Kao predsjednik Crne Gore, zemlje koja baštini vrijednosti antifašizma i tolerancije, ponavljam našu čvrstu posvećenost borbi protiv svih oblika diskriminacije, antisemitizma i netrpeljivosti - poručio je Jakov Milatović na komemoraciji 80 godina od oslobođenja logora Aušvic u Poljskoj.
On je odao počast stradalima u Holokaustu. 
 
- Danas, osam decenija od oslobođenja Aušvica, sa tugom i poštovanjem prisjećamo se miliona nevinih žrtava Holokausta - muškaraca, žena i djece čiji su životi ugašeni zbog mržnje i predrasuda. Bilo je potresno čuti poruke i sjećanja preživjelih o ovom mjestu, na kome je zlo pokazalo svoje lice u najokrutnijem obliku. Sjećanje na Holokaust nije samo dužnost prema prošlosti već i obaveza prema budućnosti - naveo je Milatović. 
 
On je upalio svijeću za žrtve Holokausta, kako je rekao, uz želju da nam, i u najmračnijim vremenima, svjetlost humanosti obasja put.
- Neka počivaju u miru, a sjećanje na njih živi vječno. Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi - poručio je Milatović. 
 
Dio zvanične delegacije na komemoraciji u Aušvicu bila je i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović odao počast stradalima u Holokaustu: Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi

