<p>Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2,59 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.</p>
<p>Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.</p>
<p>Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.</p>
<p>Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.</p>
<p>Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.</p>
<p>Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.</p>
<p>Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Auto-putem od početka godine prošlo 2,59 miliona vozila

<p>Na tender za izgradnju nove dionice autoputa nije se prijavila nijedan kompanija iz Zapadne Evrope, dominiraju Kinezi, a prijevile su se i turske kompanije, saopštila je ministarka saobraćja <b>Maja Vukićević</b>.&nbsp;</p>
<p>- Prijevile su se dominantno kineske kompanije, ali to, nadam se, neće usporiti put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Prijavile su se i turske kompanije, koliko znam. Kompanija iz Zapadne Evrope na tenderu nije bilo. Tender je otvoren, mogao je da se prijavi svako. Sve se odigrava po pravilima IBRD-a, tako da svaka faza mora biti obobrena sa njihove strane – kazala je Vukićević gostojući na A plus televiziji.</p>
<p>Prema njenim riječima, crnogorske kompanije se nijesu prijavile na tender, a da li će biti angažovani kao podizvođači, to zavisi od samog izvođača radova.</p>
<p>- Oni određuju sa kim će sarađivati ili ne. Druga faza autoputa će se graditi kad se odabere izvođač, a očekuje se da početkom naredne godine potpišemo ugovor - rekla je ona.</p>

Na tender za drugu dionicu autoputa nije se javila nijedna kompanija iz Zapadne Evrope, dominiraju Kinezi

