Već pola mjeseca stanovnici Zete nijesu imali prevoz od naselja do naselja, jer je preduzetniku BLC Zeta istekao ugovor koji je imao sa Opštinom.
Mještani su mogli samo od Anova do Podgorice. Od ponedjeljka Opština će obezbijediti prevoz kroz naselja i do KAP-a, odakle će putnici moći da presijedaju u gradski prevoz Podgorice koji organizuju Putevi. Kako je rekao Radoš Zečević, direktor Puteva, postignut je dogovor sa Opštinom o presijedanju putnika kako se ne bi remetio Zakon o saobraćaju.
- Kroz Zetu će biti njihova vozila, a mi ćemo preuzimati putnike u blizini KAP-a. Nemamo razloga da uvodimo novu liniju nego ćemo produžiti postojeću i pojačati broj vozila. Na liniji gdje je vozilo četiri autobusa biće još jedan i harmonike. Tehnički i ljudstvom možemo da odradimo to. Žao mi je što zbog zakona nijesmo mogli voziti po Zeti nego maltretiramo ljude da presijedaju, ali to je jedini način da sve bude kako treba, a da se posao završi. I školarci će koristiti te naše linije i birati da li će saobraćati školskim autobusom ili na ovaj način. Polazaka ćemo imati koliko bude trebalo - kaže Zečević.
On je istakao da će Putevi Zeti ustupiti kombi vozila kako bi organizovali prevoz unutar opštine.
- Pozajmićemo im vozila koliko im bude trebalo, ali mislim da više od tri neće biti potrebno. Detalje oko stajališta u Podgorici ćemo precizirati. Što se tiče stajališta kod Sat kule praksa će pokazati koliko je neophodno pa ćemo razgovarati sa Sekretarijatom za saobraćaj. Dokle će autobus koji preuzme putnike kod KAP-a ići zavisi od njihovih potreba. Sve te detalje ćemo dogovoriti dok vozila ne krenu – rekao je Zečević.
Predsjednik Opštine Mihailo Asanović rekao je da Komunalno preduzeće preuzima prevoz kroz Zetu.
- Građani Zete će od ponedjeljka imati prevoz i o tome ćemo ih obavijestiti. Bez prevoza neće biti. Što se tiče javnog prevoza na našoj teritoriji on ostaje besplatan. Prevoznik BLC Zeta može da vozi liniju Golubovci-Podgorica i to nema veze sa nama, već sa ministarstvom. Mi obezbjeđujemo prevoz unutar opštine i do KAP-a, a od KAP-a putnici presijedaju u autobus Puteva i idu dalje ka Podgorici. Na svojoj teritoriji Putevi naplaćuju kartu, a mi ćemo građane voziti besplatno - kaže Asanović.
Asanović je kazao da su pozajmili dva vozila, ali nije precizirao od koga.
- Ta dva vozila će non stop saobraćati. Jedno će povezivati naselja sa lijeve, a drugo sa desne strane. Kuda su do sada saobraćali autobusi voziće se i sada. Biće duplo više polazaka nego što je vozio prethodni prevoznik - kazao je Asanović.
Direktor BLC Zeta Janko Bulatović kaže da redovno saobraća na relaciji Podgorica-Anovi po redu vožnje koji je ovdjeren u Ministarstvu saobraćaja.
- I sada imamo non stop prevoz od Podgorice do Anova. Čuo sam informacije da ne vozimo danima, ali to nije tačno, jer mi nijesmo prestajali da saobraćamo na relaciji Podgorica – Anovi i imamo 15 polazaka u toku dana. Nastavljamo i sa školskim autobusom. U januaru će biti niža cijena mjesečne karte, okvirno za oko 50 odsto, jer pola mjeseca djeca nijesu koristila prevoz - kaže Bulatović.
<h2>"Građane drže kao taoce uskopartijskih interesa"</h2>
Uprkos zaista impozantnim prilivima i budžetu naše Opštine, svjedočimo velikoj odgovornosti građana prema Opšini Zeta, kroz redovno plaćanje poreza i prireza koji su među najvišima u državi, a nasuprot tome građani su ostali bez javnog prevoza, a dovedeni su u pitanje i odvoz smeća i drugi osnovni servisi koje Opština mora da obezbijedi, rekao je Miroslav Boljević, odbornik DPS-a u SO Zeta.
- Danas je potpuno jasno: kada stanu autobusi, ne staje samo prevoz – staje normalan život ljudi ko ji idu na posao, u školu, kod ljekara, u Podgoricu ili nazad kući. Razloga za odgovornost ima, ali ne očekujem da će iko iz uprave Opštine Zeta tu odgovornost preuzeti. Umjesto rješenja i hitnih mjera, nastavlja se praksa da se građani drže kao taoci uskopartijskih interesa i međusobnih obračuna, dok problemi rastu iz dana u dan - rekao je Boljević.
On ispred kluba DPS-a Zete zahtijeva da se hitno saopšti ko je odgovoran za prekid javnog prevoza, koji je plan za momentalno uspostavljanje linija, ko će snositi posljedice zbog ugrožavanja osnovnih usluga građanima.
- Građani Zete uredno plaćaju svoje obaveze. Na potezu je Opština da konačno radi svoj posao - navodi Boljević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Komunalno preduzeće voziće unutar Zete od ponedjeljka: Putnici će presijedati kod KAP-a

