Druga dionica autoputa Mateševo –Andrijevica koštaće 693,9 miliona eura za 23.5 km - skoro 30 miliona po kilometru - što je 150 miliona više od procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci - ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović.
Postavlja se, kaže on, pitanje zašto je cijena porasla, ko je donio odluku i šta tačno plaćamo.
- Ako znamo da je teren blaži i da će biti manje izazova nego sa prvom dionicom, kako da je ugovorena cijena viša? FIDIC ugovori, geološki rizici i dodatni zahtjevi objašnjavaju tehnički dio, ali ne zamjenjuju političku odgovornost - naveo je Milović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Autoput je, ističe on, ključan za razvoj, ali bez transparentnosti, ovo poskupljenje postaje ozbiljan teret za ekonomiju i građane.
- Jasna struktura troškova i objašnjenje odluka su od ključnog značaja za pozitivan stav o drugoj dionici autoputa koja se već dugo obećava od strane Vlade - zaključio je Milović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2012141429116563569%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milović: Ašov i ekser konačno da, ali po kojoj cijeni?

Monteput d.o.o. donio je odluku o izboru izvođača za izradu glavnog projekta i izgradnju druge dionice auto-puta Bar–Boljare, na relaciji Mateševo – Andrijevica, nakon završetka tenderskog postupka i otvaranja finansijskih ponuda.
Za izvođača radova izabran je konzorcijum POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD, sa ponudom vrijednom 693.969.668,88 eura, koja je ocijenjena kao najpovoljnija.
Na tenderu su učestvovala četiri ponuđača, od kojih su tri ispunila uslove za otvaranje finansijskog dijela ponuda: konzorcijum Cengiz – Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD. Ponuda konzorcijuma Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group nije razmatrana, jer nijesu ispunjeni uslovi za otvaranje finansijskog dijela ponude.
Vrijednosti dostavljenih ponuda bile su:
Cengiz – Azvirt: 735.010.330,17 eura
China Communications Construction Company Limited: 724.636.904,63 eura
POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD: 693.969.668,88 eura
Dionica Mateševo – Andrijevica finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 miliona eura, kao i bespovratnim sredstvima Evropske unije od 150 miliona eura. Tenderska procedura sprovedena je u skladu sa pravilima i standardima EBRD-a, a prethodno je obuhvatila detaljnu evaluaciju tehničkih ponuda koje su otvorene 31. oktobra 2025. godine.
Nakon završetka cjelokupnog postupka, Monteput će sa izabranim konzorcijumom potpisati ugovor, nakon čega će započeti izrada glavnog projekta i pripremni radovi za izgradnju ove strateški važne saobraćajnice.
Izgradnja dionice Mateševo – Andrijevica predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, koji će dodatno unaprijediti povezanost sjevera zemlje i ubrzati razvoj ukupne saobraćajne mreže.

Monteput izabrao izvođača za drugu dionicu auto-puta Mateševo – Andrijevica

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 70,18 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.&nbsp;
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su - Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 70,18 hiljada vozila

