Službenici Mobilne jedinice Uprave policije su juče na auto-putu uhapsili vozača B. J. (43) iz Kolašina koji se kretao brzinom od 239 kilometara na sat.
- To je do sada najveće zabilježeno prekoračenje brzine na auto-putu - istakli su iz Uprave policije u objavi na mreži Iks (X).
Zbog prekoračenja brzine na auto-putu pripadnici Mobilne jedinice su uhapsili i K. I. iz Hrvatske koji je vozilom upravljao brzinom od 204 kilometara na sat.
- Uhapšen je i mladi vozač, državljanin Srbije, S. P. (22) koji se kretao brzinom od 197 kilometara na sat - navodi se u objavi Uprave policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1912742394870587410%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uhapšen Kolašinac: Vozio 239 kilometara na sat na auto-putu

Pripadnici Mobilne jedinice policije uhapsili su tri osobe zbog prekoračenja brzine na auto-putu.
Uhapšen je M.S. (23) iz Plava koji je upravljao vozilom 212 km/h. Lisice na ruke su stavljene i Rožajcu R.M. (37) koji se kretao brzinom od 1182 km/h.
Takođe, uhapšen je i M.P. (20) iz Nikšića koji je upravljao automobilom brzinom od 152 km/h.

1250x600

1084x550

Hapšenja zbog jurnjave auto-putem: Mladić iz Plava vozio 212 km/h

Službenici policije u Kolašinu su juče na izlazu sa auto-puta Princeza Ksenija uhapsili operativno interesantnu osobu B. S. (38) iz Mojkovca nakon što je odbio testiranje na prisustvo droga u organizmu.
- On će danas biti priveden sudiji za prekršaje u Kolašinu - kazali su iz policije u objavi na mreži Iks.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1904792092313870537%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1904792092313870537%7Ctwgr%5Ef632a653745d7d0ec4e85be080570c5118af0c1f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uhapšena operativno interesantna osoba na izlazu sa auto-puta: Odbio testiranje na drogu

U Crnoj Gori saobraća se po pretežno mokrim kolovozima i uz smanjenu vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova, saopšteno je iz Auto – moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Upozoravaju da su mogući nailasci i na sitnije odrone i apeluju na vozače da voze oprezno u skladu sa vremenskim i saobraćajnim uslovima.
U vremenskom periodu od 15.11.2024. godine do 01.04.2025. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine,snijeg,led ili poledica na kolovozu)na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.
Dodatna opreznost je neophodna i na dionicama gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnje.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina,na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine počev od 16.09.2024. godine pa do završetka radova.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane uperiodu od 01.03.2025. godine do 31.03.2025. godine saobraćaj će se obustavljati u terminima od 08.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.30 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, obustava saobraćaja za sve vrste vozila je u terminima od 10.00 do 12.00 i od 13.00 do 15.00 satisvakog dana osim nedjeljom.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar -Kamenički most Krutedo 31.03.2025. godine odobrava setotalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 16.00 sati.
U periodu od 10.03.2025. godine do 11.04.2025. godine odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja uz povremenu obustavu saobraćaja ne duže od 10 minuta u terminu od 23.00 do 05.00 časova zbog izvodjenja radova na pranju i farbanju unutrašnjosti tunela Mogren, tunela Belveder, tunela Kruče na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac-Ulcinj.
Do 31.03.2025. godine biće promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac-Ribarevine. Moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu izvođenja radova.
U periodu od 27.02.2025. godine do 27.03.2025. godine doći će do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a dolaziće do povremenih obustava ne dužih od 15 minutana magistralnom putu M-10 dionica Podgorica 3-Cetinje zbog izgradnje puta Cetinje-Čevo.
Promijenjen je režimsaobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, dionica Nikšić-Kuside, gdje je u toku rekonstrukcija mostaAutobaza.
Zbog izvođenja radova na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge ( I faza u duzini od 300 m-od juznog ka sjevernom portalu tunela Sozina ) biće izmjenjen režim saobraćaja u tunelu Sozina na naizmjenični uz mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim intervalima i to u periodu od 19.02.2025. godine do 28.05.2025. godine u vremenu od 22.00 do 06.00 časova.
Na dionici puta izmedju tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, tokom radova na ugradnji zaštitne čelične mreže, dolaziće do izmjene režima saobraćaja na naizmjenično propuštanje vozila u vremenskom periodu od 24.02.2025. godine do 04.06.2025. godine.
Privremeno se za period od 11.03.2025. do 31.04.2025. godine, odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremene totalne obustave saobraćaja ne duže od 15 minuta, zbog izvođenja radova na poboljšanju bezbjednosti saobraćaja u zonama pješačkih prelaza, obnova i popravka svjetlosne saobraćajne signalizacije na sledećim putnim pravcima:
Zona škole: R-15 OŠ Đerđ Kastriot Skenderbeg, Ostros, Opština Bar; R-12 OŠ Lubnice, Lubnice, Opština Berane; R-24 OŠ Polica, Polica, Opština Berane; M-2 OŠ Milovan Janjević, Pavino Polje, Opština Bijelo Polje; R-23 OŠ Vlajko Brajović, Lazine, Opština Danilovgrad; R-9 OŠ Petar Dedović, Murino, Opština PIav; R-3 OŠ Radoje Tošić, Srdanov grob, Opština Pljevlja; M-6 JU Obrazovni centar, Šavnik, Opština Šavnik; R-19 OŠ Radoslav Jagoš, Bare Kraljske, Opština Kolašin.
Regulacije: raskrsnica M-11 i R-22, Ulcinj, lokacija 14; raskrsnica puta M-7 i M-9, Vilusi, lokacija 15; raskrsnica puta R-2 i R-24, Berane, lokacija 16; raskrsnica R-2 i R-9 , Murino, lokacija 17, raskrsnica R-2 i R-19, Andrijevica, lokacija 18, raskrsnica M-5 i R-20, Rožaje, lokacija 20.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja, a intenzitet saobraćaja je umjeren.

