Kao predsjednik Crne Gore, zemlje koja baštini vrijednosti antifašizma i tolerancije, ponavljam našu čvrstu posvećenost borbi protiv svih oblika diskriminacije, antisemitizma i netrpeljivosti - poručio je Jakov Milatović na komemoraciji 80 godina od oslobođenja logora Aušvic u Poljskoj.
On je odao počast stradalima u Holokaustu. 
 
- Danas, osam decenija od oslobođenja Aušvica, sa tugom i poštovanjem prisjećamo se miliona nevinih žrtava Holokausta - muškaraca, žena i djece čiji su životi ugašeni zbog mržnje i predrasuda. Bilo je potresno čuti poruke i sjećanja preživjelih o ovom mjestu, na kome je zlo pokazalo svoje lice u najokrutnijem obliku. Sjećanje na Holokaust nije samo dužnost prema prošlosti već i obaveza prema budućnosti - naveo je Milatović. 
 
On je upalio svijeću za žrtve Holokausta, kako je rekao, uz želju da nam, i u najmračnijim vremenima, svjetlost humanosti obasja put.
- Neka počivaju u miru, a sjećanje na njih živi vječno. Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi - poručio je Milatović. 
 
Dio zvanične delegacije na komemoraciji u Aušvicu bila je i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović odao počast stradalima u Holokaustu: Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi

Osamdeseta godišnjica Dana sjećanja na holokaust povodom oslobođenja logora Aušvic, održava se u sijenci povećanih tenzija u svijetu, prije svega rata u Ukrajini, i jačanja autoritarnih i populističkih snaga čije politike podsjećaju na onu koja je dovela do najvećeg sukoba i stradanja u svjetskoj istoriji.
Komemoraciji u Aušvicu, najvećem gubilištu tokom Drugog svjetskog rata u kome je stradalo 1,1 miliona ljudi, uglavnom Jevreja, prisustvovaće delegacije iz 54 zemlje svijeta.
Među njima će biti evropski monarsi, poput britanskog kralja Čarlsa III, zatim 19 predsjednika, uključujući francuskog Emanuela Makrona i njemačkog Franka Voltera Štanmajera.
Nezvanično se pominje i mogućnost da na čelu američke delegacije dođe potpredsjednik JD Vans.
Međutim, pomenuti zvaničnici neće imati priliku da se obrate, već samo nekolicina od 50 preživjelih logoraša koji će doći na ceremoniju, izjavio je direktor Državnog muzeja Aušvic Birkenau, Pjotr Civinski.
- Uopšte neće biti političkih govora. Želimo da se fokusiramo na posljednje preživjele koji su među nama i na njihovu istoriju, bol, traumu i da nas posavjetuju kako da preuzmemo teške moralne obaveze u sadašnjosti- kazao je nedavno Civinski za Gardijan.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33288698.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Netanjahu ne dolazi uprkos garancijama da neće biti uhapšen</h2>
Međutim, aktuelne političke napetosti prate ceremoniju u Aušvicu, prijeteći čak da je zasijene.
Početkom januara, zamjenik ministra spoljnih poslova Poljske je sugerisao da će tamošnje vlasti biti obavezne da uhapse izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, ako dođe u Poljsku na ceremoniju, s obzirom na nalog međunarodnog Krivičnog suda (MKS) po optužbi za ratne zločine.
Međutim, poljski premijer Donald Tusk je precizirao da bilo koji izraelski političar, uključujući Netanjahua, može da učestvuje na ceremoniji bez straha od hapšenja, uprkos činjenici da je Poljska potpisnica povelje Međunarodnog krivičnog suda.
- Poljska vlada tretira bezbjedno učešće lidera Izraela na komemoracijama 27. januara 2025. godine, kao dio odavanja počasti jevrejskoj naciji, čiji su milioni ćerki i sinova postali žrtve holokausta koji je počinio Treći Rajh- saopštio je Tuskov kabinet.
Uprkos garancijama Vlade Poljske, Netanjahu neće doći na ceremoniju u Aušvicu, javljaju izraelski mediji.
Viši Netanjahuov pomoćnik rekao je za Tajms ov Izrael da Vlada u Varšavi prvo mora da se pozabavi pravnim problemima oko naloga MKS-a prije nego što izraelski premijer razmotri bilo kakvo potencijalno putovanje.
- Razmotrićemo ako dobijemo poziv. Za sada to nije u programu- rekao je ovaj izraelski zvaničnik.
Međunarodni krivični sud je izdao 21. novembra 2024. naloge za hapšenje Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Izraela Joava Galanta, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u vezi sa vojnim akcijama u Gazi.
Netanjahu nije javno izrazio želju da prisustvuje komemoraciji, niti ga je na to pozvao njen organizator, Muzej Aušvic, koji je saopštio poljskim medijima da je samo uputio pozive preživjelima u holokaustu.
Zato je Civinski rekao da su nedavne rasprave o tome da li bi Netanjahu bio u opasnosti od hapšenja, ako dođe, bile "medijska provokacija", ponavljajući da nikada nije bilo naznaka da je Netanjahu planirao da prisustvuje tom događaju.
On je, međutim, rekao da se na ovom skupu očekuje brojna izraelska delegacija.
Međunarodni dan sjećanja na holokaust ne igra veliku ulogu u Izraelu jer on ima svoj dan sjećanja, određen za hebrejski datum 27. nisan, koji ove godine pada 23. aprila, prenosi "Dojče vele".
Tog dana zemlja stane na dva minuta uz zvuke sirena. Memorijalni filmovi i izveštaji se prikazuju na TV-u, a škole širom Izraela održavaju ceremonije u čast 6 miliona Jevreja koje je ubila nacistička Njemačka i njeni pomagači.
Predstavnici Rusije opet nijesu pozvani. Kao ni na 70. godišnjicu zbog aneksije Krima, predstavnici Rusije nijesu pozvani da prisustvuju ni 80. godišnjici zbog invazije na Ukrajinu.
Civinski je istakao da su i Rusi i Ukrajinci bili među pripadnicima Crvene armije koji su oslobodili logor, te da je rat u susjednoj Ukrajini zato "rat koji vodi jedan oslobodilac protiv drugog". On je rekao da nema govora o prisustvu ruske delegacije u trenutnoj klimi.
- To se zove dan oslobođenja i ne mislim da zemlja koja ne razumije vrijednost slobode ima šta da traži na svečanosti posvećenoj oslobođenju. Bilo bi cinično da prisustvuju- dodao je Civinski.
Muzej je osudio napad Moskve na susjednu Ukrajinu kao "varvarski čin".
Ruski predsjednik Vladimir Putin je učestvovao 2005. na ceremoniji povodom 60. godišnjice oslobođenja Aušvica. On je tada rekao da je "nezamislivo pomisliti da su ljudi sposobni za takvo varvarstvo" i odao počast sovjetskim vojnicima koji su oslobodili logor.
Iako nije učestvovao na ceremoniji povodom 70. godišnjice oslobođenja Aušvica, Putin je tada poručio da je holokaust "jedna od najtragičnijih i najsramnijih stranica u ljudskoj istoriji".
On je veličao ulogu Crvene armije u okončanju holokausta, ističući da je "spasla ne samo Jevreje već i ostale narode u Evropi i svijetu od uništenja".
Putin je upozorio protiv, kako sve češće navodi, nastojanja na Zapadu da umanji doprinos Sovjetskog Saveza i prikaže Rusiju u negativnom svijetlu.
On je tada istakao da "svaki pokušaj da se prekroji istorija i dovede u pitanje uloga naše zemlje u Velikoj pobjedi, u stvari, opravdava zločine nacista i otvara put za oživljavanje ove pogubne ideologije".
Rusija je nezadovoljna zbog sve učestalijih tvrdnji u Varšavi i Kijevu da su Aušvic uglavnom oslobodili ukrajinski vojnici.
Istoričari navode da su logor oslobodile jedinice 60. Armije Prvog ukrajinskog fronta, ali da su ih sačinjavali vojnici različitih nacionalnosti.
<h2>Kontroverze oko Maska</h2>
Najbogatiji čovjek svijeta Ilon Mask je posjetio prošle godine Aušvic, nakon učestalih kritika zbog reakcija njegove mreže Iks (X) na antisemitske objave.
Međutim, nakon ove posjete Aušvicu, Mask je, kako navodi Gardijan, samo pojačao širenje dezinformacija na Iksu.
Nedavno je tokom razgovora uživo sa Maskom na platformi, Alis Vajdel iz njemačke krajnje desničarske AfD tvrdila da Adolf Hitler uopšte nije desničar, već komunista.
Iako je Civinski odbio da konkretno govori o Masku, on je rekao da populistička politika i govor mržnje na društvenim medijima predstavljaju ogromnu prijetnju za savremena društva.
- Ovo je najvažnije pitanje našeg vremena… Svaki mudar stav koji iznese filozof ili političari stare škole, vjerovatno će izgubiti u javnosti u suočavanju sa bilo kojom glupom, jednostavnom populističkom idejom- kazao je Civinski.
