Ministar zdravlja Vojislav Šimun poručio je na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, održanoj na temu problematiке roditelja i djece sa autizmom, da su djeca i odrasli sa autizmom, kao i njihove porodice u posebnom fokusu zdravstvenog sistema, te da Ministarstvo zdravlja sprovodi niz konkretnih mjera s ciljem unapređenja dostupnosti, kontinuiteta i kvaliteta zdravstvene zaštite, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ministar Šimun istakao je da Ministarstvo dosljedno ispunjava preuzete obaveze i obećanja, posebno u dijelu formiranja i vođenja registra osoba sa autizmom, koji će biti u potpunosti implementiran u skladu sa Zakonom o zbirkama podataka te da je ministarstvo već napravilo evidenciju broja osoba iz spektra koji će se naći u zakonu.&nbsp;
- Registar će omogućiti precizniji uvid u potrebe djece i odraslih sa autizmom, ali i bolje planiranje zdravstvenih usluga na nacionalnom nivou- naglasio je ministar.
Govoreći o dostupnosti zdravstvenih usluga, Šimun je podsjetio da su liste čekanja za stomatološke usluge riješene, a u toku je izrada standardizovanog protokola za sedaciju i postupanje sa osobama sa autizmom, što će omogućiti sigurnije i humanije pružanje zdravstvene zaštite u različitim uslovima. Takođe, na predlog Ministarstva zdravlja Vladi je poslata inicijativa da Fondu za zdravstveno osiguranje bude omogućeno da sklapa ugovore sa domaćim stručnim kadrom iz resursnih centara i logopedima, čime se dodatno jača mreža stručne podrške i smanjuje potreba za upućivanjem djece u inostranstvo.
- Naš cilj je da svako dijete sa autizmom, bez obzira na mjesto stanovanja, ima pristup pravovremenoj i kvalitetnoj dijagnostici, terapiji i podršci. Roditelji ne smiju biti prepušteni sami sebi – zato gradimo sistem koji ih prati i podržava na svakom koraku- poručio je ministar Šimun.
Posebno je istakao da se Strategija ranog razvoja uspješno sprovodi i da je pohvaljena od strane UNICEF-a kao primjer dobre prakse u regionu. Sve veći broj ustanova uključuje se u programe ranog intervencijskog rada (PORI), a Ministarstvo kontinuirano ulaže u edukaciju kadrova i razvoj multidisciplinarnih timova.
Kroz zapošljavanje dodatnog broja defektologa, logopeda i psihologa u javnim zdravstvenim ustanovama, kao i uvođenjem posebnih termina i uslova za laboratorijsko uzorkovanje djece sa autizmom, Ministarstvo je pokazalo posvećenost stvaranju senzibilisanog i inkluzivnog zdravstvenog okruženja. Dodatno, uvedene su kartice pristupačnosti koje omogućavaju brže korišćenje zdravstvenih usluga za djecu i odrasle sa autizmom.
- Briga o djeci sa autizmom nije samo pitanje zdravstvene politike – to je pitanje humanosti, solidarnosti i društvene odgovornosti. Ministarstvo zdravlja će nastaviti da osluškuje potrebe roditelja i stručnjaka, da unapređuje sistem i da stvara uslove u kojima svako dijete ima priliku da napreduje i razvija svoje potencijale- zaključio je ministar Šimun.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šimun: Djeca sa autizmom i njihove porodice u centru pažnje zdravstvenog sistema, formiran registar osoba iz spektra

Evropska medicinska agencija (EMA) saopštila je da nema dokaza koji bi zahtijevali izmjenu važećih preporuka o upotrebi paracetamola za vrijeme trudnoće, čime je opovrgla navode američkog predsjednika Donalda Trampa da je upotreba tog lijeka, poznatog kao tajlenol u Sjedinjenim Državama, povezana sa autizmom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-pozvao-trudnice-da-izbjegavaju-paracetamol-nedokazano-smatra-da-ima-veze-s-autizmom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Dostupni dokazi pokazuju da nema bilo kakve veze upotrebe paracetamola za vrijeme trudnoće i autizma - saopštila je EMA, javlja Rojters.
Medicinska agencija Evropske unije ponovila je da se paracetamol može koristiti u trudnoći, a preporučuje najmanju efikasnu dozu i učestalost.
Tramp je povezao u ponedjeljak autizam sa vakcinama za djecu i sa upotrebom paracetamola za vrijeme trudnoće, postavljajući te tvrdnje, koje nisu potkrijepljene naučnim dokazima, u prvi plan američke zdravstvene politike.

Evropska medicinska agencija demantuje Trampa: Nema veze između paracetamola u trudnoći i autizma

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će ljekarima u SAD-u uskoro biti savjetovano da trudnicama ne prepisuju lijek protiv bolova Tajlenol, navodeći spornu vezu između tog lijeka i autizma.
Tramp je to objavio u ponedjeljak u Ovalnom kabinetu zajedno s ministrom zdravstva Robertom F. Kenedijem Džuniorom.
Američki predsjednik tvrdio je da uzimanje paracetamola, glavnog sastojka Tajlenola, poznatog u SAD-u i kao acetaminofen, "nije dobro" i da ga trudnice trebaju uzimati samo u slučajevima ekstremne temperature.
Neke studije su pokazale vezu između uzimanja Tajlenola kod trudnica i autizma, ali ovi nalazi su nedosljedni i neuvjerljivi.
Proizvođač Tajlenola, Kenvue, branio je upotrebu lijeka kod trudnica.
U izjavi za BiBiSi (BBC) navodi se: "Vjerujemo da nezavisna, pouzdana nauka jasno pokazuje da uzimanje acetaminofena ne uzrokuje autizam. Snažno se ne slažemo sa bilo kakvim sugestijama koje to ne podržavaju i duboko smo zabrinuti zbog zdravstvenog rizika koji ovo predstavlja za buduće majke".
Acetaminofen - aktivni sastojak Tajlenola - najsigurnija je opcija za ublažavanje bolova za trudnice, dodaje se, a bez njega se žene suočavaju s opasnim izborom između patnje zbog stanja poput groznice ili korištenja rizičnijih alternativa.
Tokom objave u ponedjeljak, Kenedi je rekao da će Uprava za hranu i ljekove (FDA) izdati obavještenje ljekarima o onome što je opisao kao potencijalni rizik uzimanja Tajlenola tokom trudnoće.
Rekao je da će FDA takođe započeti proces iniciranja promjene sigurnosne oznake lijeka i pokrenuti kampanju javnog zdravstva kako bi se podigla svijest.
Kenedi je dodao da će FDA uskoro odobriti Leucovorin, lijek star decenijama koji se tradicionalno koristi za zaštitu pacijenata oboljelih od raka od toksičnosti hemoterapije, za upotrebu u liječenju djece s autizmom.
Povjerenik FDA-e Marti Makari rekao je da će odobrenje biti zasnovano na istraživanju koje, kako je rekao, sugerira da lijek može pomoći djeci s autizmom koja imaju manjak folata, oblika vitamina B, da poboljšaju svoju verbalnu komunikaciju.
Fondacija za nauku o autizmu, američka dobrotvorna organizacija, saopštila je da su niske razine folata tokom rane trudnoće u nekim studijama povezane s povećanim rizikom od autizma kod djece, iako ti nalazi nisu konzistentni.
Studije provedene u Norveškoj, SAD-u i Izraelu otkrile su da su majke koje su uzimale dodatke folne kiseline oko začeća imale djecu s 30 do 70 odsto manjom vjerojatnošću autizma. Ali druge studije nisu pronašle značajnu povezanost.
Dobrotvorna organizacija je izjavila da sugestija da folat može poboljšati neke simptome dolazi iz ispitivanja leucovorina, poznatog i kao folinska kiselina.
Neka istraživanja su pokazala da, za razliku od obične folne kiseline, folinska kiselina može lakše proći krvno-moždanu barijeru i nadoknaditi nedostatak ovog vitamina.
Sprovedena su četiri mala, nasumična ispitivanja, sva koristeći različite doze i mjere uspjeha. Jedno, iz 2016. godine, proučavalo je 48. autistične djece u SAD-u i pronašlo poboljšanja u verbalnoj komunikaciji u poređenju s placebom.
Međutim, istraživači su upozorili da je nauka još uvijek u vrlo ranoj fazi i da je potrebno više rada prije nego što se mogu donijeti bilo kakvi čvrsti zaključci.

