Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 391,02 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa. 
 
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona. 
 
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj. 
 
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura. 
 
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela. 
 
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo. 
 
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Auto-put od početka godine opslužio 391 hiljadu vozila

Na sajtu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) objavljen je tender za izbor projektanta i izvođača radova na auto-putu Bar-Boljare, dionica Mateševo-Andrijevica, saopšteno je iz javnog preduzeća Monteput.
Na <a href="https://ecepp.ebrd.com/delta/viewNotice.html?accessCode=979P3WAEZT">sajtu EBRD-a</a>, &nbsp;kako su precizirali, dostupni su svi kriterijumi, uslovi i detalji tenderske procedure koje će zainteresovani ponuđači morati da ispune.&nbsp;
- Napominjemo da je na ovom sajtu dostupan i poseban dio koji se odnosi na komunikaciju, a koji omogućava svim zainteresovanim kompanijama da postavljaju pitanja u vezi sa tenderom, ukoliko im budu potrebna pojašnjenja tenderske dokumentacije - ističu iz Monteputa.
Dodatno, na sajtu EBRD-a u toku je tender za izbor konsultanta, kao i tender za izbor nadzornog organa nad projektovanjem i izvođenjem radova za ovu dionicu auto-puta, koji treba da budu okončani do zaključenja ugovora sa projektantom i izvođačem radova.
- Očekujemo veliku zainteresovanost kompanija za projektovanje i izgradnju ove dionice, koja predstavlja važan segment u infrastrukturnom pogledu za Crnu Goru i region - naveli su iz Monteputa.

Objavljen tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na dionici Mateševo-Andrijevica

Autoputem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2,12 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 8. do 14. septembra iznosio 68,69 hiljada.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Autoputem od početka godine prošlo 2,12 miliona vozila

