U južnim predjelima Crne Gore jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima zbog kiše, a u sjevernim su putevi mjestimično mokri zbog snijega, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).

Iz AMSCG su rekli da su, zbog niskih temperatura, u višim predjelima i preko prevoja mogući nailasci na poledicu.

Oni su upozorili na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke i vozačima savjetovali opreznu vožnju, prilagođenu vremenskim i saobraćajnim uslovima.

Iz AMSCG su podsjetili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da od 15. novembra do 1. aprila vozila koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na putu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima imati zimske gume.

Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra.

Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.

Na magistralnom putu M-2, dionica Poda - Berane i Ribarevine – Poda, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 12 i od 14 sati do 16 sati i 30 minuta, zbog rekonstrukcije. Mimo tih termina saobraća se nazmjenično jednom trakom.

Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje, saobraćaj je obustavljen od deset do 12 i od 13 do 15 sati, zbog iskopa kosina i izrade nasipa.

Saobraćaj na regionalnom putu R-19 Mateševo - Andrijevica, na lokaciji prevoj Trešnjevik, zbog asfaltiranja je obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.

Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most–Krute, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 11 i od 13 do 15 sati.

Saobraćaj na magistralnom putu M-2, na dionici Lepenac - Ribarevine, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremana obustava ne duža od 30 minuta.

Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Putevi klizavi i mokri

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su vozačima savjetovali opreznu vožnju zbog mogućih odrona.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila, a od 12 do 14 sati obezbjeđuje se slobodno saobraćanje u zoni gradilišta.
Na regionalnom putu R-16 Plužine-Trsa-Pošćenski kraj saobraćaj za sve vrste vozila biće obustavljan od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati zbog radova.
Na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje –Nikšić saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični na mjestima presvlačenja asfalta. 
Saobraćaj je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije promijenjen i na regionalnom putu R-29 Bar-Kamenički most–Krute.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a povremeno je totalno obustavljen ne duže od 15 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo, saobraćaj je na mjestima radova promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Lepenac–Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta. 
Na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Vir lokacija Brezovi Doli, radi snimanja TV serije Tvrdjava na sledećim lokacijama, saobraćaj će biti povremeno obustavljan, ne duže od 15 minuta.
Iz AMSCG su naveli da je do 15. septembra zabranjen saobraćaj teretnih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, svakim danom od 17 do 22 sata, na magistralnom putu Debeli Brijeg-Herceg Novi-Kotor-Tivat (Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj – Granični prelaz (GP) Sukobin.
Saobraćaj će za teretna vozila u istom terminu biti zabranjen i na magistralnim putevima Podgorica-Sotonići-Petrovac i Podgorica–Mioska–Kolašin, kao i na putu Podgorica – Cetinje – Budva.
Teretna motorna vozila, kako je saopšteno, neće moći da saobraćaju do 15. septembra ni regionalnim putevima Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje, i R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute u opštini Ulcinj.
Navodi se da se do 15. septembra zabranjuje saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i takozvana kombi vozila) i kampera, svakim danom na dionicama nekoliko regionalnih puteva.
Saobraćaj će za ta vozila biti zabranjen na dionici regionalnog puta R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25), u opštini Cetinje do mjesta Trojica-Kotor (raskrsnica sa M-1), iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.
Dodaje se da će za autobuse saobraćaj biti zabranjen i na putu R-29, na dionici Bar 2 – (tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) do mjesta Kamenički most-Krute, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.
Kako se dodaje, autobusi neće saobraćati ni na putu R-25 na dionici Medjuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.
Iz AMSCG su istakli da se zabrana ne odnosi na vozila sa pravom prvenstva prolaza, za održavanje puteva i ptt instalacija, za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase, za hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu i vozila koja transportuju vodu i opasne materije na dijelu puta od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.

Putevi mokri i klizavi, vozačima se savjetuje oprezna vožnja zbog mogućih odrona

U Crnoj Gori jutros se saobraća u nepovolnim vremenskim uslovima, a zbog obilnih padavina na pojedinim dionicima ima vode na putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG). 
 
Iz AMSCG su, upozorili na odrone na dionicima kroz usjeke, na smanjenu vidljivost i apelovali na vozače da voze pažljivo. 
 
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila, a od 12 do 14 sati obezbjeđuje se slobodno saobraćanje u zoni gradilišta. 
 
Na dionici regionalnog puta R-24 Jezerine – tunel Klisura saobraćaj će biti totalno obustavljen za sve vrste vozila od devet do 17 sati zbog instalacije i testiranja opreme za radio signale u tunelu. 
 
Na regionalnom putu R-16 Plužine-Trsa-Pošćenski kraj saobraćaj za sve vrste vozila biće obustavljan od devet do 12 sati i od 13 do 16 sati zbog radova. 
 
Na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje –Nikšić režima saobraćaja biće promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični na mjestu radova na investicionom presvlačenju asfaltnog kolovoza. 
 
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a povremeno je totalno obustavljen ne duže od 15 minuta. 
 
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo, saobraćaj je na mjestima radova promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični. 
 
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Lepenac–Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta. 
 
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova. 
 
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta. 
 
Iz AMSCG su naveli da je do 15. septembra zabranjen saobraćaj teretnih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, svakim danom od 17 do 22 sata, na magistralnom putu Debeli Brijeg-Herceg Novi-Kotor-Tivat (Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj – Granični prelaz (GP) Sukobin. 
 
Saobraćaj će za teretna vozila u istom terminu biti zabranjen i na magistralnim putevima Podgorica-Sotonići-Petrovac i Podgorica–Mioska–Kolašin, kao i na putu Podgorica – Cetinje – Budva. 
 
