Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 537,59 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Auto-putem od početka godine prošlo 537,59 hiljada vozila

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 279,3 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

1250x600

1084x550

Auto-putem od početka godine prošlo 279,3 hiljade vozila

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo skoro 2,28 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 29. septembra do 5. oktobra iznosio 50,55 hiljada.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 2,28 miliona vozila

Muškarac Zoran Nikolov (44) preminuo je nakon što je ranjen u pucnjavi u ugostiteljskom objektu „Šansa“ u Zeti - nezvanično je potvrđeno Portalu ETV. Iz policije je upravo saopšteno da zbog ubistva tragaju za D.Đ. - Nakon sprovedene kriminalisticke obrade i mjera prvog zahvata utvrđen je identitet izvršioca ovog krivičnog djela i radi se o licu D.Đ. u odnosu na koga službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora granične policije preduzimaju potražne mjere i radnje, u cilju njegovog lociranja i lišenja slobode - kazali su u saopštenju medijima uz napomenu da mjere i radnje preduzimaju u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom. Oni su, kako su kazali, uspostavili blokadu grada i državne granice kako bi spriječili bjekstvo izvršioca. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FOruktWKM-Vo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Nakon detaljnih sprovedenih izviđajnih mjera i radnji fazno ćemo informisati javnost o okolnostima i načinu izvršenja ovog krivičnog djela &nbsp;- dodali su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033117038_19d65fe2e520a49fd2b24341f67059bf9c62d7660fa21f233f86ab9f646a6da2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025033117038_19d65fe2e520a49fd2b24341f67059bf9c62d7660fa21f233f86ab9f646a6da2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Šansa, Zeta"> <figcaption>Sa lica mjesta(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  Oni su ranije saopštili da su izašli na lice mjesta i zatekli jednu osobu bez svijesti. - Policijski službenici su izašli na lice mjesta i zatekli jedno lice bez svijesti, koji je transportovan u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći - kazali su u policiji. Hitna pomoć u Golubovcima ih je o ovom događaju obavijestila u 15.20 sati. U policiji dodaju da se preduzimaju mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja u saradnji sa nadležnim tužilaštvom o čemu ćemo javnost blagovremeno obavijestiti.

Preminuo muškarac koji je ranjen u Zeti, policija traga za D. Đ.

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i vjetrovito, a rano ujutro je ponegdje moguće i malo kiše, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na sjeveru biće pretežno oblačno sa slabom kišom, u planinama sa susnježicom i snijegom. 
 
Vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od nula do 14, najviša dnevna od dva do 21 stepen.

