Australijska policija izjavila je da traga za naoružanim napadačem u bijegu nakon što su tri osobe upucane i ubijene u četvrtak u malom gradiću uz jezero na istoku zemlje.
Policajci su upozorili ljude da ostanu u kućama u ruralnom gradiću Lejk Kargeligo, 450 kilometara zapadno od Sidneja.
Policija Novog Južnog Velsa izjavila je da je pronašla muškarca i ženu mrtve u vozilu nakon što je reagovala na dojave o pucnjavi u gradu kasno poslijepodne.
Ubrzo nakon toga u drugoj pucnjavi ubijena je žena i ranjen muškarac koji je, kako se navodi, u "kritičnom stanju" u bolnici.
- U ovoj fazi, policija je identifikovala počinitelja koji je još uvijek na slobodi - rekao je Endrju Holand, pomoćni povjerenik policije Novog Južnog Velsa.
Holan je dodao: "Trenutno sprovodimo veliku potragu u tom području. Molimo ljude da ostanu u kućama", rekao je Holand novinarima.
Vjeruje se da je napadač pobjegao u vozilu, rekao je Holand, a prenosi "ThePeninsulaQatar".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Naoružani napadač ubio tri osobe u istočnoj Australiji

Društvene mreže ukinule su pristup za oko 4,7 miliona profila za koje je utvrđeno da pripadaju djeci u Australiji, otkako je ta zemlja zabranila korišćenje ovih platformi osobama mlađim od 16 godina.
- Suprotstavili smo se svima koji su govorili da se to ne može uraditi, nekima od najmoćnijih i najbogatijih kompanija na svijetu i njihovim pristalicama. Sada australijski roditelji mogu biti sigurni da njihova djeca mogu vratiti svoje djetinjstvo - izjavila je ministarka komunikacija Anika Vels u petak.
Podaci koje je 10 društvenih mreža dostavilo australijskoj vladi prvi put pokazuju razmjere ove istorijske zabrane, donešene u decembru zbog bojazni od štetnog onlajn okruženja za mlade.
Zakon je u Australiji otvorio burnu raspravu o upotrebi tehnologije, privatnosti, sigurnosti djece i mentalnom zdravlju te je podstakao i druge zemlje da razmotre slične mjere.
Prema australijskom zakonu, Fejsbuk, Instagram, Kik, Redit, Snepčet, Treds, TikTok, Iks, Jutjub i Tvič suočavaju se s kaznama do 49,5 miliona australijskih dolara (55,5 miliona KM) ako ne preduzmu razumne korake da uklone naloge djece mlađe od 16 godina iz Australije.
Servisi za razmjenu poruka poput Vacapa i Fejsbuk mesidžera izuzeti su iz ovih pravila.
Kako bi provjerile dob, platforme mogu tražiti kopije identifikacijskih dokumenata, koristiti treću stranu koja primjenjuje tehnologiju procjene dobi na osnovu lica korisnika ili donositi zaključke iz već dostupnih podataka, poput toga koliko dugo postoji određeni nalog.
Oko 2,5 miliona stanovnika Australije ima između 8 i 15 godina, navela je povjerenica za e-sigurnost Džuli Inman Grant, a ranije procjene su govorile da 84 odsto djece uzrasta od osam do 12 godina ima naloge na društvenim mrežama.
Nije poznato koliko je ukupno naloga otvoreno na ovih 10 platformi, ali je Inman Grant rekla da je broj od 4,7 miliona profila koji su "deaktivirani ili ograničeni" ohrabrujući.
- Sprečavamo predatorske kompanije društvenih mreža da pristupaju našoj djeci - poručila je Inman Grant.
Dodala je da su deset najvećih kompanija obuhvaćenih zabranom poštovale zakon i na vrijeme prijavile broj uklonjenih naloga regulatoru. Takođe je naglasila da se od društvenih mreža očekuje da fokus prebace sa sprovođenja zabrane na sprječavanje djece da otvaraju nove naloge ili na druge načine zaobilaze pravila.
Australijske vlasti nisu objavile podatke po pojedinačnim platformama. No, Meta, koja je vlasnik Fejsbuka, Instagrama i Tredsa, saopštila je ove sedmice da je do dana nakon stupanja zabrane na snagu uklonila skoro 550.000 naloga za koje se smatralo da pripadaju korisnicima mlađim od 16 godina.
U objavi na blogu u kojoj je otkrila ove brojke, Meta je kritikovala zabranu i upozorila da manje platforme, na koje se pravilo ne odnosi, možda neće davati prioritet sigurnosti. Kompanija je takođe istakla da platforme za pregled sadržaja i dalje mogu djeci prikazivati sadržaj na osnovu algoritama - što je bio jedan od ključnih razloga za donošenje zabrane.
Zakon je među roditeljima i organizacijama koje se zalažu za sigurnost djece dočekan s odobravanjem. S druge strane, aktivisti za onlajn privatnost i neke organizacije koje predstavljaju tinejdžere protivili su se mjeri, ističući da ranjivi mladi ljudi ili oni koji žive u geografski izolovanim djelovima Australije često pronalaze podršku upravo u onlajn zajednicama.
Neki su kazali da su uspjeli prevariti tehnologije za procjenu dobi ili da su im roditelji i starija braća i sestre pomogli da zaobiđu zabranu.
Otkako je Australija 2024. godine počela raspravljati o ovim mjerama, i druge zemlje razmatraju sličan pristup. Među njima je i Danska, čija je vlada u novembru najavila da planira uvesti zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina.
- Činjenica da, uprkos određenom skepticizmu, ova mjera funkcioniše i sada se replicira širom svijeta, izvor je australijskog ponosa - izjavio je premijer Entoni Albaniz u petak.
Opozicioni političari tvrde da mladi lako zaobilaze zabranu ili prelaze na druge aplikacije koje su manje pod lupom javnosti od najvećih platformi. Inman Grant je kazala da su podaci kojima raspolaže njen ured pokazali skok u preuzimanjima alternativnih aplikacija kada je zabrana stupila na snagu, ali ne i skok u njihovom korištenju.
- Još nema dugoročnih trendova o kojima možemo govoriti, ali radimo na tome - rekla je.
Istovremeno je najavila da regulator koji vodi planira u martu uvesti "svjetski vodeća ograničenja za AI pratitelje i čatbotove". Nije otkrila više detalja.