Tramp pozvao trudnice da izbjegavaju paracetamol, nedokazano smatra da ima veze s autizmom

U posljednjih deset godina desetine hiljada djece je podvrgnuto ispitivanjima i &nbsp;ve studije potpuno odbacuju povezanost MMR vakcine &nbsp;sa izazivanjem autizma, sa okidačem kod onih koji su potencijalni da dobiju autizam, odnosno razvojne smetnje, tako da apsolutno nema nikakvog kontakta i nikakve veze između primanja MMR vakcine i razvoja autizma - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, pedijatrica Ivana Lakićević.
Zabrinjavajući su podaci koji govore o sve manjoj stopi vakcinisanosti &nbsp;MMR vakcinom, jer samo 28,6 posto djece rođene 2023. godine primilo je prvu dozu.
Roditelji su skeptični, kaže Lakićević, što se tiče vakcinacije djece, a naročito kad je pitanju MMR vakcina, međutim, doktorka za takav stav roditelja krivi isključivo dezinformacije koje se plasiraju putem društvenih mreža.
- Naročito posljednjih deset godina prisutne su dezinformacije koje nemaju nikakvog naučnog osnova, koje prosto izlude roditelje, a oni kad čuju da je nešto strašno, što potencijalno može da ugrozi njihovo dijete, naravno da će da ih zabrine i da će da se zapita da li treba da dozvole da se daje njihovom djetetu. Ja sam tu da odbranim vakcine, odnosno da kažem da je toliko naučnih istraživanja rađeno i toliko ispitivanja nad desetinama hiljada djece, upravo djece sa autizmom i sa razvojnim smetnjama, i te studije potpuno odbacuju povezanost te vakcine &nbsp;sa izazivanjem autizma - rekla je Lakićević.
Podsjeća da se prvi simptomi autizma mogu vidjeti već u četvrtom, ili petom mjesecu bebe, kad ne prati pogledom, što je jedan od prvih znakova, a ne posle prve godine, kako se to do sada plasiralo.
- Preko 90 posto roditelja želi da njihovo dijete primi vakcinu i pokušavaju da prevaziđu taj strah koji se u njima stvorio, da dođu do tog momenta kad će to da se desi, kad će da prevagnu i da daju tu vakcinu. U svakodnevnoj saradnji mi dosta razgovaramo sa njima, objašnjavamo im sve onako kako jeste i ipak dođemo do toga da djeca u određeno vrijeme, malo kasnije, ali ipak prime tu vakcinu - istakla je Lakićević.
Smatra da je sreća što se do sada nije razvila epidemija malih boginja u Crnoj Gori, jer su se javljali klasteri, slučajne epidemije u okolnim zemljama.
- Kod nas je 2018.godine, pa i prošle godine je bilo nekoliko desetina slučajeva, čak i ove godine u prvoj polovini godine su zabilježeni slučajevi, to su uglavnom bili kontakti zaraženih osoba i mislim da imamo sreću za sada, jer svi mi vakcinisani predstavljamo štit da virus ne dopre do onoga ko nije vakcinisan, međutim, ako se nastavi ovim tempom doći ćemo do momenta da će se širiti epidemijski nekontrolisano, zato što jedna partikula virusa može da zarazi osam do 12 osoba u neposrednoj okolini samo od jednog kijanja - zaključila je Lakićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxA2SvHmgPmE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lakićević: Apsolutno nema nikakve veze između primanja MMR vakcine i razvoja autizma