Teretna motorna vozila, kako je saopšteno, neće moći da saobraćaju do 15. septembra ni regionalnim putevima Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje, i R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute u opštini Ulcinj. 
 
Navodi se da se do 15. septembra zabranjuje saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i takozvana kombi vozila) i kampera, svakim danom na dionicama nekoliko regionalnih puteva. 
 
Saobraćaj će za ta vozila biti zabranjen na dionici regionalnog puta R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25), u opštini Cetinje do mjesta Trojica-Kotor (raskrsnica sa M-1), iz smjera Njeguša u smjeru Kotora. 
 
Dodaje se da će za autobuse saobraćaj biti zabranjen i na putu R-29, na dionici Bar 2 – (tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) do mjesta Kamenički most-Krute, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika. 
 
Kako se dodaje, autobusi neće saobraćati ni na putu R-25 na dionici Medjuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera. 
 
Iz AMSCG su istakli da se zabrana ne odnosi na vozila sa pravom prvenstva prolaza, za održavanje puteva i ptt instalacija, za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase, za hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu i vozila koja transportuju vodu i opasne materije na dijelu puta od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.

Oprezno zbog vode i odrona na putevima

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija treba se sastati na hitnoj sjednici o situaciji u Siriji 9. decembra nakon svrgavanja brutalnog režima dugogodišnjeg predsjednika Bašara al-Asada i pada Damaska u ruke pobunjenika predvođenih islamistima.
Vanredno zasijedanje, koje je sazvala Rusija prema Dmitriju Poljanskom, prvom zamjeniku stalnog predstavnika zemlje u Ujedinjenim narodima, održaće se iza zatvorenih vrata, dok svjetske i regionalne sile pozivaju na stabilnost u toj bliskoistočnoj zemlji zahvaćenoj građanskim ratom.
Asad i njegova porodica pobjegli su iz zemlje 8. decembra i nalaze se u Moskvi, gdje su dobili azil, javljaju ruski mediji. Američka administracija nije mogla potvrditi informaciju, ali je rekla da nema razloga sumnjati u nju.
Vazdušni napadi mogli su se čuti u Damasku rano ujutro 9. decembra, navode mediji, iako nije odmah jasno ko je izveo napade. Ranije je Rojters izvijestio da je Izrael izveo tri vazdušna napada na glavni grad Sirije 8. decembra.
Rusija je dugogodišnji saveznik Sirije, pružajući značajnu vojnu i političku podršku Asadovom režimu, posebno tokom sirijskog građanskog rata, koji je počeo 2011. godine.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je Asad "odlučio podnijeti ostavku" nakon "pregovora" s "brojnim učesnicima u oružanom sukobu" i napustio dužnost "dajući upute za miran prenos vlasti".
- Rusija nije učestvovala u ovim pregovorima - saopštilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
U Damasku i drugim sirijskim gradovima ljudi su izašli na ulice da proslave Asadovo svrgavanje, rušeći statue i pljačkajući vladine zgrade i predsjedničku rezidenciju.
Pobunjenici, predvođeni islamističkom militantnom grupom Hajat Tahrir al-Šam (HTS), rekli su u izjavi emitovanoj na državnoj televiziji da je Damask "sada oslobođen od Asada", čija porodica vlada zemljom željeznom rukom od 1971. godine.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Evropska unija HTS smatraju terorističkom grupom.
Posljednjih godina grupa je prekinula veze sa Al-Kaidom i pokušala da se preobrazi kao pragmatična alternativa sirijskoj vladi. Ali ostaje zabrinutost zbog navodnih zloupotreba prava i veza sa terorističkim grupama. Abu Mohamad al-Jolani, lider HTS-a, pokušao je da uvjeri šiitske alavite i druge sirijske manjine, uključujući hrišćane, da neće diskriminisati manjine.
U Vašingtonu je predsjednik Džo Bajden rekao da će Sjedinjene Države "sarađivati sa svim sirijskim grupama" dok zemlja prelazi na novu vladu.
On je upozorio da neke od pobunjeničkih grupa koje su pomogle u svrgavanju Asada "imaju mračnu istoriju" kršenja ljudskih prava iako su posljednjih dana "govorile prave stvari".
- Kako budu preuzimali veću odgovornost, mi ćemo procijeniti ne samo njihove riječi nego i djela - rekao je Bajden u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće.
On je rekao je da će SAD pozorno pratiti aktivnosti ekstremističke grupe takozvane "Islamske države", koja bi mogla pokušati iskoristiti vakuum moći u Siriji kako bi ponovno uspostavila vlast.
Bajden je rekao da su Sjedinjene Države ranije u nedjelju izvele desetak preciznih napada na položaje "Islamske države" u Siriji.
Visoki zvaničnik Bajdenove administracije rekao je novinarima da je to bio "značajan" napad na 75 ciljeva "Islamske države"u istočnoj Siriji koristeći B-52 i F-15.
- Ovi momci žele da se rekonstituišu... a mi ćemo se pobrinuti da, ako misle da mogu iskoristiti prednost u ovoj situaciji, to ne mogu - rekao je visoki zvaničnik.
Sirijski građanski rat počeo je 2011. godine nakon što je Asadov režim u martu 2011. pokrenuo brutalnu akciju protiv mirnih demonstranata inspiriranih valom protesta poznatih kao Arapsko proljeće koji su u to vrijeme zahvatili Bliski istok.
Počevši od 2015. godine, Rusija se umiješala u građanski rat na Asadovoj strani, pokrenuvši masivnu kampanju bombardovanja pobunjeničkih grupa, uključujući islamističke militante, uzrokujući brojne civilne žrtve i potaknuvši desetine hiljada na bijeg.
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je u saopštenju da je odbijanje Asadovog režima od 2011. da se uključi "u kredibilan politički proces i njegovo oslanjanje na brutalnu podršku Rusije i Irana neizbježno dovelo do vlastitog kolapsa".