500x500

Australija: Ugašeno 4,7 miliona profila na društvenim mrežama nakon zabrane korišćenja za djecu

Australija je danas pozvala svoje državljane koji se nalaze u Iranu da odmah napuste zemlju.
- Napustite Iran odmah. Komercijalne opcije za odlazak su i dalje dostupne, ali postaju sve više ograničene. Uskoro bi moglo doći do zatvaranja vazdušnog prostora i otkazivanja letova, što će onemogućiti kasniji odlazak - piše u upozorenju na onlajn servisu Ministarstva spoljnih poslova Australije za pomoć domaćim putnicima.
U upozorenju piše da se i dalje ne preporučuje putovanje u Iran, te da državljani Australije koji uprkos upozorenju ne napuste zemlju sami odgovaraju za svoju bezbjednost.
Njima se savjetuje da budu spremni za boravak u skloništu na duže vrijeme, te da se naprave zalihe vode, hrane i ljekova.
U upozorenju se navodi da je rad australijske ambasade u Iranu obustavljen i da je pružanje konzularne pomoći „izuzetno ograničeno“.

1250x600

1084x550

Australija pozvala svoje državljane da odmah napuste Iran, moguće zatvaranje vazdušnog prostora

Jug Australije pogođen je toplotnim talasom, sa temperaturom koja je u nekim gradovima prešla 40 stepeni Celzijusovih, zbog čega su nadležne službe izdale zdravstvena upozorenja i izazvale opterećenje elektroenergetskih mreža i rasplamsavanje šumskih požara.
Meteorolozi navode da su u pitanju najteži uslovi u posljednjih šest godina, podsjećajući na takozvano "Crno ljeto", kada su u požarima poginule 33 osobe, prenio je Rojters.
Nacionalni meteorološki zavod izdao je upozorenja za države Novi Južni Vels, Viktoriju, Južnu Australiju i Tasmaniju, sa posebno visokim rizikom od požara u Viktoriji i Južnoj Australiji.
Temperatura je dostigla 44 stepena u Viktoriji, 41 stepen u Melburnu, 43 stepena u Adelejdu, 32 stepena u Pertu i 31 stepen u Sidneju.
Vlasti su savjetovale stanovnicima da ostanu u zatvorenom i hidriraju se, dok se vatrogasci bore sa brojnim požarima.
Neki javni prostori produžili su radno vrijeme, kako bi građanima omogućili rashlađivanje, dok su drugi privremeno zatvoreni.
U Adelejdu je više od 2.000 domova ostalo bez struje.
I dok je u Australiji danas zabilježena najviša dnevna temperatura od 48,2 stepena, prema podacima Ogimeta - stranice koja prikuplja informacije o vremenu iz čitavog svijeta, kao najhladnije mjesto na svijetu navodi se Suhana u oblasti Jakutije u Rusiji sa minus 53,5 stepeni. Najviše kiše danas je palo u oblasti grada Ternate na ostrvu Maluku u Indoneziji - 229,2 mm, a potom u Albaniji, u Đirokastri i Korči, 149 mm.

Toplotni talas zahvatio jug Australije, šumski požari u porastu

Australija se obavezala na strožije zakone o oružju u ponedjeljak, dok je zemlja u žalosti zbog žrtava najtežeg masovnog napada vatrenim oružjem u posljednjih 30 godina.
Policija je saopštila da su otac i sin izveli napad u kojem je ubijeno 15 osoba na jevrejskoj proslavi na poznatoj plaži Bondi u Sidneju.
Incident je otvorio pitanje da li zakoni o oružju u Australiji, koji su među najstrožim na svijetu, zahtijevaju reviziju. Policija je navela da je stariji osumnjičeni imao dozvolu za nošenje oružja od 2015. godine, i to za šest različitih tipova.
Australijski premijer Entoni Albanese izjavio je da se njegov kabinet složio da pooštri zakone o oružju i radi na uspostavljanju nacionalnog registra vatrenog oružja kako bi se riješila pitanja poput broja oružja za koje se može izdati dozvola i izmjene perioda važenja dozvole.
- Okolnosti ljudi mogu se promijeniti. Ljudi se mogu radikalizovati u određenom vremenskom periodu. Dozvole ne smiju biti trajne- rekao je novinarima prije sjednice kabineta.
Od dvojice napadača, 50-godišnjak je ubijen na mjestu napada, dok je njegov 24-godišnji sin u kritičnom stanju u bolnici, saopštila je policija na konferenciji za medije.
Najmanje 40 osoba je prebačeno u bolnicu nakon napada, uključujući dva policijska službenika koji su u teškom stanju. Starost žrtava kreće se od 10 do 87 godina.
Policija je navela da je jedan od osumnjičenih bio poznat vlastima, ali nije smatran velikom prijetnjom.
Državni emiter ABC i druge medijske kuće identifikovali su muškarce kao Sajid Akram i Naveed Akram. Ministar unutrašnjih poslova Tony Burke rekao je da je otac stigao u Australiju 1998. godine s studentskom vizom, dok je njegov sin rođen kao australijski državljanin.
Prema navodima ABC-a, u automobilu napadača pronađena su dvije zastave ekstremističke grupe Islamska država.