Roditelji djece sa autizmom okupili su se danas ispred Vlade Crne Gore u znak protesta, kako bi izrazili nezadovoljstvo, revolt i patnju i kako bi neko konačno čuo njihov krik koji odjekuje u potrazi za rukom spasa.
Prema riječima Tamare Pejović, jedne od organizatorki današnjeg protesta, oni su se sabrali danas kako bi pokazali na koji način država brine o njima i kako Crna Gora funkcioniše kao država socijalne pravde.
- Milion puta do sada smo se obraćali institucijama, pisali peticije, išli na sastanke, pričali po medijima, a dobili smo ignorisanje isntitucija. Među nama ima samohranih, nezaposlenih, majki sa dvoje djece od kojih oboje imaju poteškoće u razvoju, podstanara, iscrpljenih, nenaspavanih, ljudi na antiderpresivima - rekla je Tamara Pejović.
Dodala je da su prošle godine na današnji dan takođe imali skup gdje su, zajedno sa djecom, prošetali od zgrade Vlade Crne Gore do zgrade Skupštine Glavnog grada.
- Išli smo u tišini, koju su jedino parali krici naše djece. Taj skup je trebao da vam bude opomena, razlog da se smilujete na nas i učinite nešto na našem unapređenju sistema podrške. Ni prošle godine, ni prethodnoh deceniju nijedan korak nije preduzet na rješavanju gorućih pitanja za nas roditelje, ne samo za nas, već decenijama naše porodice pate, žive na rubu egzistencije prepušteni sami sebi - kazala je Pejović.
Isped fondacije „Ognjen Rakočević", Sabina Dečević istakla da su se okupili da protestuju jer nemaju na ovaj dan razloga da slave.
- Beograd, Tuzla, Novi Sad, Tajland, treba da budu stvar izbora, četvrti, peti izbor, a ne prvi i jedini. Naša jedina opcija je da idemo van Crne Gore. U tim slučajevima porodice se razdvajaju, djeca se razdvajaju... Moramo uraditi nešto da se poboljšaju uslovi života za porodice djece sa autizmom u Crnoj Gori - poručila je ona.&nbsp;
Naglasila je da su u razgovoru sa direktorom Fonda dobili informaciju da se njima do sada niko od registrovanih obučenih defektologa nije obratio za saradnju.
- Moramo imati kod nas sve potrebne tretmane kako ne bi morali da idemo van. Jer sve što smo do sada dogovorili ništa se nije realizovalo. Mi smo umorni, roditelji su umorni. Djeca rastu, rastu njihove potrebe, a ništa se ne rješava. Broj djece sa autizmom će da raste svake godine. Tražimo da se nešto dešava u Crnoj Gori - poručila je ona.
Na protestu, između ostalog, roditelji su zahtijevali i da se uspostavi registar za djecu koja imaju autizam, osnuje Dnevni centar u Podgorici, ali i specijalni fakultet koji bi obrazovao edukatore za ovu oblast.&nbsp;
Najavili su i da će, ukoliko makar neki od zahtjeva ne bude ispunjen, protest opet biti ogranizovan za mjesec.&nbsp;

Nadamo se da će se konačno čuti naš krik, nećemo stati do ispunjenja zahtjeva

Svjetski dan osoba s autizmom je povod da svako od nas, makar tog jednog dana u godini, razmisli koliko smo kao društvo i kao pojedinci učinili da toj djeci i njihovim roditeljima i starateljima pomognemo - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Potrebno je, cijeni on, da cjelokupno društvo pokaže daleko više odgovornosti i efikasnosti.
- A kao pojedinci veći senzibilitet i više empatije za ovaj dio naše populacije - dodao je Dukaj.

Dukaj: Potrebno da svi pokažemo daleko više odgovornosti i empatije prema osobama sa autizmom

Malo akcenta se stavlja na nas koji imamo djecu sa autizmom koja su starija od 18 godina. Rana dijagnostika je u prvom planu, što daleko od toga da nije značajno, mi smo im uvijek podrška, ali se o nama nekako uvijek najmanje priča. Kad život postaje teži je onda kada dijete uđe u pubertet, jer vi tada ostajete podrške - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Ognjenova mama Marija Blečić.
Ona je objasnila da je razlog zato što punoljetno dijete morate izmjestiti iz ustanove zbog neželjenih ponašanja, te organizovati posjete psihijatru dok se nađe prava farmakološka terapija.
- Lijeka za autizam nema, neželjena ponašanja što se tiče farmakološke terapije se mogu ublažiti, ali se nikada neće skroz istinski izbjeći, tako da je svakako prepuno izazova i sada nam je nekako najteže - istakla je Blečić.
Danas se u svijetu obilježava Međunarodni dan autizma. Društvo ih je svrstalo u kategoriju kojoj je dalo ime djeca sa posebnim potrebama, a zapravo je tačnije da smo mi društvo sa defektom nepreispitivanja istinskih potreba, pa bilo one posebne, ili samo obične.
Blečić ima tri sina, a jedan od njih je Ognjen. Život porodice je teško organizovati, kaže ona, naročiti bez podrške, jer je na staklenim nogama.
- Život sa autizmom, posebno neverbalnim kao što je moj sin, prepun je izazova. Borimo se nekako sami i čekamo iz godine u godinu, iz decenije u deceniju tu podršku koja nikako da se sprovede u djelo, da olakša svima nama živote - rekla je Blečić.
Proveli su dvije godine odvojeni od porodice, prisjeća se, a to je i dalje slučaj sa roditeljima koji imaju manju autističnu djecu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrHabLXkpuCk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Blečić: Malo akcenta se stavlja na nas koji imamo djecu sa autizmom stariju od 18 godina

Da autizam nije bolest - nego stanje, odnosno neurodivergencija, jasno je svakome ko se ikad za to dovoljno zainteresovao - ali, izgleda, to nije slučaj i sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem čiji je PR tim sinoć u saopštenju napisao da se solidarišu sa „oboljelima“ iz ovog spektra.
Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svakog 2. aprila još od 2007. godine - upravo sa ciljem da se skrene pažnja na stanje sa kojim žive mnogi - i da autizam sam po sebi nije problem koliko društvena neprilagođenost, neprihvatanje različitosti, i jednostavno: neznanje i nemar.
Upravo to su juče, očigledno nesvjesno i nenamjerno, i demonstrirali u zakonodavnom domu Crne Gore kada su saopštili da je njihova zgrada u čast 2. aprila osvijetljena plavom bojom.
Oni su se stavili u red sa brojnim institucijama u svijetu, koje na simboličan način pokazuju brigu prema osobama sa autizmom, iako je jasno da im 18 godina obilježavanja ovog dana, pretek filmova, predavanja, ukazivanja stručnjaka, nije bilo dovoljno da se elementarno informišu i znaju da autizam nije nešto što se liječi i da je sa tim stanjem mnogo teže živjeti kad se pogrešno tumači.
Zato je u 21. vijeku, u najmanju ruku, neprihvatljivo da jedna državna institucija ne barata terminologijom koja tretira ovako važno pitanje, između ostalog, jer je upravo ispravna terminologija most do kolektivnog razumijevanja osoba sa auzimom.
U tome se nijesmo pokazali visprenima, kako sad, tako ni u mnogim javnim izlaganjima u kojima su političari jedni drugima poručivali da su „autistični“. Ipak, važno je da učimo iz sopstvenih grešaka, pa u neki mah i djeluje da je društvo, nakon glasnih kritika ovakvih ispada, shvatilo koliko je pogrešno i uvrjedljivo u negativnom kontekstu koristiti termin „autističan“.
Pošto ne bi valjalo da i ovaj 2. april obilježi samo formalnost i obasjavanje plavog svjetla u centru grada, nije zgorega da još malo promislimo o terminologiji. Bilo bi važno da se, kako u Skupštini, tako i u svakom kutku svijeta, zapitamo je li nesenzibilno govoriti da je dijete ili osoba „autistična“... Možda neko dokuči da je bolja opcija reći „osoba sa autizmom“ - jer je razlika krucijalna: pošto „autistično“ implicira da je poremećaj sve što određuje tu osobu, dok „sa autizmom“ pokazuje da je to samo jedna od stvari koja ga karakteriše.
A kad shvatimo da ljudi sa autizmom nijesu samo statistika - nego mnogo više od dijagnoze, i da svi ponaosob imamo ulogu u tome da im pomognemo da se osjećaju manje „atipično“ u negativnom smislu te riječi - a mnogo više unikatno, posebno i prije svega željeno - ovakvim omaškama nećemo svjedočiti. Onda možda neki idući 2. april neće biti samo puka formalnost - nego najava konkretnih koraka u adekvatnoj podršci koja im je prijeko potrebna.