Putevi mokri, vidljivost smanjena, oprezno zbog mogućih odrona

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 409,09 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-put od početka godine prošlo 409,09 hiljada vozila

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić očekuje da druga dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice bude završena i puštena u saobraćaj 2030. godine.
On je u Jutarnjem programu TVCG izjavio da se na vrijeme krenulo u proces eksproprijacije zemljišta i da ne očekuje kašnjenja.
Podsjetio je da je prošle sedmice raspisan tender za izgradnnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice i dodao je da se ponude mogu dostavljati do kraja aprila.
- Očekujemo da ti radovi krenu u 2025. godini, a da se završe 2030. godine. Ukupno trajanje radova je pet godina, a ono obuhvata izradu glavnog projekta, pripremne radove, glavne radove, a nakon toga i puštanje dionice u saobraćaj 2030. godine - kazao je Ljiljanić.
Istakao je da su uslovi tendera za izvođača skoro nepromijenjeni u odnosu na prethodni poziv
Kazao je da je u opštini Kolašin 70 odsto predmeta eksproprijacije završeno.
- Što se tiče Andrijevice, od Trešnjevika do Andrijevice, tu smo imali promjenu trase, tako da intenziviranje postupka eksproprijacije na tom dijelu trase u narednom periodu - kazao je on, prenosi RTCG.
Istakao je da se u taj proces ušlo na vrijeme, te da ne očekuje kašnjenja.
Kada je riječ o elektronskoj naplati putarine, kazao je da je cilj da se broj korisnika do kraja godine poveća na 50 odsto kako bi se smanjilo vrijeme čekanja na naplatnim centrima. Istakao je da su planirane i olakšane procedure poput video naplate.

Ljiljanić: Druga dionica auto-puta biće puštena u saobraćaj 2030. godine

Firma "VIA PROJECT-CDS PROJECT-GEOTIN MNE" pobjednik je tendera za izradu idejnog projekta auto-puta Bar-Boljare, dionica Podgorica-Bar, poddionica Smokovac-Tološi, saopšteno je iz Monteputa.
Dužina ove dionice iznosi 10 kilometara, a vrijednost ugovorenog posla je 654.200 eura, bez uračunatog PDV-a.
- Projektant će imati obavezu da izradi idejni projekat trase, kao i idejne projekte za tunele, mostove i petlje. Obuhvaćeni su idejni projekti za petlju Smokovac – II faza, koja će se povezati sa već izvedenim dijelom I faze petlje Smokovac i nastavkom auto-puta prema Tološima, te petlju Tološi, koja će biti veza sa magistralnim putem M-3 Podgorica – Nikšić - navedeno je u saopštenju Monteputa.
Kako je objašnjeno, obaveza projektanta biće i izrada idejnih projekata saobraćajnica unutar pratećih sadržaja i izmještanja postojećih puteva.&nbsp;
Rok za izradu idejnog projekta je 10 mjeseci od dana zaključenja ugovora.

Firma "Via project" radiće idejni projekat dionice Podgorica-Bar i poddionice Smokovac-Tološi

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da zaključen je ugovor o izradi idejnog projekta za dionicu auto-puta Andrijevica -Berane – Boljare.
- Zaključen je ugovor o izradi idejnog projekta za dionicu auto-puta Andrijevica-Berane-Boljare, sa konzorcijumom “CDS PROJECT – VIA PROJECT – GEOTIN MNE” - naveo je Spajićna mreži X.
Dužina dionice, kako je pojasnio, je 50 kilometara, a vrijednost ugovorenih usluga za izradu idejnog projekta 3.654.000 eura bez PDV-a.
Rok za završetak je 14 mjeseci.&nbsp;
- Ovaj projekat predstavlja nastavak intenzivnih aktivnosti za unapređenje saobraćajne infrastrukture - saopštio je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1891044395811524767%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1891044395811524767%7Ctwgr%5E0b78820eed392cb1ffcce2c07f0bc1286c0d13ae%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Zaključen ugovor o izradi idejnog projekta za dionicu Andrijevica-Berane-Boljare, vrijedan 3.654.000 eura