Australija planira strožije zakone o oružju nakon terorističkog napada u Sidneju

Izuzetno je važno da dvije zemlje u narednom periodu snaže bilateralne odnose, a pozitivan znak je što oba parlamenta imaju formirane grupe prijateljstva, poručeno je na sastanku predsjednika Skupštine Andrije Mandića sa Piterom Trastvelom, ambasadorom Australije u Crnoj Gori.
Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog prvog susreta, dodajući da u Australiji postoji brojna zajednica ljudi koji svoje porijeklo upravo vode iz naše zemlje, a koji su se tamo mahom nastanili po završetku Drugog svjetskog rata.
On je uputio poziv predsjednicima oba Doma Australijskog parlamenta, kao i njihovoj grupi prijateljstva, da posjete Crnu Goru.
- Ambasador Trastvel se zahvalio na prijemu i na pozivu koji je uputio predsjednik Mandić, dodajući da će ga sa zadovoljstvom prenijeti, naglasivši da iako geografski udaljene, naše dvije zemlje imaju snažnu sponu u vidu iseljenika koji su svoju budućnost gradili u Australiji - navedeno je u saopštenju Skupštine.

Mandić sa Trastvelom: Izuzetno važno da Crna Gora i Australija snaže bilateralne odnose

Snažno osuđujem užasni napad na nevine civile tokom proslave Haunke na Bondi plaži u Sidneju, poručio je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, i tim povodom izjavio najdublje saučešće porodicama žrtava.
- MIzražavam solidarnost sa jevrejskom zajednicom i sa narodom Australije- poručio je Milatović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2000197881362333914&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Osuđujem užasni napad na nevine civile koji su slavili Hanuku, solidarni smo sa jevrejskom zajednicom i narodom Australije

Od 10. decembra, kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže moraće da preduzimaju „razumne korake" kako bi osigurale da mlađi od 16 godina u Australiji ne mogu da otvore naloge na njihovim platformama, piše BBC.
Već postojeći nalozi moraju da budu deaktivirani i uklonjeni.
Iza ove zabrane, prve te vrste u svijetu, stoji ideja da se smanje „pritisci i rizici" kojima djeca mogu biti izložena na društvenim mrežama, kažu iz australijske vlade.
Negativni uticaji javljaju se zbog „osmišljenih funkcija koje ih podstiču da provode više vremena pred ekranima, dok im istovremeno nude sadržaje koji mogu naškoditi njihovom zdravlju i blagostanju".
Društvene mreže koristi 96 odsto djece uzrasta između 10 i 15 godina, a sedam od 10 njih bilo je izloženo nekom štetnom sadržaju i ponašanju, pokazuju podaci studije čiju je izradu tražila vlada početkom 2025.
Neki od njih promovisali su mržnju prema ženama, prikazivali video-snimke borbi i sadržaje koji promovišu poremećaje u ishrani ili samoubistvo.
Svako sedmo dijete takođe je prijavilo da je doživjelo seksualno zlostavljanje, a više od polovine je reklo da su bili žrtve sajber-nasilja.
U pitanju nije zabrana već način da „djeca upoznaju sebe prije nego što ih upozna svijet", kaže Greg Atvel, direktor australijske grupe aktivista 36 mjeseci, koja se zalagala za podizanje minimalnog uzrasta za korištenje društvenih mreža sa 13 na 16 godina.
- Ovdje je suština u odlaganju momenta kada postaju digitalni građani ekosistema društvenih mreža za 36 mjeseci - dodaje.
Australijska vlada je do sada imenovala devet platformi za koje će važiti zabrana: Fejsbuk, Instagram, Snepčet, Treds, TikTok, Iks, Jutjub, Redit i striming-platforma Kik.
Vlada se našla i pod pritiskom da proširi zabranu na onlajn-gejming.
U strahu da će se naći na meti, gejming-platforme kao što su Robloks i Diskord nedavno su uvele provjere starosti za neke funkcije u očiglednom pokušaju da izbjegnu uključivanje u zabranu.
Vlada je rekla da će nastaviti da vrši reviziju spiska pogođenih platformi i da će uzeti u razmatranje tri glavna kriterijuma dok to radi.
Ti kriterijumi sastoje se od toga da li je jedina ili „značajna svrha" platforme da omogući onlajn društvenu interakciju između dva ili više korisnika, kao i da li omogućava korisnicima da imaju interakciju sa nekim ili svim drugim korisnicima, te da li postoji mogućnost objavljivanja materijala.
Jutjub Kids, Gugl Klasrum i Vocap nisu uvršteni jer je ustanovljeno da ne zadovoljavaju te kriterije.
Djeca će takođe i dalje moći da gledaju sadržaje na platformama kao što je Jutjub, što ne zahtijeva da imaju otvoren nalog.