Anja Ivanović

Neka neko javi Mandićevoj službi da autizam nije bolest

Zgrada Skupštine Crne Gore večeras je osvijetljena plavom bojom povodom 2. aprila - Svjetskog dana osoba sa autizmom.
- U znak solidarnosti sa oboljelima iz ove ranjive kategorije stanovništva - &nbsp;piše u saopštenju Skupštine.
Dodaju da se pridružuju brojnim institucijama u svijetu koje na simboličan način pokazuju brigu prema osobama sa autizmom, naročito prema djeci, koja zaslužuju pomnu pažnju cijelog društva.
Ovaj datum obilježava se širom svijeta pod sloganom #LightItUpBlue, a međunarodna organizacija Autism Speaks (Autizam govori) svake godine poziva organizacije i pojedince da se uključe u globalnu kampanju.
Tada mnoge poznate zgrade, mostovi i drugi objekti svijetle u plavoj boji koja je prepoznatljivi simbol za osobe sa autizmom.

Zgrada Skupštine osvijetljena plavom bojom povodom Svjetskog dana osoba sa autizmom

Roditelji djece i mladih u spektru autizma najavili su za srijedu protest ispred zgrade Vlade, zbog, kako kažu nebrige države i višegodišnjih problema sa kojima se suočavaju. Nedostaju registri, defektološke komore...&nbsp;
Iz Ministarstva socijalnog staranja nijesu odgovorili na pitanja Javnog servisa, a roditelji ih pozivaju da 2. aprila kada se obilježava Međunarodni dan osoba s autizmom provedu s djecom i odraslima koji se bore s ovim stanjem.
Od momenta kada se autizam useli u njihov dom, roditelji te djece vode neprekidnu borbu. Od prihvatanja dijagnoze, preko napora da se o djetetu brine na dnevnom nivou u višegodišnjim tretmanima, terapijama i liječenju, do pitanja šta će biti s njihovim potomcima kada ostanu sami.
Koliko je život osoba s autizmom nepredvidiv, znaju roditelji koji su im često jedini oslonac. Upravo zbog toga organizovaće protest u srijedu ispred zgrade Vlade.
- Razlog protesta je sveopšte nezadovoljstvo koje već postoji godinama u našim porodicama, nezadovoljstvo zbog jedne nebrige, kompletne nebrige prema našoj djeci i konstantnog ignorisanja naših apela i naših zahtjeva da se riješi situacija po mnogo pitanja - kazala je Tamara Pejović, roditelj djeteta s autizmom.
Goran Laković iz NVU “Niste sami” kaže da protestom žele da pokažu čitavoj javnosti crnogorskoj, da ovo nije upereno protiv nikoga, već da je protest pokušaj da se probudi tradicionalna, ljudska Crna Gora.
Iznijeće, kažu, 10 zahtjeva. Između ostalih - uspostavljanje registra, osnivanje savremenog, ali i Dnevnog centra za autizam, osnivanje defektološke komore, Fakulteta za specijalne edukatore, Zakon o roditelju njegovatelju.
- Ali i njima bi trebalo prostorije koje su prilagođene našoj djeci, tipa senzorne sobe, meke sobe koje bi bile opremljene raznim sadržajima ukoliko je dijete uznemireno. Posljednja tri zahtjeva se više odnose na osobe koje su starijih uzrasta. Usluge - roditeljski predah, stanovanje uz podršku, koje bi bile glavna socijalna podrška porodicama, koje su oslabljene - objašnjava Pejović.
Osim protesta, nevladino udruženje "Niste sami" uputilo je otvoreni poziv nadležnima da na Međunarodni dan osoba s autizmom provedu vrijeme s djecom i odraslima koji se bore s ovim stanjem, uz poruku "Obujte naše cipele".
- Javni apel upućen je svim poslanicima, svim javnim funkcionerima, ministrima, sekretarima, koji po svome nahođenju i po svome izboru izaberu ili ustanovu ili porodicu kod koje će provesti pola sata, sat vremena, da vide bar mali djelić onoga sa čim se suočavaju generalno roditelji djece sa teškoćama u razvoju. Možda na taj način proradi savjest, čuju neku novu informaciju, sagledaju problem iz drugog ugla i pokušaju da nas razumiju - poručio je Laković.
Apeluju na sve roditelje, nevladine i studentske organizacije, sindikate da im se 2. aprila pridruže na protestu. Ta podrška im je važnija od simboličnog puštanja plavih balona. Jer autizam ne prestaje – traje cijeli život, 365 dana u godini, 24 sata dnevno.