Osamdeseta godišnjica Dana sjećanja na holokaust povodom oslobođenja logora Aušvic, održava se u sijenci povećanih tenzija u svijetu, prije svega rata u Ukrajini, i jačanja autoritarnih i populističkih snaga čije politike podsjećaju na onu koja je dovela do najvećeg sukoba i stradanja u svjetskoj istoriji.
Komemoraciji u Aušvicu, najvećem gubilištu tokom Drugog svjetskog rata u kome je stradalo 1,1 miliona ljudi, uglavnom Jevreja, prisustvovaće delegacije iz 54 zemlje svijeta.
Među njima će biti evropski monarsi, poput britanskog kralja Čarlsa III, zatim 19 predsjednika, uključujući francuskog Emanuela Makrona i njemačkog Franka Voltera Štanmajera.
Nezvanično se pominje i mogućnost da na čelu američke delegacije dođe potpredsjednik JD Vans.
Međutim, pomenuti zvaničnici neće imati priliku da se obrate, već samo nekolicina od 50 preživjelih logoraša koji će doći na ceremoniju, izjavio je direktor Državnog muzeja Aušvic Birkenau, Pjotr Civinski.
- Uopšte neće biti političkih govora. Želimo da se fokusiramo na posljednje preživjele koji su među nama i na njihovu istoriju, bol, traumu i da nas posavjetuju kako da preuzmemo teške moralne obaveze u sadašnjosti- kazao je nedavno Civinski za Gardijan.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33288698.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Netanjahu ne dolazi uprkos garancijama da neće biti uhapšen</h2>
Međutim, aktuelne političke napetosti prate ceremoniju u Aušvicu, prijeteći čak da je zasijene.
Početkom januara, zamjenik ministra spoljnih poslova Poljske je sugerisao da će tamošnje vlasti biti obavezne da uhapse izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, ako dođe u Poljsku na ceremoniju, s obzirom na nalog međunarodnog Krivičnog suda (MKS) po optužbi za ratne zločine.
Međutim, poljski premijer Donald Tusk je precizirao da bilo koji izraelski političar, uključujući Netanjahua, može da učestvuje na ceremoniji bez straha od hapšenja, uprkos činjenici da je Poljska potpisnica povelje Međunarodnog krivičnog suda.
- Poljska vlada tretira bezbjedno učešće lidera Izraela na komemoracijama 27. januara 2025. godine, kao dio odavanja počasti jevrejskoj naciji, čiji su milioni ćerki i sinova postali žrtve holokausta koji je počinio Treći Rajh- saopštio je Tuskov kabinet.
Uprkos garancijama Vlade Poljske, Netanjahu neće doći na ceremoniju u Aušvicu, javljaju izraelski mediji.
Viši Netanjahuov pomoćnik rekao je za Tajms ov Izrael da Vlada u Varšavi prvo mora da se pozabavi pravnim problemima oko naloga MKS-a prije nego što izraelski premijer razmotri bilo kakvo potencijalno putovanje.
- Razmotrićemo ako dobijemo poziv. Za sada to nije u programu- rekao je ovaj izraelski zvaničnik.
Međunarodni krivični sud je izdao 21. novembra 2024. naloge za hapšenje Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Izraela Joava Galanta, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u vezi sa vojnim akcijama u Gazi.
Netanjahu nije javno izrazio želju da prisustvuje komemoraciji, niti ga je na to pozvao njen organizator, Muzej Aušvic, koji je saopštio poljskim medijima da je samo uputio pozive preživjelima u holokaustu.
Zato je Civinski rekao da su nedavne rasprave o tome da li bi Netanjahu bio u opasnosti od hapšenja, ako dođe, bile "medijska provokacija", ponavljajući da nikada nije bilo naznaka da je Netanjahu planirao da prisustvuje tom događaju.
On je, međutim, rekao da se na ovom skupu očekuje brojna izraelska delegacija.
Međunarodni dan sjećanja na holokaust ne igra veliku ulogu u Izraelu jer on ima svoj dan sjećanja, određen za hebrejski datum 27. nisan, koji ove godine pada 23. aprila, prenosi "Dojče vele".
Tog dana zemlja stane na dva minuta uz zvuke sirena. Memorijalni filmovi i izveštaji se prikazuju na TV-u, a škole širom Izraela održavaju ceremonije u čast 6 miliona Jevreja koje je ubila nacistička Njemačka i njeni pomagači.
Predstavnici Rusije opet nijesu pozvani. Kao ni na 70. godišnjicu zbog aneksije Krima, predstavnici Rusije nijesu pozvani da prisustvuju ni 80. godišnjici zbog invazije na Ukrajinu.
Civinski je istakao da su i Rusi i Ukrajinci bili među pripadnicima Crvene armije koji su oslobodili logor, te da je rat u susjednoj Ukrajini zato "rat koji vodi jedan oslobodilac protiv drugog". On je rekao da nema govora o prisustvu ruske delegacije u trenutnoj klimi.
- To se zove dan oslobođenja i ne mislim da zemlja koja ne razumije vrijednost slobode ima šta da traži na svečanosti posvećenoj oslobođenju. Bilo bi cinično da prisustvuju- dodao je Civinski.