- Nakon 14 godina sukoba, sirijski narod konačno ima razloga za nadu - dodao je.
Pad Asadovog režima označava veliki geopolitički nazadak za Kremlj, koji je, zajedno s Iranom, podržao njegovu vladu, smatraju stručnjaci.
Osim Rusije, Asad se oslanjao na Iran i njegove zastupnike Hezbolaha da ostane na vlasti od izbijanja sukoba 2011. Iransko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da očekuje nastavak "prijateljskih" odnosa sa Sirijom i da će zauzeti "odgovarajuće pristupe" prema Damasku.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu nazvao je Asadov pad "direktnim rezultatom udaraca" koje su "nanijeli Iranu i Hezbolahu".
On je pozdravio Asadovo svrgavanje kao pad "centralne karike u iranskoj osovini zla".
Izrael je pokrenuo višemjesečnu kampanju vazdušnih napada u Libanu protiv Hezbolaha, kojeg su Sjedinjene Države proglasile terorističkom organizacijom.
Procjenjuje se da Rusija ima oko 7.500 vojnika i više vojnih lokacija u Siriji, uključujući vazdušnu bazu u Hmeimimu i strateške pomorske objekte u Tartusu, koji se takođe koriste za podršku akcijama Kremlja u sjevernoj i podsaharskoj Africi.
Ruslan Sulejmanov, ruski stručnjak za Bliski istok, rekao je za RSE da će Moskva "sarađivati s pobunjenicima" ako preuzmu vlast u Damasku i da je i HTS "ranije tvrdio da je spreman da pregovara" sa Kremljom.
- Putin želi da sačuva svoje vojno prisustvo u regionu. U svakom slučaju, da bi to uradio, mora da napravi ustupke- i džihadistima i (turskom predsjedniku Redžepu Tajipu) Erdoganu koji podržava (pobunjenike - rekao je Sulejmanov.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozdravio je pad Asadove "varvarske države".
- Odajem počast sirijskom narodu, njegovoj hrabrosti, njegovom strpljenju - rekao je Makron u izjavi.
Kancelar Olaf Šolc rekao je da će Njemačka dati "svoj doprinos" političkom rješenju za mir.
- Asad je ugnjetavao svoj narod na brutalan način, ima bezbroj života na svojoj savjesti - rekao je Šolc.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova je 9. decembra saopštilo da Peking "pomno prati razvoj situacije u Siriji i da se nada da će se Sirija vratiti stabilnosti što je prije moguće".
Ujedinjene nacije su 6. decembra saopštili da je skoro 300.000 osoba u Siriji već raseljeno od kraja novembra zbog borbi, te da bi do 1,5 miliona moglo biti prisiljeno da pobjegne dok pobunjenici napreduju i nanose gubitke Assadu, kao i njegovim ruskim i iranskim saveznicima.
Izrael je 8. decembra rekao da je rasporedio snage u demilitarizovanoj tampon zoni duž svoje sjeverne granice sa Sirijom i poslao trupe "na druga mjesta neophodna za njegovu odbranu".
Izraelska vojska je saopštila da je raspoređivanje trebalo da pruži sigurnost za stanovnike Golanske visoravni koju je Izrael aneksirao.
Sjedinjene Države su saopštile da će zadržati svoje prisustvo u istočnoj Siriji i da će poduzeti mjere neophodne da spriječe ponovno oživljavanje Islamske države (IS) u regiji. Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u Siriji.
Tom Flečer, čelnik UN-ove agencije za humanitarnu pomoć, upozorio je na težak položaj miliona Sirijaca raseljenih nakon skoro 14 godina građanskog rata u zemlji. Sada je mnogo više njih u opasnosti, rekao je Flečer.
- Reagovaćemo gdje god, kad god budemo mogli, da podržimo ljude kojima je potrebno, uključujući prihvatne centre – hranu, vodu, gorivo, šatore, ćebad - rekao je on.
Hjuman rajt voč (Human Rights Watch) je u međuvremenu upozorio da bi oružane grupe koje su svrgnule Asada trebalo da osiguraju human tretman za sve Sirijce.
- Pad vlade Bašara al-Asada nudi Sirijcima priliku bez presedana da zacrtaju novu budućnost izgrađenu na pravdi, odgovornosti i poštovanju ljudskih prava - navode u saopštenju.
Amnesti internešenal (Amnesty International) takođe je nazvao kraj Asadovog režima "istorijskom prilikom za okončanje i ispravljanje decenija teških kršenja ljudskih prava" u Siriji.

Svjetske i regionalne sile pozivaju na stabilnost u Siriji, sjednica Savjeta bezbjednosti UN iza zatvorenih vrata

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje je lišilo slobode tri lica &nbsp;- Ognjena Ilića, Mladena Radulovića i Vuka Mićića Miranovića - i protiv njih kao i protiv: V.R. i B.S., koji su u bjekstvu i M.B. i M.R., koji nijesu dostupni državnim organima, podnijelo krivičnu prijavu, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a O.I. i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz SDT-a.
- Predmet krivične prijave i postupka je neovlašćeno prenošenje radi prodaje 509 kg opojne droge kokain, od strane kriminalne organizacije, čiji su pripadnici crnogorski državljani lišeni slobode, crnogorskim brodom „Budva“, na kojem je droga otkrivena i oduzeta, u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Nadležni pravosudni organ Njemačke je ranije ove godine, kako se navodu, dostavio spise krivičnog predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu, sa molbom za preuzimanje krivičnog gonjenja, dok je postupak pokrenut nakon analize elektronske komunikacije sa sada dekriptovane SKY ECC aplikacije i pribavljanja određenih spisa od državnog tužilaštva u Hamburgu, a uz odobrenje za krivično gonjenje vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, jer je krivično djelo učinjeno na domaćem brodu, a krivični postupak protiv M.R. je pokrenut i dovršen u stranoj državi.&nbsp;
Policija je, dodaju, pretresla stanove i druge prostorije koje koriste M.R., V.M.M. i O.I. i kod poslednjeg pronašla vatreno oružje koje je držao neovlašćeno.
- Lišeni slobode će biti sprovedeni radi saslušanja u svojstvu osumnjičenih u Specijalno državno tužilaštvo u zakonskom roku -zaključuju u saopštenju.