Sjutra oblačno i vjetrovito, na sjeveru slaba kiša, do 21 stepen

Dva sporazuma koje je premijer Crne Gore Milojko Spajić potpisao sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o ekonomskoj i saradnji u turizmu, koji otvaraju put za zakup Velike plaže u Ulcinju, za dio nevladinog sektora i lokalnu zajednicu su neprihvatljivi.
Plaža, duga 13 kilometara, nedaleko od Ulcinja, najjužnijeg crnogorskog grada i njeno zaleđe obuhvataju oko 20 miliona kvadrata.
Nekoliko dana uoči potpisivanja Spajić je rekao da Crna Gora ne smije propustiti 30 milijardi eura, koje je spreman da u projekat na Velikoj plaži investira arapski biznismen Mohamed Alabar.
Po tom scenariju, Crna Gora bi Veliku plažu dala u zakup na 99 godina Alabarovoj kompaniji "Emmar", koja bi sagradila megaturistički kompleks. Alabar je učestvovao regionalnim projektima u Hrvatskoj, Albaniji i "Beogradu na vodi" u Srbiji.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) saopštila je da sporazum sa UAE suspenduje dio crnogorskih zakona, zaobilazi tenderske procedure i "širom otvara vrata za pranje novca".
Sporazume mora ratifikovati Skupština Crne Gore.
Partije vladajuće većine ćute na ovu temu. Jedino je članica nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta, partija Milana Kneževića, koja u Vladi ima dva ministra, izrazila određene rezerve.
Od pomena projekta do potpisa - mjesec i po
Mjesec i po nakon što je 13. februara u Dubajiu potpisao Memorandum o razumijevanju između Vlade Crne Gore i UAE, premijer Spajić je 28. marta u Abu Dabiju potpisao sporazume o ekonomskoj i saradnji u turizmu koji predviđaju veća ulaganja u projekte na jugu zemlje.
Vrijeme između dva potpisa, premijer je iskoristio da poslanicima u Skupštini i vlastima Ulcinja predstavi ovaj megaprojekat.
Kako je rekao, projekat bi uključio izgradnju: turističkih sadržaja, velikog aerodroma, najmodernije bolnice na Balkanu, marine, dva univerziteta...
Tokom diskusije sa poslanicima 26. marta premijer je kazao da u najavljenom investiranju Alabara nema "ništa skriveno".
Istakao je da u tom projektu nema riječi o korupciji i pranju novca, kazavši da je Vlada već utvrdila sporazum sa UAE.
Poslanik iz Ulcinja Mehmed Zenka je poručio Spajiću da "razmisli šta nudi tamo":
- Vi mislite da mi pasemo travu, pa da nam vi kažete što je bolje za Ulcinj. Imaćete odgovor Ulcinja. Dabogda nas ne bilo ako dozvolimo da nas ostavite bez hljeba-kazao je Zenka.
Spajić je odgovorio da je dobio stotine poruka podrške od Ulcinjana.
- Vi iz lokalnih zajednica pazite šta radite i šta izjavljujete. Ovo nije mala politika ovo su velike priče- poručio je premijer.
Neistinitim je nazvao tvrdnje da se neće primjenjivati Zakon o sprečavanju pranja novca:
- Najbitnija stvar je da prvi put u istoriji država UAE direktno garantuje i stoji iza jednog projekta. Sa ovakvim investitorima nema trange-frange, neće biti korupcije i problema te vrste- kazao je.
Dijelu opozicije, koji tvrdi da bi uz hotele na Velikoj plaži, Alabar gradio stanove i apartmane za prodaju, premijer je poručio "da ne tjeraju investitore".
- Ako UAE odluče da ne investira u Crnu Goru kriviću ljude iz opozicije, jer ste užasnim izjavama i lažnim aferama otjerali te ljude- rekao je Spajić.
'Visok rizik'
MANS je saopštio da tekst popisanog Sporazuma suspenduje niz crnogorskih zakona i širom otvara vrata za pranje novca, te omogućava zaobilaženje tendera.
- Postoji izuzetno visok rizik da bi Sporazum sa Vladom UAE mogao biti zloupotrijebljen za pranje novca, jer podaci o stvarnim vlasnicima kompanija registrovanih u toj državi nijesu dostupni javnosti- naveli su iz MANS-a.
Ocjenjuju i da Spajić manipuliše informacijama o garancijama:
- Sporazumom je predviđeno da Vlada UAE garantuje za investitore koje sama predlaže, ali se u istom članu, navodi da ta država ne snosi nikakvu odgovornost u slučaju da ne ispune obaveze ili budu uključeni u sporne ili nezakonite aktivnosti- poručili su.
U slučaju kršenja ugovornih obaveza od strane investitora, Crna Gora neće imati pravni osnov da pokrene bilo kakvu proceduru protiv UAE, zaključuju u MANS-u.