Na tender za izgradnju druge dionice auto-puta u Crnoj Gori javile se: kompanija iz Kine i tri konzorcijuma - od kojih dva kineska i jedan tursko-azerbejdžanski.
Jedan od učesnika tendera je China Communications Construction Company, koja se nalazi na američkoj crnoj listi.
Iz Kine su i dva konzorcijuma: Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group i Powerchina-Stecol.
Treći konzorcijum je tursko-azerbejdžanski, Čengiz (Cengiz)-Azvirt koji je duže od deceniju prisutan u regionu, preko kćerki kompanija.
Početak izgradnje druge dionice od Mateševa do Andrijevice na sjeveru Crne Gore planiran je za kraj godine a završetak radova za pet godina.
Vrijednost posla je 600 miliona eura.
Od toga 150 miliona bespovratnih sredstava iz fondova Evropske komisije, 250 iz crnogorskog budžeta a ostatak od 200 miliona je kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa kojom je Vlada ljetos potpisala sporazum.
<h2>China Communications Construction Company</h2>
Kineska državna kompanija China Communications Construction Company (CCCC) je na <a href="https://www.federalregister.gov/documents/2025/01/07/2025-00070/notice-of-availability-of-designation-of-chinese-military-companies" target="_blank">crnoj listi </a>SAD od 2020. godine, zbog povezanosti sa kineskom vojskom.
Ta kompanija, i sve njene podružnice, su godinama do 2016. bile na crnoj listi Svjetske banke <a href="https://www.worldbank.org/en/news/press-release/2011/07/29/world-bank-applies-2009-debarment-to-china-communications-construction-company-limited-for-fraud-in-philippines-roads-project" target="_blank">zbog prevarnih praksi</a> i sumnji na korupciju u projektu upravljanja nacionalnim putevima na Filipinima.
Ona je gradila i luku Hambantota na jugu Šri Lanke iz kineskog kredita. Vlada te države je ubrzo nakon izgradnje 2017. luku predala Kini na 99 godina upravljanja jer nije mogla da vraća taj kredit.
Prema pisanju Just Finance (Pravedne finansije) CCCC je prekršila nekoliko zakona prilikom izgradnje Autoputa E-763 u Srbiji, na Koridoru 11, koji treba da poveže Beograd i Jadransko more.
Ta nacionalna kineska kompanija godinama gradi neke od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srbiji.
Kao članica konzorcijuma CRIC&amp;CCCC je učestvovala u rekonstrukciji i modernizaciji brze pruge Beograd – Subotica.
U tom projektu je rekonstruisana željeznička stanica u Novom Sadu čija se betonska nadstrešnica obrušila 1. novembra 2024. kada je smrtno stradalo 16 ljudi.
Gradila je i 31 kilometar autoputa <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/cccc-cric-kineske-firme-u-srbiji/33185867.html" target="_blank">"Miloš Veliki",</a> dionicu Preljina – Požega. Završetak radova je najavljen za sredinu ove godine ali je pomjeran više puta.
Do posla, vrijednog 450 miliona eura, CCCC je došao direktnom pogodbom sa državom a Srbija je novac za izgradnju pozajmila kod kineske Eksim banke.
Kineski izvođač je 2021. kao podizvođača angažovao kamenolom Slovac čiji su suvlasnici u to vrijeme bili su Zvonko Veselinović i Milan Radoičić, kojima su mjesec kasnije <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/radoicic-veselinovic-sad-sankcije/31600068.html?utm_source=chatgpt.com" target="_blank">SAD uvele sankcije</a> zbog pripadnosti koruptivnim mrežama povezanim sa međunarodnim organizovanim kriminalom
CCCC je matična kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC).
Ona je bila glavni izvođač radova izgradnje prve dionice crnogorskog autoputa Bar -Boljare, od 41 kilometar koji je Crnu Goru koštao oko 900 miliona eura.
Izgradnja je uz brojna odlaganja trajala sedam godina a pratili su je netransparentnost, fiskalni i ekološki problemi, na šta je više puta upozoravala EU.
Crna Gora se za izgradnju te dionice prvobitno uzela kredit od kineske Exim banke.
Zbog fiskalnih problema u vraćanju tog duga, uz posredovanje EU, država je morala da sklopi hedžing aranžman u cilju zaštite javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke.