Vlada Crne Gore će poništiti pretkvalifikacioni tender za izgradnju druge dionice auto-puta i raspisati novi. Manje je jasno na čiji zahtjev i iz kojih razloga, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U pitanju je dionica Mateševo - Andrijevica na sjeveru Crne Gore.
Tender je bio otvoren od aprila do juna prošle godine. Prijavilo se pet kompanija i tri konzorcijuma. Kao razlog za poništenje tendera navedeno je naknadno izmještanje trase.
Iz dijela vladajuće većine tvrde da je stvarni razlog to što su se na tenderu prijavili izvođači iz Kine, Turske i Azerbejdžana.
Vlada se nije oglašavala o razlozima poništenja tendera.
<h2>Šta kažu u Evropskoj komisiji</h2>
Da će Vlada raspisati novi tender potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa iz Evropske komisije (EK) koja je sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) podržala izgradnju sa 100 miliona eura.
Tvrde da su ih crnogorske vlasti obavijestile da je zbog značajne promjene trase dionice auto-puta neophodno ponovno pokretanje postupka.
- U (novom) otvorenom tenderskom postupku mogu učestvovati sve zainteresovane kompanije, uključujući i kompanije koje su već ušle u uži izbor - naveli su iz EK.
Procjenjuje se da će izgradnja koštati oko 600 miliona.
<h2>Monteput: Radimo po evropskim uputstvima</h2>
Iz državne kompanije Monteput, koja je zadužena za realizaciju putne infrastrukture, nijesu odgovorili zašto je Vlada odlučila da poništi tender.
Za RSE su naveli da se izbor izvođača sprovodi po pravilima EBRD, iz čijeg kredita će se finansirati radovi. Jedna od faza bio je i pretkvalifikacioni tender koji je rezultirao užom listom potencijalnih učesnika na glavnom tenderu.
- Faza raspisivanja glavnog tendera je predmet intenzivne komunikacije sa predstavnicima EBRD i EK - naveli su iz Monteputa.
Ponovili su i stav EK da će učešće biti omogućeno svim zainteresovanim kompanijama a ne samo onim koje su se već prijavile na pretkvalifikacionom.
Navode i da to može uticati na povoljnije cijene i kvalitet izgradnje.
<h2>Iz dijela vlasti zabrinuti</h2>
Da nije Vlada tražila poništenje tendera od EK i EBRD već da je bilo obratno saopštio je lider bivšeg proruskog Demokratskog fronta Milan Knežević 5. februara u Skupštini.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević je iz njegove partije.
- Iz EK i EBRD su zatražili poništavanje dosadašnjeg i naložili raspisivanje glavnog tendera jer su se na ovaj tender prijavili Kinezi, Turci i Azerbejdžanci. Na novi tender će moći da se prijave i oni koji nisu bili na prethodnom. To me izuzetno zabrinjava - rekao je Knežević.
RSE je Ministarstvu saobraćaja tražio odgovor na pitanje da li se tender poništava jer je EU nezadovoljna prijavljenim kandidatima.
Odgovor nije stigao.
<h2>Iz Vlade za saradnju sa kineskim kompanijama</h2>
Da su kineske kompanije poželjni partneri za gradnju auto-puta naveli su tokom boravka u Kini juna 2024. tadašnji ministri saobraćaja i finansija Filip Radulović i Novica Vuković.
Tom prilikom oni su se sastali sa generalnim direktorom državne kineske kompanije China Road And Bridge Corporation (CRBC) Vangom Lijunom, koja je gradila prvu dionicu auto-puta.
- Raduje me to što kineske kompanije žele da grade drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice - rekao je Radulović.
Ministar finansija Novica Vuković naglasio je da su Crnoj Gori potrebni investitori kao što je CRBC.
- Takođe, izuzetno značajna nam je bila saranja sa kineskom EXIM bankom - rekao je Vuković.
Izgradnju prve dionice auto-puta u Crnoj Gori koju je gradila CRBC a pratili su netransparentnost, fiskalni i ekološki problemi, na šta je više puta upozoravala Evropska unija (EU).
Prva dionica od 41 kilometra građena je sedam godina, pet puta je odgađan završetak radova, a konačna cijena još se ne zna, osim da je prešla milijardu eura.
Za tu dionicu Crna Gora se prvobitno zadužila 944 miliona dolara kod kineske Exim banke na period od 20 godina. A potom još 90 miliona, za pristupne puteve.
Zbog fiskalnih problema u vraćanju duga, uz posredovanje EU, država je morala da sklopi hedžing aranžman u cilju zaštite javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke.
Do januara ove godine Exim banci je isplaćeno šest rata kredita a preostali dug je skoro 668 miliona eura. Nova rata trebalo je da bude plaćena u januaru ove godine a kompletan kredit do januara 2035.
<h2>Poništenje tendera i dinamika radova</h2>
Iz Monteputa kažu da je prvobitni plan bio da se Ugovor o projektovanju i izgradnji zaključi u prvoj polovini ove godine.
Iz odgovora RSE proizilazi da taj plan neće biti značajno pomjeren.
- Po trenutnoj dinamici, koja je usklađena sa EBRD, predviđeno je da sve faze tenderskog postupka budu okončane sredinom tekuće godine, nakon čega slijedi potpisivanje Ugovora - navedeno je u odgovoru.
Koliko može trajati period od završerka tenerskog postupka do potpisivanja ugovora nije precizirano.
Prema ranijim projekcijama očekuje se da samo projektovanje traje jednu, a izgradnja četiri godine.
To znači da ukoliko se ugovor sa izvođačem potpiše do kraja ove godine, gradnja bi mogla početi godinu kasnije, krajem 2026. dok bi se završetak radova mogao očekivati 2031.
Prvobitno je, prema najavi premijera Milojka Spajića bilo planirano da Crna Gora iz svojih sredstava gradi ovu dionicu dugu 23,4 kilometra a da radovi počnu septembra 2024.
Od toga se odustalo kada je u martu 2024. godine iz Brisela saopšteno da će EK odobriti grant od 100 miliona a EBRD povoljan kredit od 200 miliona.
Do sada je iz fondova EU Crnoj Gori uplaćeno 100 miliona eura.
Mateševo- Andrijevica, je druga od četiri dionice auto-puta Bar - Boljare koji treba da poveže jug i sjever Crne Gore.
Prva od Podgorice do Kolašina je otvorena 2022. Aktuelna druga ide od Mateševa (Kolašina) do Andrijevice. Nakon toga gradiće se treća od Andrijevice do Boljara na granici sa Srbijom.
Za kraj je ostavljeno povezivanje prema jugu od Podgorice do Bara.