Roditelji djece sa autizmom najavili za srijedu protest ispred Vlade

Generacije rođene devedesetih godina Njegoša poznaju jednoobrazno, kroz mim kulturu, kroz citate, nerijetko i pogrešne, koji se objavljuju na društvenim mrežama, i taj odnos prema djelu jednog od najvažnijih crnogorskih književnika je ogledalo njihovog stanja svijesti - ocijenjeno je sinoć na tribini „Njegoš kao inspiracija umjetnika“ koju je organizovala Matica crnogorska u susret Njegoševom danu, prazniku crnogorske kulture.&nbsp;
Brojni su umjetnici uhvatili dio Njegoševe ličnosti i stvarali svoja djela inspirisani njegovim zapisima, slavili su ga književnici, ali i kompozitori, slikari i vajari, slavili su ga pozorišni i filmski reditelji na svoj način posvećujući mu svoj rad, fragmentarno ili u potpunosti.&nbsp;
Matica crnogorska je ove godine pozvala da o najvećem liriku među Petrovićima kao inspiraciji govore umjetnici mlađe generacije.&nbsp;
Pjesnik i novinar Andrija Radović rekao je da je epika za ljude njegovih godina zastarjela.
- Mi smo daleko od deseterca, daleko od junačkih pjesama, a tek od tumačenja Njegoša, ali su prepuna usta Njegoša - rekao je Radović.
Reditelj i scenarista Sead Šabotić je rekao da je Njegoš vladar koji i danas pomjera granice i podstiče polemike, te da je bilo raznih zloupotreba njegovog djela i ličnosti.&nbsp;
- Posebno od 2020. godine naovamo vi imate mlade političare koji citiraju Njegoša, a nijesam siguran da li su ti ljudi uopšte pročitali njegova djela, a kamoli razumjeli. Stvar je u tome da su te mlađe generacije poučene nekim ideološkim matricama. Njegoša treba izučavati isključivo sa naučnog aspekta - rekao je Šabotić.&nbsp;
Na pitanje što je to u Njegošu bilo toliko izazovno da ga uporno dovodimo u fokus i oko njega pletemo dodatne mreže i zašto mu se umjetnici toliko dive, istoričar umjetnosti Miloš Marjanović istakao je da je sve to počelo još za vrijeme života Petra II Petrovića.&nbsp;
- Već sa njegovom popularizacijom, njegovim odlascima u inostranstvo, poznavanjem velikog broja ljudi, djelima koja su objavljena za života, već je bio poželjna tema kod umjetnika, a kasnije je prevazišla sve granice. Sve moguće karakterne osobine koje mogu da se prepoznaju su se sastavile u njemu - rekao je Marjanović.&nbsp;
On se osvrnuo na Njegoševe portretiste, na vajare koji su ga ovjekovječili, s posebnim akcentom na Pera Počeka koji je išao u širinu i ilustrovao brojne scene iz „Gorskog vijenca“, te na spomenik u Podgorici u Njegoševom parku i mnoge druge po svijetu.&nbsp;
- Svim tim spomenicima se ne poklanja manje pažnje nego im se poklanjalo ranije. Ne vidim grafite po tim spomenicima, vrlo su česti selfiji oko tih spomenika, kako vani tako i ovdje, tako da Njegoš živi u skladu s ovim vremenom u kom smo - rekao je Marjanović.&nbsp;
Radović je istakao da nema ličnosti kojoj je toliko književnih tekstova posvećeno i u takvim se slučajevima nerijetko skreće u banalnost.&nbsp;
- Pogotovo jer on piše o univerzalnim vrijednostima i stvarima koje su iskonske. On je nama ono što je Dante Italijanima ili Gete Njemcima, prosto neki stub i nešto toliko klasično što je teško dostići, tako da je pritisak ogroman - rekao je Radović.&nbsp;
Na pitanje u kolikoj mjeri se manipuliše Njegoševim likom i djelom i kako ga odbraniti, Šabotić je rekao da je posljednja ozbiljna odbrana Njegoša bila 1993. godine na Cetinju kad su Liberali rekli da je Njegoš Crnogorac, a ne Srbin.
- Njegoš je naš pjesnik, vladar i o njemu treba da govorimo neopterećeni bilo kakvim ideološkim matricama već isključivo u istorijskom smislu o njegovoj vladavini i u književnom smislu spram književne nauke. Ozbiljnim intelektualnim pristupom ćemo doći do toga da ova vrsta ideoloških podvala neće funkcionisati - rekao je Šabotić.&nbsp;
Bilo je riječi i o filmu „Otapanje vladara“ Ivana Salatića koji tematizuje jednog crnogorskog vladara veoma nalik Njegošu, te o tome kakav bi Njegoš bio da je zahvatio digitalno doba. Kompletan snimak tribine dostupan je na Jutjub kanalu Matice crnogorske.&nbsp;

Crnogorski pjesnik, vladar i vladika izazov za umjetnike u 21. vijeku

U okviru obilježavanja Evropske nedjelje kvaliteta, Ministarstvo javne uprave i Glavni grad potpisali su projekat implementacije CAF modela – evropskog modela upravljanja kvalitetom namijenjenog javnom sektoru.
Ministar javne uprave, mr Marash Dukaj kazao je da Ministarstvo javne uprave, kao prvi nosulac sertifikata Efikasnog korisnika CAF modela, ima nadležnost za sistemsko uvođenje CAF standarda kvaliteta, u institucijama sistema. Po prvi put u toj ulozi, obezbijedićemo ekspertsku podršku Glavnom gradu Podgorica, u partnerstvu sa Regionalnom školom javne uprave ReSPA.
- Danas se Glavni grad Podgorica, Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom pridružuje zajednici institucija koje aktivno njeguju saradnju, raznolikost i zajedničke evropske vrijednosti, sa ciljem stalnog unapređenja poslovne izvrsnosti i kvaliteta pružanja usluga građanima - kazao je Dukaj.
Istakao je da je upravo Ministarstvo javne uprave prva institucija u Crnoj Gori koja je dobila sertifikat CAF Efikasnog korisnika.
- Čime smo potvrdili da živimo ono što promovišemo, kvalitet, odgovornost i mjerljive rezultate. Naš cilj je jasan - moderna, transparentna i efikasna uprava u kojoj se odluke donose na osnovu podataka, a građani osjećaju promjene kroz brže i kvalitetnije usluge - poručio je Dukaj.
Gradonačelnik Glavnog grada Podgorice Saša Mujović prepoznaje značaj uvođenja evropskih standarda u rad lokalne uprave. Kazao je da sa zadovoljstvom pristupaju implementaciji CAF modela, slijedeći primjer Ministarstva javne uprave koje je postavilo visoke standarde kvaliteta i odgovornog upravljanja.
- Naša je vizija da Glavni grad bude primjer savremene, otvorene i efikasne lokalne uprave koja se stalno unapređuje i odgovara na potrebe građana. Kroz CAF model želimo da dodatno ojačamo kulturu kvaliteta u organizaciji i podstaknemo zaposlene na stalno usavršavanje i postizanje sve boljih, mjerljivih rezultata - naglasio je Mujović.
U MJU naglašavaju da će ovaj model upravljanja kvalitetom kao prvi organ u Glavnom gradu sprovesti Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, koji će nakon implementacije dobiti oznaku kvaliteta koju ima Ministarstvo javne uprave, kao i javne uprave u EU, nakon čega će se projekat implementirati u svim organima i službama Glavnog grada.
- Krajnji cilj nam je da građani Glavnog grada osjete vidljive rezultate - kroz brže, jednostavnije i kvalitetnije usluge - poručio je gradonačelnik Mujović.
CAF (Common Assessment Framework) model omogućava institucijama da kroz strukturiranu samoprocjenu sagledaju svoj rad, identifikuju snage i oblasti za unapređenje. Na osnovu rezultata, definišu se konkretne mjere, za unapređenje efikasnosti i kvaliteta usluga građanima.
- Pozivam druge opštine i institucije, da nam se pridruže na ovom putu jer samo zajedno možemo graditi upravu u kojoj kompetentni službenici uspješno nose teret moderne i efikasne javne uprave - naglasio je na kraju Dukaj.