Taj kredit će Crna Gora otplatiti do 2035.
<h2>Konzorcijum Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group</h2>
Konzorcijum "Shandong foreign economic &amp; technical cooperation" i "Shandong luqiao group" krajem 2022. registrovao je predstavništvo u Podgorici.
Već sledeće godine je dobio posao <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crana-gora-kina-investicije/32360984.html" target="_blank">izgradnje 16 kilometara</a> duge saobraćajnice od Budve do tivatskog aerodroma na jugu zemlje. Da će gradnja trajati dvije godine, i koštati 54 miliona eura, saopšteno je tokom potpisivanja ugovora u Podgorici 29. marta 2023.
Iako je rok prošao prije više od pola godine saobraćajnica se i dalje radi .
Ovaj konzorcijum od jula ove godine izvodi i radove na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara, na sjeveru Crne Gore. Rekonstrukcija je donacija Kine.
Šandong (China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group Ltd) je 2021. dobila posao u Srbiji na saobraćajnici Požarevac–Golubac bez tendera, direktnom pogodbom, na osnovu međudržavnog sporazuma.
Posao je "težak" 337 miliona eura, a završetak radova najavljen za kraj 2024. pomjeren je na početak 2026.
Među podizvođačima, koje kineski izvođač samostalno bira uz formalnu saglasnost države, je bila i firma Inkop iz Ćuprije u vlasništvu Milana Radoičića i braće Zvonka i Žarka Veselinović.
Radoičić je u oktobru 2023, nakon što je preuzeo odgovornost za oružani napad grupe Srba u Banjskoj, na Kosovu, u kojem je ubijen kosovski policajac, izašao iz suvlasništva Inkopa i svoj dio prenio braći Veselinović.
Oni su kao i Radoičić, od 2021. na listi sankcija SAD pod optužbama za organizovani kriminal i korupciju.
U njihovom vlasništvu je i firma Novi Pazar-put koja je od 2022. podizvođač na brzoj saobraćajnici od Valjeva (naselja Iverak) do Lajkovca, koju gradi Šandong. Posao je vrijedan 158 miliona eura a većim dijelom se finansira zajmom kineske Eksim banke, od 134,3 miliona eura.
Kineska kompanija Šandong nije za RSE odgovorila šta je <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/firme-sankcije-sad-srbija-zarada-milan-radoicic/32939671.html" target="_blank">firme sa crne liste SAD,</a> "Inkop" i "Novi Pazar-put", kandidovalo za poslovne partnere.
Predstavništvo "China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group", banjalučka "SDHS-CSI BH", potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor.
Ugovor gradnje 40 kilometara puta, vrijednosti oko 300 miliona eura ostao je tajna jer su vlasti u Banjaluci odbile da objelodane ugovor, uz obrazloženje da "kineska strana to ne dozvoljava" , iako su ih na to obavezivale <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/autoput-banja-luka-prijedor-ugovor-koncesija/32806217.html" target="_blank">četiri odluke suda.</a>
Iako je kraj radova bio najavljen za kraj 2024. pomjeren je za proljeće 2026. godine.
<h2>Power Construction Corporation of China</h2>
PowerChina - skraćeni naziv ove kompanije koja je u državnom vlasništvu.
Preko svojih filijala poput Sinohydro i PowerChina Resources – posljednjih godina širi prisustvo i na Zapadnom Balkanu.
U Bosni i Hercegovini, filijale PowerChina (PowerChina Resources) i partner CNTIC učestvuju na <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/ivovik-vjetroelektrana-kina-bih-dozvole/33102814.html" target="_blank">vjetroparku Ivovik kod Livna</a>, projektu čiju prate optužbe mještana i sporovi oko zemljišta i koncesionih prava.
Kineske firme Sinohydro Corporation i Power China Road Bridge Group i AzVirt iz Azerbejdžana, u junu 2019. potpisale ugovor o izgradnji mosta Počitelj vrijedan oko 28 miliona eura.
Izgradnja je trebala biti završena marta 2023. no završena je godinu i po kasnije septembra 2024.
Sve firme uključene u izgradnju mosta Počitelj, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/pocitelj-most-autoceste-autoput-koridor-vc-5c/32537772.html?utm_source=chatgpt.com" target="_blank">"crnu listu"</a> Autocesta FBiH, zbog kršenja ugovora o izgradnji.