Tri osobe uhapšene, osumnjičene za šverc kokaina brodom "Budva"

Bivši komandir podgoričke policije Ivan Stamatović predao se danas nakon višemjesečnog bjekstva – potvrdila je Portalu ETV njegova advokatica Bojana Kovačević Franović.
Stamatović je jutros u pratnji advokata došao u Viši sud nakon čega je uhapšen.
Njega će danas saslušati sudija za istrage Višeg suda u Podgorici.
Nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu protiv bivšeg predsjednika opštine Budva Mila Božovića, zatim Milete Ojdanića i još 19 osoba među kojima je Stamatović, a zbog sumnje da su švercovali kokain.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpotvrdena-optuznica-protiv-milovica-bozovica-lazovica-i-ostalih-zbog-stvaranja-kriminalne-organizacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Predao se Ivan Stamatović

Na Međunarodni dan borbe protiv korupcije Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjetio je na nalaze novembarskog istraživanja prema kojima 75,3% građana i građanki Crne Gore smatra da je naše društvo koruptivno, i 75,9 % ne vjeruje da su političari odlučni u borbi protiv korupcije, prenosi M portal.
Istraživanje koje je CGO sproveo, uz podršku Instituta Damar i &nbsp;Ambasade SAD-a u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom, obavljeno je od 20. do 29. novembra 2024. godine. Istraživanje je obaveljeno kao dio projekta Partnerstvo protiv koruptivnih tendencija-PAKT.