Muzej je osudio napad Moskve na susjednu Ukrajinu kao "varvarski čin".
Ruski predsjednik Vladimir Putin je učestvovao 2005. na ceremoniji povodom 60. godišnjice oslobođenja Aušvica. On je tada rekao da je "nezamislivo pomisliti da su ljudi sposobni za takvo varvarstvo" i odao počast sovjetskim vojnicima koji su oslobodili logor.
Iako nije učestvovao na ceremoniji povodom 70. godišnjice oslobođenja Aušvica, Putin je tada poručio da je holokaust "jedna od najtragičnijih i najsramnijih stranica u ljudskoj istoriji".
On je veličao ulogu Crvene armije u okončanju holokausta, ističući da je "spasla ne samo Jevreje već i ostale narode u Evropi i svijetu od uništenja".
Putin je upozorio protiv, kako sve češće navodi, nastojanja na Zapadu da umanji doprinos Sovjetskog Saveza i prikaže Rusiju u negativnom svijetlu.
On je tada istakao da "svaki pokušaj da se prekroji istorija i dovede u pitanje uloga naše zemlje u Velikoj pobjedi, u stvari, opravdava zločine nacista i otvara put za oživljavanje ove pogubne ideologije".
Rusija je nezadovoljna zbog sve učestalijih tvrdnji u Varšavi i Kijevu da su Aušvic uglavnom oslobodili ukrajinski vojnici.
Istoričari navode da su logor oslobodile jedinice 60. Armije Prvog ukrajinskog fronta, ali da su ih sačinjavali vojnici različitih nacionalnosti.
<h2>Kontroverze oko Maska</h2>
Najbogatiji čovjek svijeta Ilon Mask je posjetio prošle godine Aušvic, nakon učestalih kritika zbog reakcija njegove mreže Iks (X) na antisemitske objave.
Međutim, nakon ove posjete Aušvicu, Mask je, kako navodi Gardijan, samo pojačao širenje dezinformacija na Iksu.
Nedavno je tokom razgovora uživo sa Maskom na platformi, Alis Vajdel iz njemačke krajnje desničarske AfD tvrdila da Adolf Hitler uopšte nije desničar, već komunista.
Iako je Civinski odbio da konkretno govori o Masku, on je rekao da populistička politika i govor mržnje na društvenim medijima predstavljaju ogromnu prijetnju za savremena društva.
- Ovo je najvažnije pitanje našeg vremena… Svaki mudar stav koji iznese filozof ili političari stare škole, vjerovatno će izgubiti u javnosti u suočavanju sa bilo kojom glupom, jednostavnom populističkom idejom- kazao je Civinski.
<h2>'Vraćaju mi se sjećanja na logor'</h2>
Kada je Tereza Regula stigla u Aušvic kao 16-godišnjakinja, prvi pravi bol koji je osjetila bilo je pečenje u ušima.
- Obrijali su nas do gole kože, a bio je vreo dan, 4. avgusta... To je bio prvi autentični bol koji sam osjetila- rekla je u svom domu u Krakovu za Rojters ova 96-godišnja preživjela Jevrejka.
Gestapo, Hitlerova tajna policija, odvela je Regulu i njenu majku iz njihovog doma u Krakovu 1944. godine i poslala ih u logor Plašov, gdje je njena majka pogubljena.
Tereza je zatim prebačena u Aušvic i dobila je broj 22011.
Nekada zdravo dijete, u logoru je dobila boginje i šarlah.
Ono što ju je održalo u životu bila je pomisao da će "moj otac, za koga sam oduvijek vjerovala da može sve, doći i odvesti me odavde".
Kasnije je saznala da su ga greškom ubile sovjetske trupe kada su oslobađale koncentracioni logor Gros Rosen u tadašnjoj istočnoj Njemačkoj.
- Kada sam se vratila iz logora, pomislila sam 'nikada neću imati djecu - nikad'. Nijesam željela da, ako budu morala, prođu makar i djelić onoga što sam ja prošla- rekla je Tereza Regula, penizionisana sociološkinja.
Udata, ali bez djece, Tereza je decenijama potiskivala sva sjećanja na svoje vrijeme u Aušvicu.
&nbsp;- Sada mi se sve vraća- zaključila je Tereza.
<h2>'Mračna budućnost za mlade'</h2>
Janina Ivanska, poljska katolkinja, poslata u Aušvic skoro u isto vrijeme kada i Tereza 1944. godine. Takođe nema djece.
- Neću još dugo živjeti. Ali kada pogledam mlade... kakva će biti njihova budućnost? Vidim je kao mračnu- rekla je ova 94-godišnjakinja za Rojters, ukazujući na "mržnju" i podjele u savremenom društvu predviđajući novi rat.
Janina, koja je teretnim vozom prevezena u Aušvic iz Varšave, sjeća se mirisa zapaljenih tijela logoraša.
U logoru je brinula o djeci u bloku u kome je živjela, zarađujući nagrade poput tople mliječne supe.
- Djeca su tretirana drugačije, nijesu morala da rade. Samo su strpljivo čekala - ili na svoje majke ili da se rat završi- navela je Ivanska.
Ona nije bila svjedok oslobađanja Aušvica jer su je Njemci ranije evakuisali.
Na kraju su je oslobodile američke snage 2. maja iz koncentracionog logora Ravensbruk za žene u sjevernoj Njemačkoj.