Australija zabranjuje društvene mreže za mlađe od 16 godina

Austrijski javni emiter ORF saopštio je da se i dalje nada kompromisu oko učešća Izraela na Eurosongu sljedeće godine u Beču, dok raste pritisak zemalja koje prijete bojkotom događaja.
Govoreći u Beču, generalni direktor ORF-a Roland Vajsman rekao je da je intenzivno radio na uvjeravanju kolega emitera da dođu u Austriju na 70. takmičenje sljedećeg maja, dodajući da je ovo vrijeme za diplomatiju.
Evropska radiodifuzna unija (EBU) odgodila je odluku o tome da li Izrael može da se takmiči 2026. godine. Glasanje koje se očekivalo na vanrednom sastanku u novembru sada će se održati na redovnoj generalnoj skupštini EBU-a u decembru.
Španija je saopštila da će bojkotovati takmičenje ako Izrael bude učestvovao, a Irska, Slovenija, Island i Holandija su izdale slična upozorenja. Drugi emiteri, uključujući one u Belgiji, Švedskoj i Finskoj, još uvijek razmatraju svoje stavove prije sastanka u decembru.
Austrijski državni sekretar za vanjske poslove Sep Šelhorn kritikovao je pozive na bojkot, opisujući kulturne bojkote kao "glupe i besmislene" i tvrdeći da bi Eurosong trebao ostati susret muzičara, a ne mjesto za političke sporove.
Njemačka je takođe upozorila protiv isključivanja Izraela, rekavši da bi to politizovalo kulturni događaj i bilo u suprotnosti s njenom "istorijskom odgovornošću".
Irska radiotelevizija je ranije saopštila da neće učestvovati na Eurosongu 2026. ako Izrael ostane među kandidatima, navodeći kao razlog "strašan gubitak života" u Gazi i zabrinutost zbog napada na novinare. Televizija je saopštila da će konačna odluka o učešću zavisiti od ishoda decembarskih diskusija EBU-a.
Debata se održava u trenutku kada se takmičenje priprema za svoje 70. izdanje. Austrija će biti domaćin u bečkoj Viner Štathale 12, 14. i 16. maja 2026. godine, nakon što je austrijski pjevač JJ (Johannes Pietsch) pobijedio na Eurosongu 2025. u Baselu s pjesmom "Wasted Love", koja je miješala tehno produkciju s opernim vokalima.

Austrija traži kompromis oko učešća Izraela na narednom Eurosongu, glasanje će se održati u decembru

Australija će uložiti 12 milijardi dolara (6,8 milijardi eura) kako bi jedno od svojih brodogradilišta osposobila za izgradnju flote nuklearnih podmornica, saopštila je vlada u Kanberi.
Ovih 12 milijardi australijskih dolara biće potrošeno tokom deset godina na renoviranje i poboljšanje kapaciteta brodogradilišta Henderson, blizu Perta u Zapadnoj Australiji, rekao je ministar odbrane Ričard Marls.
Australija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države su 2021. godine potpisale sporazum Aukus, čiji je cilj suprotstavljanje rastućem uticaju Kine u Azijsko-pacifičkom regionu.
Marls je za Skaj njuz rekao da je brodogradilište Henderson ključni dio sporazuma Aukus.
- Riječ je o onome što Australija treba da uradi da bi iskoristila ovu stratešku priliku - dodao je ministar odbrane.