<h2>'Vraćaju mi se sjećanja na logor'</h2>
Kada je Tereza Regula stigla u Aušvic kao 16-godišnjakinja, prvi pravi bol koji je osjetila bilo je pečenje u ušima.
- Obrijali su nas do gole kože, a bio je vreo dan, 4. avgusta... To je bio prvi autentični bol koji sam osjetila- rekla je u svom domu u Krakovu za Rojters ova 96-godišnja preživjela Jevrejka.
Gestapo, Hitlerova tajna policija, odvela je Regulu i njenu majku iz njihovog doma u Krakovu 1944. godine i poslala ih u logor Plašov, gdje je njena majka pogubljena.
Tereza je zatim prebačena u Aušvic i dobila je broj 22011.
Nekada zdravo dijete, u logoru je dobila boginje i šarlah.
Ono što ju je održalo u životu bila je pomisao da će "moj otac, za koga sam oduvijek vjerovala da može sve, doći i odvesti me odavde".
Kasnije je saznala da su ga greškom ubile sovjetske trupe kada su oslobađale koncentracioni logor Gros Rosen u tadašnjoj istočnoj Njemačkoj.
- Kada sam se vratila iz logora, pomislila sam 'nikada neću imati djecu - nikad'. Nijesam željela da, ako budu morala, prođu makar i djelić onoga što sam ja prošla- rekla je Tereza Regula, penizionisana sociološkinja.
Udata, ali bez djece, Tereza je decenijama potiskivala sva sjećanja na svoje vrijeme u Aušvicu.
&nbsp;- Sada mi se sve vraća- zaključila je Tereza.
<h2>'Mračna budućnost za mlade'</h2>
Janina Ivanska, poljska katolkinja, poslata u Aušvic skoro u isto vrijeme kada i Tereza 1944. godine. Takođe nema djece.
- Neću još dugo živjeti. Ali kada pogledam mlade... kakva će biti njihova budućnost? Vidim je kao mračnu- rekla je ova 94-godišnjakinja za Rojters, ukazujući na "mržnju" i podjele u savremenom društvu predviđajući novi rat.
Janina, koja je teretnim vozom prevezena u Aušvic iz Varšave, sjeća se mirisa zapaljenih tijela logoraša.
U logoru je brinula o djeci u bloku u kome je živjela, zarađujući nagrade poput tople mliječne supe.
- Djeca su tretirana drugačije, nijesu morala da rade. Samo su strpljivo čekala - ili na svoje majke ili da se rat završi- navela je Ivanska.
Ona nije bila svjedok oslobađanja Aušvica jer su je Njemci ranije evakuisali.
Na kraju su je oslobodile američke snage 2. maja iz koncentracionog logora Ravensbruk za žene u sjevernoj Njemačkoj.
<h2>'Šezdeset godina nijesam progovorio njemački iako mi je maternji jezik'</h2>
Naftali Furst &nbsp;nikada neće zaboraviti svoj prvi pogled na koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, 3. novembra 1943. godine, kada je imao 12 godina.
Pripadnici njemačkog SS-a su otvorili vrata vagona za stoku, gdje je bio sabijen sa majkom, ocem, bratom, i više od 80 drugih budućih logoraša.
On se prisjeća za AP da su njemački oficiri sa psima vikali "izlazi, izlazi!", prisiljavajući ljude da skaču na zloglasnu rampu na kojoj je nacistički doktor Jozef Mengele odvajao djecu od roditelja.
Furst i njegova porodica stigli su dan nakon što je jedan od nacističkih vođa Hajnrih Himler naredio prestanak upotrebe gasnih komora preij njihovog rušenja, kako su se sovjetske trupe približavale.
Naređenje je značilo da njegova porodica neće biti odmah ubijena. Bio je to jedan od mnogih malih djelića sreće i slučajnosti koji su omogućili Furstu da preživi.
- Šezdeset godina nijesam pričao o holokaustu, 60 godina nijesam izgovorio ni reč njemačkog iako mi je to maternji jezik- kazao je Furst.
Furst, porijeklom iz Bratislave u tadašnjoj Čehoslovačkoj, imao je samo 6 godina kada su nacisti prvi put počeli da primjenjuju mjere protiv Jevreja u zemlji.
Proveo je od 9 do 12 godina u četiri različita koncentraciona logora, uključujući Aušvic.
Njegovi roditelji su planirali da iskoče iz vagona za stoku na putu do logora, ali ljudi su bili tako zbijeni da nijesu mogli da dođu do vrata.
Njegov otac je instruisao cijelu porodicu, šta god da se dogodi, da se posle rata preživjeli sastanu u Šulekovoj ulici broj 11 u Bratislavi.
Furst i njegov brat bili su odvojeni od majke. Nakon što su im tetovirani brojevi na rukama, odvojeni su i od oca. Bili su smješteni u Bloku 29, gdje nije bilo mnogo druge djece.
Kako se sovjetska vojska približavala tom području, tako blizu da su mogli čuti tenkove, Furst i njegov brat Šmuel, bili su primorani da se pridruže opasnom putovanju koje su nacisti organizovali prema drugom logoru Buhenvald, marširajući tri dana po hladnoći i snijegu.
Svako ko je zaostajao bio je strijeljan.
Furst i njegov brat su preživjeli marš i transport vozom sa otvorenim vagonom po snijegu, ali su razdvojeni u sljedećem logoru.
Kada je Furst oslobođen iz Buhenvalda, snimljen na čuvenoj fotografiji na kojoj se nalazi nobelovac Eli Vizel sa krevetima na sprat, mislio je da je sam na svijetu.
Ali za nekoliko mjeseci, baš kao što je Furstov otac sugerisao, četiri člana porodice ponovo su se okupila na adresi koju su zapamtili, u kući porodičnih prijatelja.
Ostatak njihove porodice - baka i djeda, tetke, ujaci - svi su ubijeni.
Njegova porodica se kasnije preselila u Izrael, gdje se oženio, dobio ćerku, četvoro unučadi i troje praunučadi, sa još jednim na putu.
<h2>'Desilo se, a može ponovo da se desi'</h2>
Samo 220.000 logoraša koji nijesu stradali tokom holokausta je još živo, prema podacima Conference o jevrejskim materijalnim zahtjevima protiv Njemačke.
Od 1940. godine kada su nacisti otvorili koncentracioni logor na periferiji Aušvica na jugu Poljske, prvo za Poljake da bi ga 1942. odredili kao ključno mjesto za plan istrebljenja Jevreja i proširili logor i na Birkenau, u gasnim komorama ili zbog stravičnih uslova i u monstruoznim medicinskim eksperimentima na logorašima ubijeno je najmanje 1,1 milion ljudi.
Najviše je u Aušvicu pobijeno Jevreja iz svih evropskih zemalja, ali i 75.000 Poljaka, 21.000 Roma, 15.000 sovjetskih vojnih zarobljenika i najmanje 15.000 pripadnika drugih naroda Evrope.
Logor su 27. januara 1945. godine oslobodili vojnici Crvene armije.
Tom prilikom je ubijen 231 pripadnik sovjetskih snaga u sukobima sa nacistima.
Aušvic je bio najveće stratište i najdirljiviji simbol holokausta u kome je ubijeno šest miliona Jevreja širom Evrope.
- Desilo se, a može ponovo da se desi, svugdje- napisao je italijanski Jevrej, pisac i hemičar, bivši logoraš, Primo Levi.
<h2>'Šest godina propagande bez društvenih mreža'</h2>
Nakon što je proveo skoro dvije decenije živjeći i radeći na mjestu najgoreg zločina 20. vijeka, Pjotr Civinski smatra da je sadašnja situacija u svijetu izuzetno opasna.
- Morate zapamtiti da je između dolaska Adolfa Hitlera na vlast i početka Drugog svjetskog rata prošlo samo šest godina. Šest godina propagande, a nije imao društvene mreže, nije imao internet- upozorava direktor Muzeja Aušvic Birkenau.