CGO: Većina građana smatra da je naše društvo koruptivno

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

,,Vezano za Vaše pitanje, obavještavamo Vas da kod ovog tužilaštva nije formiran predmet povodom navedenog događaja”. Tom rečenicom je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odgovorilo na pitanja Portala ETV i Televizije E - da li ODT Kotor vodi istragu povodom, kako su to neki crnogorski mediji objavili, ,,pronalaska tijela” ruskog državljanina Dmitrija Senina, bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti kojeg potražuje Rusija a koji je 2023. godine dobio azil u Crnoj Gori. &nbsp;,,Uprava policije nema saznanja da je ruski državljanin tog identiteta nastradao u Crnoj Gori”. Jedina raspoloživa policijska informacija, od 21. novembra, ukazuje da je tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina nađeno na starom putu ka Rijeci Crnojevića, ali da nema naznake da se iza inicijala A.L. krije identitet bivšeg pukovnika FSB-a. Za razliku od crnogorskih institucija, ruski mediji nijesu imali dilemu. Prvo je portal ,,Moskovski komsomolec” objavio vijest da je Dmitrij Senin ubijen 6. novembra u Crnoj Gori, a potom su istu objavu prenijeli brojni drugi mediji bliski Kremlju. Prema tim informacijama, Senin je ubijen na Crnogorskom primorju, ali se ne navodi tačna lokacija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa" data-rendition-name="original" width="1316" height="780" loading="lazy" alt="Moskovski komsomolec"> <figcaption>PRVA OBJAVA O LIKVIDACIJI SENINA: Moskovski komsomolec(Photo: Screenshot naslovnice portala MKRU)</figcaption> </figure>  Slična saznanja o ,,likvidaciji korumpiranog oficira Federalne službe bezbjednosti u Crnoj Gori, u Budvi” objavio je Danil Bezsonov, vojni ekspert lojalan vlasti Vladimira Putina, bivši ministar informisanja takozvane Donjecke Narodne Republike. Zanimljivo, vijest o smrti Dmitrija Senina prenijele su i zapadne agencije. ,,Preko Telegram kanala bliskih Kremlju danas se proširila vijest da je u Crnoj Gori ubijen, hicima iz pištolja, Dimitri Senin, bivši pukovnik FSB-a”, objavila je italijanska agencija ANSA, a potom i neki italijanski mediji 10. novembra. Vijest o ubistvu bivšeg ruskog obavještajca bila je interesantan i u Njemačkoj… BIZNIS U CRNOJ GORI, INTERESOVANJE ZAPADA&nbsp; Upravo tih dana neka dešavanja u Crnoj Gori su navodila na zaključak da se nešto vanredno događa, vezano za strana lica koja ovđe borave.&nbsp; Desetak pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su bez najave u prostorije jedne inostrane banke u Podgorici i počeli da ,,češljaju” račune brojnih inostranih klijenata. Prema informacijama Portala ETV, provjeravane su transakcije oko 60 nerezidenata koji na računima imaju oko 40 miliona eura. Uprkos više upita Portala ETV, nije bilo zvanične potvrde da je akcija SPO bila direktno povezana sa informacijama o smrti Dmitrija Senina, koji je u Crnoj Gori razvio biznis, a prema nekim podacima raspolagao je sa puno novca iz poslova sa svojim pašenogom u Rusiji, zbog čega su ga, ako je uopšte vjerovati ruskim medijima, tamošnje vlasti ispitivale tokom 2016. i 2017. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3" data-rendition-name="original" width="1670" height="858" loading="lazy" alt="Onlymonte"> <figcaption>POSLOVANJE STACIONIRANO U BUDVI: Podaci o Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte"(Photo: Screen shot Poslovna mreža)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, Dmitrij Senin je osnivač kompanije ,,Onlymonte” sa sjedištem u Budvi, a njegova supruga Olga Senin vlasnica je druge polovine i izvršna direktorica firme koja ima sjedište u zgradi ,,Harmonija” na Zavali.&nbsp; Javno dostupni podaci ne ukazuju da je kompanija bivšeg pukovnika FSB-a bila uspješna u ,,pravnim poslovima”, što je osnovna djelatnost te firme. ,,Kompanija ima veoma loš poslovni rezultata na osnovu izvještaja iz prošle godine”, ocjena je konsultantske kuće koja prati rejting i poslovne rezultate kompanija u Crnoj Gori. Da li je ta firma bila samo pokriće za neke veće transakcije – nije poznato.&nbsp; Izvjesno je da je Seninova sudbina interesovala i naše zapadne partnere.