Novinar Brkić poziva na oprez
Miša Brkić, novinar iz Beograda, kaže da je najavljena investicija od 30 milijardi u Ulcinju prevelika.
- Kad je Crna Gora u pitanju bojim se da ne bude ona narodna poslovica 'mnogo je mačku teleća glava'. To je mnogo para, čak i za ulcinjsku Veliku plažu sa zaleđem. Ne znam da li da vam čestitam ili da vas žalim- kazao je Brkić za Radio Slobodna Evropa.
Na osnovu iskustva u Srbiji sa Alabarom, koji je učestvovao u građevinskom megaprojektu "Beograd na vodi", smatra da će to biti netransparentan posao.
- Daleko mu lijepa kuća, rekao bih kad posmatram iz Beograda. To što premijer Spajić priča, računajte da će biti vrlo netransparentno. Mislim da je to idealan teren za korupciju i pogodbe u četiri oka- rekao je.
Za kontrolu i nadgledanje takve investicije, kaže Brkić, potrebni su ogromni i vrlo specifični mehanizmi.
- Oni nose neviđenu mogućnost korupcije i nijesam siguran da su crnogorsko društvo i nezavisne institucije sposobne da prave monitoring na tako velikim i skupim projektima- kaže Brkić.
Prema njegovim riječima dostupne informacije o projektu "Beograd na vodi" govore da je samo srpska strana ispunila obaveze iz tog "nazovi ugovora".
- Ugovor nikad nije viđen i neće biti viđen. Pitanje je da li uopšte postoji ili je u pitanju pogodba u četiri oka. Nikad nije javno rečeno, objelodanjeno ili otkriveno je li arapski investitor ispunio svoje obaveze. Po onome što je dostupno javnosti, on to nije ispunio- kaže Brkić.
Smatra da od ovakvih projekata korist prije svih imaju partije na vlasti.
O namjerama Alabara Ulcinjane informisao Spajić
U Ulcinju su za Alabara čuli prije dvadesetak dana kada je dao najbolju ponudu na tenderu za četvorogodišnji zakup devet od 19 kupališta na ulcinjskoj Velikoj plaži.
To je izazvalo revolt dosadašnjih zakupaca. Nakon toga je Spajić posjetio Ulcinj i prenio mještanima da je Alabar odustao od zakupa plaža, ali da je zainteresovan za ulaganja na Velikoj plaži.
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da lokalna zajednica nije protiv investicija ali jesu protiv zakupa na 99 godina.
Gencijev stav nakon toga potvrdio je i ulcinjski parlament.
- Zabrinjava ekstremna netransparentnost i užurbanost čitavog procesa, što upućuje na maksimalnu opreznost i strah lokalne vlasti i zajednice- saopšteno je nakon sjednice.
Hoće li parlament podržati projekat?
No, i pored upozorenja mještana, Vlada je 24. marta na telefonskoj sjednici utvrdila predlog Sporazuma koji je Spajić četiri dana kasnije potpisao u Abu Dabiju sa UAE.
Sporazume treba da potvrdi Skupština. A kako će se prema njemu odrediti poslanici zasad je neizvjesno.
Zasad ga javno podržava samo Spajićev Pokret Evropa Sad.
Jedan od lidera nedavno rasformiranog Demokratskog fronta Milan Knežević je izjavio da niko iz njegove partije nije bio upoznat sa namjerom Spajića da potpiše sporazum.
- Problematično nam je i što bi zakup trebalo da bude na 99 godina, po Zakonu o državnoj imovini mislim da to ne postoji kao mogućnost- rekao je Knežević.
Poručio je da Spajić treba da razgovara sa liderima parlamentarne većine. Ministarka iz njegove partije je rekla da na sjednici Vlade nije glasala za sporazum.
Dritan Abazović, lider opozicionog Građanskog pokreta URA tvrdi da sporazum "nosi elemente korupcije i organizovanog kriminala".
- Sve je ovo pripremano uz pomoć ljudi iz Srbije, a u sve ovo su uključeni Spajić, Andrija Mandić i Aleksa Bečić- tvrdi Abazović.
On je povodom sporazuma Vlade sa UAE pozvao Specijalno tužilaštvo da reaguje i najavio krivičnu prijavu protiv Spajića.
Partije parlamentarne većine - stranka predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Demokrate, Socijalistička narodna partija, predstavnici manjinskih partija, uključujući i potpredsjednika Vlade za ekonomiju Nika Đeljošaja - nijesu se oglašavale.
One u Skupštini imaju 52 od 81 poslanika.
Vlada premijera Spajića, treća od smjene Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koja je vladala tri decenije, izabrana je oktobra 2023.