Obilježavanje 80. godišnjice oslobođenja Aušvica u sijenci ratova i uspona populizma

&nbsp;Kao Predsjednik zemlje koja je među prvima u Evropi prozrela pogubnost fašizma i nacizma i digla ustanak protiv onih koji su htjeli da je porobe, važno je da i sa ovog mjesta pošaljem poruku da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji, uz brojne svjetske zvaničnike, prisustvuje obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.&nbsp;
On je dodao da sa posebnim osjećajem poštovanja, danas prisustvuje komemoraciji povodom 80 godina od oslobođenja koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.
- Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, ustanovljen Rezolucijom Ujedinjenih nacija iz 2005. godine, predstavlja važan podsjetnik za cijelo čovječanstvo o strahotama koje su zadesile jevrejski narod u drugom svjetskom ratu, ali i sve druge narode koji su bili žrtva nacističkih i fašističkih zločina - kazao je Milatović.&nbsp;
Logor Aušvic je najupečatljiviji primjer pomračenja ljudskosti ali i, kako navodi, opomena našoj, ali i svim budućim generacijama, da njegovanje univerzalnih vrijednosti mira i tolerancije - nema alternativu.
- Takođe, ovom prilikom želim da iskažem pijetet prema žrtvama ovog i drugih stratišta i, ujedno, odam priznanje svim borcima u drugom svjetskom ratu koji su svoje životno djelo, a neki od njih i svoje živote, ugradili u slobodu koju su nam ostavili u amanet - istakao je Predsjednik.&nbsp;
On je poručio da je obaveza svih da zajednički radimo na očuvanju kulture sjećanja i edukaciji mladih o tragičnim događajima iz prošlosti, kako se ovakvi zločini nikada više ne bi ponovili.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoElV_84BIWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen izjavila je večeras da svijet neće nikada zaboraviti šest miliona "hladnokrvno ubijenih Jevreja i sve žrtve Holokausta".
- Kako nestaju posljednji preživjeli, naša je dužnost kao Evropljana da se sjećamo tih neopisivih zločina i da poštujemo sjećanje na žrtve - napisala je Ursula fon der Lajen na platformi Iks uoči sjutrašnjeg obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic-Birkenau u Poljskoj.&nbsp;
U Briselu je osvjetljena zgrada Evropske komisije u znak sjećanja na žrtve.
- Antisemitizam se ponovo pojavljuje u Evropi. Potreba za borbom protiv te pošasti, onlajn i van interneta, nikada nije bila veća - dodala je predsjednica EK.
Prema njenim riječima, istorija Jevreja je "neodvojiva od istorije Evrope".
- Odlučni smo ne samo da zaštitimo, već da slavimo jevrejski život u Evropi - dodala je predstavnica EK.
Aušvic-Birkenau je postao simbol genocida koji je nacistička Njemačka izvršila nad šest miliona evropskih Jevreja, od kojih je milion umrlo na tom mjestu, između 1940. i 1945. godine, zajedno sa više od 100.000 osoba koje nisu bile jevrejskog porijekla.

Fon der Lajen: Nikada nećemo zaboraviti Aušvic

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 27. i 28. januara u Poljskoj, gdje će sa brojnim svjetskim liderima prisustvovati obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic.
Tokom boravka u Varšavi, Milatović će imati sastanak sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom i premijerom Donaldom Tuskom.
Kako je najavljeno iz predsjednikovog kabineta, Milatović će održati predavanje na Koledžu Evrope gdje će sa studentima razgovarati o evropskom putu Crne Gore.
- Uz odavanje počasti žrtvama Holokausta, predstojeća posjeta predsjednika Milatovića Poljskoj prilika je za promovisanje zajedničkih vrijednosti antifašizma, ali i jačanja bilateralnih odnosa sa Poljskom u momentu kada ova zemlja preuzima predsjedavanje Evropskom unijom - poručeno je u najavi Kabineta predsjednika države.

Milatović na obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja Aušvica, sastaće se sa Dudom i Tuskom

Poljski premijer Donald Tusk saopštio je danas da Poljska neće izvršiti nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ako odluči da dođe 27. januara u Aušvic na obilježavanje 80. godišnjice oslobađanja tog najvećeg logora smrti koji su njemački nacisti podigli tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Poljskoj.
- Pitanje je osjetljivo. S jedne strane tu je odluka međunarodnog suda, a sa druge meni je očigledno da predsjednik ili premijer Izraela moraju da imaju puno pravo da se osjećaju bezbjedno kada posjećuju bivši logor Aušvic - rekao je danas poljski premijer.
Tusk je prije nekoliko dana zato zatražio od ministara pravde i spoljnih poslova da pripreme posebnu deklaraciju poljske vlade koja uvjerava najviše predstavnike Izraela da će vlada Poljske garantovati njihov slobodan i bezbjedan dolazak i učešće u komemoraciji žrtvama holokausta.
Danas su poljski mediji javili da je predsjednik Poljske Andžej Duda uputio premijeru Tusku pismo u kome traži da se uzmu u obzir vanredne okolnosti, odnosno 80. godišnjica oslobađanja koncentracionog logora Aušvic Birkenau i da se daju izraelskom premijeru garancije da neće biti uhapšen, kako to traži Međunarodni krivični sud u Hagu zbog optužbi za zločine protiv čovječanstva tokom napada Izraela na Gazu.
Poljske vlasti očekivale su da će izraelsku delegaciju predvoditi neki od izraelskih ministara, najvjerovatnije prosvete, a sam Muzej bivšeg njemačkog logora Aušvic Birkenau saopštio je da izričito pozivnice šalje samo preživjelim logorašima, a vlade zemalja preko ambasada samo obavještava ako žele da pošalju državnu delegaciju.
Ni ove godine takvo obavještenje nije dobila Rusija zbog agresije na Ukrajinu iako su vojnici Crvene armije 27. januara oslobodili taj njemački logor na jugu Poljske u kome je tokom Drugog svjetskog rata stradalo oko 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja, ali i Roma, Sinta, sovjetskih vojnih zarobljenika, Poljaka i drugih naroda Evrope.