&nbsp; Tako je Skot Brej, pomoćnik generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove, tokom razgovora sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisom Milićem, da, ,,u okviru šire bezbjednosne politike i zaštite zapadnih interesa”, NATO posebno prati informacije o likvidacijama ruskih prebjega koji se najčešće kriju na teritoriji država Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić"> <figcaption>INTERESOVANJE ZAPADA: Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić tokom susreta u Briselu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  BIJEG IZ RUSIJE I DOLAZAK U BUDVU Visoki oficir vojne obavještajne službe Rusiju je napustio febrauara 2017. godine. Ruski mediji bliski vlasti su tvrdili da je pobjegao iz zemlje jer je navodno strahovao da bi mogao biti uhapšen u okviru krivične istrage protiv njegovog prijatelja pukovnika Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitrija Zaharčenka.&nbsp; Da li zaista postoje neke tajne veze Zaharčenka i Senina, do danas nije istraženo, ali su kasnije ruski mediji, pozivajući se na istragu, objavili da je grupa u kojoj su bili njih dvojica, pronevjerila milione eura.&nbsp; Senin je u odsustvu osuđen na devet godina robije. Proglašen je krivim ,,za posredovanje u davanju posebno velikog mita i neovlašćeno napuštanje radnog mjesta”. Vojni sud mu je oduzeo čin rezervnog pukovnika i zabranio mu da obavlja funkcije u državnim organima tri godine nakon odsluženja kazne. Ruski istražni organi detaljno su analizirali maršrutu bijega: tvrdili su da je Senin rusko-gruzijsku granicu prešao 23. februara 2017. godine pod imenom Timur Kudasov. Navodno su tek decembra 2020. operativci FSB-a saznali da pukovnik Senin ima pasoš na drugo ime, a juna 2021. godine stavljen je na međunarodnu potjernicu. Četrnaest mjeseci kasnije, septembra 2022. godine, Senin je uhapšen u Crnoj Gori, a dva dana kasnije Viši sud u Podgorici odredio mu je ekstradicioni pritvor. Rusko tužilaštvo je brže-bolje podnijelo zahtjev za ekstradiciju, ali je Crna Gora to odbila jer je bivši pukovnik FSB-a dobio politički azil jer proganjan u Rusiji iz političkih razloga. Osim toga, utvrđeno je da ima ukrajinske korijene i da mu je - zbog toga što javno osuđuje specijalnu vojnu operaciju – život u opasnosti.&nbsp; Zato je Senin od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio međunarodnu zaštitu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budva "> <figcaption>Seninovo pribježište: Budva(Photo: TO Budva )</figcaption> </figure>  &nbsp;,,NIŠTA NIJE ISTINA”: TRILER BEZ &nbsp;EPILOGA O aktivnostima Dimirija Senina od tada nije bilo medijskih objava, sve do prije tridesetak dana kada je i objavljena u Rusiji vijest o njegovoj smrti. Tačnije: informacija o likvidaciji bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti Ruske federeacije, koji je osuđen u odsustvu.&nbsp; No, potvrde likvidaciji Dmitrija Senina u Crnoj Gori nema. Redakcija Portala ETV poššala je da sazna istinu o tome gdje se nalazi bivši pukovnik FSB-a posredstvom ljudi koji rade u Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte”.&nbsp; -Ništa od toga nije istina. Nije istina da je Dmitrij mrtav, ali ne mogu ništa više reći, jer sam samo računovođa u kompaniji. Raspitivali su se neki novinari strani o svemu i njima sam rekla isto. To je sve što mogu da kažem – kazala je ljubazno, ali uzdržano, osoba koja govori sa jakim ruskim akcentom. Kontakt smo uspostavili pozivajući broj &nbsp;službenog telefona kompanije ,,Onlymonte” koji je dostupan samo preko Vajbera.&nbsp; Tako priča o Dmitriju Seninu dobija novi zaplet. I sve se češće provlačio drugačiji scenario od onoga o likvidaciiji: da je priča o ubistvu bivšeg pukovnika FSB-a svjesno plasirana, kako bi se ruske službe uvjerile da više ne moraju da prate I pokušavaju da uhvate ruskog prebjega.&nbsp; Prema tom scenariju, Dmitrij Senin je, koristeći falsifikovani pasoš na drugo ime, napustio teritoriju Crne Gore i danas je stacioniran u jednoj državi Evropske unije, ne toliko udaljenoj od Crne Gore.&nbsp; Misterija o sudbini Dmitrija Senina se nastavlja i mnogo toga je ostalo nerazjašnjeno. Da li je to slučajnost ili, možda, neko u Crnoj Gori ne želi da priča dobija epilog? &nbsp; &nbsp;

MISTERIJA: Da li je bivši pukovnik FSB Dmitrij Senin likvidiran u Budvi ili je napustio Crnu Goru?