<p>Ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem na ponovljenom javnom pozivu za izbor projektanta za izradu idejnog projekta posljednje dionice auto-puta, Andrijevica-Boljare, mogao bi biti zaključen do kraja mjeseca - najavila je ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević</b>.<br/>
<br/>
Ona je u Skupštini, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Demokratske partija socijalista (DPS) <b>Elvira Zvrka</b>, kazala da je rok za predaju ponuda po ponovljenom javnom pozivu istekao 17. oktobra i da je u toku vrednovanje pristiglih ponuda.<br/>
<br/>
- Ukoliko pristigle ponude budu ispravne i ne bude žalbi na postupak, očekujemo da se ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem zaključi do kraja novembra, od kada bi i tekao rok za izradu idejnog projekta, a koji je definisan na 14 mjeseci - rekla je Vukićević.<br/>
<br/>
Zvrka je zanimalo u kojoj fazi je izrada projekta dijela auto-puta od Andrijevice do Boljare i gdje je planiran priključak za Opštinu Bijelo Polje.<br/>
<br/>
Vukićević je saopštila da se izrada projektne dokumentacije za auto-put obavlja u skladu sa Detaljnim prostornim planom auto-puta Bar-Boljare i urbanističko-tehničkim uslovima.<br/>
<br/>
Navedenim dokumentima definisan je i koridor auto-puta, kao i broj i položaj denivelisanih raskrsnica, odnodno petiji, kojima se ostvaruje veza auto-puta sa drugim državnim putevima.<br/>
<br/>
- U konkretnom slučaju, na osnovu važeće prostorno-planske i tehničke dokumentacije, veza Bijelog Poija i auto-puta Bar-Boljare predviđena je preko petlje Crnča - precizirala je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je najavila da će, prilikom izrade idejnog projekta za dionicu Andrijevica-Boljare i Ministarstvo saobraćaja i Monteput biti na raspolaganju, kako bi se sagledale sve potrebe Opštine Bijelo Polje, pa i u dijelu položaja buduće petlje.<br/>
<br/>
- Ako se zahtjevi ocijene opravdanim, predložićemo da se oni uvrste u Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine i dodatno isprojektuju -saopštila je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je na pitanje poslanika DPS-a<b> Nikole Rakočevića</b> o avio-dostupnosti Crne Gore, odgovorila da su u Vladi svjesni situacije i da je Ministarstvo preduzelo niz koraka kako bi se stanje popravilo.<br/>
<br/>
Ona je objasnila da je, između ostalog, formirana radna grupa koja bi trebalo da razmotri modele za unapređenje avio-dostupnosti i tako doprinese boljoj povezanosti Crne Gore.<br/>
<br/>
- Ministarstvo će, u tom smislu, donijeti podzakonski akt kojim će biti regulisan postupak proglašenja linije u javnom interesu, kao i kriterijumi obavijanje prevoza na njoj. Biće potrebno izmijeniti i Zakon o vazdušnom saobraćaju, imajući u vidu da trenutni ne definiše navedenu oblast - rekla je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je dodala da će nakon što Skupština usvoji izmjene i dopune, Vlada donijeti uredbu o proglasenju linije u javnom interesu, kao i kriterijumima za obavljanje prevoza na njoj.<br/>
<br/>
- Na taj način će doći do unapređenja avio-dostupnosti, jer će se Crna Gora povezati sa mnogim destinacijama u okviru EU, kao na i svjetskom nivou - saopštila je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je kazala i da, bez obzira na sve, Aerodromi Crne Gore (ACG) ove godine bilježe rekorde u broju opsluženih putnika.<br/>
<br/>
- Od početka godine do 20. oktobra opsluženo je oko 2,6 miliona putnika, 16 odsto više nego prošle. U Podgorici je 38 odsto više putnika čak i u odnosu na 2019. godinu, a u Tivtu je opslužen i milioniti, prvi put od početka pandemije - rekla je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je podsjetila da je u Podgorici tokom ljeta bilo aktivno 58 avio-linija, a u Tivtu 51. Najveći evropski niskobudžetni avio-prevoznici, kao što su Ryanair, Wizz Air i easyJet, ove godine su prevezli blizu 690 hiljada putnika, znatno više nego 2019. godine kao rekordne do pandemije koronavirusa.<br/>
<br/>
Vukićević je podsjetila i da Rajaner (Ryanair) i Vizer (Wizz Air) od početka saradnje sa Aerodromom Podgorica nikada nijesu prekidali saobraćaj, već je on tokom ljetnje i zimske sezone prilagođavan potrebama tržišta, ali i raspoloživim kapacitetima.<br/>
<br/>
Ona je dodala da su posebno u Ryanair-u bili nezadovoijni odlukom koja je donijeta u vrijeme prošle vlade, koja se ticala podsticajne šeme za LCC.<br/>
<br/>
- Tu odluku smatram pogrešnom, jer mislim da je uz neke druge okolnosti uticale na to da low cost kompanije smanje broj letova s crnogorskih aerodroma. Takva odluka bila je višestruko štetna, jer je osim uticaja na avio-dostupnost bila i marketinški loša po Crnu Goru -nevela je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je saopštila da je aktuelno rukovodstvo ACG ove godine intenziviralo pregovore sa obje kompanije, kako bi već naredne godine došlo do daljeg povećanja obima saobraćaja.<br/>
<br/>
Vukićević je kazala i da su Aerodromi od 2020. godine praktično samostalno finansirali crnogorsku avio-dostupnost, jer su na osnovu podsticajne šeme svake godine odobravali avio-kompanijama oko dest miliona EUR popusta.<br/>
<br/>
- Medutim, da bi Crnu Goru kao destinaciju učinili još konkurentnijom sa aspekta avio-kompanija, potreban je i doprinos i drugih subjekata. U tom smislu, afirmišemo najavu Privredne komore (PKCG), koja je pokazala interesovanje da otvori novi kanal finansiranja crnogorske avio-dostupnosti - rekla je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je dodala da su pregovori o tome u toku i da očekuju da PKCG nađe model finansiranja otvaranja novih avio-linija, koji bi bio u skladu sa domaćom i međunarodnom regulativom koja tretira ovu materiju.</p>

Vukićević: Ugovor sa projektantom moguć do kraja mjeseca

<p>Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2,49 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.</p>
<p>Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.</p>
<p>Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.</p>
<p>Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.</p>
<p>Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.</p>
<p>Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.</p>
<p>Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.</p>