Australija ulaže 6,8 milijardi eura u brodogradilište za izgradnju nuklearnih podmornica

Alimentacioni fond je u januaru isplatio 36.194 eura za izdržavanje 281 djeteta u Crnoj Gori, a na osnovu 255 rješenja centara za socijalni rad.
Isplata je realizovana na osnovu devet rješenja primljenih u januaru i 246 iz decembra, proizilazi iz posljednjeg izvještaja Alimentacionog fonda.
Od ukupnog iznosa, 35.617 eura isplaćeno je na ime privremenog izdržavanja, dok je 577 eura opredijeljeno za troškove postupka.
Posmatrano po opštinama, najveći broj rješenja odnosi se na Centar za socijalni rad Podgorica (91), zatim Nikšić (36), Budvu (21), Bar (16), Danilovgrad (14), Bijelo Polje i Pljevlja po 12, Mojkovac (11), Herceg Novi (9), Rožaje, Berane i Kotor po šest, Ulcinj (5), Golubovce (3), Tivat (2), dok su po jedno rješenje evidentirali Andrijevica, Kolašin, Cetinje, Plav i Petnjica.
Tokom januara ove godine Alimentacioni fond je postupao po 10 rješenja centara za socijalni rad - četiri iz Podgorice, tri iz Nikšića, te po jedno iz Rožaja, Budve i Kolašina.
Jedno rješenje Centra za socijalni rad Budva zaprimljeno je krajem mjeseca, odnosno nakon realizacije isplate. Stoga će sredstva po tom osnovu biti isplaćena u februaru.
<h2>Majke dominantne u podnošenju zahtjeva</h2>
Od ukupnog broja u januaru je, kako je navedeno u izvještaju, naknada isplaćena za 147 djevojčica i 134 dječaka.
Prema strukturi korisnika, 17 djece je uzrasta do pet godina, 169 uzrasta od šest do 13 godina, te 95 djece uzrasta od 14 do 18 godina.
Majke su dominantne kao podnositeljke zahtjeva za ostvarivanje prava na alimentaciju. One su predale 141 zahtjev, a očevi 40.
<h2>Dužnici</h2>
Alimentacioni fond u decembru nije isplatio privremeno izdržavanje za osmoro djece. U dva slučaja dužnici su počeli sa redovnim plaćanjem alimentacije, dok je u šest djeci prestalo pravo zbog navršenih 18 godina.
Alimentacioni fond u 2026. nije prenio nijedan nezavršen predmet o povraćaju privremenog izdržavanja. Krajem prošle godine donijeta su 252 rješenja o povraćaju, kojima je 178 dužnika obavezano da vrate ukupno 29.000 eura. Među njima je 141 muškarac i 37 žena.
U januaru je jedan roditelj vratio dug državi u iznosu od 50 eura.
Budžetom za 2026. godinu opredijeljeno je 900.000 eura za isplate putem Alimentacionog fonda.
Privremeno izdržavanje djece isplaćuje se iz budžetskih sredstava, a po njihovoj potrošnji sredstva se, u skladu sa Zakonom o privremenom izdržavanju djece, obezbjeđuju iz drugih izvora finansiranja.