Razumijevanje procesa kritično je radi shvaćanja zbivanja na međunarodnom planu u ovom slučaju na razini regije. A katkad se novinaru i posreći.
U svojoj kolumni u Slobodnoj Dalmaciji objavljenoj u srijedu otvorio sam pitanje približavanja Crne Gore članstvu u EU koje će na prepreke između ostalog naići i zbog zaoštravanja stavova prema Hrvatskoj, pri čemu sam istaknuo Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen.
Istog dana Slavko Vukadin, dopisnik Hine, iz Bruxellesa javlja da je Srbiji i dalje blokirano otvaranje pregovora u klasteru 3 - konkurentnost i inkluzivni rast.
<h2>“Što smo zgriješili”</h2>
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić u četvrtak iz Švicarske poručuje: "Da me Bog pita šta smo Bugarima zgrešili, ne bih znao da vam to kažem." Potvrđujući tako temeljnu, iskonsku prepreku približavanja Srbije članstvu u EU, Vučić misli da taj proces teče ovisno o željama i hirovima članica, ne o ispunjavanju obveza.
Jedna od njih rješavanje je otvorenih bilateralnih pitanja, pa je tu i Hrvatska. Ali osim Zagreba i Sofije, kako izvještava beogradska Politika na mrežnoj stranici, otvaranju klastera 3 protivi se još šest zemalja, tri baltičke, Švedska, Finska i Nizozemska. Vučić se ne pita "što smo zgrešili" njima. Zna, nema sankcija Rusiji, vladavina prava, sloboda medija…
Podsjećam sve one koji su grko pisali o Nizozemskoj tijekom naših pregovora da se ta zemlja, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, koje je postupalo politički pristrano, pridržavala principa tada, kao i sada u slučaju Srbije.
U četvrtak ujutro podgoričke Vijesti objavljuju da je Zagreb Crnoj Gori poslao "non paper" u kojem je "ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenima i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose dviju država".
Zagreb mudro šuti, pa smo se obratili kontaktima u Podgorici koji su potvrdili da je "non paper" - dokument diplomatske prakse bez oznake pošiljatelja, dakle neformalan, a kojim se drugoj strani skreće pozornost da je potrebno djelovati da određeni problemi ne bi postali formalni - stigao prije nekoliko dana (Vijesti kažu 15-ak) i da su u crnogorskoj vlasti bili iznenađeni.
Sada postaje jasno zašto je crnogorski predsjednik Jakov Milatović, nakon sastanka s predsjednicom Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom Davkovom krajem studenog, rekao: "Čini mi se da i Crna Gora, zbog određenih postupaka sadašnje vlade i skupštinske većine, klizi ka kompleksnim odnosima s određenim zemljama članicama EU. Ovdje, prije svega, mislim na Hrvatsku."
U rukama je već imao popis zahtjeva Zagreba.
Zbog toga je odmah pozvao na razgovor i premijera Milojka Spajića koji je odgovorio da Milatović nema nikakve ingerencije kad je riječ o europskim procesima.
Jutarnji list iz podgoričkih je izvora na uvid dobio dokument koji navodi deset otvorenih pitanja. Prvo je "Osigurati pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori tijekom Domovinskog rata", u kojem se poziva Podgoricu da pristane na sveobuhvatnu naknadu koja obuhvaća sve logoraše.
<h2>Prava manjina</h2>
Nakon toga se traži potvrđivanje vlasništva Republike Hrvatske i povratak broda Jadran budući da podliježe Ugovoru o pitanjima sukcesije. Hrvatska nudi Crnoj Gori da bi, nakon što brod vrati vlasniku, Hrvatskoj, u duhu NATO savezništva i dogovorno, Podgorica mogla koristiti brod.
Treća se točka odnosi na hrvatsku manjinu kojoj Crna Gora treba, "kao autohtonoj nacionalnoj manjini", osigurati zaštitu i očuvanje identiteta. Kao teškoće se navodi deficitarno ostvarivanje manjinskih prava iz područja obrazovanja te povrat imovine.
Zatim se prelazi na pitanje utvrđivanja granice na moru, posao za koji Hrvatska kaže da ga treba dovršiti jer je na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine. Zagreb smatra da je granica na kopnu utvrđena, čemu se dio stranaka koje čine sadašnju koaliciju protivi, i traži da se obnovi rad Međudržavnog povjerenstva koje se posljednji put sastalo još 2015. godine, da bi se utvrdila granica na moru.
Sljedeća je točka naslovljena "Otkloniti probleme koji priječe održivu pomirbu i stoje na putu snažnije suradnje". A to su, prema tekstu, procesuiranje ratnih zločinaca jer Crna Gora nije procesuirala nijednu osobu za zločine na teritoriju Hrvatske; nestale osobe, njih 14; obilježavanje mjesta stradanja Morinj, logora gdje su bili zatočeni i mučeni hrvatski državljani - na tom je mjestu postavljena spomen-ploča, ali je promjenom vlasti došlo do sporova: sadašnji ministar obrane Dragan Krapović (stranka Demokrate, čiji je čelnik Aleksa Bečić proglašen nepoželjnom osobom u Hrvatskoj) rekao je da natpis na ploči treba zamijeniti "prikladnijim" jer se na njoj spominje velikosrpska agresija na Hrvatsku.
Slijedi zahtjev preimenovanja bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, jednog od zloglasnih čuvara u logoru Morinj; dubrovački Jug je već odbio igrati u tom bazenu. Zaključno, Hrvatska očekuje da se onemoguće pokušaji posezanja za identitetom i iskrivljavanja povijesti.
Odnosi se to na notu koju je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u listopadu 2023. godine uručilo Crnoj Gori zbog kampanje "Ponosni na svoje srpsko" u kojoj su brojne osobe iz hrvatske, osobito dubrovačke povijesti, prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.
<h2>Mudra regionalna politika koja otkriva zastranjenja Crne Gore prema Srbiji i Rusiji</h2>
Crna Gora je u proteklih godinu dana neskriveno otklizala u smjeru prosrpske politike, što je vrhunac doživjelo imenovanjem Andrije Mandića, četničkog vojvode, za predsjednika skupštine.
Neko se vrijeme još spekuliralo žmiri li na to premijer Milojko Spajić da bi homogenizirao skupštinsku većinu vezano za proces približavanja EU, ali posljednji su potezi potvrdili da je njihova marioneta. Prošli su tjedan crnogorski novinari pitali Spajića kako komentira ocjene da su dijalog s predsjednikom Jakovom Milatovićem pokrenule zapadne zemlje zbog slabljenja bloka centra.
Premijer je rekao da se njemu nitko nije javio, Milatoviću možda. Prema informacijama Jutarnjeg lista, članice EU su upoznate sa stavovima koje je Hrvatska iznijela u "non paperu" poslanom Podgorici te ih podržavaju. U Crnoj Gori i dalje vladajuća ekipa gradi narativ da su u Bruxellesu svi skloni ubrzati pregovore s Podgoricom, Spajić priča o 2028. godini kao o datumu ulaska u članstvo. Podgoričke Vijesti stoga upozoravaju da je "non paper" stigao "u susret potencijalnom zelenom svjetlu iz EU Crnoj Gori da do kraja godine zatvori četiri poglavlja".
U lipnju ove godine Zagreb je podržao odluku EU da prihvati da je Crna Gora ispunila potrebna mjerila jer je Spajić tvrdio da skupština neće donijeti Rezoluciju o Jasenovcu. Nekoliko dana nakon što je dano odobrenje, Mandić na glasanje stavlja Rezoluciju, koja prolazi. Spajić nije lagao samo Zagrebu, lagao je i Bruxellesu, i to se pamti.
Kako se može zaključiti iz diplomatskog djelovanja Zagreba kad je riječ o pregovaračkom procesu Srbije i Crne Gore, zauzeta je razborita i mudra pozicija. Hrvatska se neće dovesti u situaciju kao Slovenija, kad je sama blokirala hrvatske pregovore i zbog toga naišla na protivljenje ostalih članica.
Ili Grčka koja je blokirala tada još Makedoniju, te Bugarska koja blokira sada Sjevernu Makedoniju. Zagreb prvo iznosi argumentaciju koja okuplja saveznike, članice koje smatraju da je riječ o važnim temama. Ta skupina kasnije djeluje jedinstveno pa se odgovornost ne može, što bi Srbija rado činila, prebaciti samo na Zagreb.
Očekivati je da je već okupljena i skupina koja će podržati hrvatske argumente i tražiti od Podgorice da promijeni svoje politike pri čemu je, primjerice, pitanje promjene Zakona o dvojnom državljanstvu, koji bi Srbima omogućio da na izborima osvajaju premoćnu većinu, što je prioritet Mandića&amp;co, jedan od snažnih dokaza otklona politike u pogrešnom smjeru. Što je i tema za NATO, ali ondje uobičajeno šute.
Istodobno, hrvatski će stav pokazati koliko su Srbija i Crna Gora iskrene u želji da ispune kriterije da bi se mogle priključiti EU. Ili im je cilj samo dobiti europski novac, a slijediti mađarsku politiku. To EU ne treba.