Ulcinj između velikih planova i velike sumnje za Veliku plažu

Jedanaest stećaka iz dvorišta Biljarde na Cetinju uskoro će biti transportovano u opštine Nikšić i Pljevlja kako bi nastavili da obilježavaju srednjovjekovne grobove nakon punih 13 godina, koliko su „ležali“ pod okriljem Narodnog muzeja Crne Gore. Ova muzejska ustanova ovih dana ušla je u proceduru dobijanja konzervatorskih uslova kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koji treba da propišu na koji način da se stećci izmjeste, kako da se transportuju, prezentuju i čuvaju.
Da je i ovaj posao, iza koga je 2012. godine stalo i Ministarstvo kulture, jedna od mrlja u odnosu prema našoj najvrednijoj baštini proizilazi i iz činjenice da Narodni muzej u svojoj arhivi nema dokumentaciju koja je morala pratiti izmještanje stećaka iz osam sela u nikšićkoj i pljevaljskoj opštini. Štaviše, stećci nijesu upisani ni u jednu knjigu inventara, nema dokumentacije o njihovoj konzervatorskoj zaštiti, nema ugovora, saglasnosti, reversa... No, ništa neobično za krovnu crnogorsku muzejsku ustanovu iz koje su, pored dokumentacije, „misteriozno“ decenijama nestajale i na hiljade predmeta.
<h2>Spašavali</h2>
Onamo gdje zakaže administracija Narodnog muzeja Crne Gore, ne zakažu izvori Pobjede, pa su nam dostavili Rješenje Ministarstva kulture od 3. oktobra 2012. godine, kojim se NM odobrava 21.500 eura za „dislokaciju dijela najugroženijih reprezentativnih primjeraka stećaka, organizovanje međunarodne manifestacije Dani evropske baštine, kao i podmirivanje troškova električne energije za Crnogorsku galeriju 'Miodrag Dado Đurić'“. Prema obrazloženju ovog Rješenja, koje je potpisao tadašnji ministar Branislav Mićunović, Narodni muzej Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom kulture „sproveo je niz istraživanja na lokalitetima na teritoriji Crne Gore, kojima je utvrđeno da se veliki broj stećaka nalazi u lošem stanju, kao i da su mnogobrojni trajno devastirani“.
- Zbog bojazni od njihovog trajnog nestajanja, sprovedene su aktivnosti na dislociranju dijela najugroženijih reprezentativnih primjeraka stećaka u Narodni muzej Crne Gore, gdje će institucionalnom zaštitom od daljih devastacija, kontinuiranim konzervatorskim mjerama i nadzorom, adekvatnom muzeološkom prezentacijom biti trajno sačuvani u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara- navodi se u Rješenju Ministarstva kulture.
Za sada, samo iz prigodnih brošura, znamo za jedan konzervatorski tretman na stećcima, koji su 2012. obavili radnici Centra za konzervaciju i arheologiju, a koliko je pomenuti „kontinuirani nadzor“ bio ozbiljan i učinkovit govori i činjenica da se niko od zaposlenih Narodnog muzeja nije sjetio da možda treba podignuti tri stećka nakon što su se prevrnuli i djelimično utonuli u tlo usljed djelovanja vjetra i slijeganja terena u dvorištu Biljarde.
To što su Ministarstvo kulture i Narodni muzej zamislili da od ovih stećaka formiraju lapidarijum Arheološkog muzeja Crne Gore u startu je dočekano „na nož“ od opozicionih političkih subjekata i nevladinih organizacija na sjeveru, iz kojih je više puta ponovljeno da je riječ o „krađi arheološke baštine“. Posebno glasovit bio je predsjednik NVO „Breznica“ iz Pljevalja Milorad Mitrović, koji je u aprilu prošle godine od premijera Milojka Spajića i ministarke kulture i medija Tamare Vujović ponovo zatražio da preduzmu odgovarajuće mjere i vrate stećke u Pljevlja.
- Postavlja se pitanje ko stoji iza ovoga i ko želi da uništi i utre znamenite tragove istorije sa ovih prostora, ili ko stvara novu – lažnu istoriju Crne Gore. Narodni muzej Crne Gore je 25. septembra 2012. godine, iz sela u okolini Pljevalja, nakon upada sa dizalicom i kamionom, i sa seoskog groblja odnio stećke, koji su odneseni na Cetinje i izloženi u dvorištu Biljarde- rekao je Mitrović.
Potvrdio je da je odnešeno ukupno pet stećaka starih nekoliko vjekova – dva iz sela Mataruga i Marine šume, a jedan iz Potkrajaca. Prema njegovim riječima, niko „više ne pominje ovaj po svim oblicima i odlikama kriminalni čin“.