U Srbiji, PowerChina se pojavljuje u dva saobraćajna projekta: obilaznica oko Beograda i u gradnji <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-kineska-kompanija-metro-sporazum/33234855.html" target="_blank">beogradskog metroa</a>.
Decembra 2024. PowerChina je potpisala ugovor o izgradnji prve faze Linije 1 beogradskog metroa u vrijednosti 720 miliona eura.
Prema izvještaju Transparency Serbia detalji ugovora su "zaštićeni kao poslovna tajna" na zahtjev firme.
U maju iste godine je objavljeno da je u blizini Smedereva završena prva faza najveće solarne elektrane u Srbiji "Saraorci", projekat njemačke AVR Group i PowerChina.
U avgustu 2024. PowerChina je sklopila okvirni sporazum sa turskim Fortis Energy za razvoj vjetro i solarnih parkova u Srbiji.
U Crnoj Gori PowerChina nema potpisane ugovore, iako su se od sastajali sa više zvaničnika energetskog sektora.
<h2>Konzorcijum Cengiz-Azvirt</h2>
Konzorcijum čine turski Čengiz i azerbejdžanski Azvirt.
Te kompanije su prethodnih godina dobijale velike tendere za izgradnju puteva u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.
Na čelu konzorcijuma je jedna od najvećih turskih privatnih kompanija Čengiz, kao dio istoimenog Holdinga. Posluje preko kćerki kompanija širom svijeta i zapošljava oko 44.000 ljudi sa prihodima većim od pet milijardi eura.
Njegov direktor je Mehmet Čengiz se pominje u Panama papirima, objavila je Međunarodna organizacija <a href="https://www.occrp.org/en/investigation/luxury-london-residence-of-azerbaijan-officials-son-purchased-with-mysterious-payment-to-shell-company" target="_blank">OCCRP</a> (Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji).
OCCRP u tekstu iz 2020. ukazuje na Čengizove ofšor kompanije i moguću korupciju u dobijanju posla izgradnje brane u Azerbejdžanu.
Uspon Holdinga počeo sa nizom projekata za Vladu Turske, poput brze željeznice Istanbula-Ankara i istanbulskog aerodroma.
OCCRP taj uspjeh povezuje sa statusom Čengiza "koji je stekao bogatstvo i moć nakon uspona partije turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana početkom 2000."
U BiH su preko kćerke kompanije 2012. radili dionicu Vlakavo-Tarčin na koridoru 5C.
Dvije godine kasnije, 2. avgusta 2014., dok dionica još nije bila ni otvorena srušio se potporni zid dužine 120 metara. Nadležni su to pravdali "naknadnim izmjenama projekta".
Kasnije je gradio i dionicu Poprikuše – Nemila, te tunele Bosna i Zenica, na istom koridoru.
Vrijednost tendera na kojima je Čengiz pobijedio u BiH je preko milijardu eura a najvećim dijelom su finansirani preko EBRD i Evropska investicijska banka.
Radili su tunel Karavanke u Sloveniji a u Hrvatskoj rekonstrukciju pruge Križevi – Koprivnica.
U Podgorici je Holding, preko kćerke kompanije u julu 2025. osnovao Čengiz Insaat za izgradnju puteva.
Druga članica konzorcijuma je privatna azerbejdžanska kompanija Azvirt.
Ona je preko kćerki kompanija posljednjih godina dobijala tendere za izgradnju puteva u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Azvirt je bio dio azerbejdžansko-kineskog konzorcijuma koji je u junu 2019. dobio višemilionski posao izgradnje mosta Počitelja u BiH.
Sve firme uključene u izgradnju mosta, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na "crnu listu" državnih Autoceste, zbog kršenja ugovora o izgradnji.
Izgradnja dionice puta Vranduk-Ponirak, u blizini Zenice, ugovorena maja 2019. sa konzorcijem Azvirta i firme Hering iz Širokog Brijega, "teška"više od 76 miliona eura, suspendovana je jula 2023. nakon što je planirani novac potrošen a rokovi probijeni.
Vlasnici azerbejdžanskog Azvirta su Elnur Alijev sa četvrtinom kapitala, koliko ima i luksemburška firma Falcom Holding, dok njemački Martin Beteiligungs ima 30 odsto, a Walz 20 odsto.
U Podgorici Azvirt postoji od 2012. Ima jednog zaposlenog i prethodnih godina nije imala značajnijih prihoda. U dijelu poslovnih prihoda u 2024. bilježi negativan saldo od nešto preko 20.000 eura.