Auto-putem od početka godine prošlo 2,49 miliona vozila

<p>Jaka kiša koja pada otežava saobraćanje autoputem, piše Antena M.</p>
<p>Kako javlja njihova čitateljka, vidljivost je slaba a brzina vožnje je ograničenja na 80 kilometara na sat, negdje čak i 60.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX7BkPL5p60Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Na magistralnom putu su manji odroni i veća količina vode.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2777%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdanas-na-snazi-crveni-meteoalarm-zbog-jakog-vjetra-i-kise&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Jaka kiša pada cijelu noć, a crveni meteoalarm najavljen je cijeli dan, posebno za jutarnje sate.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX7BkPL5p60Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vožnja autoputem uz pljuskove: Slaba vidlljivost, ograničenje brzine na 80 km/h

<p>Prihodi od korišćenja dionice auto-puta Smokovac-Mateševo od njenog otvaranja u julu 2022. godine do početka septembra, iznosili su nešto preko 18 miliona eura, ne uključujući porez na dodatu vrijednost (PDV), pokazuju informacije dostavljene Akciji za socijalnu pravdu (ASP).<br/>
<br/>
Podaci koje je Monteput dostavio toj nevladinoj organizaciji (NVO) pokazuju da su od početka te godine rashodi i investicije iznosili 21,8 miliona eura, pri čemu su prikazani rashodi 12,2 miliona eura, dok se na investicije odnosi blizu 9,6 miliona eura.<br/>
<br/>
- U prvoj godini rada, odnosno od jula 2022. godine, kada je dionica Smokovac-Mateševo puštena, prihodi su iznosili preko 3,5 miliona eura. Prošle godine je ostvareno bezmalo osam miliona eura prihoda, a za prvih osam mjeseci ove oko 6,5 miliona eura - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Kada je riječ o rashodima, 2022. godine oni su bili nepunih tri miliona eura, prošle godine 5,6 miliona, a od januara do avgusta ove 3,6 miliona. Od ovog ukupnog iznosa od 12,2 miliona se na zarade odnosi 6,2 miliona, što je tačno polovina od prikazanih rashoda.<br/>
<br/>
- U pogledu pojedinih ostalih rashoda, izdaci za materijal i usluge za ukupni period su oko 1,5 miliona eura, trošak struje za auto-put 1,1 milion, a trošak goriva 266 hiljada - rekli su iz ASP-a.<br/>
<br/>
Kako državni Monteput upravlja dionicom to mora i ulagati, pa su u zadnje tri godine investicije prikazane u iznosu od oko 9,6 miliona eura.<br/>
<br/>
- U prvoj godini rada je investicioni izdatak bio najveći i iznosio je 7,6 miliona, kada je Monteput uglavnom nabavio većinu mašina potrebnih za održavanje dionice, u prošloj godini taj izdatak je oko 660 hiljada eura, dok su za ovu godinu investicije prikazane nepunih 1,3 miliona eura - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Izgradnja prve dionice auto-puta Smokovac-Mateševo trajala je sedam i po godina, a od jula 2022. godine, kada je puštena svečano u rad, traje dvogodišnji garantni rok za prijavu nedostataka. Izgradnja je koštala preko 900 miliona, a radove je kao glavni izvođač izvela kineska kompanija China Road and Bridge Corporation, koja je uključila domaće podizvođače.<br/>
<br/>
- Međutim, radovi su bili oslobođeni PDV-a, carine za uvoz materijala i opreme, poreza na zarade stranih radnika, koncesione naknade za korišćenje kamena, dok je dodatni novac izdvojen za plaćanje stranog konsultanta za kontrolu radova, dvije domaće komisije, koje su takođe bile kontrolori, ali i za dio zaposlenih u javnoj upravi uključenih u projekat - podsjetili su iz ASP-a.<br/>
<br/>
Iz NVO su rekli da se procjenjuje da se radi o dodatnih najmanje 300 miliona eura po osnovu poreskih oslobođenja ili po osnovu izdataka vezanih za realizaciju projekta, dok će finalna cijena kineskog kredita uzetog kod Exim banke, iz koga se gradila prva dionica, biti poznata tek kada se vrate sve glavnice i rate.</p>