- Nadležni koji su se oglasili o ovom događaju izjavili su da je sve sprovedeno u skladu sa važećim zakonom? A da li bi ti isti nadležni reagovali da mi, na primjer, dođemo i odnesemo neki eksponat sa lokaliteta Duklje ili neki nadgrobni kamen recimo sa Lovćena i noću to ponesemo za Pljevlja, kao što je to uradio Narodni muzej Crne Gore? Sigurni smo da bismo bili okarakterisani kao lopovi i varvari, izbila bi revolucija zbog našeg vandalizma… Ne bi nas zaobišle ni krivične prijave. Sve ovo je krajnje neprimjereno i samo je oličenje bezobrazluka i samovolje kulturnih institucija na djelu, ali ovo nije prvi put- rekao je Mitrović.
<h2>Nijesu hajduci</h2>
Bivši direktor Narodnog muzeja Crne Gore Pavle Pejović, koji je na čelu ove ustanove bio od 2008. do 2017. godine, ne bi se složio sa konstatacijom da je riječ o krađi pod okriljem noći. To se vidi i iz pisma koje je krajem 2012. godine uputio izvjesnom Obreniću, u kojem mu objašnjava da je izmještanje stećaka obavljeno uz saglasnost mještana, predstavnika mjesnih zajednica i pljevaljske galerije „Vitomir Srbljanović“. Pejović u pismu Obreniću, koji je bio veza između Narodnog muzeja i Rudnika uglja kako bi se iz ove pljevaljske kompanije obezbijedili kamioni za transport stećaka, dalje objašnjava sa kim se sve sreo, kako su ga srdačno dočekali i kako nije bilo nikakvog protivljenja dislokaciji stećaka.
- Gospodine Obreniću, čitava pompa koja se digla oko ove akcije apsolutno je neprimjerena, a ja smatram da je mnogima poslužila kao aktivnost u predizbornoj kampanji. Niti su ljudi iz Ministarstva kulture, niti mi iz Narodnog muzeja hajduci koji otimaju tuđe, nego smo dobronamjerni ljudi koji rade svoj posao za dobrobit svoje države Crne Gore- navodi u pismu Pejović.
On Obrenića uvjerava da su zaposleni u Narodnom muzeju i Ministarstvu kulture „podjednako predani svim građanima Crne Gore, nezavisno od toga kojoj oni nacionalnosti pripadaju.“
- Mi nijesmo otimači ni crkve, ni jezika, ni grobova. Mi svojim djelovanjem pokazujemo da odnos prema toj staroj kulturi nije adekvatan u najvećem broju slučajeva i pokušavamo na to skrenuti pažnju, nastojeći spašavati ono što se može spasiti. Na to nas obavezuju konvencije koje je Crna Gora potpisala sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom- piše Pavle Pejović, sa čela Narodnog muzeja koji je, paradoksalno, u tom trenutku još vješto sakrivao tajne o najvećoj nebrizi prema našem kulturnom nasljeđu koje pamti novija Crna Gora.
<h2>Rješenje i mjere</h2>
Inicijativa o povratku stećaka u sela u nikšićkoj i pljevaljskoj opštini poklapa se i sa novim Rješenjem o utvrđivanju statusa Biljarde kao nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Naime, nakon dolaska dr Petre Zdravković na čelo Uprave za zaštitu kulturnih dobara ovaj organ je intenzivirao svoju dugogodišnju zakonsku obavezu revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore i 7. februara ove godine donio Rješenje o statusu Biljarde, u kojem se u odjeljku „Mjere zaštite“ nalaže izrada konzervatorskog projekta dvorišta Biljarde sa stećcima, njihovo izmještanje, odnosno vraćanje na lokacije sa kojih su podignuti i dopremljeni na Cetinje. Skoro godinu ranije od donošenja ovog Rješenja, a samo nekoliko dana nakon što je predsjednik NVO „Breznica“ Milorad Mitrović od političkih zvaničnika ponovo javno zatražio vraćanje stećaka, Narodni muzej je formirao komisiju za opis, pregled, utvrđivanje stanja i objedinjavanja dokumentacije o stećcima. U izvještaju koji je u julu prošle godine sačinila komisija, a u koji je novinar Pobjede imao uvid, navodi se da je riječ o reprezentativnim primjercima stećaka iz Počekovića, Klenka i Riječana (opština Nikšić) i Stolova, Maoča, Marine šume, Vrulje i Molike (opština Pljevlja). Pored 11 stećaka u dvorištu Biljarde, komisija je pregledala i fragmente spomenika Aleksandru Karađorđeviću (tri kamena bloka) i jednu skulpturu u kamenu, pod nazivom „Lovćenska vila“, autora Marka Brežanina (vlasništvo Umjetničkog muzeja). U nedostatku drugih, validnijih podataka, stećke je komisija identifikovala na osnovu kataloga sa izložbe stećaka iz 2012. godine.