Deset hrvatskih uslova Crnoj Gori za ulazak u Evropsku uniju

Da je bivši direktor Rudnika uglja i lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije Milan Lekić nedodirljiva ličnost u Pljevljima potvrđuju i činjenice da je on i dalje na čelu Odbora direktora Rudnika, kako to piše na sajtu ove kompanije, iako je 14. oktobra, nakon što je pijan slupao službeni automobil, podnio ostavku, a ovo skupo vozilo je još u krugu firme iako je on tada poručio da će platiti popravku. U svega dvije rečenice stale su odgovori, koji to nijesu, uprave Rudnika uglja na sedam pitanja koja smo im uputili u slučaju „Lekić“. - Kao što je poznato javnosti, shodno događaju u kom je učestvovao bivši predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja gdin. Milan Lekić 14. oktobra ove godine podnio je ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora RUP-a. Na automobilu na kom je pričinjena materijalna šteta vrši se procjena iste – piše u te dvije rečenice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206211212_58aba850e64852825508be9f98412c9b41478c8143e5e52069d26e5ad8be099b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241206211212_58aba850e64852825508be9f98412c9b41478c8143e5e52069d26e5ad8be099b" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"></figure>  Baš zbog toga što je lično obavijestio javnost 14. oktobra da podnosi ostavku na poziciju predsjednika Odbora direktora zbog saobraćajnog udesa službenim automobilom koji je izazvao u pijanom stanju i tada najavio da će platiti popravku vozila i pitali smo, poslije skoro dva mjeseca od tada – što je sa tim obećanjima. A pitanja su bila – da li je automobil popravljen ili je i dalje parkiran u krugu Rudnika, ako je popravljen koliko je koštala popravka, da li je popravku platio Lekić, kao i ako je automobil i dalje parkiran u krugu Rudnika zašto nije prevezen na popravku, te koliko iznosi procijenjena šteta. Pitali smo i da li je Odbor direktora prihvatio Lekićevu ostavku i ko je novi predsjednik ovog tijela, kao i da li je on i dalje član Odbora direktora.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206211212_56585b60bf764b661a0de8e94a4aa6ca9018fbb2552066c1f4b53a1d13901c27.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241206211212_56585b60bf764b661a0de8e94a4aa6ca9018fbb2552066c1f4b53a1d13901c27" data-rendition-name="original" width="1024" height="645" loading="lazy" alt="Milan Lekić"><figcaption>GLAVNI U GRADU: Milan Lekić(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Na sajtu Rudnika uglja u sekciji – organizacija, Lekić ne samo da je član Odbora direktora, već je i predsjednik, iako ga u odgovoru na naša pitanja iz ove kompanije nazivaju bivši predsjednik. Osim toga, Portalu ETV dostavljena je fotografija, snimljena 4. decembra u krugu Rudnika – automobil koji je slupao Lekić u saobraćajnom udesu koji je izazvao pijan, i dalje je tu, prekriven ceradom. Skoro dva mjeseca, udes je bio 11. oktobra, ovo skupo vozilo „leži“ u fabričkom krugu i propada. Popravka će mnogo koštati, jer je „infiniti“, premium brend „nisana“, a uz činjenicu da je Lekić bio pijan, čak i da je automobil kasko osiguran, ne bi bilo od koristi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206211212_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241206211212_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lekić na skupom vozilu Rudnika uglja prouzrokovao ogromnu štetu"><figcaption>Lekić na skupom vozilu Rudnika uglja prouzrokovao ogromnu štetu(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Alkotestiranjem nakon udesa ustanovljeno je prisustvo više od jednog promila alkohola u krvi, zbog čega je Lekić noć proveo u „betonjerci“, što je protokol za pijane vozače koji se zadržavaju šest sati kako bi se otrijeznili. Lekić je i u maju „uhvaćen“ da pijan vozi službeni automobil, zbog čega je prekršajno odgovarao, ali ga policija tada nije povela na triježnjenje. - Poštovani članovi Odbora direktora, zaposleni Rudnika uglja, građani Pljevalja i Crne Gore, ovim putem želim da vas obavijestim da podnosim ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja. Ovu odluku donosim kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, u ovom trenutku to jedino adekvatno rješenje - saopštio je Lekić 14. oktobra, ali, sudeći prema dostupnim informacijama do danas nije razriješen. Tada je najavio i da će „materijalnu štetu pričinjenu na službenom vozilu „infiniti“, Rudniku uglja nadoknaditi iz sopstvenih sredstava“. - Uvjeren sam da su građani zaslužili najbolje, te ću i u budućnosti nastaviti da se borim za njihova prava i interese. Pljevlja i Pljevljaci ostaju moja posvećenost do kraja mog života - zaključio je tada Lekić. On je veoma uticajan u Pljevljima, a ogranak Nove srpske demokratije u ovom gradu je pod njegovom kontrolom, toliko da ni lider ove prosrpske i proruske partije, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nema mogućnost da utiče na odluke.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206211216_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241206211216_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Manadić"><figcaption>PRINUĐEN DA TRPI LEKIĆA: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption></figure>  Lekić je, prema nezvaničnim informacijama, u žestokom sukobu sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, Dariom Vranešom i, o čemu smo pisali, bio je pripremio puč i njegovu smjenu krajem septembra, ali mu je plan propao. Tada je i Mandić dolazio u Pljevlja kako bi posredovao da se tenzije spušte i ne izaziva kriza vlasti u ovom gradu. Tada je, za Portale ETV, Lekić tvrdio da u pljevaljskom ogranku Nove srpske demokratije nema frakcija i da sve funkcioniše u najboljem redu. Na našu konstataciju da to znači da on podržava Vraneša, odgovor je bio neobičan. - Nemojte da izvlačite znači iz konteksta. Znači, čisto jedinstvo stranke. Stranka funkcioniše kao svaka normalna stranka. Nemamo tih saznanja da ima neka struja – rekao je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092322098_80707035764d2a8459b8963e4e9151f91da9439edb10e0a930bb12a1dfdf5ad7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024092322098_80707035764d2a8459b8963e4e9151f91da9439edb10e0a930bb12a1dfdf5ad7" data-rendition-name="original" width="1024" height="635" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>LEKIĆ BI DA GA SE RIJEŠI: Dario Vraneš(Photo: Opština Pljevlja)</figcaption></figure>  Nezavisni odbornik Saša Ječmenica tada je novinarima rekao da imaju „informaciju da je u pitanju pokušaj smjenjivanja predsjednika Opštine Daria Vraneša“. - U pitanju je pokušaj organizovane kriminalne grupe iz Šavničke ulice da se domogne 13 miliona eura na računu Opštine Pljevlja – poručio je on. Naši izvori iz Pljevalja tada su kazali da je Lekić odlučio da ruši Vraneša, jer ga ovaj „ne sluša, ne bira izvođače radova po njegovom diktatu i radi po svome“. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više krivičnih predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja, kada je izvršni direktor bio Milan Lekić. Istražuju se ugovori sa privrednim društvom Energy Industrial Holding DOO Pljevlja, zatim o prodaji uglja namijenjenog za proizvodnju peleta i briketa, u decembru 2021. godine, te sa Elektroprivredom Srbije o prodaji mrko-lignitnog uglja u maju 2022. godine i sa privrednim društvom Inženjering promet plus d. o. o. Beograd o prodaji mrko-lignitnog uglja u junu prošle godine, ali i kupovini ,,dampera“ u 2022. godini.

Tag: auto-moto-savez