Upozorenja gradskih službi i prijava lažnih stranica na društvenim mrežama koje nude povoljne cijene autobuskih karata nije spriječila internet prevarante da nastave da vrbuju neobaviještene građane Podgorice i uhvate ih u zamku. Nakon što su u avgustu iz podgoričkog preduzeća "Putevi" skrenuli pažnju korisnicima Instagrama i Fejsbuka da tih dana popularna stranica "Gradski prevoz Podgorica" nije zvanična i da ne nasijedaju na prevare, prije nekoliko dana pojavila se nova "Javni prevoz Podgorica" sa istim ciljem - otimanja novca građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241001131048_ee9b61d0e3af228c245ddfd8d71b16b32460842a08e5623e49e5215c9baaacdc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241001131048_ee9b61d0e3af228c245ddfd8d71b16b32460842a08e5623e49e5215c9baaacdc" data-rendition-name="original" width="620" height="823" loading="lazy" alt="prevare"> </figure>  - Besplatan prevoz za građane Podgorice! U povodu 20-godišnjice Gradski prevoz Podgorica predstavljamo specijalnu kartu! Uz novu kartu možete putovati svim sredstvima javnog prevoza u gradu tokom 6 meseci, za samo 2,35 eura! Požurite, dostupno je samo 500 karata po promotivnoj ceni - navedeno je u objavi na lažnoj stranici, sa smjernicom na link, putem koga prevaranti kradu novac i zloupotrebljavaju lične podatke ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241001131044_212cd3db4aa2dbee14c9a9fac734148b613f253a83bd53dff01b3138103aaa7e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241001131044_212cd3db4aa2dbee14c9a9fac734148b613f253a83bd53dff01b3138103aaa7e" data-rendition-name="original" width="758" height="826" loading="lazy" alt="javni prevoz"> <figcaption>Lažna stranica na Fejsbuku(Photo: Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Nije mali broj Podgoričana koji se "upecao" na primamljive objave. Jedan od njih je planirao da sinu kupi povoljnu autobusku kartu, a završio je u strahu da će ga neupućnost mnogo više koštati. - Kupio sam sinu ovu karticu, da bi me nazvali iz banke da me informišu da je u pitanju lažna stranica. Ostavio sam podatke koje su kreatorima stranice mogli zloupotrijebiti, zato su mi u banci ugasili bankovnu karticu. Vjerujem da ima još prevarenih - kazao je portalu ETV građanin Podgorice. Direktor Puteva Radoš Zečević kazao je za portal ETV da su stranice prijavili policiji i poziva građane da ne nasijedaju na ovakav sadržaj. Kako kaže, sam je spriječio više njih da naprave grešku. - Čim smo registrovali lažne stranice prijavili smo ih policiji. Pozivam građane da vode računa - jedino mjesto gdje mogu da dobiju pravu informaciju o gradskom prevozu su zvanični sajt i stranice na društvenim mrežama. Takođe, mogu se informisati u kancelarijama Puteva i Glavnog grada - poručio je Zečević.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Policiji prijavljene lažne stranice koje nude jeftine karte; Zečević: Građani da ne nasijedaju

Na glavnom bulevaru u Budvi, na pješačkom prelazu, danas oko 18:45 sati došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je oboren maloljetnik.
Dijete je transportovano u KBC Kotor, prenosi RTV Budva.
Policija i hitna pomoć su odmah stigli na mjesto događaja.
Policija je izvršila uviđaj kako bi se utvrdile sve okolnosti incidenta, a dalje informacije će biti objavljene nakon završetka istrage.

Maloljetnik oboren na glavnom bulevaru u Budvi, transportovan u KBC Kotor

Zvaničnici Pentagona obavijestili su svoje kolege u izraelskom Ministarstvu odbrane o planiranom smanjenju trupa u Siriji. Smanjenje trupa bi se trebalo početi izvoditi u naredna dva mjeseca.
Plan je da se američko prisustvo u Siriji dvostruko smanji sa približno 2.000 na otprilike 1.000 američkih vojnika, što je izazvalo paniku u Izraelu.
S druge strane, prema pisanjima izraelskih medija političko i vojno rukovodstvo Izraela radi na uvjeravanju SAD-a da ograniče povlačenje, "strahujući da će taj potez povećati apetit Turske da kontroliše Siriju".
Američka vojska ima oko 2.000 američkih vojnika u Siriji u brojnim bazama, uglavnom na sjeveroistoku.
Na terenu američki vojnici rade s lokalnim snagama i milicijama kako bi spriječilo ponovno oživljavanje tzv. "Islamske države", koja je 2014. zauzela velike djelove Iraka i Sirije, ali je kasnije potisnuta.
Neimenovani američki zvaničnik potvrdio je plan za smanjenje, ali je rekao da nema tačnih brojki i da je skeptičan prema smanjenju tog obima u vrijeme kada administracija predsjednika Donalda Trampa pregovara s Iranom i jača snage u regiji.
U međuvremenu, američki ministar odbrane Pit Hegset sprovodi globalni pregled američkih vojnih trupa širom svijeta.
Takođe, Tramp je najavio potpuno povlačenje američkih trupa iz Sirije tokom svog prvog mandata, ali se to nikada nije u potpunosti izvršilo.