<h2>'Šezdeset godina nijesam progovorio njemački iako mi je maternji jezik'</h2>
Naftali Furst &nbsp;nikada neće zaboraviti svoj prvi pogled na koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, 3. novembra 1943. godine, kada je imao 12 godina.
Pripadnici njemačkog SS-a su otvorili vrata vagona za stoku, gdje je bio sabijen sa majkom, ocem, bratom, i više od 80 drugih budućih logoraša.
On se prisjeća za AP da su njemački oficiri sa psima vikali "izlazi, izlazi!", prisiljavajući ljude da skaču na zloglasnu rampu na kojoj je nacistički doktor Jozef Mengele odvajao djecu od roditelja.
Furst i njegova porodica stigli su dan nakon što je jedan od nacističkih vođa Hajnrih Himler naredio prestanak upotrebe gasnih komora preij njihovog rušenja, kako su se sovjetske trupe približavale.
Naređenje je značilo da njegova porodica neće biti odmah ubijena. Bio je to jedan od mnogih malih djelića sreće i slučajnosti koji su omogućili Furstu da preživi.
- Šezdeset godina nijesam pričao o holokaustu, 60 godina nijesam izgovorio ni reč njemačkog iako mi je to maternji jezik- kazao je Furst.
Furst, porijeklom iz Bratislave u tadašnjoj Čehoslovačkoj, imao je samo 6 godina kada su nacisti prvi put počeli da primjenjuju mjere protiv Jevreja u zemlji.
Proveo je od 9 do 12 godina u četiri različita koncentraciona logora, uključujući Aušvic.
Njegovi roditelji su planirali da iskoče iz vagona za stoku na putu do logora, ali ljudi su bili tako zbijeni da nijesu mogli da dođu do vrata.
Njegov otac je instruisao cijelu porodicu, šta god da se dogodi, da se posle rata preživjeli sastanu u Šulekovoj ulici broj 11 u Bratislavi.
Furst i njegov brat bili su odvojeni od majke. Nakon što su im tetovirani brojevi na rukama, odvojeni su i od oca. Bili su smješteni u Bloku 29, gdje nije bilo mnogo druge djece.
Kako se sovjetska vojska približavala tom području, tako blizu da su mogli čuti tenkove, Furst i njegov brat Šmuel, bili su primorani da se pridruže opasnom putovanju koje su nacisti organizovali prema drugom logoru Buhenvald, marširajući tri dana po hladnoći i snijegu.
Svako ko je zaostajao bio je strijeljan.
Furst i njegov brat su preživjeli marš i transport vozom sa otvorenim vagonom po snijegu, ali su razdvojeni u sljedećem logoru.
Kada je Furst oslobođen iz Buhenvalda, snimljen na čuvenoj fotografiji na kojoj se nalazi nobelovac Eli Vizel sa krevetima na sprat, mislio je da je sam na svijetu.
Ali za nekoliko mjeseci, baš kao što je Furstov otac sugerisao, četiri člana porodice ponovo su se okupila na adresi koju su zapamtili, u kući porodičnih prijatelja.
Ostatak njihove porodice - baka i djeda, tetke, ujaci - svi su ubijeni.
Njegova porodica se kasnije preselila u Izrael, gdje se oženio, dobio ćerku, četvoro unučadi i troje praunučadi, sa još jednim na putu.
<h2>'Desilo se, a može ponovo da se desi'</h2>
Samo 220.000 logoraša koji nijesu stradali tokom holokausta je još živo, prema podacima Conference o jevrejskim materijalnim zahtjevima protiv Njemačke.
Od 1940. godine kada su nacisti otvorili koncentracioni logor na periferiji Aušvica na jugu Poljske, prvo za Poljake da bi ga 1942. odredili kao ključno mjesto za plan istrebljenja Jevreja i proširili logor i na Birkenau, u gasnim komorama ili zbog stravičnih uslova i u monstruoznim medicinskim eksperimentima na logorašima ubijeno je najmanje 1,1 milion ljudi.
Najviše je u Aušvicu pobijeno Jevreja iz svih evropskih zemalja, ali i 75.000 Poljaka, 21.000 Roma, 15.000 sovjetskih vojnih zarobljenika i najmanje 15.000 pripadnika drugih naroda Evrope.
Logor su 27. januara 1945. godine oslobodili vojnici Crvene armije.
Tom prilikom je ubijen 231 pripadnik sovjetskih snaga u sukobima sa nacistima.
Aušvic je bio najveće stratište i najdirljiviji simbol holokausta u kome je ubijeno šest miliona Jevreja širom Evrope.
- Desilo se, a može ponovo da se desi, svugdje- napisao je italijanski Jevrej, pisac i hemičar, bivši logoraš, Primo Levi.
<h2>'Šest godina propagande bez društvenih mreža'</h2>
Nakon što je proveo skoro dvije decenije živjeći i radeći na mjestu najgoreg zločina 20. vijeka, Pjotr Civinski smatra da je sadašnja situacija u svijetu izuzetno opasna.
- Morate zapamtiti da je između dolaska Adolfa Hitlera na vlast i početka Drugog svjetskog rata prošlo samo šest godina. Šest godina propagande, a nije imao društvene mreže, nije imao internet- upozorava direktor Muzeja Aušvic Birkenau.