Poljska garantuje da neće uhapsiti Netanjahua ako dođe u Aušvic

Predstavnici Rusije isključeni su iz ceremonija obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja logora Aušvic-Birkenau od Crvene armije, objavio je danas muzej Aušvic ocjenjujući da bi takvo prisustvo bilo "cinično" zbog rata u Ukrajini.
Muzej, koji se nalazi u južnom poljskom gradu Osvjecimu, donio je odluku da isključi Moskvu treći put otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.
Članica NATO-a i EU, Poljska je nepokolebljiva podrška susjednoj Ukrajini od invazije.
- Godišnjica je oslobođenja (logora). Sjećamo se žrtava, ali tamo slavimo i slobodu. Teško je zamisliti prisustvo Rusije, koja očigledno ne razumije vrijednost slobode - naveo je direktor muzeja Pjotr Civinski u saopštenju.
Sve do invazije na Ukrajinu, Rusija je uvijek prisustvovala ceremoniji oslobođenja, koja se održava svake godine 27. januara, na dan kada su sovjetski vojnici stigli do vrata nacističkog kampa gdje se nalazilo oko sedam hiljada preživjelih.
Muzej je osudio rusku ofanzivu kao "varvarski čin" na dan kada je Rusija napala Ukrajinu.
Nacistička Njemačka je izgradila logor smrti Aušvic-Birkenau nakon što je napala Poljsku u Drugom svjetskom ratu.
Logor je postao simbol genocida nacističke Njemačke nad šest miliona evropskih Jevreja, od kojih je milion umrlo na tom mjestu između 1940. i 1945. zajedno sa više od 100 hiljada nejevreja.

Rusija isključena iz obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja Aušvica

Iz svakog javnog nastupa Milojka Spajića prosto vrišti malograđanština i politička nekultura. Od njegovih govora i u startu promašenih političkih performansa, nema evidentnije dekonstrukcije takozvane građanske, a zapravo srednjičarske politike. A srednjičari, preciznije rečeno trećeputaši, vazda su drugovali sa sljedbenicima krvomutničkih politika. Lak su plijen za ultradesničare i ekstremiste. Na taj mamac, sami se upecaju. I u tom ideološkom lutanju, od građanskog centra, pretvore se u umjerene desničare. Takvi politički diletanti idealni su saveznici za uspon krajnje desnice. To je istorijski fakat i opšte poznata politička klackalica sveprisutna širom svijeta.
Nedostatak Spajićeve elementarne pristojnosti nije nam nepoznanica. Taman kad pomislimo da je politička blamaža dosegla vrhunac, premijer iznova uspije da probije dno. Jednako je necivilizovano podsmijavati se u Skupštini tokom dana žalosti, lupati se po čelu, jer su mu viralni klipovi valjda politički fetiš, ili zakazivati konferencije posvećene prezentacijama infrastrukturnih projekata, osmišljenih tako da čak i sam Spajić kreativne vizuale strateški i komunikaciono neukih savjetnika posmatra kao neki vid satiričnog portreta. Sve smo to gledali upravo u kriznim situacijama, kad za bajke o razvojnim vizijama nije bilo ni vrijeme ni mjesto.
Spajić, kao ni nekadašnji mu saborac (Jakov) Milatović, nije pročitao niti slova o značaju funkcije koju obnaša, premda je u Ustavu sve lijepo zapisano i nadasve lako razumljivo. No, dosadno je čitanje Ustava, taman kao i ekspozea. Zato se obojica ekspresno oglašavaju samo kad dobiju javne packe DF-a, ponosnih ratnih veterana i sedmobataljonaca, čiji su politički uzori dželati bošnjačkog stanovništva.
Pristao je Spajić da bude beskorisna politička figura na šahovskoj tabli Andrije Mandića i Milana Kneževića. Pristao je da bude pulen bez zere autoriteta da zauzda šoviniste u sopstvenoj partiji, a kamoli u Vladi.
Tako smo od svađalica došli do seoskih tema. Jer Spajić zaboravlja da bi njegova Vlada trebalo da služi svim građanima, đe god živjeli – u urbanim ili ruralnim sredinama. Jer bi on da nas zamajava kripto-populističkim šarenim lažama. Jer bi umjesto prošlosti da se bavi evropskom budućnošću i time zamagli paradigmu naše evropske perspektive – rast euroskepticizma. Dalo se naslutiti - antievropska kampanja Spajićevih DF evropejaca i ostatka rusko-srpskih proksija uzela je danak. Pitanje je vrijedi li se nadati da će Evropa konačno istinski prozreti Spajićevu paralelnu igranku, jer je previše crvenih alarma već odzvonilo.
Premijer bi, dakle, da dobije pripremljena pitanja, isključivo na lake teme. Kako čudno piše Aleksandar Vučić. Na taj način, jelte, kako jednom sam reče, ne bi morao da trpi medijski primitivni neizdrž. Ovako ga mediji ponovo navukoše na tanak led.
Relativizacija kao čin pravdanja kleročetničkih i fašističkih poteza naša je svakodnevica i tragična realnost. Čitamo li između redova, Spajićeva sramotna opaska mnogo je opasnija. Nije to čin puke relativizacije primitivnog orgijanja četničke rulje, crkvenog prisvajanja crnogorske teritorije i privilegovanog, naddržavnog statusa. To je poricanje zločinačkih politika i tiha, ali providna odbrana četničkih koljača i njihovih sljedbenika.
To je sramno poniženje žrtava svih četničkih zločina i njihovih potomaka. To je prećutni pristanak na rehabilitaciju četničkog pokreta u ime velikosrpskog imperijalizma. Jednako kao kada bi današnja Njemačka rehabilitovala Hitlera, u ime nekog inoviranog trećeg Rajha. Između rasne segregacije i nacionalističkog i vjerskog ekstremizma, ne postoji razlika. Baš kao što je i politika PES-a samo prepakovana i umivenija verzija politike DF-a.
Jer – dok drže moralne lekcije o tome ko treba da se izvini Dubrovniku, DF potrčci ni da zucnu o četničkim tiradama u režiji crkve Srbije i gostoljubivosti u znak podrške secesionizmu i separatizmu. Prosto je – nekad se sa malo riječi kaže i previše. A upravo je to slučaj sa Spajićem, koji bi, da se politički kalio u nekom drugom vremenu, zasigurno bio besprekoran zaštitnik kvislinga i kolaboracionista. Možda bi ovaj nesuđeni gebelsovski propagandista, svojom centrističkom poslušnošću zavrijedio i odlikovanje, poput Pavla Đurišića, čijem se spomeniku svjesno ili nesvjesno klanja, tako što one koji mu slavodobitno čuvaju stražu ne smije ni da spomene. Od vraćanja duga onima koji su mu prokrčili politički put, ipak, nema ničeg važnijeg. Stoga bi bilo iluzurno očekivati da će im se ikada politički pametno suprotstaviti. Da je bio iole politički mudar, vlast nam, možda, ne bi činila foteljaško-cirkuzantska skupina.