Online platforma Busticket4.me jedan je od prvih i vodeći internet servis za prodaju elektronskih autobuskih karata. Kroz pretragu polazaka u realnom vremenu, mogućnost kupovine karata za destinacije u zemlji, regionu i Evropi, kao i kombinovane opcije plaćanja, ovaj servis uvodi standardizovan i transparentan sistem informisanja o autobuskom prevozu. Dodatno, na nekoliko lokacija u Crnoj Gori postavljeni su kartomati koji putnicima omogućavaju kupovinu karata bez odlaska na šalter i čekanja u redu.
Portalu Busticket4.me putnici mogu pristupiti sa bilo kog računara, laptopa, tablet uređaja ili mobilnog telefona, te brzo i jednostavno pretražiti polaske za željeni datum i kupiti kartu bez odlaska na autobusku stanicu.
<h2>Informacije ažurirane u realnom vremenu</h2>
Kako je u razgovoru za Portal Analitika objasnio izvršni direktor kompanije Cassiopeia, Nikola Raičević, portal Busticket4.me pruža pouzdane informacije o polascima prevoznika iz cijelog regiona.&nbsp;
- Informacije su ažuriraju u realnom vremenu i sama platforma ima više od million posjeta mjesečno- kazao je Raičević.&nbsp;
Ističe da kupljena karta odmah stiže na mejl adresu.&nbsp;
- Dok prevoznik dobija obaveštenje o prodatoj karti, kao i dva podsjetnika, 24 sata i jedan sat prije polaska- objašnjava Raičević.
<h2>Kako kupiti kartu na BusTicket4.me</h2>
Na početnoj stranici, u za to predviđenom odjeljku, unesite početni i krajnji grad vašeg putovanja i iz ponuđenih polazaka izaberite onaj koji vam najviše odgovara.
Pored destinacija u Crnoj Gori, dostupne su i brojne druge, kako u regionu tako i širom Evrope – od Turske do Njemačke, Švajcarske, Francuske, Holandije...
Moguća su dva načina plaćanja karte – online i offline. Prilikom online iliti plaćanja karticom, kupac je preusmjeren na stranu banke gdje može izvršiti plaćanje.
U slučaju da odaberete opciju offline plaćanja, sistem će izvršiti rezervaciju odbranog sjedišta, prikazati podatke o putovanju i dati primjer za popunjavanje uplatnice.&nbsp;
Nakon što sistem dobije potvrdu da je karta plaćena, korisniku se šalje potvrda o uspješno obavljenoj kupovini, zajedno sa linkom na elektronsku kartu, koju mora odštampati i pokazati u autobusu. Štampa karte nije obavezujuća za sve prevoznike, pojedini prihvataju e karte i ti prevoznici su naznačeni na sajtu sa posebnim emoji-jem.
U vezi sa offline plaćanjem, važno je napomenuti da rezervacija važi 48 sati i da se ne može rezervisati sjedište za polaske u narednih 48 sati u odnosu na trenutak kupovine. Takođe, offline plaćanje je moguće izvršiti u bankama i poštama na teritoriji Crne Gore i Srbije.
Više detalja o načinu kupovine karte možete pronaći na <a href="https://busticket4.me/MNE/page/kako-mogu-da-kupim-kartu-na-busticket4-me" target="_blank">ovom linku</a>.
<h2>Prodajno mjesto dostupno svima u svakom trenutku&nbsp;</h2>
- Ako prevoznik otkaže polazak, portal garantuje povraćaj novca za kupljenu kartu, ili zamjenu za novo putovanje, prema željama putnika- istakao je Raičević.
Između ostalog, dodaje on, putnik koji ima povratnu kartu, koja nije kupljena na portalu, može je validirati na portalu i obezbijediti mjesto u autobusu.
- BusTicket4.me je u suštini 24/7 prodajno mjesto dostupno svima, inovativni i savremen način trgovine- pojasnio je sagovornik Analitike.
Posebno je naglasio da sistem omogućava kupovinu povezanih karata i to mjesecima unaprijed, što je, kako je kazao, veoma korisno za strance koji planiraju putovanje kroz Crnu Goru i region.
- Putnicima omogućava i da podjele iskustvo o kupovini, ocijene prevoznika sa kojim su putovali, rutu, destinaciju, kao i da pročitaju iskustva i recenzije drugih korisnika portala, te da saznaju više o zanimljivim destinacijama, manifestacijama i putopisima u odjeljku Blogovi- navodi on.
Pored svega navedenog, Busticket sistem nudi korisnicima i opciju da budu opomenuti na kojoj usputnoj stanici treba da se iskrcaju, ali i praćenje kretanja autobusa u realnom vremenu.
<h2>U Crnoj Gori dostupni i Busticket kartomati</h2>
Raičević navodi da su od nedavno u funkciji su i Busticket kartomati koji se nalaze na Autobuskoj stanici u Podgorici, na Aerodromu Podgorica, i na Žabljaku i oni omogućavaju brzu kupovine karte „na licu mjesta“, bez čekanja u redu.&nbsp;
- Ovo je posebno pogodno za strance koji slete na naš aerodrom, te na Žabljaku, turističkom centru, gdje nažalost ne postoji organizovana prodaja autobuskih karata jer stanica ne radi- &nbsp;kazao je Raičević.
Dodaje da na sajtu i stranicama na društvenim mrežama Busticket4.me, putnici mogu biti u toku sa promocijama i popustima koji su dostupni za one koji se odluče za kupovinu karte putem interneta.