MJU i Glavni grad potpisali projekat implementacije CAF modela upravljanja kvalitetom: Cilj je moderna, transparentna i efikasna uprava

Službenici Uprave policije su juče, u okviru akcije "Stranac", realizovali 49 represivnih mjera prema stranim državljanima u okviru kojih je otkazan boravak za šest stranih državljana, iniciran prestanak privremenog boravka za dva stranca, prinudno su udaljena dva strana državljanina i protjerana dva, dok je podnijeto 27 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, a donijeto je i 10 rješenja o povratku lica, saopšteno je iz Uprave policije.
Od početka 2025. godine u okviru akcije "Stranac" donijete su 13.933 mjere u okviru kojih je podnijeto 9.148 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.417 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 185 lica, dok su 164 strana državljanina protjerana iz Crne Gore.&nbsp;
- Otkazan je boravak za 1.695 osoba, dok je za 1.324 stanca iniciran prestanak privremenog boravka - precizirano je u saopštenju.
Službenici Uprave policije nastavljaju sa pojačanim kontrolama kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori.

Akcija “Stranac”: Otkazan boravak za šest osoba, dvoje prinudno udaljeno iz zemlje, a iniciran povratak za njih desetoro

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Branioci biznismena Aleksandra Mijajlovića i ostalih otuženih - njih sedamnaest bili su kategorični da Specijalno državno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenta da su odgovorni ili umiješani u šverc cigareta. Optužbe, prema njivom stavu, su bez utemeljenja, proizovljne i paušlne i sve da je SDT ponudilo samo bijeli papir na kojem ništa nema napisano " neko gore" bi rekao da je zaključak preuranjen za obustavu postupka.
Na današnjem ročištu za kontrolu optužnog akta novi ali i najznačajniji dokaz dostavio je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović upravo branilac Mijajlovića, advokat Zoran Piperović i time u cjelosti srušio navode optužnog akta.
Piperović je predao vijeću spise državnog organa Crne Gore - Uprave carina koja je donijela rješenje da kompanija Lenora International mora skloniti cigarete i da ih vrati u zemlju porijekla i rok je bio 80 dana. Ta kompanija je tražila da se produži rok za 15 dana ali je to "osujetio" Dritan Abazović. Upravo je to dokaz da su cigarete bile u vlasništvu firme Lenora International!
Osim Mijalovića na optužnici su vlasnik kompanije "Tehnomaks“ Vesko Petranović, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, policajci Milenko-Mića Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Optužnicom su obuhvaćeni i policajci Marko Đurišić, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, kao i Branko Čelić, Ratomir Obrenić, Jovan Miletić, Marinko Koprivica, Dušan Vukadinović i Dražen Vukadinović.
Advokat Piperović kazao je da ne postoji nijedan dokaz za tvrdnje Tužilaštva.
- Nema dokaza kako je Mijajlović pribavljao cigarete u slobodnoj zoni, niti od koga ih je kupivao.Ne postoje ti dokazi i to Tužilaštvo zna. Ocarinjene mogu biti samo legalne cigarete. U slobodnu carinsku zonu može da uđe samo legalna roba. Ne postoji država koja nema slobodu carinsku zonu. Kod nas je ukinuta jer nijesu znali što će sa legalnim cigaretama &nbsp;- kazao je Piperović.
Protiv njegovog klijenta Mijajlovića ne postoji nijedan dokaz podvukao je Piperović ukazujući na navode optužnice da je cigarete nabavio od NN dobavljača i drugih NN osoba.
Kroz cijelu optužnicu je protkana besmisao tvrdnji Specijalnog državnog tužilaštva.
- Da bih vam to pokazao navešću da u jednom dijelu optužnice kada se pominje Dejan Jokić piše da mu Mijajlović navodno prodaje cigarete i obavezuje ga da izvršava njegove naloge. Dakle lice A prodaje cigarete licu B, a zatim mu naređuje što sa njima da radi. Ako ste to ikada čuli u svijetu, odmah optužnicu potvrdite. Jeste li čuli ovaj besmisao upitao je advokat Piperović.
On je naglasio da ne postoji nijedan dokaz kako su dopremljene cigarete iz inostranstva.
Optužni akt ne sadrži, prema riječima Piperovića, ni kako su cigarete plaćene....
- Ponavljam cigarete su u Luku Bar ušle legalno. Niko protiv carinika nije pokrenuo postupak. Država traži da se Lenori International vrate cigarete - kazao je Piperović.
Pisao je i vlasnik Lenore International Ministarstvu finansija da se produži rok za vraćanje cigareta.
Tada je Dritan Abazović, kako je, kazao advokat, "uletio" u Luku Bar i zaplijenio je legalne cigarete.
- Ova optužnica može da bude potvrđena samo zato što neko smatra da treba da bude ali " Sila boga ne moli" - rekao je Piperović.
Dodao je da cigarete niko nije nije vidio, nema ih u skladište, van tarabe carinske zone i niko ne zna gdje su " da li su izvučene i ukradene".
Piperović je ukazao i da će dostaviti imena svih kupaca.
On je ukazao vijeću da su upravo ove cigarete stavljene na teret i Đoku Pavićeviću i u tom predmetu je još pet osoba optuženo.
Advokat je konstatovao: "Možda i njega uključe" &nbsp;na što je tužilac rekao " potpuno ste u pravu".
- Znao sam da ćete se upecati - konstatovao je advokat Piperović. Upitao je koja će uloga biti Pavićevića?!
I njegove kolege advokati Nikola Martinović, Danilo Mićović, Stefan Jovanović saglasni su da dokaza protiv optuženih nema.
Martinović je pitao kako će se nekom utvrditi krivica ako ne piše u kojoj količini je krijumčareno.
- Optužnice se potvrđuju zbog statistika a za postizanje političkih ciljeva - kazao je Martinović.
On je siguran da će ovaj predmet završiti oslobađajućom odlukom.
- Ovdje je osnovno pitanje da li je roba završila van Crne Gore. Ako jeste nema krijumčarenja, niti štete - kazao je Martinović.
Tužioci Miroslav Turković i Siniša Milić tražili su da sudsko vijeće potvrdi optužni akt jer, prema njihovim tvrdnjama, dovoljno dokaza je pruženo za optužbe.
U ovom postupku spojene su tri optužnice.

Piperović dostavio dokaz koji potvrđuje da su cigarete bile u vlasništvu kompanije Lenora International, a ne Aleksandra Mijajlovića!