Poricanje zločinačkih politika

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno i nestabilno sa povremenom kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom, uglavnom u prvom dijelu dana. &nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode sa velikom količinom padavina u kratkom vremenskom intervalu. &nbsp;
U drugom dijelu dana se očekuje prestanak padavina i djelimično razvedravanje. &nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, na sjeveru mjestimično pojačan, južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura 14 do 22, a najviša dnevna od 18 do 28 stepeni.

Danas nestabilno, moguće vremenske nepogode

Po istraživanju AI povećava uspjeh u nastavi čak i do 20 odsto. To su fantastični rezultati - ocijenio je prof. dr Igor Ivanović gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E.
U novembru 2022. godine je, kaže Ivanović, krenula cijela pompa vezana za vještačku inteligenciju, jer je tada Chat GPT postao dostupan široj javnosti, pa je osmislio istraživanje.
- Onda sam se ja zapitao šta mogu da uradim vezano za tu vještačku inteligenciju, u najpraktičnijem mogućem smislu kako za mene, tako i za moje studente, pa sam osmislio istraživanje velikog formata, koje sam zbog organizacionih i logističkih razloga podijelio na manja istraživanja i već u decembru sam osmislio na koji način bih mogao da pokušam da iskoristim vještačku inteligenciju u mojoj nastavi - rekao je Ivanović.
Istraživanje je trajalo, objašnjava Ivanović, skoro tri godine i veoma je pozitivno iznenađen koliko je vještačka inteligencija promijenila njegovu nastavu, engleskog jezika i struke.
Ključni zaključci istraživanja su dobar prijem i zadovoljstvo studenata, u odnosu na osnovu koju je ispitao ranije je porastao čak za 20 procenata.
- To je fantastičan nalaz i onda sam sproveo još jedno istraživanje, na zadovoljstvo studenata, nakon što smo dobili ocjene i završili taj formalni dio i studentsko profesorski odnos kako bi uklonio tu bitnu komponentu eventualnog pritiska koji bi svjesno, ili nesvjesno, da me ne naljute lošim rezultatima i zanimljivo da su skoro svi studenti dali ponovo identične ocjene i to je ono što ohrabruje - istakao je Ivanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dj5GC3-hWnbY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ivanović: Pozitivno sam iznenađen kako je vještačka inteligencija promijenila moju nastavu

Susrete sa premijerima i zvaničnicima drugih država premijer Milojko Spajić koristi za free promociju navodnih ličnih uspjeha u integracijama, a kad mu u tom kontekstu novinari postave pitanje o učincima on na takva pitanja ne odgovara - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, član Socijaldemokrata, predstavnik Evropskog saveza i bivši diplomata &nbsp;Miloš Đuričković.
Na pres konferenciji, nakon sastanka sa premijerom Bugarske, crnogorski premijer Milojko Spajić je najavio zatvaranje svih poglavlja do kraja godine, ali nije nije htio da odgovori na pitanja novinara o učinku ministara i predsjednika Vlade.
Đuričković cijeni da premijer ima problem u komuniciranju i to, kako je rekao, ne samo te teme - nego skoro svih tema od značaja za crnogorsko društvo.
- Da krenemo od onoga što mu je osnovna dužnost kada je riječ o premijerskom satu, pa se možemo prisjetiti njegovog odnosa prema Skupštini Crne Gore, prema poslanicima. Čak i posljednji premijerski sat gdje je sam sebe ispravljao, maltene u dva izlaganja demantovao sam sebe. On, očigledno, ima problem da shvati koja je njegova uloga u ovoj državi, koja mu je nažalost povjerena i samim tim i taj pres koji se održao nije iznenađenje, ni njegova reakcija kada se u nekulturnom maniru odnio prema pitanju novinara - rekao je Đuričković.&nbsp;
Smatra da premijer Milojko Spajić koristi priliku susreta sa evropskim kolegama za marketing o navodnim svojim učincima u integracijama, pa kad mu u tom kontekstu novinari postave pitanje o stvarnim učincima on se, kako kaže, ponaša na sebi svojstven način.
- Čitav je njegov mandat premijera proveden u obesmišljavanju te funkcije, jer se on ne ponaša kao državnik i očigledno je da izbjegava sve teme koje su za njega neprijatne i na koje on nema suštinski odgovor - istakao je Đuričković.
Način na koji se u posljednje dvije godine, cijeni Đuričković, sprovode evropske integracije je više štetan, nego koristan za crnogorsko društvo.
- Mi ćemo posljedice tih i takvih integracija tek da plaćamo, zato što sam ja i prije dvije godine kad je ova Vlada formirana i kad je krenuo taj neki talas pozitivnih signala od strane EU po pitanju integracija, taj eu optimizam, oni su predvodili tu kampanju, najavljivali EU zajedno sa zvaničnicima Vlade koji su uvijek to prenaglašavali i u vidu zatvorenih poglavlja i datuma prijema, ja ću podsjetiti da prva kampanja laži koja je bila od strane Vlade plasirana je da ćemo mi čak 2026.godine ući u EU - zaključio je Đuričković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGPsgUM7zFsE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuričković: Spajić proveo skoro čitav mandat u obesmišljavanju funkcije premijera