Standardizacija autobuskog prevoza: Busticket4.me jača online prodaju i uvodi kartomate

Ukoliko Opština Zeta u narednih mjesec dana ne raspiše tender za dodjelu linija na teritoriji opštine, autobuski prevoznik BLT Zeta obustaviće prevoz na četiri linije.
Ovaj prevoznik pola godine prevozio je građane na osnovu ugovora koji je potpisao sa Opštinom Zeta. Ugovor je istekao, a Janko Bulatović, iz firme BLT Zeta, navodi da će biti produžen još mjesec.
– Mi vozimo još mjesec dana. Očekujemo da se raspiše tender i ukoliko se to desi vidjećemo kakve uslove nude. Ukoliko to budu uslovi koji će zadovoljiti našu stranu, mi ćemo se prijaviti, a ukoliko nam ne bude odgovaralo - nećemo se prijaviti – kaže Bulatović.
Bulatović navodi da su građane vozili na linijama Mataguži- Anovi, Bijelo Polje-Berislavci-Anovi, Ponari - Anovi i Gostilj-Anovi.
–Kada je Zeta postala samostalna optština pojavili su se problemi da li je to međugradski prevoz. Trebalo je da se organizuje prevoz unutar opštine i mi smo ga organizovali. Vozili smo na osnovu ugovora koji smo potpisali sa Opštinom Zeta. Dvije godine lični interes stavljen je u drugi plan i gledali smo da to funkcioniše, i funkcionisalo je. Više ne možemo izdržati kao privatno preduzeće – naveo je Bulatović.
Bulatović smatra da Opština Zeta treba da izdvoji veća materijalna sredstva za subvencije.
– Ugovorom sa Opštinom Zetom je bilo precizirano da mi nećemo naplaćivati karte građanima, osim putnicama koji idu za Podgoricu. Za uzvrat, od Opštine Zeta smo dobijali subvencije u iznosu od 5.500 eura mjesečno. Te subvencije su nam plaćali do Nove godine, a od tada je to prestalo jer smo mi odbili. Upozoravali smo nekoliko puta da to ne funkcioniše kako treba – rekao je Bulatović.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kazao je da je ugovor sa Autobuskim prevoznikom BLT Zeta istekao, ali da on može obavljati posao jer su mu linije dodijeljene.
– Gledaćemo da produžimo ugovor sa jedinim prevoznikom koji u ovom trenutku ima registrovanu firmu u Zeti kako bi nastavio da vozi i u narednom periodu. Mi imamo skupštinsku odluku za davanje subvencija za saobraćaj i ne možemo odstupati od nje, već moramo naći neki zajednički jezik, kako građani ne bi ostali bez prevoza. Po toj odluci prevoznik mjesečno dobija 5.500 eura. U zadnjih tri mjeseca nije dobijao subvencije, jer nije želio da potpiše tu vrijednost. Njegova je želja bila da ne uzima taj novac, jer je želio više. To je prosto nemoguće jer su to sredstva koja su predviđena odlukom koju su odbornici izglasali u Skupštini opštine Zeta i ona se ne može mijenjati – kaže Asanović.
<h2>Nijesu ugroženi đački i međugradski prevoz</h2>
Autobusi BLT Zeta voze građane i od Golubovaca do Podgorice, ali opslužuju i đački prevoz. Janko Bulatović navodi da ova vrsta prevoza nije sporna.
– Đački prevoz je ugovoren između škola i prevoznika. Mi obavljamo i međugradski prevoz od Zete do Podgorice gdje autobusi saobraćaju 20 puta dnevno. I đački i međugradski prevoz nastavljamo da obavljamo – rekao je Janko Bulatović.

500x500

1084x550

Autobuski prevoznik BLT traži tender za linije ili obustavlja prevoz kroz Zetu

Autobuska linija koja povezuje Aerodrom Podgorica i glavni grad uspostavljena je juče.
- Obećano - ispunjeno - navela je ministarka saobraćaja Maja Vukićević na Fejsbuku, uz video autobusa parkiranog ispred podgoričkog aerodroma.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmaja.vukicevic.3%2Fvideos%2F1813377529406347%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
U Ministarstvu vjeruju da će ova usluga biti od velikog značaja za građane, ali i za turiste koji posjećuju Crnu Goru. 
- Ovim korakom nastavljamo da radimo na poboljšanju javnog prevoza i dostupnosti ključnih destinacija u državi - kazali su iz Ministarstva.
Povezivanje sa ostalim crnogorskim gradovima i regionom i dalje će se realizovati kroz polaske sa Autobuske stanice Podgorica. Direktna veza sa Aerodromom Podgorica uspostavljena je, za sada, još samo iz Bara i Ulcinja. 
Iz Ministarstva su ranije podsjetili da problem saobraćajne povezanosti Aerodroma i Glavnog grada postoji od 2015. godine kada je ukinuta linija javnog prevoza.