Državni tužilac Marko Mugoša odbacio je krivičnu prijavu Centra za građanska prava podnešenu 16. jula protiv Gorana Jokića, Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića, zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i povreda slobode govora i javnog istupanja, uz ocjenu da ne postoji osnovana sumnja da su počinili ova, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Centar za građanska prava prijavu je podnio nakon građanskog protesta ispred Vile Gorica 8. jula, tokom ceremonije uručivanja najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Protest je organizovan kao poruka otpora na odluku žirija da nagradu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i države i čovjeku koji veliča zločinački četnički pokret. <h2> ABOLIRANJE JOKIĆA</h2> Prijava je podnešena zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile. - Odbacivanje ove krivične prijave koincidira sa zahtjevom Gorana Jokića za prijevremenom penzijom. Postavlja se pitanje da li je to čin pranja od odgovornosti i da li je mjesto savjetnika direktoru policije ono što mu je obećano? Jer, po svemu sudeći, ni ministar (Danilo) Šaranović, ni v. d. direktora policije (Lazar) Šćepanović ne smiju sprovesti „veting“ nad hotelijerom i restoraterom koji je na čelu CB Podgorica – kazala je za Portal ETV Svetlana Pajović Musić iz Centra za građanska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c" data-rendition-name="original" width="1042" height="577" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musićetv</figcaption></figure>  Ona je kategorična da je „ovo dokaz da se štićenik Crkve Srbije, koji im je dokazao svoju lojalnost u svojoj neprofesionalnoj i sramnoj ulozi tokom nasilnog ustoličenja popa Crkve Srbije 5. septembra 2021. na Cetinju, i koji im je uslužna ruka za zloupotrebu policijskih struktura u pokušaju postavljanja kapele na Lovćenu, pokušava abolirati bilo kakve krivične ili procesno-pravne odgovornosti“. - Njegovi kasniji propusti u rukovođenju akcijom tokom masakra u Medovini 22. avgusta 2022, a kasnije i u drugom masakru na Cetinju 1. januara ove godine, nijesu zacrvenili obraz, a kamoli doveli do časne i odgovorne reakcije koju traže i porodice žrtava u dva zločina - svakog dana na blokadama na Kruševom ždrijelu. Ovo je sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti – kategorična je Pajović Musić. <h2> OBRAZLOŽENJE TUŽIOCA</h2> U rješenju o odbacivanju krivične prijave tužilac Mugoša je, pored ostalog, napisao da je odluku donio ocjenom navoda krivične prijave i dostavljenih priloga, te na osnovu mišljenja Komisije Uprave policije i priloga dostavljenih uz to mišljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>KRŠENJE PROPISA: Službenik policije u akciji učestvovao u civiluetv</figcaption></figure>  - Ono što je zaključeno je da prijavljeni nijednom svojom radnjom nijesu postupili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Pravilniku o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, odnosno da su sve radnje koje su preduzimali bile u skladu sa pozitivnim zakonima – stav je tužioca Mugoše. On smatra da je „nesporno da su policijski službenici u konkretnom slučaju, zbog oglušavanja okupljenih građana na više datih upozorenja i izdatih naređenja od strane policijskih starješina, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao najblaže sredstvo prinude,... a koje je policijskim službenicima garantovalo uspješno izvršenje službenog zadatka, uz pomoć kojeg su obezbijedili nesmetano održavanje zvaničnog događaja na kojem su bile prisutne štićene ličnosti, te i obezbijedili štićeni objekat“. Tužilac je ocijenio da je policija bila prinuđena na reakciju protiv građanki i građana koji su, smatra on, bili nasilni, odnosno pružali aktivan otpor. - Dakle, jasno je da policijski službenici nijesu učinili prekomjernu upotrebu sile prema okupljenim građanima, već je jasno da je bila u pitanju mjera koja je dovoljna za suzbijanje nereda - precizirao je tužilac Mugoša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Više građana imalo ozbiljne zdravstvene probleme etv</figcaption></figure>  Uprava policije je tužilaštvu dostavila mišljenja Komisije, koju su formirali za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude 8. jula 2025. godine, a koja je zaključila da su njihove kolege postupale „u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i pritom primijenili ovlašćenja propisana članom 41 stav 1 istog zakona, kao i u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova“. <h2> ZAKLJUČCI KOMISIJE</h2> U nalazu Komisije Uprave policije konstatovano je i da su „sredstva prinude upotrijebljena u cilju suzbijanja aktivnog otpora, kao i činjenice da su se okupljeni građani oglušavali na upozorenje i naređenje policijskih službenika, nasilno pokušavali upotrebom fizičke snage da probiju policijski kordon (i u prvom navratu ga probili) sa namjerom da prođu i nastave kretanje ka štićenom objektu Vila Gorica, a zatim upotrebom tvrdih predmeta (kamenice, flaše sa vodom, jaja) gađali policijske službenike zbog čega je upotreba sredstava prinude bila osnovana“. Zaključili su i da bi došlo „do ozbiljnog narušavanja bezbjednosti štićenog objekta i štićenih ličnosti, zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su se nalazili na mjestu održavanja događaja“ za slučaj da su građanke i građani došli do Vile Gorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Brutalan obračun policije sa građankama i građanimaetv</figcaption></figure>  - ...upotreba sredstava prinude bila je u potpunosti zakonita, opravdana, nužna i srazmjerna opasnosti koja je prijetila – zaključak je Komisije Uprave policije. U tom dokumentu konstatovano je i da je tokom intervencije lakše povrijeđeno pet policijskih službenika. Konstatuje se i da je lakše povrijeđeno pet građana. Tužilac Mugoša u odluci se nije bavio dijelom prijave koji se odnosio na činjenicu da su „sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije“. U prijavi je bilo precizirano da su prijavljeni službenici policije „djelovali bez vidljivih službenih obilježja, bez uniforme i oznaka Uprave policije i državnog grba, izuzev Milana Radusinovića, čime su prekršili član 117 Pravilnika o obavljanju policijskih poslova, koji nalaže da svi službenici tokom intervencije moraju imati jasno vidljiva obilježja“. U tužilačkom aktu ne pominju se ni policajci i policajke koji su tokom akcije svojih kolega, usljed neprofesionalnog rukovanja hemijskim sredstvima, bili onesposobljeni i povrijeđeni. Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada, osim Vukoviću, ove godine pripala je i svjetski priznatom umjetniku, gitaristi Milošu Karadagliću, koji je odbio, kao i grafičaru Velju Stanišiću.