Tri kineske i jedna tursko-azejberdžanska firma u trci za drugu dionicu autoputa u Crnoj Gori

Na putu Kolašin - Mateševo dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva vozila.
Na licu mjesta je hitna pomoć, a saobraćaj je obustavljen.
Više detalja za sada nije poznato.

1084x550

Udes kod Kolašina: Na licu mjesta hitna pomoć, saobraćaj obustavljen

Dva putnika poginula su u nesreći kada se mali avion srušio na autoput u Italiji između mjesta Flero i Azzano Mella u pokrajini Brescia.
Avion je, prema snimcima koji su se pojavili na društvenim mrežama, naglo ponirao prema zemlji i udario u središnju zaštitnu ogradu autoputa. U trenutku udara, letjelica se pretvorila u vatrenu kuglu, a gusti crni dim uzdigao se iznad ceste. U plamenu su se našla i dva automobila koja su pokušala proći kroz požar.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvisionergeo%2Fstatus%2F1948033804016533523%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1948033804016533523%7Ctwgr%5Ec1b6434d6bd48250a83c6fa5d12dd2d494ef86b0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poginuli su 75-godišnji Sergio Ravaglia i 50-godišnja Anna Maria De Stefano. Jedan od vozača automobila, 56-godišnji muškarac, prevezen je u bolnicu Poliambulanza u Bresci na ljekarski pregled. Drugi vozač, star 49 godina, zbrinut je na licu mjesta i nije zahtijevao dalju medicinsku pomoć.
Nadležni su pokrenuli istragu, a istražitelji analiziraju videosnimke i svjedočenja očevidaca kako bi utvrdili uzrok nesreće.

Nesreća u Italiji: Mali avion se srušio na autoput, poginula dva putnika

Ministarstvo finansija je danas izvršilo devetu uplatu po osnovu kredita za prvu dionicu auto-puta Bar–Boljare kineskoj Exim banci, pri čemu je zahvaljujući hedžing aranžmanu ostvarena dodatna racionalizacija za državni budžet u iznosu od 620 hiljada eura, saopšteno je iz tog resora.
- Da aranžman nije bio na snazi, prema srednjem kursu Centralne banke Crne Gore, država bi morala platiti 33,8 miliona eura. Međutim, zbog pravovremene primjene hedžinga, stvarna uplata iznosila je 33,18 miliona eura. To znači da je i na julskoj rati, država uspjela da izbjegne negativan efekat valutnih oscilacija. Od početka primjene hedžing aranžmana u januaru ove godine, ukupna racionalnizacija za državu iznosi 12,6 miliona eura- kazali su iz MF-a.
Iz Ministarstva finansija ističu da primjenjuju valutnu zaštitu kao garant stabilnosti duga.
- Naime hedžing aranžman, koji je Ministarstvo finansija aktiviralo početkom 2024. godine, pokazao se kao izuzetno efikasan mehanizam za upravljanje valutnim rizikom. Time je državni dug prema kineskoj Exim banci – izvorno nominovan u američkim dolarima – konvertovan u eure, pod značajno povoljnijim uslovima. Konkretno 754 miliona USD zamijenjeno je za 693,7 miliona EUR i to po prosječnom kursu od 1,087 eura/dolara, sa prosječnom kamatnom stopom od svega 0,98 odsto, u poređenju sa ranije ugovorenih 2%. Ovim je obezbijeđena finansijska predvidivost i značajna racionalizacija za državni budžet u narednim godinama- navodi se u saopštenju.
Ministarstvo finansija je, ističu, ranije ove godine, prateći kretanja na globalnom tržištu, proaktivno odlučilo da revidira uslove aranžmana za period nakon 2025. godine. Od januara 2026. na snagu stupa nova ugovorena fiksna kamatna stopa od 1,46 odsto – i dalje niža od izvornih uslova zaduženja kod Exim banke, a do tada je primjenjivana postojeća stopa od 0,98 odsto.
Tom prilikom ministar finansija Novica Vuković istakao je da je dugoročna stabilnost prioritet resora kojim rukovodi.
- U vremenu globalnih ekonomskih neizvjesnosti, odgovorno upravljanje javnim dugom podrazumijeva zaštitu od valutnih rizika. Zahvaljujući hedžingu, obezbijedili smo ne samo finansijsku predvidivost, već i direktne uštede za državni budžet. Naš cilj ostaje isti – dugoročna fiskalna održivost i zaštita interesa građana Crne Gore- kazao je on.
Iz MF-a podsjećaju da je 2021. godine zaključen inicijalni hedžing aranžman sa klauzulom prekida u 2023. godini.
- Tada je prethodna, 43. Vlada odlučila da prekine aranžman i realizuje tržišnu vrijednost, što je rezultiralo benefitima od oko 64 miliona američkih dolara u korist budžeta, zahvaljujući tadašnjoj istorijskoj vrijednosti dolara u odnosu na euro i aranžmanu koji je pokrenuo resor bivšeg ministra Milojka Spajića, aktuelnog premijera Crne Gore- zaključuje se u saopštenju.