Za drugu dionicu auto-puta u Crnoj Gori novi tender, formalno zbog promjene trase

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da Evropska komisija traži od Vlade Crne Gore da poništi pretkvalifikacioni tender za dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice.
Knežević je kazao da ne zna šta je razlog za takav zahtjev Evropske komisije, ali smatra da nije siguran da će početak radova na ovoj dionici biti i 2026. godine, iako je premijer Milojko Spajić saopštio da bi radovi trebalo da počnu ove godine.
- Meni nije jasno zbog čega se sada insistira na poništenju ovog pretkvalifikacionog tendera i da se odmah objavi glavni tender. Moguće je da se sve događa zato što su se pojavile samo firme iz Kine, Turske i Azerbejdžana. Vidim zastoje. Nama je Evropska banka za obnovu i razvoj kredibilan partner i treba da sarađujemo sa njom, ali pitanje ovog granta mi je vrlo nejasno. Mislim da moramo da tražimo alternativne modele ili da mogući model bude nastavak puta Bar – Boljare, jer je ukupne dužine od 161 kilometar. Mi smo završili, dionicu od 41 kilometar, ali sada imamo drugu dionicu do Andrijevice koja je najvažnija i duga je 22 kilometra i ostatak dionice koji vodi od Smokovca do Bara - kazao je Knežević za TV A plus.
Knežević je podsjetio da se radi o vrlo zahtjevnoj dionici.
- Skoro 35 odsto trase su tuneli i mostovi. Imamo 34 mosta, nadvožnjaka i podvožnjaka, a dominantan objekat je tunel Trešnjevik dužine 3,5 kilometra. Ova dionica koštaće 530 miliona eura i ovom trenutku imamo ozbiljan zastoj i Vlada i mi svi zajedno treba da tražimo alternativna rješenja - rekao je on.
Knežević ističe da se to mora uraditi u slučaju da ne dođe do pomoći EK i predviđenog granta od 200 do 250 miliona eura.
- Kada vam neko daje pare on vam postavlja i neke uslove. Da li je to zbog toga što evropskim firmama ne bi odgovaralo da uđu u projekat ispod 700 – 800 miliona ili je nešto drugo vrijeme će pokazati. Ali se plašim da prije 2026. godine, ovom dinamikom nećemo početi da gradimo ovu dionicu - podsjetio je predsjednik DNP-a.
Knežević je istakao da je izgradnja ovog auto-puta naš najveći nacionalni interes u ovom trenutku.
- O eventualno novom modelu treba da da mišljenje struka. Da li treba da damo tu dionicu pod koncesiju ili da napravimo konzorcijum domaćih firmi gdje Bemaks ne bi bio privilegovan? Imamo domaće firme koje imaju kapaciteta da to rade. Čujem da se interesuje i američka firma Behtel. Ja to pozdravljam - rekao je Knežević.