Obilježavanje 80. godišnjice oslobođenja Aušvica u sijenci ratova i uspona populizma

&nbsp;Kao Predsjednik zemlje koja je među prvima u Evropi prozrela pogubnost fašizma i nacizma i digla ustanak protiv onih koji su htjeli da je porobe, važno je da i sa ovog mjesta pošaljem poruku da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji, uz brojne svjetske zvaničnike, prisustvuje obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.&nbsp;
On je dodao da sa posebnim osjećajem poštovanja, danas prisustvuje komemoraciji povodom 80 godina od oslobođenja koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.
- Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, ustanovljen Rezolucijom Ujedinjenih nacija iz 2005. godine, predstavlja važan podsjetnik za cijelo čovječanstvo o strahotama koje su zadesile jevrejski narod u drugom svjetskom ratu, ali i sve druge narode koji su bili žrtva nacističkih i fašističkih zločina - kazao je Milatović.&nbsp;
Logor Aušvic je najupečatljiviji primjer pomračenja ljudskosti ali i, kako navodi, opomena našoj, ali i svim budućim generacijama, da njegovanje univerzalnih vrijednosti mira i tolerancije - nema alternativu.
- Takođe, ovom prilikom želim da iskažem pijetet prema žrtvama ovog i drugih stratišta i, ujedno, odam priznanje svim borcima u drugom svjetskom ratu koji su svoje životno djelo, a neki od njih i svoje živote, ugradili u slobodu koju su nam ostavili u amanet - istakao je Predsjednik.&nbsp;
On je poručio da je obaveza svih da zajednički radimo na očuvanju kulture sjećanja i edukaciji mladih o tragičnim događajima iz prošlosti, kako se ovakvi zločini nikada više ne bi ponovili.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoElV_84BIWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen izjavila je večeras da svijet neće nikada zaboraviti šest miliona "hladnokrvno ubijenih Jevreja i sve žrtve Holokausta".
- Kako nestaju posljednji preživjeli, naša je dužnost kao Evropljana da se sjećamo tih neopisivih zločina i da poštujemo sjećanje na žrtve - napisala je Ursula fon der Lajen na platformi Iks uoči sjutrašnjeg obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic-Birkenau u Poljskoj.&nbsp;
U Briselu je osvjetljena zgrada Evropske komisije u znak sjećanja na žrtve.
- Antisemitizam se ponovo pojavljuje u Evropi. Potreba za borbom protiv te pošasti, onlajn i van interneta, nikada nije bila veća - dodala je predsjednica EK.
Prema njenim riječima, istorija Jevreja je "neodvojiva od istorije Evrope".
- Odlučni smo ne samo da zaštitimo, već da slavimo jevrejski život u Evropi - dodala je predstavnica EK.
Aušvic-Birkenau je postao simbol genocida koji je nacistička Njemačka izvršila nad šest miliona evropskih Jevreja, od kojih je milion umrlo na tom mjestu, između 1940. i 1945. godine, zajedno sa više od 100.000 osoba koje nisu bile jevrejskog porijekla.