Uspostavljen autobuski prevoz do Aerodroma Podgorica

Autobuska linija koja će povezivati Aerodrom Golubovci sa Podgoricom biće uspostavljena do kraja sedmice - najavljeno je iz Ministarstva saobraćaja.
Problem koji postoji još od 2015. kada je ukinuta linija javnog prevoza koja je povezivala Aerodrom i Glavni grad sačekao je, kako se navodi u saopštenju, i ministarku Maju Vukićević koja je odmah nakon preuzimanja dužnosti sa kolegama iz sektora za drumski saobraćaj preduzela sve neophodne korake kako bi se ovaj problem riješio u skladu sa zakonom.&nbsp;
- Ministarstvo saobraćaja je u saradnji sa Privrednom komorom, nakon izmjena Daljinara i sprovođenja javnog poziva za zainteresovane prevoznike, omogućilo uspostavljanje nove usluge autobuske povezanosti sa Aerodromom Golubovci. Prvi autobusi će krenuti već do kraja ove sedmice, pružajući građanima i turistima direktnu povezanost između aerodroma, Podgorice i Opštine Zeta - istaknuto je u saopštenju.
Dodaju da nova linija obuhvata i red vožnje koji povezuje jug Crne Gore sa glavnim gradom - od Ulcinja do Podgorice.
Time će, kako navode, građani i turisti koji dolaze iz ovog regiona imati olakšan pristup ključnim transportnim čvorištima, čime se dodatno unapređuje mobilnost u državi.
- Vjerujemo da će ova usluga biti od velikog značaja za naše građane, ali i za brojne turiste koji posjećuju Crnu Goru. Ovim korakom nastavljamo da radimo na poboljšanju javnog prevoza i dostupnosti ključnih destinacija u državi - kazali su iz Ministarstva saobraćaja.
Aerodromi Crne Gore će, dodaje se, opremiti autobusko stajalište u skladu sa najvišim evropskim standardima, sa modernom infrastrukturom i opremom koja će omogućiti komforno čekanje i efikasnu uslugu svim putnicima.
- Za sve informacije o redovima vožnje građani i turisti mogu posjetiti zvanične sajtove Aerodroma Crne Gore, Buss Ticket-a, kao i Ministarstva saobraćaja. Ovi izvori će omogućiti jednostavan uvid u dostupne linije i vrijeme polazaka - piše u saopštenju