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

-Veli mi Abazović da će sad Katnića da miču isto kad je izmijenjen zakon o tužilaštvu – obavijestio je Jovica Vukotić svoje kompanjone Stefana Đukića-Mandića i Emila Tuzovića. &nbsp; -Da, Abaz je brat naš – odgovara Đukić-Mandić, radostan što će se njihovi tužuilački progonitelji ukloniti sa pozicija. &nbsp; Ovo je dio prepiske od 1. marta 2021. godine u kojoj sada pokojni šef škaljarskog klana Jovica Vukotić obavještava svoje podređene da je definitivno spremna smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31" data-rendition-name="original" width="521" height="283" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana"> <figcaption>RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz prepiske se može zaključiti da Vukotiću direktno informacije javlja – Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, čovjek zadužen za kontrolu svih službi bezbjednosti. &nbsp; Ove traskripte objavio je M portal još prije dvije godine i komunikacija sa nekad zaštićene aplikacije pruža uvid u neke veze kriminala sa crnogorskim političarima. Vijeće Višeg suda u Podgorici tek treba da odluči da li će u dokaze uvrstiti Skaj komunikacije koje je na ročištu u julu predložio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Do transkripata je došla odbrana optuženih, a na osnovu ovih novih informacija ispada je sepecijalni tužilac Miloš Šoškić te potencijalne dokaze - svjesno izostavio. &nbsp; Da sve bude interesantnije, upravo iz transkripata koje je tužilac Šoškić izostavio proizilazi da su oba mafijaška klana – kavački i škaljarski - planirali likvidaciju Milivoja Katnića, ali i Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske "> <figcaption>KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Odluka Višeg suda se očekuje prije septembarskog zakazanog ročišta na suđenju Lazoviću, Katniću i Čađenoviću za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Odluka Višeg suda mogla bi značajno da utiče na dalji tok sudskog procesa. &nbsp; Jer, očito je: prije Katnića, Lazovića i Čađenovića o kraju profesionalne karijere ali i o njihovim sudbinama imali su informacije - vodeći ljudi škaljarskog klana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI VIŠI SUD &nbsp; U slučaju da Viši sud prihvati – kako se očekuje – sve Skaj komunikacije, da se kao dokaz razmatarju takozvane ,,nefiltrirane kriptovane komunikacije, značajno će se promijeniti situacija optuženih jer se lako uočava da su trojica okrivljenih bili na meti kavačkog klana iako se optužnicom terete da su bili dio tog istog kriminalnog klana. &nbsp; Osim toga, neselektovane Skaj komunikacije mogli bi otvoriti &nbsp;prostor za nova procesuiranja, ovoga puta političara koji su do nedavno obavljali ključne funkcije u državi, ili ih obavljaju i danas. &nbsp; Među prvima je svakako Dritan Abazović koji je, prema prepiskama između samog vrha škaljarskog klana, znao da će Katnić i ostali biti smijenjeni već je o tome obavještavao pojedine škaljarce. &nbsp; ,,GAME CHANGER” SRPSKOG SVETA Od avgustovskih izbora 2020. godine Dritan Abazoviće je postao neka vrsta zvijezde ,,srpskog sveta” jer je presudno uticao na prevlast litijaškog pokreta u crnogorskom parlamentu. No, objelodanjenim transkriptima komunikacije kriminalaca i njihovih saradnika pokazuju osnnovi sumnje da su postojale jasne veze između pojedinih istaknutih političara postavgustovske vlasti i pripadnika kriminalnih klanova. &nbsp; O tome svjedoči i prepiska od 30. avgusta 2020. godime koju je M portal objavio, a u kojoj je glavna zvijezda upravo Dritan Abazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako već pominjani Stefan Đukić-Mandić obavještava druga Bojana Lopičića da mu je Abazović javio da ,,deru DPS noćas”, na što Lopičić odgovara. ,,Brat! Najveći do svih. Svega mi!”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović '> <figcaption>KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PRIJETNJE KATNIĆU I OSTALIMA... Nije tu kraj planova škaljarskog klana o obračunu sa onima koji su ih u ime države progonili. Tako Đukić-Mandić saopštava prijetnje da će, ,,kada &nbsp;prođe neki period kad ostanu bez službe pobiti ta go**a”. &nbsp;&nbsp; Iako je po optužnici Miloša Šoškića, trojka Katnić, Čađenović i Lazović zloupotrijebila službeni položaj podredivši ga kavačkom klanu koji predvodi Radoje Zvicer - skaj komunikacije koje Katnić nudi Višem sudu u Podgorici ruše i tu, glavnu tezu specijalnog tužilaštva. Ispostavlja se da su visokorangirani članovi kavačke mafijaške organizacije planirali da Katnića ubiju, a dijete mu poliju kisjelinom, a da tužioca Čađenovića naprave invalidom jer su smatrali da su naklonjeni škaljarskom kriminalnom klanu i da im „pakuju“ optužbe. Upotreba skaj prepiski u montiranim procesima polagano otvara pandorinu kutiju grijehova vodećih ličnosti postavgustovske Crne Gore. &nbsp; ABAZOVIĆ I PRIČA O ŠVERCU Dritan Abazović, koji je bio vlasnik kriptovanog telefona, pominje se i u prepisci u kojoj se dogovara preuzimanje šverca cigareta preko Luke Bar, kada se otkrivaju konekcije sa srpskim špijunom Stevanom Simijanovićem, načelnikom policije u Baru Ilijom Vasovićem, ali i kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. &nbsp; Kriptovani telefoni bilježili su i aktivnosti mafijaških organizacija u protežiranju Demokrata Alekse Bečića kupovinom i obezbjeđivanjem glasova na izborima 2020, na Cetinju, u biudvi, Kotoru. &nbsp; Na Skaj nijesu bili imuni ni neki visoki funkcioneri bivšeg Demokratskog fronta, kao na primjer nekadašnji prvi čovjek Budve Milo Božović, ali ni najjača politička organizacija u Crnoj Gori – Crkva Srbije koja je pripadnike klanova angažovala za kupovinu naoružanja u susret avgustovskoj promjeni vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1282" loading="lazy" alt="KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicima"> <figcaption>KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicim(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ĐE JE ,,MANDA” I ŠTO RADI NOVOVIĆ Više izvora Televizije E iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske ukazuju da postoje Skaj komunikacije u kojima se pominje ime i najuticajnijeg političara u Crnoj Gori – Andrije Mandića. &nbsp; No, za sada nema ni traga od kriptovanih poruka u kojima se pominje Mandićevo ime zajedno sa imenom Mila Božovića, osumnjičenog za krijumčarenje narkotika. &nbsp; Za rasplet priče o Skaj prepiskama veoma je bitno i postupanje Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Specijalno tužilaštvo bilo vrlo selektivno u čitanju Skaj komunikacija. &nbsp; Od milion i dvjesta hiljada komunikaciaj dobijenih posredstvom Europola, Novović i ekipa specijalnih tužilaca nijesu procesuirali, pa ni pozvali makar na saslušanje, ni jednog od političara koji se pominju u mafijaškim prepiskama. &nbsp;&nbsp; Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone. Ukoliko Vijeće Višeg suda ne bude selektivno, kao što je do sada bilo Specijalno državno tužilaštvo, možda bi crnogorska javnost uskoro mogla da vidi punu i istinitu sliku o vezama organizovanog kriminala i visoke politike. &nbsp; Ta nova slika bi mogla da dovede u problem, ne samo neke političare, već i ljude iz tužilaštva koji niejsu obavljali svoj posao. &nbsp; &nbsp;