Fon der Lajen: Nikada nećemo zaboraviti Aušvic

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 27. i 28. januara u Poljskoj, gdje će sa brojnim svjetskim liderima prisustvovati obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic.
Tokom boravka u Varšavi, Milatović će imati sastanak sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom i premijerom Donaldom Tuskom.
Kako je najavljeno iz predsjednikovog kabineta, Milatović će održati predavanje na Koledžu Evrope gdje će sa studentima razgovarati o evropskom putu Crne Gore.
- Uz odavanje počasti žrtvama Holokausta, predstojeća posjeta predsjednika Milatovića Poljskoj prilika je za promovisanje zajedničkih vrijednosti antifašizma, ali i jačanja bilateralnih odnosa sa Poljskom u momentu kada ova zemlja preuzima predsjedavanje Evropskom unijom - poručeno je u najavi Kabineta predsjednika države.

Milatović na obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja Aušvica, sastaće se sa Dudom i Tuskom

Poljski premijer Donald Tusk saopštio je danas da Poljska neće izvršiti nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ako odluči da dođe 27. januara u Aušvic na obilježavanje 80. godišnjice oslobađanja tog najvećeg logora smrti koji su njemački nacisti podigli tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Poljskoj.
- Pitanje je osjetljivo. S jedne strane tu je odluka međunarodnog suda, a sa druge meni je očigledno da predsjednik ili premijer Izraela moraju da imaju puno pravo da se osjećaju bezbjedno kada posjećuju bivši logor Aušvic - rekao je danas poljski premijer.
Tusk je prije nekoliko dana zato zatražio od ministara pravde i spoljnih poslova da pripreme posebnu deklaraciju poljske vlade koja uvjerava najviše predstavnike Izraela da će vlada Poljske garantovati njihov slobodan i bezbjedan dolazak i učešće u komemoraciji žrtvama holokausta.
Danas su poljski mediji javili da je predsjednik Poljske Andžej Duda uputio premijeru Tusku pismo u kome traži da se uzmu u obzir vanredne okolnosti, odnosno 80. godišnjica oslobađanja koncentracionog logora Aušvic Birkenau i da se daju izraelskom premijeru garancije da neće biti uhapšen, kako to traži Međunarodni krivični sud u Hagu zbog optužbi za zločine protiv čovječanstva tokom napada Izraela na Gazu.
Poljske vlasti očekivale su da će izraelsku delegaciju predvoditi neki od izraelskih ministara, najvjerovatnije prosvete, a sam Muzej bivšeg njemačkog logora Aušvic Birkenau saopštio je da izričito pozivnice šalje samo preživjelim logorašima, a vlade zemalja preko ambasada samo obavještava ako žele da pošalju državnu delegaciju.
Ni ove godine takvo obavještenje nije dobila Rusija zbog agresije na Ukrajinu iako su vojnici Crvene armije 27. januara oslobodili taj njemački logor na jugu Poljske u kome je tokom Drugog svjetskog rata stradalo oko 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja, ali i Roma, Sinta, sovjetskih vojnih zarobljenika, Poljaka i drugih naroda Evrope.

Poljska garantuje da neće uhapsiti Netanjahua ako dođe u Aušvic

Predstavnici Rusije isključeni su iz ceremonija obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja logora Aušvic-Birkenau od Crvene armije, objavio je danas muzej Aušvic ocjenjujući da bi takvo prisustvo bilo "cinično" zbog rata u Ukrajini.
Muzej, koji se nalazi u južnom poljskom gradu Osvjecimu, donio je odluku da isključi Moskvu treći put otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.
Članica NATO-a i EU, Poljska je nepokolebljiva podrška susjednoj Ukrajini od invazije.
- Godišnjica je oslobođenja (logora). Sjećamo se žrtava, ali tamo slavimo i slobodu. Teško je zamisliti prisustvo Rusije, koja očigledno ne razumije vrijednost slobode - naveo je direktor muzeja Pjotr Civinski u saopštenju.
Sve do invazije na Ukrajinu, Rusija je uvijek prisustvovala ceremoniji oslobođenja, koja se održava svake godine 27. januara, na dan kada su sovjetski vojnici stigli do vrata nacističkog kampa gdje se nalazilo oko sedam hiljada preživjelih.
Muzej je osudio rusku ofanzivu kao "varvarski čin" na dan kada je Rusija napala Ukrajinu.
Nacistička Njemačka je izgradila logor smrti Aušvic-Birkenau nakon što je napala Poljsku u Drugom svjetskom ratu.
Logor je postao simbol genocida nacističke Njemačke nad šest miliona evropskih Jevreja, od kojih je milion umrlo na tom mjestu između 1940. i 1945. zajedno sa više od 100 hiljada nejevreja.

Rusija isključena iz obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja Aušvica

Mitropolit Srpske pravoslavne crkve Pahomije Gačić doživio je saobraćajnu nezgodu u blizini Preševa, potvrđeno je za portal InfoVranjske.rs.
Do nesreće je došlo dok se mitropolit vraćao sa bogosluženja u selu Reljan, nadomak Preševa. U vozilu se, pored njega, nalazio i njegov najbliži saradnik Branimir Stojančić.
Prema dostupnim informacijama, Pahomije nije zadobio ozbiljne tjelesne povrede.
Podsjetimo, vladika Pahomije je u više navrata bio optuživan za seksualno zlostavljanje maloljetnika, ali nikada nije pravosnažno osuđen. Sudski procesi protiv njega vođeni su u periodu od 2003. do 2006. godine, ali su završeni oslobađajućim presudama ili obustavom postupaka zbog zastarjelosti.
Njegovo nedavno unapređenje u čin mitropolita izazvalo je ogorčenje u dijelu javnosti, naročito među organizacijama koje se bave zaštitom djece i ljudskih prava.