Za alimentaciju isplaćeno 36.194 eura, jedan roditelj u januaru vratio 50 eura

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će ukrajinska delegacija, koja se vraća iz Abu Dabija, podnijeti izvještaj o najosjetljivijim aspektima pregovora, napominjući da se detalji razgovora ne mogu razmatrati na daljinu.
U video-obraćanju, Zelenski je rekao da će se delegacija vratiti kasno naveče i da će ga narednog dana informisati o pitanjima o kojima se raspravljalo tokom razgovora u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
- Zakazao sam sastanak sa našom delegacijom za sjutra. Momci se večeras, kasno naveče, vraćaju u Ukrajinu, a sjutra će biti izvještaja o onim osjetljivim aspektima razgovora u Abu Dabiju o kojima se ne može govoriti telefonom - &nbsp;rekao je Zelenski.
Kazao je da se Ukrajina priprema za sljedeću fazu pregovora, uključujući trilateralne sastanke, te naveo da su planirani i razgovori sa evropskim partnerima.
Zelenski je podvukao da diplomatski napori ostaju prioritet uporedo sa vojnim i energetskim izazovima, naglašavajući da se sve državne institucije moraju fokusirati na podršku stabilnosti, odbrani i nezavisnosti Ukrajine.
Zelenski se takođe osvrnuo na parlamentarnu diplomatiju Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama, pohvalivši rad predsjednika Parlamenta Ruslana Stefančuka, koji je održao sastanke sa američkim zakonodavcima, uključujući predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, kao i drugim pristalicama Ukrajine.
- Podrška Ukrajini znači približavanje uslova u kojima će rat izgubiti smisao za Rusiju - rekao je Zelenski.
Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države održale su dvodnevni sastanak o ukrajinskom rješenju u Abu Dabiju u srijedu i četvrtak. Na kraju, strane su se saglasile da sprovedu prvu razmjenu zatvorenika u posljednjih pet mjeseci, koja je odmah i realizovana.
Zajedničko saopštenje o rezultatima sastanka razgovore je opisalo kao "konstruktivne" i "usmjerene na pronalaženje načina za stvaranje uslova za postizanje trajnog mira".

Zelenski: Ukrajinska delegacija će sjutra podnijeti izvještaj o "osjetljivim" pregovorima u Abu Dabiju

Zbog lošeg vremena koje nam nije dalo da abrumamo fetive kotorane i furešte i učinimo đir po gradu sa Gradskom muzikom, svečano otvaranje tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti održano je večeras u Domu kulture u Škaljarima. Zbog lošeg vremena đir po gradu sa Gradskom muzikom nije bilo moguće održati. Na svečanom otvaranju u ime organizatora prisutne je pozdravila Radmila Beća Radulović, koja je istakla da Zimske karnevalske fešte nijesu samo događaj u kalendaru, već živa tradicija koju Kotor s ponosom čuva, njeguje i prenosi s generacije na generaciju. Kako je istakla, karnevalske fešte predstavljaju duboko ukorijenjen dio identiteta grada i njegovog kulturnog naslijeđa. Fešte je zvanično otvorila kraljica karnevala Tea Grgurović, istakavši da se