Do kraja sedmice biće uspostavljen autobuski prevoz do Aerodroma Podgorica

Procjena sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i južnoameričkih država članica Merkosura posljednjih mjeseci se u Južnoj Americi značajno promijenila. U središtu debate više nije ekonomski značaj, već geopolitička dimenzija.
Sporazum koji se ove subote (17. januar) potpisuje u Asunsionu, glavnom gradu Paragvaja, Južnoamerikanci sada prvenstveno doživljavaju kao priliku za novo pozicioniranje u svijetu koji se rapidno mijenja.
Za to je prije svega odgovoran Donald Tramp. Američki predsjednik proizvoljno nameće carine, povlači SAD iz međunarodnih organizacija, polaže pravo na sirovine drugih zemalja i miješa se u njihovu unutrašnju politiku, na primjer u Brazilu.
U takvoj situaciji EU, kao i Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, odlučuju da krenu suprotnim putem: oslanjaju se na saradnju, pravila i dugoročnu pouzdanost.
Da je sporazum „prije svega zbog svog geopolitičkog značaja istorijski“, zaključio je ministar finansija Brazila Fernando Hadad. Svijet se ne sme prepustiti napetostima između velikih sila, kaže on.
<h2>Strah od rastućeg američkog intervencionizma</h2>
Da je Trampov ekonomski šovinizam na kraju čak ubrzao sklapanje sporazuma EU-Merkosur, vjeruje brazilski politički analitičar Tomas Trauman. Sa obije strane Atlantika brzo se shvatilo koliko je važno pronaći nove partnere i ostaviti sumnje po strani.
Za Brazil, Urugvaj, Paragvaj i Argentinu sporazum ima i jasnu bezbjednosnu dimenziju. Vojna intervencija SAD u Venecueli i Trampove vojne prijetnje Kubi, Kolumbiji, Meksiku i drugim zemljama shvaćene su kao signal da Vašington želi da dominira hemisferom po sopstvenom nahođenju.
Upravo za Brazil, koji tradicionalno insistira na principima suvereniteta i nemješanja, sporazum dobija karakter svojevrsnog osiguranja. Istovremeno, daje bloku južnoameričkih država veću međunarodnu težinu i jača ga iznutra. Urugvajski ministar spoljnih poslova Mario Lubetkin naziva to „kvalitativnim iskorakom“ za čitav region.
Njemačko-brazilski politikolog Oliver Štinkel sporazum hvali kao dalekovidu odluku: „Evropa i Južna Amerika proširile su svoje strateške opcije.“ Time dokazuju da je i dalje moguće sklapati sporazume zasnovane na pravilima. EU i Merkosur odbacuju prisilu, proizvoljnost i pravo jačeg.
<h2>Strateške sirovine</h2>
Za Brazil je sporazum uistinu istorijski, naglašava Štinkel. Omogućava uključivanje brazilske industrije u globalne lance vrijednosti i prvi put stavlja u fokus brazilske rijetke metale – dosad potcijenjen faktor.
Brazil raspolaže sa oko 20 odsto svjetskih rezervi kritičnih minerala potrebnih za proizvodnju baterija, poluprovodnika, energetskih tehnologija i moderne vojne opreme. U fazi rastuće zavisnosti od Kine, koja do sada ima gotovo monopolsku poziciju kada se radi o tim mineralima, Brazil time postaje novi ključni igrač.
Sporazum čini Južnu Ameriku privlačnijom i daje joj veću težinu u budućim trgovinskim pregovorima, vjeruje Štinkel.