Pahomije doživio saobraćajnu nezgodu kod Preševa

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je večeras da su se zvaničnici Tajlanda i Kambodže složili da se sastanu i razgovaraju o prekidu vatre, jer su dvije zemlje u sukobu od četvrtka oko graničnog spora.
- Složili su se da se odmah sastanu i brzo postignu sporazum o prekidu vatre - napisao je američki predsjednik na svojoj društvenoj mreži Truth Social poslije razgovora.
Dugotrajni granični spor između dvije zemlje prerastao je u četvrtak u sukobe u kojima su učestvovali ratni avioni, tenkovi, kopnene trupe i artiljerija. U tom sukobu je poginulo 33 ljudi.
- Tajland, kao i Kambodža, želi trenutni prekid vatre i mir - dodao je američki predsjednik.
Dugotrajni granični spor između dvije zemlje prerastao je u četvrtak u sukobe u kojima su učestvovali ratni avioni, tenkovi, kopnene trupe i artiljerija.

Tramp: Zvaničnici Kambodže i Tajlanda pristali da razgovaraju o prekidu vatre

Izrael je saopštio da je spreman da uspostavi humanitarne koridore radi omogućavanja dopremanja pomoći konvojima Ujedinjenih nacija u Gazu.
Izraelska vojska je u subotu objavila da će takođe dozvoliti nastavak vazdušnog desanta humanitarne pomoći za stanovništvo u Gazi. Prve pošiljke, kako se navodi, sastoje se od sedam paleta sa brašnom, šećerom i konzerviranom hranom, koje su obezbijedile međunarodne organizacije.
Ova objava dolazi u jeku rastućeg međunarodnog pritiska na Izrael, dok humanitarne organizacije upozoravaju na sve prisutniju glad u enklavi, uz izvještaje o ljudima koji umiru od neuhranjenosti.
<h2>Još jedno demantovanje iz Tel Aviva</h2>
Izrael je saopštio da je „započeo niz mjera usmjerenih na poboljšanje humanitarnog odgovora u Pojasu Gaze“ i da je spreman da sprovodi humanitarne pauze u gusto naseljenim područjima.
Istovremeno, izraelske vlasti su odbacile tvrdnje o namjernom izgladnjivanju stanovništva Gaze, ocjenjujući ih kao lažne, uprkos sve većem broju nezavisnih izvještaja koji govore suprotno.
Navodi se i da je nastavljeno snabdijevanje električnom energijom za postrojenja za desalinizaciju u Gazi, koja bi trebalo da obezbijede vodu za oko 900.000 stanovnika.
<h2>Međunarodni apel</h2>
Ujedinjene nacije, brojne humanitarne organizacije, kao i neki od najbližih saveznika Izraela, pozvali su tu zemlju da omogući nesmetan i potpun pristup pomoći za civile u Gazi.
Izrael, međutim, navodi da je odgovornost za distribuciju pomoći na terenu isključivo na UN-u i međunarodnim organizacijama, te da je na njima da osiguraju da pomoć ne završi u rukama Hamasa, prenosi BBC.
Uprkos ovim tvrdnjama, Izrael je još početkom marta potpuno obustavio isporuku pomoći Gazi, a dodatna ograničenja uvedena su u maju.
<h2>Raste broj žrtava</h2>
Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, koje funkcioniše pod upravom Hamasa, više od 125 ljudi, uključujući 85 djece, preminulo je od posljedica neuhranjenosti.
Izraelci tvrde da su „tokom rata pustili dovoljno hrane“ i da za patnju civila isključivu krivicu snosi Hamas.

Izrael pod pritiskom: Otvorićemo humanitarne koridore za Gazu, tvrdnje da izgladnjujemo narod su lažne

U Kokotima je večeras došlo do lančanog sudar u kojem je učestvovalo šest vozila, saopšteno je iz Operativno – komunikacionog centra Uprave policije.
U nezgodi su, kako navode, &nbsp;lakše povrijeđene dvije osobe.
Saobraćaj nije zaustavljen, ali se otežano odvija zbog naizmjeničnog propuštanja vozila.
Iiz pravca Cetinja je formirana dugačka kolona.