ASP: Prihodi od dionice auto-puta 18 miliona eura

<p>Mobilna jedinica saobraćajne policije uhapsila je dva vozača zbog brze vožnje na autoputu "Princeza Ksenija" - saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Kako su preciziralo u objavi na društvenoj mreži Iks (X), uhapšen je L. Z. iz Luksemburga koji je vozio 203 kilometra na sat, kao i Podgoričanin L. A. koji je upravljao vozilo brzinom od 192 kilometra na sat, a na dijelu puta gdje je brzina ograničena na 100 kilometara na sat.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1837525249547505932%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uhapšena dva vozača zbog brze vožnje na autoputu

<p>Monteput je objavio javni poziv za izradu idejnog projekta auto-puta Bar-Boljare, dionica Smokovac-Tološi, u dužini od oko deset kilometara.<br/>
<br/>
- Taj projekat predstavlja važan korak u unapređenju saobraćajne infrastrukture Crne Gore, jer će se kroz planiranu obilaznicu oko Podgorice rasteretiti gradski saobraćaj - navodi se u saopštenju kompanije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8yGGG4mg5LY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/>
<br/>
- Projekat podrazumijeva izradu tehničke dokumentacije koja uključuje pun profil auto-puta sa projektovanom brzinom od 100 kilometara na sat. Na toj dionici planirane su dvije petlje - Smokovac, koja povezuje magistralni put Podgorica – Kolašin sa postojećom dionicom Smokovac – Mateševo, te petlja Tološi, koja se povezuje s magistralnim putem Podgorica – Nikšić“, navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Takođe, planirana su odmorišta i benzinske stanice kod Veljeg Brda.<br/>
<br/>
Pri izradi projekta, posebna pažnja mora biti posvećena zaštiti životne sredine, uključujući očuvanje pećine Magara.<br/>
<br/>
- Autor je obavezan da dostavi rješenja koja uključuju sve radove koji su neophodni za potpunu funkcionalnost i kompletnost ove dionice autoputa, te da budu kompatibilna sa rješenjima i sistemima realizovanim na dionici Smokovac – Mateševo - rekli su iz Monteputa.<br/>
<br/>
Ova dionica jedna je od 18 koje čine mrežu planiranih autoputeva i brzih saobraćajnica u Crnoj Gori, a koje je Vlada definisala kroz pet razvojnih koridora: auto-put Bar – Boljare i Jadransko – jonski, brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja, te Bijelo Polje - Pljevlja - granica sa Bosnom i Hercegovinom (BIH) i Podgorica – Nikšić – Žabljak - Pljevlja.<br/>
<br/>
- Realizacijom ovih projekata unaprijediće se bezbjednost, udobnost i brzina saobraćaja, uz značajno skraćenje vremena putovanja - ocijenili su iz Monteputa.<br/>
<br/>
Javni poziv je dostupan <a href="https://cejn.gov.me/tenders/view-tender/78671">ovdje</a>.&nbsp;</p>

Javni poziv za izradu idejnog projekta dionice Smokovac - Tološi

<p>Umjesto "ašova" u septembru dobili smo promašenu trasu dijela autoputa Mateševo-Andrijevica - naveo je<b> </b>poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore <b>Nikola Milović</b>.</p>
<p>- Izgleda da od početka izgradnje druge dionice autoputa za sada nema ništa. Vlada nije došla do finansijskih ponuda za ovu dionicu, a kako slijedi izgleda da će morati da se opet radi idejno rešenje iste - ocijenio je Milović na društvenoj mreži Iks (X).</p>
<p>Upitao je da li je tačno da nacrtana trasa ove dionice uopšte ne prolazi dijelom kuda je uradjena eksproprijacija zemljišta</p>
<p>- Gospodo oslobodioci, uspjeli ste i kliker da pokvarite. Sljedeći put pokušajte sa obećanjem prve "lopate" jer je "ašov" ipak poljoprivredna alatka - zaključio je Milović.</p>

