državni funkcioneri. Nije da su od starta željeli baš tako, ali, šta će, sad moraju...&nbsp;
Zećanin Milan Knežević, najglasniji protivnik postrojenja, ipak i dan-danas poručuje da mu je glavni grad Beograd, tako da mu poslanička fotelja, sasvim logično, služi kao malo raskošniji savjet mjesne zajednice, samo bolje klimatizovan i s većom platom. Mnogo većom, ali nije sve u novcu.
Botunjani ne žele postrojenje, Vlada im nudi prednost za posao koji neće, a političari koji su bili protiv države danas ubjeđuju sve nas da znaju šta je državni interes. Botun je samo lokacija, jer pravo postrojenje radi u samoj srži sistema i ne prečišćava otpadne vode, već proizvodi apsurd, a za taj posao biti „najbolji“ bi bilo užasna smetnja.

Ako ne možeš da ih pobijediš – neka te zaposle

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: atlantski-savez-crne-gore