Lančani sudar u Kokotima: Povrijeđene dvije osobe

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Tokom današnjeg ročišta pred Višim sudom, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ukazao na to da poslanik Demokrata Momčilo Leković direktno iz poslaničkih klupa prijeti sudijama vetingom, utičući na taj način na proces suđenja, zbog čega je branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, pozvao Demokrate da prisustvuju suđenju i upoznaju se sa predmetom, a potom razmisle da li mi na isti način komentarisali postupak.
Piperović je istakao da je tokom današnjeg ročišta Katnić otkrio skrivene poruke, koje je predložio da se zavedu kao dokazi.&nbsp;
- Vidjeli ste koliku hrpu novih dokaza je predložio. Jedan dio toga je dostavljen tužiocu na izjašnjenje i ja mislim da ovo postaje već neprijatno slušati. Toliko neprijatno da ja predlažem, naravno taj predlog neće niko usvojiti, ali ja ga predlažem u kondicionalu, recimo da se neko sjeti ili da neko predloži da na sledećem pretresu u septembru mjesecu dođu svi poslanici iz redova Demokrata- kazao je Piperović, pozivajući ministre potpredsjednike, lica iz bezbjednosti, a koji pripadaju ovoj partiji, da dođu i ‘’in vivo’’ vide u čemu se tu radi, kako je sve i zbog čega smišljeno.
Piperović je Demokratama poručio da će se na taj način neposredno uvjeriti što sve stoji u tom predmetu, a što oni, ne znajući, koriste da blate Lazovića i neke druge ljude, da neke druge ljude nazivaju advokatima mafije, da ispredaju priče o mnogo ljudi koje nemaju veze sa mozgom, bildujući sudije da, i oni su živi ljudi, neko ovako ili onako, iz straha ovoga ili onoga, i potvrdi optužnicu i produži pritvor i sve drugo što šteti pravima, što vide prava ličnosti nekih ljudi.
- Dakle, evo javno pozivam neka dođe recimo, neka dođu dva poslanika koji su najratoborniji u smislu da ako nema njih poginu pravda u Crnu Goru. Neka dođu, ja ću da sredim sa policijom da sjednu u prva dva reda, prve dvije stolice i da samo slušaju, da ništa ne pričaju. I kad izađu da nam kažu što su čuli i kako to njima izgleda. Je l’ to fer ponuda?- ponudio je Piperović.
 
 Poručio je Demokratama, za koje je kako kaže, čuo da su vrli pravnici, da dođu i neposredno se uvjere u to šta priča on, šta kaže Lazović, šta kaže Katnić, šta kaže tužilac Šoškić, šta pitaju sudije, šta pitaju branioci, šta kažu optuženi, šta će da kažu svjedoci.&nbsp;
 
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI4CBCEgnw7I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- To će biti zanimljivo. Dakle, da se neposredno uvjere šta je u predmetu. To je poenta - šta je u predmetu. Na čem’ njima to liči, kako to izgleda, i najvažnije može li uopšte da to postoji u pravnom poretku kao neki akt koji je važan, po kome se sudi. Evo neka dođu. Ne znam ko im je predavao krivično pravo, vjerovatno neki poznati stručnjak, vidim da su vični, izvolite, dođite pa pričajte- rekao je advokat Piperović.
Na kraju, Piperović je pozvao i zainteresovane iz PES-a da takođe prisustvuju suđenju, a potom da iznesu svoje mišljenje.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMibg_Hoxx2%2F%3Figsh%3DcGJ1OW83aXI2dTcz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović uputio poziv Demokratama da dođu na suđenje: Upoznajte se sa predmetom, pa onda pričajte

Ni slutio Dior nije, 
kad je iste kreirao 
da je ovim papučama 
velju dramu režirao.
Sinonim za diktaturu 
lanac na slobodu riječi 
postadoše papučice 
model koji komleks liječi.
Ćuti tamo, glas ne puštaj 
poručuju papučice, 
stil, glamur i obrazovanje 
opisujuć' od vlasnice.
Na nogama dok se cakle 
možeš da ih gledaš samo 
i no koment, podanici 
to je za elitu samo.
Pa u takvim papučama 
kada se po Gradu gazi 
nobles, nobles, uzvikuju 
kad ih sretneš dobro pazi.
Čuvaj nogom đe ćeš stati 
skreni pogled kad su blizu, 
crvenu ne prelazi crtu 
ne traži im analizu.
Što te briga kol'ko para 
vlasnica je za njih dala 
nijeste isti - ti i ona 
biti Živka nije šala.
Zato kad se sa njom sretneš 
u kolonu hrabro stani, 
i ne gledaj u papuče, 
policija čast im brani!

Tag: ausvic