Milović: Gospodo oslobodioci, uspjeli ste i kliker da pokvarite

<p>Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova <b>Marija Zaharova.</b> </p>
<p>- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.</p>
<p>Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.</p>

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

<p>Predsjednik Ukrajine <b>Volodimir Zelenski </b>reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina </b>o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.</p>
<p>- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.</p>
<p>On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.</p>

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

<p>Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke (BS) <b>Ervin Ibrahimović </b>kazao je da nije zadovoljan brojem resora koje ta partija ima u Vladi, navodeći da imaju kadrova koji mogu da popune jača mjesta u izvršnoj vlasti.<br/>
<br/>
Ibrahimović je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje "dobri politički trgovci", rekao da BS-u niko ništa nije poklonio i da nijesu trgovali.<br/>
<br/>
Kako je rekao, BS može pomoći da Crna Gora u što kraćem periodu postane punopravna članica Evropske unije (EU).<br/>
<br/>
- Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava - mogu vam reći i da nijesam. BS ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi -naveo je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da su u 44. Vladu ušli samostalno, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.<br/>
<br/>
- Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli - dodao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
Kako je naveo, kada osjete da 44. Vlada "nema kiseonika" za evropski put, napustiće Vladu.<br/>
<br/>
- Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku - 100 posto za EU - naglasio je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je istakao da Crna Gora ide prema EU i prosperitetu.<br/>
<br/>
- Svi izvještaji koje dobijamo sa međunarodnih adresa pokazuju da smo na pravom putu - rekao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da ne bi komentarisao izjavu predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića </b>koji je <b>Aliju Balijagića </b>osumnjičenog za dvostruko ubistvo povezao sa vjerskim fundamentalizmom.<br/>
<br/>
- Imam mišljenje, ali kao ministar vanjskih poslova ne bih ga iznosio - naveo je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je podsjetio da će 2. decembra predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>otputovati u zvaničnu posjetu Turskoj i najavio da će uskoro u Ankaru u zvaničnu posjetu putovati i premijer <b>Milojko Spajić</b>.<br/>
<br/>
Upitan o inicijativi da srpski jezik postane službeni, Ibrahimović je kazao da se zna kako se mijenja Ustav.<br/>
<br/>
On je pojasnio da taj nacrt treba da glasa dvije trećine poslanika i isto toliko predlog, pa nakon toga tri petine upisanih birača na referendumu da glasa za promjenu u Ustavu.<br/>
<br/>
- Radi se o populističkoj politici - rekao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da su njegovi odnosi sa bivšim predsjednikom Crne Gore <b>Milom Đukanovićem</b> "skoro kao ranije".<br/>
<br/>
Ibrahimović je naveo i da nema nikakav spor sa predsjednikom Opštine Rožaje <b>Rahmanom Husovićem</b>.<br/>
<br/>
Kako je rekao, žao mu je što su neki ljudi napustili BS, ali da svako ide gdje mu je bolje.<br/>
<br/>
- Vidjećete na izborima 2027. kakav će biti rezultat BS. Zahvalan sam na svemu što su pomogli BS i želim da nađu sreću u drugim partijama -kazao je Ibrahimović.</p>

Ibrahimović: Nijesam zadovoljan brojem ministarstava

<p>Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;</p>
<p>Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.</p>
<p>Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće <b>Nikola Marković</b>, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem <b>Đorđijem Tatićem</b>. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja <b>Senada Šahmanovića</b>.&nbsp;</p>
<p>Naša gošća biće i kustoskinja <b>Milica Bezmarević </b>sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici <b>Kiki Smit</b>, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.</p>

Jutro na Televiziji E

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: auto-put