Knežević:EK traži poništenje pretkvalifikacionog tendera za auto-put do Andrijevice

U toku je sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj se raspravlja o sporazumima Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iz Demokratske partije socijalista (DPS) je poručeno da neće podržati ove sporazume, prije svega zbog netransparentnosti procesa, samog sadržaja dokumenata, ali i nedovoljne komunikacije sa javnošću.&nbsp;
Sa druge strane, premijer Milojko Spajić uvjerava da sporazumi sa UAE omogućavaju da država privuče i više od 35 milijardi eura, dok predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu smatra da su greške predsjednika Vlade kolosalne i da će ugroziti sve.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7iqVXm9_Rg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>Tok sjednice:</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da ta stranka neće poržati sporazume Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima iz više razloga, a glavni se tiču, kako je rekao, transparentnosti procedura, nedovoljno dobre komunikacije sa javnošću i sadržajem teksta sporazuma.
- Ipak treba pohvaliti da konačno pričamo o investicijama - rekao je Rakočević na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
On je rekao da bi se cijli dan moglo govoriti o projektima koji su zaustavljeni nakon 2020. godine.
- Od 2006. do 2020. godine u Crnu Goru je uloženo 14 milijardi stranih direktnih investicija. Od 2020. godine do danas teško je nabrojati makar jedan projekat koji je započet, ali je lako nabrojati one koji su zaustavljeni, počevši od nacionalne avio kompanije koja je ugašena, a Crna Gora pretvorena u avio koloniju. Već četiri godine je zatvoren Aman Sveti Stefan, sad se pokušava da se izbjegne da država kroz arbitražu u Londonu plati odgromnu štetu jer je zaustavlejna aktivnost poslovanja kompanije zbog koje su se nakon investicije dogodile. Zaustavljene su naredne faze razvoja Portonovog i Porto Montenegra, ugašena je tradicionalna proizvodnja u Kombinatu aluminijuma... - naveo je, pored ostalog, Rakočević.
Ovo što predlaže Vlade, smatra on, neće oporaviti situaciju.
- Što se grbavo rodi, vrijeme ne ispavi - poručio je Rakočević.
On je istakao da je trebalo napraviti sporazum u skladu sa našim zakonodavstvom i Ustavom, a nakon toga kroz transparentnu proceduru, koja podrazumijeva i međunarodne pozive, vidjeti ima li zainteresovanih investitora.
- Izbjegli ste sve ono što je trebalo da prati realizaciju ovog projekta i pripremu saradnje sa ovako kredibilnim investitorima - ocijenio je Rakočević.
On je dodao da je očigledno da je ovakav projekat dugo planiran.
- Nije se slučajno Mohamed Alabar sjetio tendera Morskog dobra pa se javio za neku plažu, nego mu je neko kazao da bi to bio dobar način da uđe na mala vrata. Velika šteta je napravljena kredibilnom investitoru - naveo je Rakočević.
<h2>Nedović: Istorijska investicija</h2>
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović kazala da je pred Crnom Gorom istorijska investicija.&nbsp;
- Radi se možda o milijardama koje će možda biti uložene. Govorimo o sjeveru i jugu Crne Gore. Ako Ulcinjani ne žele da se ulaže u njihov grad, Alabar je dobdodošao u Bijelo Polje - istakla je Nedović, tvrdeći da je od velikog broja građana Ulcinja dobila poruke podrške.
<h2>Konatar: Velike plaže sa Solanom nema niđe, a onakvih rizorta ima 50 u svijetu</h2>
Poslanik GP URA Miloš Konatar pitao je članove Odbora da li bi dali svoju imovinu nekome koga su "100 puta uhvatili da laže".&nbsp;
- Ako mu ne biste dali svoju imovinu nemojte da dajete ni imovinu građana Crne Gore - kazao je Konatar.&nbsp;
Nakon 99 godina, kako kaže, Crnoj Gori će ostati samo staze između zgrada u zaleđu Velike plaže.
- Što ćemo da radimo sa tim? Samo nemojmo da se pravimo da ne možemo da saberemo jedan i jedan - istakao je Konatar.
Legitimno je pitanje, napominje on, hoćemo li nešto jedinstveno u svijetu pokloniti nekome kako bi dobili nešto što već postoji na 50 ili 100 lokacija u svijetu.
- Mi imamo nešto što je jedinstvemo u svijetu. Velika plaža, Crno jezero, Boka, Skadarsko jezero... Mislim da Velike plaže sa Solanom iza nema niđe... Onih rizorta koje je pokazao premijer ima 50 u svijetu - kategoričan je Konatar.
On je ukazao na neozbiljnost ove procedure, ističući da je premijer ni sa čim nije dao za pravo da mu se može vjerovati.