- Budući da su predmetni steći izloženi na otvorenom, protokom vremena došlo je do ponovnog stvaranja naslaga biološkog obraštaja, nečistoća i drugih taložnih materijala iz atmosfere, te na pojedinim predmetima lišajeva u manjem obimu. Shodno tome, potrebno je izraditi konzervatorski projekat prema smjernicama dobijenim od Uprave za zaštitu kulturnih dobara i sprovesti odgovarajuće mjere zaštite- navela je komisija Narodnog muzeja, u kojoj su bili Zorica Martinović, Čedomir Martinović, Saša Krstićević, Goran Pajović i Natalija Jovanović.
<h2>Potraga</h2>
Jedan od najvažnijih zadataka komisije, kako se navodi u izvještaju, bio je da utvrdi da li postoji dokumentacija o dolasku stećaka u NMCG i njeno objedinjavanje.
- Nakon dva detaljna pregleda arhiva u Odjeljenju za dokumentaciju Narodnog muzeja Crne Gore nije pronađen nijedan dokument koji se odnosi na predmetnu materiju, odnosno dislokaciju stećaka (odluka Ministarstva, saglasnost Uprave, ugovori, reversi i sl.). Takođe, u arhivi istog Odjeljenja ne postoji zaveden Izvještaj o konzervatorskim intervencijama koje su tom prilikom sprovedene. Budući da NMCG ne posjeduje dokumentaciju koja je morala pratiti proces izmještanja stećaka (shodno tome ni nakon formiranja Knjige inventara Arheološkog muzeja u istu nijesu ni upisani) neophodno je da se u komunikaciji sa Ministarstvom kulture definiše njihov formalno-pravni status i odredi držalac predmetnih kulturnih dobara, te dalje postupanje po ovom pitanje- navela je komisija Narodnog muzeja.
Nakon dobijanja konzervatorskih uslova od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Narodni muzej trebaće da uradi konzervatorski projekat izmještanja stećaka u nikšićku i pljevaljsku opštinu. Pred autorima projekta biće nimalo jednostavan zadatak da nakon 13 godina lociraju stare grobove koji su ostali bez spomenika i da stećke ponovo vrate onamo gdje su stajali vjekovima.&nbsp;
<h2>Ćalasan: Bilo je grešaka u primjeni propisa u oblasti muzejske dokumentacije</h2>
Na pitanje Pobjede zašto Narodni muzej ne posjeduje pisani trag niti dokumentaciju o procesu izmještanja stećaka, s obzirom na to da je riječ o kulturnoj baštini od velikog značaja, direktor ove muzejske ustanove Jakša Ćalasan odgovorio je da je „u Narodnom muzeju Crne Gore, u prethodnom periodu, bilo grešaka u primjeni propisa u oblasti muzejske dokumentacije, što je konstatovano u Izvještaju o reviziji“.
- Već par godina u Muzeju se predano radi na prevazilaženju ovih nedostataka- rekao je Ćalasan.
O dolasku stećaka u muzej, prema njegovim riječima, ne postoji nijedan akt, što samo po sebi predstavlja ograničavajući faktor da se u odnosu na iste formira muzejska dokumentacija.
- U navedenom periodu koji je predmet vašeg interesovanja, Narodni muzej Crne Gore nije vršio konzervatorske radove na stećcima- kazao je Ćalasan.
Nakon završetka postupka revizije u Narodnom muzeju Crne Gore, kako je naglasio, podignuti su standardi u svim oblastima muzeološkog rada i poslovi se obavljaju u skladu sa propisanim i internim aktima, što pored ostalog znači i dokumentovanje svake radnje na muzejskom predmetu. Na pitanje ko je bio odgovoran za proces izmještanja i konzervatorske radove na stećcima tokom proteklih godina i da li će biti pokrenuto pitanje njihove odgovornosti zbog nedostatka dokumentacije, Ćalasan je odgovorio da „u nadležnosti uprave Muzeja ne može se smatrati i vršenje nadzora nad stručnim radom prethodnih uprava“.
On tvrdi da je za čitavo ovo vrijeme stećcima u NMCG obezbijeđena adekvatna fizička i tehnička zaštita, te njihova prezentacija.
- Stećci ne pripadaju kategoriji materijala koje je potrebno češće konzervatorski tretirati, a budući da su predmeti izloženi na otvorenom, protokom vremena došlo je do ponovnog stvaranja naslaga biološkog obraštaja, što ni u kom slučaju ne ugrožava njihova spomenička svojstva- kazao je Ćalasan i dodao da će, nakon što od Uprave dobiju konzervatorske uslove, tokom realizacije posla izmještanja stećaka poštovati sve propisane procedure i postupke.

NMCG: Stećci iz dvorišta Biljarde biće transportovani u Nikšić i Pljevlja

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: auto-put-princeza-ksenija