MF: Plaćena deveta rata za auto-put, država uštedjela još 620 hiljada eura

U tunelu "Vjeternik", na auto-putu iz pravca Podgorice ka Mateševu, zapalio se automobil u pokretu - potvrđeno je našem portalu iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije. Kako nam je saopšteno, nema povrijeđenih.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712170748_5e4ae3de3e1db59c314d9066dfa4b6946454b225788d6a05e5419e5c460c6e74.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712170748_5e4ae3de3e1db59c314d9066dfa4b6946454b225788d6a05e5419e5c460c6e74" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Gužva na putu"> <figcaption>Gužva na putu(Photo: Patrola CG/Viber)</figcaption> </figure>  Automobil koji se zapalio u pokretu je "Pežo 308". Saobraćaj je u prekidu. Sudeći prema fotografijama, zbog požara su stvorene gužve na putu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712170748_30b220de86a2bbc51a5cfd82eb6fc0c5f06ff81b8299e1eb6caa7b61362b65bf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712170748_30b220de86a2bbc51a5cfd82eb6fc0c5f06ff81b8299e1eb6caa7b61362b65bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Gužva na putu"> <figcaption>Gužva na putu(Photo: Patrola CG/Viber)</figcaption> </figure>  J. B.&nbsp;

Zapalio se automobil u tunelu "Vjeternik", nema povrijeđenih

Monteput i konzorcijum Safege zaključili su ugovor o pružanju konsultantskih usluga u okviru projektovanja i izgradnje druge dionice auto-puta Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice.
U ovom konzorcijumu su, kako je precizirano beogradska firma Sage, SUEZ Consulting iz Francuske i SBCC sa Cetinja.
- Vrijednost zaključenog ugovora iznosi 2.400.000 eura, a konsultanti će pružiti podršku Poslovnoj jedinici Monteputa zaduženoj za implementaciju ovog strateški važnog infrastrukturnog projekta. Podrška se odnosi na pripremu i pregled tenderske dokumentacije, pomoć u procedurama javnih nabavki (pretkvalifikaciju i evaluaciju ponuda), savjetovanje u vezi sa praćenjem ugovora i rješavanje eventualnih sporova, te implementaciju najviših međunarodnih ekoloških i socijalnih standarda - precizirano je u saopštenju.
Ovaj konzorcijum izabran je na tenderu koji je raspisan 30. jula 2024, a čiji su uslovi usklađeni sa pravilima i politikama nabavke Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).&nbsp;
- Angažovanje stručnjaka omogućava primjenu međunarodnih standarda i najboljih praksi u upravljanju projektom, osiguravajući transparentnost, efikasnost i usklađenost sa zahtjevima EBRD-a - ističu iz Monteputa.
Bord direktora EBRD-a je 9. jula zvanično odobrio 200 miliona eura kredita po povoljnim uslovima za izgradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice.&nbsp;
- Dobijanje ovog kredita rezultat je predanog i kordinisanog rada Monteputa i Vlade Crne Gore na ispunjavanju svih uslova EBRD - zaključuje se u saopštenju.