Pajović Musić: Sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti

Skupština Glavnog grada imenovala je juče Dragana Radovića za direktora Muzeja i galerija Podgorice u punom mandatu, iako se za njega vezuje nerazjašnjena afera nestanka 150 eksponata iz Arheološke zbirke ove ustanove u periodu dok je on upravljao zbirkom, a ona je pod njegovim ingerencijama bila čak dvije decenije - od 2002. do 2022. godine. Tokom rasprave opozicija je ukazala na ovu činjenicu, ali predstavnici većine bili su kategorični da se krivični postupak ne vodi protiv Radovića, već da je krivična prijava podnešena protiv NN osobe. <h2>ISTRAGA U TOKU</h2> Krajem oktobra Portal ETV uputio je pitanja Osnovnom tužilaštvu o toku istrage u slučaju krivične prijave Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice podnešene u decembru 2022. godine protiv NN osobe zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Kratak odgovor stigao je 30. oktobra. - U vezi Vaših pitanja, obavještavamo Vas da se predmet Vašeg interesovanja nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – bilo je sve što su saopštili. Proizilazi da Osnovno državno tužilaštvo ni skoro tri godine od kada im je stigla krivična prijava nije okončalo istragu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ISTRAGA TRAJE SKORO TRI GODINE: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: ODT Podgorica)</figcaption></figure>  Portal ETV krajem oktobra pitanja je uputio i Radoviću, ali on do danas nije odgovorio. Opozicija juče nije podržala njegovo imenovanje za direktora Muzeja i galerija Podgorica, odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić negodovao je i što Radović nije bio u sali tokom rasprave, jer je, kako je kazao, htio, pored ostalog, da ga pita da li je tačno da su određeni eksponati kojima raspolaže muzej nestali, da li su korišćeni za privatne izložbe, kao i da li su neki oštećeni ili nijesu vraćeni. Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da je imenovanje Radovića dio političkog aranžmana Pokreta za Podgoricu i istakao da nije dobro što se ne zna ishod postupka za nestanak eksponata, te da ne bi bilo dobro „dići ruke za nekoga u čijem je mandatu nestalo 150 eksponata“. Odbornik Preokreta Srđan Perić bio je kategoričan da je i te kako važno pitanje kako će upravljati Muzejima i galerijama čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje su nestali eksponati. Odbornik liste „Za bolju Podgoricu“ Miloš Krstović kazao je da se protiv Radovića ne vodi krivični postupak. - Krivična prijava je podnešena protiv NN lica. Targetirate veliki broj zaposlenih unutar Muzeja i galerija. Dragan Radović je jedan od boljih kadrova kojeg ćemo izabrati, po mom ličnom mišljenju i najbolji. Čovjek koji ima 25 godina kao kustos u Muzejima i galerijama - kazao je Krstović. Istakao je i da je Radović ranije u lokalnom parlamentu saopštio da nema nikakve veze sa nestankom eksponata iz Arheološke zbirke. <h2>ZAPISNIK IZ 2002.</h2> A Radović je Arheološku zbirku preuzeo u maju 2002. godine i njom upravljao čak dvije decemije – do 2022. kada je otkriveno da fali 150 eksponata. Prema zapisniku o primopredaji Arheološke zbirke između dipl. arheologa Vere Drecun, savjetnika konzervatora i dipl. istoričara umjetnosti Dragana Radovića, tadašnjeg kustosa Muzeja i galerija Podgorice u maju 2002. godine, u koji Portal ETV ima uvid, eksponati su bili podijeljeni u više zasebnih grupa prema mjestu nalaza. U dokumentu se precizno navodi koliko ima eksponata i sa kojih nalazišta, koliko ih je falilo tokom ranijih primopredaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3" data-rendition-name="original" width="1030" height="1422" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  - Arheološka zbirka broji ukupno 984 eksponata – piše u dokumentu. Javnost je o nestanku eksponata obaviještena tek u avgustu 2023. kada je urednik u dnevnim novinama Pobjeda Jovan Nikitović otkrio u istraživačkom tekstu da je uprava Muzeja i galerija Podgorica podnijela krivičnu prijavu, a tadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci. - Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… - kazao je on novinaru Pobjede. Više izvora potvrdilo je tada listu i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, objavila je Pobjeda, nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića. Nestanak eksponata, kako je tada rekao Ćetković, utvrđen je prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Na osnovu tog zapisnika, kako je kazao Ćetković, zaključuje se da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada je obavljena posljednja primopredaja, prije one koja je uslijedila dvije decenije kasnije - 2022. godine. <h2>IZJAŠNJENJE RADOVIĆA</h2> Tokom interne kontrole kada je ustanovljena krađa 150 eksponata, kako je pisala Pobjeda, Radović je u pisanom izjašnjenju objasnio da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice"><figcaption>NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice(Photo: Facebook/Muzeji i galerije Podgorice)</figcaption></figure>  - Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili nedostaje – napisao je Radović. Na kraju dopisa, kako je prenijela Pobjeda, istakao je da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično promijenila prilikom opremanja depoa, u kojem su smješteni, novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“. - Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – napisao je Radović u izjašnjenju tadašnjem direktoru Ćetkoviću. U okviru tužilačke istrage o krađi eksponata iz Arheološke zbirke saslušan je i Radović, ali nije poznato što je saopštio.

Tag: autizam

Šimun: Djeca sa autizmom i njihove porodice u centru pažnje zdravstvenog sistema, formiran registar osoba iz spektra

Evropska medicinska agencija demantuje Trampa: Nema veze između paracetamola u trudnoći i autizma

Tramp pozvao trudnice da izbjegavaju paracetamol, nedokazano smatra da ima veze s autizmom

Lakićević: Apsolutno nema nikakve veze između primanja MMR vakcine i razvoja autizma

Nadamo se da će se konačno čuti naš krik, nećemo stati do ispunjenja zahtjeva

Dukaj: Potrebno da svi pokažemo daleko više odgovornosti i empatije prema osobama sa autizmom

Blečić: Malo akcenta se stavlja na nas koji imamo djecu sa autizmom stariju od 18 godina

Neka neko javi Mandićevoj službi da autizam nije bolest

Zgrada Skupštine osvijetljena plavom bojom povodom Svjetskog dana osoba sa autizmom

Roditelji djece sa autizmom najavili za srijedu protest ispred Vlade

Šimun: Djeca sa autizmom i njihove porodice u centru pažnje zdravstvenog sistema, formiran registar osoba iz spektra

Crnogorski pjesnik, vladar i vladika izazov za umjetnike u 21. vijeku

MJU i Glavni grad potpisali projekat implementacije CAF modela upravljanja kvalitetom: Cilj je moderna, transparentna i efikasna uprava

Akcija “Stranac”: Otkazan boravak za šest osoba, dvoje prinudno udaljeno iz zemlje, a iniciran povratak za njih desetoro

PRATITE TVe UŽIVO