istinska vrijednost karnevala ogleda u trenucima kada se njegova radost, toplina i duh Kotora tiho, ali trajno utiskuju u mala dječja srca, jer upravo ona nose obećanje da će fešte živjeti i u vremenima koja dolaze. U svečanom programu učestvovale su predkadetkinje mažoretki „Fešta“, čiji je nastup označio početak karnevalskih dešavanja. Odmah nakon svečanog dijela programa održan je dječji maskenbal, uz animatore i feštađunsku muziku. Dom kulture ispunili su smijeh, veseli žamor i razigrani poklici princeza, vila, hobotnica, strašila, kauboja i drugih, pretvarajući prostor u mjesto iskrene radosti i bezbrižnosti. Upravo najmlađi, svojim osmijesima, igrom i čistom radošću, nastavljaju karnevalsku tradiciju dugu više od 500 godina, čuvajući duh Kotora i njegovih fešti – onako kako se čuvaju najljepše uspomene.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206230216_7325958750de34556e11baa2453f99e98c6795b1f65356775e36aa8bd6ec1fe0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260206230216_7325958750de34556e11baa2453f99e98c6795b1f65356775e36aa8bd6ec1fe0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="fešta"></figure>  Iduće sedmice u najavi je bogat karnevalski program na Prčanju i u šoping centru “Kamelija”. Poseban dio programa posvećen je obilježavanju stogodišnjice prvog izdanja „Karampane“, humorističko-satiričnog lista koji izlazi jednom godišnje, upravo na dan karnevala. Tim povodom, u Kinu „Boka“, 11. februara u 18 sati održaće se prigodan multimedijalni program, dok će u Gradskoj galeriji posjetioci moći da pogledaju izložbu starih izdanja, zavire u bogatu arhivu lista i isprate razvoj karnevalske satire kroz različite istorijske i društvene epohe. Dan kasnije, u četvrtak 12.februara Srednja pomorska škola i Gimnazija uz podršku Turističke organizacije, organizuju Školski maskenbal, dok će stariji moći guštat u tripama na Škaljarskoj večeri. Veliki maskenbal, uz Kiru bend i Nenada Kneževića – Kneza sa Final Touch bendom i specijalnom gošćom Jelenom Pajić, održaće se u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort, u petak, 13. februara, sa početkom u 20 sati. Dan zaljubljenih obilježiće se u toploj i humanitarnoj atmosferi –u kafani „Dojmi“ sa Ljubavnom tombolom, 14. februara od 11 sati. Završnica karnevalskih fešti zakazana je za nedjelju, 15. februara, kada će od 14 časova glavnom gradskom saobraćajnicom proći velika karnevalska povorka. Nakon tradicionalnog suđenja i spaljivanja karnevala, slavlje se nastavlja koncertima na Trgu od oružja, gdje će nastupiti The Grupa i Bruno Rački sa bendom. Organizator tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor. Zlatni sponzor je Hyatt Regency Kotor Bay Resort, a prijatelj karnevala Resursni centar za sluh i govor Kotor. Medijski sponzori: DNEVNI LIST “POBJEDA”, RTCG, PRVA TELEVIZIJA, PLAY RADIO, RADIO KOTOR, RADIO DUX Portali : TRAVEL MONTENEGRO, SHARE MONTENEGRO, KOTOR.INFO, CULTURE CORNER, FERAL BAR.