Američka vojska planira djelimično povlačenje iz Sirije, panika u Izraelu zbog potencijalnog ulaska Turske

Nekoliko hiljada studenata i građana okupilo se večeras ispred zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu u okviru blokade ulaza u objekat Javnog servisa koja traje već 46 sati.
Takovska ulica, u kojoj je zgrada RTS, zatvorena je za saobraćaj pošto je na kolovozu više desetina motora a policija preusmjerava vozila u okolne ulice.
Učesnici protesta prave buku duvanjem u pištaljke i trube, sa zvučnika puštaju muziku a u par navrata su skandirali „RTS je blokiran, niko nije umoran“.
Na zgradi RTS su postavljeni transparenti s natpisima „RTS – Radiotelevizija studenata“, „Ko se boji tišine?“, „Bez revolucije nema evolucije“, a okupljeni nose državne i zastave fakulteta.
Ispred ulaza u zgradu Javnog servisa postavljen je šator iz kog studenti dijele hranu i vodu učesnicima protesta.
Kako javlja reporterka N1, prema nezvaničnim informacijama, pet radnika RTS-a je pozvano na informativni razgovor u BIA.
Oni su navodno pozvani nakon zbora radnika RTS-a koji stoji uz studentske zahtjeve.
Pripadnici policije koji su danas stali ispred glavnog ulaza u zgradu Radio-televizije Srbije u Takovskoj, kao i na kapiju u Ulici Ilije Garašanina, napustili su te položaje.
U toku njihovog dežurstva nije primjenjivana sila, a studenti redari su stajali između njih i okupljenih studenata i građana.
Jedan od pripadnika policije rekao je reporteru FoNeta da je sve proteklo bez incidenata.
Studenti koji blokiraju beogradske fakultete objavili su večeras na svom Instagram profilu „programsku šemu“ RTStudenta, odnosno dešavanja na blokadama zgrada Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici i na Košutnjaku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDIhBFpeqC0f%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako se navodi, na Košutnjaku je u 21.00 planirano emitovanje FDU dnevnika na platnu, zatim u 21.30 „Basket sa Štimcem“, a poslije toga DJ nastup.
U Takovskoj su planirana tri DJ nastupa – u 22.00, u 2.00 i u 5.00.
U saopštenjuj se navodi: „Ne odlazimo dok se ne raspiše novi konkurs za Regulatorno tijelo za elektronske medije“.
Objekti RTS u Takovskoj ulici i na Košutnjaku, blokirani su od 14. aprila u 22.00 a blokada će, po najavi studenata, dok se ne raspiše novi konkurs za članove Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM), ili dok se ne ugasi RTS.
RTS tokom trajanje blokade emituje redovan program, a njegovo uredništvo je ranije pozvalo na prekid blokade.

Blokada RTS u Beogradu traje već 46 sati, pet radnika javnog servisa pozvano na informativni razgovor u BIA

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u popodnevnim satima jače naoblačenje usloviće mjestimično kišu, ponegdje pljuskove i grmljavinu.
Intenzivnije padavine se očekuju krajem dana i tokom noći, naročito u južnim i centralnim predjelima.
Vjetar će biti južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 15, najviša dnevna od 18 do 27 stepeni.

Sjutra oblačno sa sunčanim intervalima

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: autobuske-karte

Policiji prijavljene lažne stranice koje nude jeftine karte; Zečević: Građani da ne nasijedaju

Maloljetnik oboren na glavnom bulevaru u Budvi, transportovan u KBC Kotor

Američka vojska planira djelimično povlačenje iz Sirije, panika u Izraelu zbog potencijalnog ulaska Turske

Blokada RTS u Beogradu traje već 46 sati, pet radnika javnog servisa pozvano na informativni razgovor u BIA

Sjutra oblačno sa sunčanim intervalima

PRATITE TVe UŽIVO