- Ne ulazim u to što je prvo rekao da će investicija na Velikoj plaži biti 20 milijardi, pa 30, pa je došao do 35 milijardi. Da se odužila skupštinska rasprava možda bi došli do 50 milijardi. Ali premijer kaže da će biti investicija 35 milijardi, a na pianje novinara zašto se ne ide u tendersku proceduru, on odgovara: "Nema puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura". Onda imamo ministarku Majdu Adžović koja je rekla: "Ne, cifra od 30-35 milijardi eura nije konkretno investicija, nego ono što će izazvati na tržištu". Premijer kaže da je to investicija, ministarka da nije, nego multiplikativni efekat... A onda Alabar kaže: "Ja ne namjeravam da uložim 35 milijardi". Vidite ovu papazjaniju - naglasio je Konatar.
<h2>Ćalović-Marković: Beograd na vodi neuporediv sa onim što ovdje planirate</h2>
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković kazala je da smo došli u situaciju da nam sada s punim pravom DPS priča o tranparentnosti i da imamo goru praksu nego u slučaju Beograda na vodi.
- Ovaj točak koji izmišljaju o preduzeću u koje će država da uloži zemljište, a Alabar će doći da gradi stanove - taj točak je već izmišljen u Beogradu. Ne samo da je na isti način urađen Beograd na vodi, nego čak i ovih 99 godina, a koji po našem zakonu ne postoje, su isto naučene lekcije iz Beograda. Jer je Beograd na vodi dat na 99 godina. Srbija od tog projekta u okviru koga je za četiri godine prodato stanova za preko 800 miliona eura - ima manje od 10 miliona. Je li to to što nam obećava premijer? Kroz tu stanogradnju se pere novac. Nepuna četiri stana je dobila Srbija za četiri godine po onom aranžmanu koji nam predlaže premijer. Sigurna sam ako pitate bilo koga zvaničnika Srbije neće biti zadovoljan onim što je dobila država. Reći ću vam da je Beograd na vodi neuporediv sa onim što ovdje planirate - poručila je Ćalović-Marković.
<h2>Nimanbegu: Ministarka čita što joj odgovara</h2>
Ministarka javnih radova Majda Adžović rekla je da je Opština Ulcinj ranije zvaničnim dopisima predlagala određene lokalitete za investitore iz UAE, između ostalih, Veliku plažu i Adu Bojanu.&nbsp;
Sa druge strane, predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kaže da ministarka čita ono što joj odgovara.
- Mi ne možemo da nudimo ništo. Mi smo predlagali. Nuditi i predlagati nije isto. Mi ne možemo da nudimo. Mi se pozivamo na čuvanje resursa, na zakone i konvencije u skladu sa planskom dokumentacijom - poručio je Nimanbegu.&nbsp;
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić pitao je Nimanbegua da li će izaći iz Vlade ako se u Skupštini usvoje sporazumi sa UAE.
Premijeru Milojku Spajiću je kazao da je trebalo pravovremeno organizovati ovu raspravu.
<h2>Spajić: 35 milijardi je konzervativna brojka, može biti i veća</h2>
Spajić je ponovio da su ogromni benefiti najavljenih projekata, te da sporazumi omogućavaju da privučemo investicije od preko 35 milijardi eura.
- 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Razumijem da se mnogi plaše procesa saradnje sa UAE jer bi mogle da isplivaju neke bezbjednosno interesantne informacije koje ne bi bile poželjene, onima koji su u politici sada ili su bili prije - naglasio je on.
On je istakao da u potpunosti stoji iza sporazuma sa UAE, tvrdeći da je sve transparentno. Očekuje, kako kaže, da će se naredne sedmice obrađivati nove teme koje Vlada priprema.
- Svi treba da se naviknemo na drugačiju dinamiku, brži tempo. Dokument je javan od kada je usvojen, ja volim konstruktivnu kritiku, danas sam tražio jedan savjet koji bi mogao da uvažim, ali ga nisam našao - kazao je Spajić.
<h2>Milović: Posrijedi politički dogovor</h2>
Poslanik DPS-a Nikola Milović je rekao da ne bi imao problem da podrži sporazum da je bilo rasprave i da je stručna javnost mogla da vidi efekte koje će predstaviti Spajić i da je sa tim bila saglasna lokalna samouprava.
- Da su građani dobili sve detalje koji ne bi bacali sjenku i stavljali hipoteku na investiciju koja može potencijalno biti značajna za državu - naveo je Milović.
On je rekao da Spajić kreće od kraja, a ne početka. Posrijedi je, kako ističe, politička platforma i dogovor koji je uspostavio prethodna dva dana.
- Razumijem da želite brza rješenja za nagomilane ekonomske probleme, ali ne možemo suspendovati sve što su Ustav, zakoni, procedure, institucije i moramo da znamo na koji način će sporazumi štititi interese Crne Gore. Brzina je nekad dobra, ali nekada i ne. Kada uđete u pogrešan voz svaka stanica na tom putu je pogrešna - poručio je Milović.