U Kotoru svečano otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte

Oman je danas posredovao u indirektnim pregovorima između Irana i SAD-a o nuklearnom programu Teherana, nastojeći da smiri tenzije između zemalja.
Oman je izdao saopštenje u kojem je potvrđen razgovor iranskih i američkih diplomata, a razgovoru je prisustvovao i ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi.
- Konsultacije su se fokusirale na pripremu odgovarajućih okolnosti za nastavak diplomatskih i tehničkih pregovora, osiguravajući važnost ovih pregovora, s obzirom na odlučnost strana da osiguraju njihov uspjeh u postizanju održive bezbjednosti i stabilnosti - navodi se u saopštenju iz Omana.
SAD i Iran su i ranije vodili pregovore u Omanu, međutim oni su bili prekinuti kada je Izrael u junu 2026. godine bombardovao iranska nuklearna postrojenja uz pomoć Vašingtona.
Izraelski napadi su tada uništili iransku protivvazdušnu odbranu i gađali arsenal balističkih raketa.
Državni sekretar SAD-a Mark Rubio ranije je izjavio da je režim u Teheranu trenutno najslabiji od dolaska na vlast 1979. godine, zbog masovnih demonstracija širom Irana, u kojima je do sada poginulo više hiljada ljudi.
Ministarstvo spoljnih poslova Omana danas je izdalo saopštenje u kojem se navodi da se el Busaidi odvojeno sastao sa ministrom spoljnih poslova Irana Abasom Aragačijem, a nakon toga i sa specijalnim izaslanikom SAD-a za Bliski istok Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Snimci koje su kasnije objavili mediji u Omanu pokazuju da je sastanku prisustvovao i admiral američke mornarice Bred Kuper, načelnik Centralne komande američke vojske, što se ranije nije dešavalo.
Aragči je na društvenoj mreži Iks napisao da „Iran ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa čvrstim sjećanjem na prošlu godinu“.
- Obaveze moraju biti poštovane. Ravnopravnost, međusobno poštovanje i obostrani interes nisu retorika — oni su obavezni i stubovi trajnog sporazuma - napisao je on.

Tag: australija