Iz čisto ekonomske perspektive, sporazum otkriva koliko su interesi EU i Merkosura asimetrični. Dok Južna Amerika, zahvaljujući ogromnim površinama, dobrom zemljištu i modernoj poljoprivredi, nudi prije svega poljoprivredne proizvode, Evropa isporučuje industrijsku robu: mašine, automobile, hemikalije i farmaceutske proizvode.
U studiji evropski ogranak brazilske Fondacije „Getulio Vargas“ (FGV) upozorava da se sporazum ne smije pogrešno shvatiti kao motor rasta za Južnu Ameriku.
- Postoji opasnost da države Merkosura ostanu zarobljene u ulozi dobavljača slabo prerađenih sirovina. Istovremeno, lokalne industrije dolaze pod pritisak zbog jake evropske konkurencije - kaže Marijana Flajšhauer, jedna od autorki studije.
Tome bi vlade država Merkosura mogle da odgovore jedino aktivnom industrijskom politikom.
<h2>Mali ekonomski efekti</h2>
Sporazum ne treba precjenjivati ni iz ekonomske perspektive, dodaje Flajšhauer. Pozitivni efekti leže prije u stabilnijim cijenama i boljim maržama nego u povećanju obima izvoza. FGV računa na dugoročni rast BDP-a od svega 0,3 do 0,5 odsto, pri čemu bi manje zemlje poput Urugvaja i Paragvaja imale nadprosječnu korist.
Trgovina sa EU je doduše manje politički nepredvidiva nego trgovina sa SAD i Kinom – ali njeni ukupni ekonomski efekti su zasad skromni.
Zbog toga je razumljivo da geopolitički aspekti trenutno dominiraju percepcijom sporazuma u Južnoj Americi. Strah da bi kontinent mogao da ser nađe između dvije sile pojačali su nova Nacionalna bezbjednosna strategija SAD, koja Latinsku Ameriku definiše kao zonu uticaja Vašingtona, ali i kineska Bela knjiga o Latinskoj Americi, u kojoj Peking prvi put formuliše ambicije moći u regionu. Sporazum EU-Merkosur sada nudi alternativu.
<h2>Prevelika očekivanja?</h2>
Da li je sporazum opterećen prevelikim očekivanjima, pita se Žoze Avgusto Fontura Košta, šef katedre za međunarodno pravo na Univerzitetu u Sao Paulu.&nbsp;
- To je pokušaj da se ograniči propast međunarodnih normi i institucionalnih temelja trgovine. Ali sam po sebi nije sposoban da preokrene opštu eroziju institucija niti da obnovi nekadašnju ulogu Evrope u odnosima sa Južnom Amerikom - rekao je Fontura Košta.
U slučaju Brazila, sporazum vjerovatno neće biti dovoljan da razbije razvojne strukture zasnovane na izvozu sirovina niti da smanji zavisnost od Kine i SAD.
Drugi aspekt naglašava Tatjana Prazeres. Državna sekretarka za spoljnu trgovinu u brazilskom Ministarstvu trgovine ukazuje na širu strategiju Brazila da proširi mrežu trgovinskih sporazuma Merkosura širom svijeta.
Tako su posljednjih godina sklopljeni sporazumi sa Singapurom i državama EFTA – Norveškom, Švajcarskom, Islandom i Lihtenštajnom.
- Trenutno radimo na sporazumu sa Ujedinjenim Emiratima i proširujemo dogovor sa Indijom. Intenzivno razgovaramo i sa Vijetnamom, Indonezijom i Kanadom - kazala je Prazeres.
Jasno je da sporazum EU-Merkosur za Južnu Ameriku predstavlja mnogo više od klasičnog ugovora o slobodnoj trgovini. Kao „instrument za proširenje strateške autonomije“ u svijetu u kojem velike sile teže hegemoniji, opisuje ga politikolog Štinkel. Ostaviti otvorene opcije – to je najbolje što Južna Amerika trenutno može da učini.