<h2>Nurković: Greška sve što bi se realizovalo bez saglasja Ulcinjana</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Mirsad Nurković da nije spreman da da ni svoju, ni bilo čiju imovinu, a ponajmanje državnu.
- Možda bih prije bio spreman da dam svoju, nego državnu imovinu. Ne možda, nego sigurno. Osnovno je pitanje da li hoćemo da se išta radi u Crnoj Gori, ili smo za to da se ništa ne radi. Čini mi se da smo se ovdje manje-više svi izjasnili da se nešto radi u Crnoj Gori, ne na način da se donose odluke mimo Skupštine ili da se bilo što dešava na bilo kojoj teritoriji ukoliko nema saglasnosti lokalne zajednice i institucija - rekao je Nurković.
Duboko vjeruje, kako je kazao, da će od Ulcinjana zavisiti hoće li se tamo realizovati projekat.&nbsp;
- Sve što ne bi bilo u saglasju sa vama, bila bi greška. Mislim da i investitor ne bi radio ništa ako nema saglasnosti lokalne zajednice - stava je Nurković.
Prema njegovim riječima, neusvajanjem sporazuma sa UAE sječe se mogućnost ponude gotovih projekata za razvoj sjevera.
- Ja se nadam da možemo ubijediti investitora da oni mogu biti jednako, ili prilično profitabilni kao projekti na jugu - kazao je Nurković.
<h2>Nimanbegu: Pogrešna procjena da manjine moraju biti u vlasti</h2>
Nimanbegu je rekao da je pogrešna procjena manjina da moraju biti u vlasti.&nbsp;
- Mislim da je to pogrešno, to je moje odgovorno mišljenje kao predsjednika Force. Jer nema dobrog koalicionog dogovora, jer sve ide na paf-paf sistem koji ne prihvatam - istakao je Nimanbegu.
On je objasnio da je danas u Skupštini jer je neko iz Vlade dao Alabaru njegov broj telefona.&nbsp;
- Zašto mislite da je to neko uradio? Mi smo odgovorni ljudi, poznajete me svi kao političara koji teško izgovara teške riječi. Uvijek sam tolerantan za protivnika, u ovom slučaju netransparentnost je tolika da zaslužuje da smo svi na nogama - istakao je Nimanbegu.
Prema njegovim riječima, Spajićeve greške su kolosalne i ugroziće sve. Smatra da ćemo doći u situaciju da će neki entiteti država uzimati zemlju građanima opštine bilo gdje.
- Da li je to dozvoljeno? Pokušavao sam dogovor sa premijerom, ali toga nema - konstatuje Nimanbegu.
<h2>Mugoša: Ovo što se nama dešava je jedan vid ponižavanja</h2>
Predsjedavajući Odbora Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD) kazao je da se od 28. marta, otkad je Spajić potpisao sporazum, jedan zarez ne može promijeniti.
- Jedno slovo se ne može promijeniti. Ne znam kako Vi tumačite transparentnost? Transparentnost je da razgovaramo prije nego se nešto potpiše. Ovo što se nama dešava je jedan vid ponižavanja - parlamenta, građana i građanski Ulcinja. Treba da smo srećni što razgovaramo o nečemu što ne možemo da promijenimo - saopštio je Mugoša.
On je pitao Spajića da objasni zašto je ovo prvi sporazum o ekonomskoj saradnji koji sadrži kao predmet razvoj nekretnina.
- Objasnite mi kako je razvoj nekretnina ekonomska saradnja. Ja Vam pitam zašto su vam predmet ekonomske saradnje stanovi - naveo je Mugoša.
<h2>Pejović: Da li će ovaj projekat u bilo kom obliku targetirati Luku Bar?</h2>
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović je pitala da li će ovaj projekat u bilo kom obliku targetirati Luku Bar.
- Luku Bar i te kako moramo da čuvamo. Ne znam da li su kolege svjesne u kakvom trenutku se nalazi svijet... To je jedna tema koja je možda i najvažnija u ovom trenutku - rekla je Pejović.
<h2>Zenka: Svašta slušamo, pa i da NATO helikopteri slijeću iza Solane</h2>
Poslanik Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka je osvrnuo se na objašnjenje premijera da iznad Ulcinja kruže helikopteri u kojima se obučavaju mladi pilota.
- Premijer govori o NATO helikopterima... Pa NATO helikopteri slijeću na livadu iza Solane? Moramo svašta da slušamo sa ove pozicije - kazao je Zenka.&nbsp;
Prema njegovim riječima, sve će se svoditi na Ulcinj, navodeći da je i sam Alabar rekao da mu je nuđena Velika plaža.
- Znate li kako je rekao gospodin investitor na privatnom ručku: "Dobio sam tako bezobrazno dobru ponudu da je ne mogu odbiti". Za njih je nezamislivo da se jedna teritorija, u tom obimu da. On još ne može da vjeruje što mu mi nudimo - naglasio je Zenka, poručujući da se u Ulcinju brani građanska Crna Gora.
Uskoro opširnije...