Ako se sud odluči za neselektivan pristup porukama - „Brat Abaz“ bi se mogao naći u problemu

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

Nijesam organizovao, niti formirao kriminalnu organizaciju. Ovo je sve igranka pojedinaca iz vlasti koji su se dočepali fotelja, ali i osoba iz Specijalnog policijskog odjeljenja i policije - kazao je Strahinja Koprivica u Višem sudu iznoseći odbranu.
On je kategorično negirao navode optužnice koja ga tereti da je bio na čelu grupe koja švercovala drogu i cigarete.
- Ovo optužbe su izmišljene samo da bi se medijski propratilo i da bi se stvorio pritisak- kazao je Koprivica.
On je dodao i da nije koristio skaj aplikaciju i ponovio da se radi o političkoj igri kako bi ga optužili.
I ostala četvorica optuženih - Nikola Vukotić, Blažo Đurković, Igor Krstović i Marinko Koprivica takođe su negirali optužbe.
Optuženi Vukotić je kazao da nije član nijedne kriminalne grupe i da od optuženih jedino poznaje Đurkovića i Strahinju Koprivicu.
- Mogu da idem na poligraf.Nijesam učestvovao u nabavci, transportu, niti prodaji droge. Mene drže kao taoca a sve da bi ovo napravili Strahinji Koprivici. Sloboda nema cijenu ali ja lagati ne mogu - kazao je Vukotić.
On je rekao da su od njega tražili u SPO-u i SDT-u da nešto kaže za Strahinju Koprivicu i Igora Krstovića ali on to nije želio.
I Marinko Koprivica je rekao da nije član kriminalne grupe, da nije koristo skaj aplikaciju, niti je učestvovao u krijumčarenju cigareta.
Takođe i optuženi Krstović je u kratkoj odbrani naglasio da nema veze sa optužbama za koje se tereti. Jedino je, kako kaže, Strahinju Koprivicu vidio u novinama, ostale optužene ne poznaje.
Od svih optuženih jedino se Đurković brani sa slobode i on je danas promijenio iskaz, odnosno ustvrdio da nema nikakve veze sa optužbama a da je na saslušanju u SDT-u potvrđivao ono što su mu pokazivali tužioci.
On se izvinio optuženima i njihovim porodicama ali je rekao da su ga službenici SPO tokom hapšenja upozoravali i vršili pritisak na njega pominjući mu porodicu- kćerku i ženu.
- Govorili su mi da sve zavisi od mene da li ću biti na slobodi ili ne. Kada su me doveli na saslušanje u takozvanu Limenku jedan sijedi čovjek me upitao: Hoću li da čuvam milione Koprivicama ili da idem kući i budem dobar otac - ispričao je Đurković.
Kada je došao u SDT, kako kaže, tužilac mu je rekao da može da bude slobodan ili da bude u pritvoru od tri do šest godina.
- Potvrđivao sam ono što su me pitali. Nakon toga sam potpisao zapisnik i tužilac mi je rekao: "srećna ti sloboda" na što sam ja rekao "hvala"- ispričao je Đurković.
Odbrana optuženih tražila je da se izuzme iskaz Đurkovića koji je dao u SDT-u jer je, kako tvrde, iznuđen i nezakonito pribavljen.
Suđenje se nastavlja 6. oktobra.
Sudski postupak vodi vijeće sudije Borisa Bulatovića.
Strahinja Koprivica je sin bivšeg penzionisanog policijskog funkcionera Duška Koprivice protiv kojeg je takođe podnijeta krivična prijava i određen mu je pritvor zbog pranja novca.
Protiv Strahinje i Marinka Koprivice, Vukotića i Đurkovića SDT je predalo optužnicu zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Strahinja Koprivica, Đurković, Vukotić i Krstović se terete za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnim aktom Strahinja i Matinko Koprivica se takođe terete za dva krivična djela krijumčarenje, dok je Strahinja i zbog i dva krivična djela nedozvoljena trgovina.
Prema navodima SDT, kriminalnu grupu je organizovao okrivljeni Strahinja Koprivica početkom 2019. godine i djelovala je u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, do aprila 2021. godine, čiji članovi su postali Vukotić, Đurković i Marinko Koprivica i druge nepoznate osobe.

Tag: ausvic