Novi svjetski poredak: Južna Amerika se povezuje sa EU

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće sjutra sa Holandijom utakmicu drugog kola novoformirane E grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije, porazima na startu glavne runde, izgubile su sve šanse za polufinale.
Crna Gora je u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvarila polovičan učinak - izgubila je od Mađarske i Španije, dok je slavila protiv Malte i Francuske.
Početak duela zakazan je za 18 sati.
U ostalim mečevima E grupe rivali če biti Španija i Francuska (15.30), odnosno Srbija i Mađarska (20.30).

Holandija naredni rival crnogorskih vaterpolista

Predstava „Pokojnik“, prema tekstu Branislava Nušića, u adaptaciji i režiji Egona Savina, biće izvedena u ponedjeljak, 19. decembra, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, u 20 sati.
Uloge u predstavi, koja je nastala u koprodukciji s Centrom za kulturu Tivat, tumače: Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Branka Otašević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Lazar Dragojević, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stefan Vuković, Dejan Ivanić, Nikola Vasiljević, Sanja Vujisić, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović.&nbsp;
Autorski tim predstave čine: Vesna Popović, scenografkinja, Jelena Stokuća, kostimografkinja, Gordana Bulatović, asistentkinja kostimografkinje, Radmila Božović, asistentkinja reditelja, Dubravka Drakić, scenski govor, Gordana Smodlaka, organizatorka i Nela Otašević, izvršna producentkinja.
Kako, između ostalog, ističe kritičarka Ana Tasić, polazeći od „Pokojnik“, jednog od posljednjih Nušićevih djela (1937), mračne satire koja se opako razračunava sa lažnim društvenim moralom, licemjerjem, korupcijom… u krugovima takozvanog visokog društva, reditelj Savin gradi preciznu, kompaktnu i tragično savremenu predstavu.&nbsp;
Ulaznice se mogu kupiti na veb-sajtu <a href="http://www.cnp.me">cnp.me</a>, kao i na biletarnici, dok se publika o aktivnostima nacionalnog teatra može informisati putem društvenih mreža <a href="https://www.facebook.com/cnpozoriste/">Fejsbuk</a> i <a href="https://www.instagram.com/crnogorskonarodnopozoriste/">Instagram, kao i Vajber kanala.</a>

„Pokojnik“ u ponedjeljak na Velikoj sceni CNP-a

Indonežanski avion ATR 400 sa 11 osoba, na letu iz Džogjakarte za Makasar, izgubio je kontakt u blizini regentstva Maros u indonežanskoj provinciji Južni Sulavesi, javili su danas lokalni mediji. Prema nezvaničnim informacijama, u avionu se nalazio ministar pomorstva i ribarstva.
Letilica kompanije "Indonesia Air Transport" trebalo je da sleti na Međunarodni aerodrom Sultan Hasanudin u Makasaru, a kontakt je navodno izgubljen oko 13:17 sati po lokalnom vremenu dok je avion letio iznad područja Marosa, prenijela je Sinhua.
Indonežanske vlasti su saopštile da se u avionu nalazilo 11 osoba, od čega je bilo osam članova posade i troje putnika. Prema nezvaničnim informacijama, u avionu se nalazio ministar pomorstva i ribarstva.
Lokalno stanovništvo je navelo da je videlo eksploziju u oblasti u kojoj je avion nestao.
Indonežanska agencija za traganje i spasavanje Basarnas u Makasaru saopštila je da su timovi upućeni na sumnjivu lokaciju nakon što su od kompanije AirNav Indonezija dobili podatke o koordinatama.
Prema navodima, potraga se sprovodi u oblasti Leang-Leang u regentstvu Maros.
U zajedničkoj operaciji potrage i spasavanja učestvuju tri tima sa oko 25 ljudi.

Tag: autobuski-prevoz