Nimanbegu: Spajićeve greške kolosalne - ugroziće sve; Milović: Premijer kreće od kraja, posrijedi politički dogovor; Mugoša: Ovo je ponižavanje

Ustavni sud Litvanije proglasio je danas zabranu homoseksualih građanskih zajednica kao neustavnu.
- Odredbe Građanskog zakonika koji dozvoljavaju samo savez između muškarca i žene su u suprotnosti sa ustavnim principom vladavine prava - rekao je predsjednik Ustavnog suda Gintaras Goda u odluci suda.
Sud je dodao da postojeće predrasude u društvu ne mogu poslužiti kao opravdanje za ograničavanje osnovnih prava građana.
Istraživanje koje je 2022. godine sproveo popularni novinski sajt Delfi pokazalo je da gotovo polovina litvanskih ispitanika podržava legalizaciju homoseksualnih građanskih zajednica.
Sljedeće godine, anketa Evrobarometra je pokazala da 39 odsto Litvanaca vjeruje da bi istopolni brakovi trebalo da budu legalni širom Evrope, u odnosu na 30 odsto u 2019. godine.
Litvanski premijer Gintautas Paluckas rekao je poslije sudske odluke da je sada na parlamentu da legalizuje građanske zajednice.
- Parlament je slobodan da odlučuje kako će sprovesti sudsku ulogu - rekao je Paluckas novinarima.
Nekoliko uzastopnih saziva parlamenta u Litvaniji pokušalo je bez uspjeha da legalizuje istopolne građanske zajednice u novijoj istoriji zemlje, koja ima veliku većinu katoličkih vjernika.
Posljednji pokušaj bio je tokom koalicione vlade predvođene konzervativcima između 2020. i 2024. godine.
U to vrijeme, prijedlog zakona o građanskim zajednicama je prošao kroz parlament, ali vlada nije uspjela da prikupi dovoljno podrške i zakon nije stavljen na konačno glasanje.
Vlada je potom predmet uputila Ustavnom sudu.

Ustavni sud Litvanije proglasio neustavnom zabranu homoseksualnih građanskih zajednica

Američka vojska saopštila je večeras da je u bombardovanju "uništila" naftnu luku Ras Isa pod kontrolom jemenskih pobunjenika Hutija, na čije položaje Vašington posljednjih mjesec dana gotovo svakodnevno pojačava napade.
- Cilj ovih napada bio je da se gađaju ekonomski izvori moći Hutija - navodi se u saopštenju bliskoistočne komande američke vojske (CENTCOM).
SAD su preduzele ove korake uništavanje luke kako bi eliminisale taj izvor ilegalnog prihoda „terorista Huti koje podržava Iran“, dodaje se u saopštenju.
Ubrzo poslije početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, jemenski pobunjenici Huti, koji imaju podršku Irana i izražavaju solidarnost sa Palestincima, sproveli su desetine raketnih napada na Izrael i na Crvenom moru.
Ti napadi su prestali sa primirjem koje je stupilo na snagu 19. januara, ali Huti, koji su preuzeli odgovornost za nastavak napada na Izrael, obećali su da će ih ponovo intenzivirati, sve dok Izrael nastavlja sa napadima na Pojas Gaze.

Vojska SAD tvrdi da je uništila naftnu luku jemenskih pobunjenika Huti

Palestinska protagonistkinja dokumentarnog filma, koji će premijerno biti prikazan u paralelnoj sekciji na Filmskom festivalu u Kanu, stradala je u izraelskom vazdušnom napadu na Pojas Gaze.
Fatma Hasona i devetoro njenih rođaka poginuli su kada je njihova porodična kuća pogođena u sjevernom obalnom području u ranim jutarnjim satima u srijedu, saopštili su danas medicinski izvori u Pojasu Gaze.
Izraelska vojska je, odgovarajući na upit, navela da je cilj napada bio pripadnik lokalne brigade Hamasa. Vojska je istakla da je preduzela mjere kako bi zaštitila civile i koristila precizno oružje.
Izraelska vojska isprva nije komentarisala žrtve napada na grad Gazu, a informacije se nisu mogle nezavisno provjeriti.
Hasuna je bila junakinja dokumentarnog filma "Stavi dušu na ruku i kreni" (Put Your Soul on Your Hand and Walk), koji će biti prikazan u maju u programu "ACID", paralelnoj sekciji Filmskog festivala u Kanu.
Film iranske rediteljke Sepideh Farsi temelji se na video razgovorima između nje i Fatme Hasone. Cilj filma je prikazati život i patnju ljudi u Pojasu Gaze tokom rata. Hasona, koja je radila kao fotoreporterka, ubijena je dan nakon što je objavljeno koji će se dokumentarci prikazati u Kanu.

U Gazi poginula junakinja filma koji će biti prikazan na Kanskom festivalu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: auto-put