1250x600

Monteput i konzorcijum Safege zaključili ugovor o konsultantskim uslugama za drugu dionicu auto-puta

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 964,83 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-put od početka godine opslužio 964,83 hiljade vozila

Protođakon Filip Radičević je 17. decembra 1899 proslavljao jubilej 40 godina crkve službe u okviru Crnogorske crkve. Dan ranije, u čast tog jubileja, mitropolit Mitrofan Ban je služio sa krilom i slavljenikom Radičevićem večernju molitvu sa noćnim bdenijem u Cetinjskom manastiru. 17 decembra 1899 na dan proslave u devet sati otpočela je Arhijerejska služba u Cetinjskom manastiru. Na toj liturgiji činodejstvovali su Mitropolit Mitrofan Ban, arhimandrit M. Cerović, protojerej Krsto Matanović i paroh Marko Martinović, kao i protođakon Filip Radičević. Povodom jubileja 40 godina crkvene službe protođakon Filip Radičević (sekretar Sv. Sinoda Crnogorske crkve) dobio je veliki broj čestitki iz zemlje i inostranstva od brojnih uglednih crkvenih i civilnih ličnosti i predstavnika crkvenih i civilnih institucija. Jedna od tih čestitiki bila je upućena od strane duhovnog starješinstva Ostroškog manastira. Ta čestitka glasi : Nikšić. Visokoprečasnom G. F. Radičeviću, protođakonu i sekretaru Mitropolije Crnogorske. Cetinje, Neumornom trudbeniku u vinogradu Gospodnjem, budnom stražaru na braniku jevanđeljske nauke, književniku i patrioti domovine naše od sveg srca čestitamo današnje slavlje primjernoga Vašeg četrdesetogodišnjeg svešteničkog i književnog rada, sa toplom molitvom Bogu, da Vas dugo i dugo poživi na ponos crnogorske crkve. Duhovenstvo ostroškog manastira: Arhimandrit Petronije Rajičević, Jerođakon Nikodim Janjušević, Monah Hristifor Ljepava i Sveštenik Jovan Damjanović” . (“Prosvjeta”, List za crkvu i školu, uređuje kancelarija Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova, Cetinje, sveska I, godina XI, januar, 1900, &nbsp;sveska 1, str. 27.)  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100112_edbe0b82543459cd111da4e5a9b2b765dcf3a28e079579a62e397297ffb7bb3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260128100112_edbe0b82543459cd111da4e5a9b2b765dcf3a28e079579a62e397297ffb7bb3a" data-rendition-name="original" width="1080" height="673" loading="lazy" alt="Prosvjeta cpc "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100112_9af1bae75a7b7f610d5a7c350a0ade54c81b217c120f6f55488ff8a9b67d83f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260128100112_9af1bae75a7b7f610d5a7c350a0ade54c81b217c120f6f55488ff8a9b67d83f3" data-rendition-name="original" width="1072" height="500" loading="lazy" alt="Prosvjeta cpc "> </figure>  &nbsp;

Dokument o autokefalnosti Crnogorske crkve (1899)

Fondacija Mentorium pokrenula je inicijativu „Prijatelji Fondacije“, s ciljem okupljanja građana i kompanija koji žele da kroz redovne mjesečne donacije pruže trajnu i stabilnu podršku djeci bez adekvatnog roditeljskog staranja, djeci sa smetnjama u razvoju, kao i programima mentalnog zdravlja, nenasilja i kulture mira.
Kako je saopšteno, inicijativa „Prijatelji Fondacije“ osmišljena je kao zajednica solidarnosti i odgovornosti, u kojoj i mali, ali redovni doprinosi omogućavaju dugoročno planiranje, kontinuiranu pomoć i stvarne promjene u životima onih kojima je podrška najpotrebija.
- Vjerujemo da se velike promjene ne dešavaju samo velikim donacijama, već stalnom brigom i prisustvom. Jedan euro mjesečno može biti razlika između odustajanja i nade - poručuju iz Fondacije Mentorium.
<h3>Kako postati mjesečni donator</h3>
Zainteresovani građani i kompanije mogu se pridružiti inicijativi uplatom mjesečne donacije na račun Fondacije Mentorium:
Domaće uplate (Crna Gora):
Žiro-račun: 530-510999-04
Banka: NLB Banka (ili druge crnogorske banke)
Donacije putem IBAN-a (SEPA – EU/SEE zone):
IBAN: ME25530050100178942
Banka: NLB Banka
SWIFT/BIC: MNBAMEPG
U mobilnoj ili online banci potrebno je unijeti željeni iznos (npr. 1 eur mjesečno) i aktivirati opciju ponavljajuće uplate (recurring payment), čime se donacija automatski realizuje svakog mjeseca.
SEPA uplate su brze i povoljne, a Crna Gora se punom SEPA sistemu pridružuje od 5. oktobra 2025. godine.
Fondacija Mentorium podsjeća donatore da prije uplate provjere tačnost IBAN-a, a za međunarodne transfere izvan SEPA sistema koristi se puni SWIFT transfer.
- Inicijativa „Prijatelji Fondacije“ otvorena je za sve koji vjeruju da solidarnost nije jednokratan čin, već trajna odluka. Jedan trun dobra – nečiji cijeli svijet - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Fondacija Mentorium pokrenula inicijativu „Prijatelji Fondacije“

Šef turske diplomatije Hakan Fidan upozorio je da bi novi sukob s Iranom bio velika greška, naglašavajući da je Teheran spreman da se vrati pregovorima o nuklearnom programu.
U ekskluzivnom razgovoru za Al Džaziru, turski ministar vanjskih poslova poslao je jasnu poruku međunarodnoj zajednici, a posebno Sjedinjenim Američkim Državama, povodom rastućih tenzija na Bliskom istoku. Fidan je ocijenio da bi svaki napad na Iran ili ponovno pokretanje rata bio pogrešan potez s nesagledivim posljedicama.
Otkrio je da Turska aktivno savjetuje Vašington o načinu pristupa kompleksnim odnosima s Teheranom, navodeći da je ključ u postepenom rješavanju problema, a ne u insistiranju na sveobuhvatnim „paket-aranžmanima“.
- Moj savjet američkim prijateljima je uvijek isti: zatvarajte dosije jedan po jedan. Počnite s nuklearnim programom, riješite ga, a zatim pređite na sljedeći. Nemojte sve tretirati kao jedan paket - rekao je Fidan.
Dodao je da bi insistiranje na rješavanju svih pitanja odjednom moglo biti kontraproduktivno.
- Ako sve stavite u jedan paket, to će našim iranskim prijateljima biti veoma teško da ‘probave’ i procesuiraju. Moglo bi djelovati ponižavajuće i bilo bi im teško da takav pristup objasne svom rukovodstvu - upozorio je.
Govoreći o ulozi Irana u novom regionalnom poretku, Fidan je rekao da Iran ima potencijal da zauzme „savršeno mjesto“, ali da je za to neophodna veća transparentnost i saradnja sa susjedima. Prisjećajući se posjete Iranu prije dva mjeseca, kazao je da je tamošnjim zvaničnicima prenio vrlo otvorene poruke.
- Moraju graditi povjerenje u regionu. Moraju voditi računa o tome kako ih doživljavaju susjedne zemlje. Niko od nas ne ide nigdje – mi ostajemo ovdje, Iran ostaje ovdje - rekao je Fidan.
Zaključio je da, bez obzira na ideološke, političke ili sektaške razlike, države regiona moraju pronaći način za saradnju unutar sistema nacionalnih država kako bi se obezbijedila dugoročna stabilnost.

Direktna poruka iz Ankare za Vašington: Ne ponižavajte Iran ako želite mir na Bliskom istoku

Glasovima sedamnaest odbornika Skupštine Prijestonice Nikola Đurašković je ponovo izabran za gradonačelnika Cetinja.
Podršku Đuraškoviću dali su odbornici kluba SDP i građani, Građanski pokret Ura, Stara garda Liberalnog saveza, odbornici kluba ,,Za Evropsku Prijestonicu“ i odbornik Socijaldemokrata.
Odbornici DPS-a i dva nezavisna odbornika ne prisustvuju skupštinskim zasijedanjima, dok su odbornici Demokrata pravdali odsustvo s današnjeg zasijedanja.
Đurašković je na tu funkciju prvobitno imenovan 28. februara 2022. godine, nakon lokalnih izbora koji su na Cetinju održani u decembru 2021. godine.
Njemu je mandat biti produžen do juna 2027. godine, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori u svim crnogorskim opštinama.

Tag: autoput