Privredna komora Crne Gore organizuje konferenciju, a drugi dan bio je posvećen temi razvoja premium turizma, kvalitetu iskustva i upravljanju vrijednostima, te prezentaciji premium projekata.
O premium turizmu kao uvodničar je govorio doc. dr Damir Krešić, direktor Hrvatskog instituta za turizam. On je učestvovao i na panelu koji je moderirala Mirjana Mrkalj, generalna direktorica hotela Splendid Conference &amp; Spa Resort, na kojem su takođe govorili prof. dr Bojan Zečević, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu i Yolanda Perdomo, strateg za globalni turizam iz Španije.
Damir Krešić je govorio o razvoju premium turizma i transformaciji destinacija iz pukog prostora boravka u autentičan doživljaj, ističući da se on često pogrešno poistovjećuje sa luksuzom. Kako je naglasio, premijum nije broj zvjezdica, već emocija, iskustvo i percepcija vrijednosti koju gost nosi sa sobom.&nbsp;
- Turistički proizvod čine smještaj, transport, infrastruktura i bezbjednost, dok se premium vrijednost stvara u dodatnom i proširenom proizvodu, kroz diferencijaciju i autentičnost, zato male zemlje moraju razvijati premijum ponudu jer ne mogu biti konkurentni sa velikim destinacijama- naveo je Krešić.
Kao ključne prepreke razvoju premijum turizma naveo je nedostatak (kvalitetne) radne snage, izraženu sezonalnost potražnje, dominaciju privatnog smještaja osrednjeg kvaliteta, loše prostorno planiranje i nizak nivo infrastrukturne opremljenosti.
&nbsp;- Prostor u kontekstu Hrvatske i Crne Gore predstavlja najvredniji resurs. Imate visoko vrijedni prostor sa kojim se treba odnositi sa poštovanjem- kazao je on.
Krešić je poručio da premium turizam znači manji pritisak na prostor, kvalitetnije upravljanje resursima i veću dodatu vrijednost, uz cilj da se ostvaruje manje noćenja, ali veća vrijednost po noćenju, što donosi bolje uslove rada, veće plate i manju fluktuaciju radne snage.
Moderatorka Mirjana Mrkalj je istakla jedinstvenu prednost Crne Gore za razvoj premjum turizma među kojima su blizina mora i planina, četiri lokaliteta pod zaštitom UNESCO, mogućnost autentičnih doživljaja i drugo.
&nbsp;- Premijum turizam znači doživljaj, autentičnost i emociju. Cijena se uvijek zaboravlja, a vrijednost se pamti. Premium turizam nije ono što se vidi, već što se osjeća. Autentičnost destinacije proizilazi iz spoja eno-gastro ponude i kulturno istorijskog nasljeđa. Hajde da zajedno kreiramo premijum budućnost Crne Gore- kazala je Mrkalj.
Yolanda Perdomo ukazala je da postoje dva elementa koji čine premijum iskustvo.
&nbsp;- Prvo je uživanje, jer trebate da uživate u onome što radite. Drugo je učenje, što je najvažnije za premijum proizvod. Masovna proizvodnja nema takve karakteristike. Luksuzni proizvodi moraju da ih imaju. Luksuzni klijenti to traže. Zahtijevaju određeni nivo usluge. Ljudi stare, duže žive, te se mijenja način na koji kupuju i šta traže. Destinacija mora imati strategiju koja reflektuje sve to- rekla je Perdomo.
Prema njenim riječima, bogato nasljeđe je prednost Crne Gore.&nbsp;
- Morate pokazati istoriju, kulturu, način na koji uživate u životu. Važno je da turisti imaju priliku da probaju lokalne ukuse, važni su socijalni kontakt i uživanje u hrani. Ako možete stvoriti narativ da je ovo mjesto koje je najbolje za uživanje na Mediteranu, ostvarićete uspjeh“, kazala je ona. Ukazala je na potrebnu boljeg istraživanja želja turista i duboka strategija sa tradicionalnom metodologijom kako bi se duboko razumjela potreba ljudi. „Kada precizirate vaše tržište i znate šta se sviđa ljudima sa tog tržišta stvorićete mnogo mogućnosti. Trebate da razmišljate izvan okvira To vam dozvoljava da budete konkurentni- dodala je Perdomo.
&nbsp;Bojan Zečević je ukazao da čak vodeći turistički magazini danas koriste pojam premium kao sinonim za luksuz iako to nije isto.&nbsp;
- Premium nije isto što i luksuz, ali luksuz dugoročno mora postati premijum. Luksuz se isporučuje na nivou proizvoda, a premijum na nivou destnacije- rekao je Zečević. Kaže da je premijum iskustvo destinacijsko, kontekstualno, vezano za karakter destinacije, ljude i kulturu ponašanja, niz elemenata koji su izgrađeni iznad kvalitetnog proizvoda i vanredne usluge.&nbsp;
Premijum destinaciju ne možete napraviti na drugom mjestu i nema mogućnosti imitacije.&nbsp;
- Taj pristup gradi reputaciju, lojalnost i jača tolerantnost gostiju prema promjenama, poput aktuelnih u visini poreza-- kazao je Zečević. Dodaje da premijum radna snaga mora biti sposobna da pruži premijum uslugu te da za to bude bolje plaćena, te da posjeduje situacionu inteligenciju, operativnu pismenost i emocionalnu stabilnost da bi gosta motivisala da ponovo dođe. Crnoj Gori je poručio da uradi istraživanje tržišta premijum gostiju, uradi njegovu segmentaciju, kao i diferencijaciju mikro destinacije.
Interaktivnu sesiju posvećenu premijum projektima vodila je Anđa Vukčević Zorić, direktorica Turističkog centra Vučje. Projekte su predstavili arhitektica Vlasta Mandić, Sokol Hoxha, počasni konzul naše države u Albaniji, predsjednik Udruženja turoperatora Albanije i osnivač agencije „Shkodra Travel“, te Luka Bulatović, vlasnik i izvršni direktor kompanije „Explorer“.
Anđa Vukčević Zorić, govoreći o održivom razvoju turizma, istakla je da se Ski centar Vučje oslanja na ekološke proizvode i najbolje resurse koje priroda nudi, uz stalni fokus na očuvanje životne sredine, te da su strateški radili na diversifikaciji ponude i razvoju novih proizvoda, prevazilazeći isključivo standardne zimske usluge. Istakla je da je deja vodilja da se od prirode uzme samo ono najbolje, ali na odgovoran i dugoročno održiv način.&nbsp;
- Naš cilj je da koristimo ekološke proizvode i da smanjimo uticaj na životnu sredinu, jer samo tako možemo graditi održiv i kvalitetan turistički proizvod- kazala je ona. Pametno korišćenje prirodnih resursa, odgovorno upravljanje i ekološka svijest, mogu biti ključni faktor u pozicioniranju premium turističke destinacije.
Vlasta Mandić upozorila je da nekontrolisana urbanizacija i masovni turizam ugrožavaju univerzalne vrijednosti Kotora, uz opasnost da grad bude izbrisan sa Liste svjetske baštine UNESCO-a. Kaže da današnji razvoj vodi ka saobraćajnom, prostornom i društvenom kolapsu, uz iseljavanje starog jezgra i degradaciju kulturnog pejzaža, što dugoročno šteti i turizmu i lokalnoj zajednici. Predstavila je uspješne „premium“ projekte kulturnog turizma zasnovane na nematerijalnoj baštini, gastronomiji, tradiciji i identitetu Kotora, koji su doprinosili kvalitetnijem i održivijem razvoju.&nbsp;
- Nova strategija turizma i usklađeni prostorni planovi moraju biti imperativ, ako želimo očuvati baštinu i ostvariti cilj boljih dana turizma- zaključila je Mandić.
Prema riječima Sokola Hoxhe, Crna Gora ima potencijal da bude premijum destinacija Mediterana, a to traži infrastrukturu. Kvalitet čini profesionalna usluga i moderna infrastruktura, autentičnost, lokalna kultura, priroda i gastronomija,. a trajnost – zelena gradnja i odgovorno upravljanje. Smatra da Albanija i Crna Gora treba da imaju blisku saradnju u turizmu.&nbsp;
- Potrebno je osmisliti zajedničke premijum turističke pakete te da turisti ovdje dolaze i sa aerodroma u Tirani. Balkan može da bude premijum destinacija sa ponudom za cijelu godinu i to kroz integrisane balkanske ture- rekao je.
Luka Bulatović, predstavio je bogat portfolio svoje kompanije koji obuhvata hotele, restorane, avanturističke parkove i kampove. Ukazao je na ekološke prakse koje slijede svi projekti kompanije Explorer, ali i upozorio na ograničenja koja dolaze proglašavanjem prostora za parkove prirode i zaštićena područja.&nbsp;
- Crnoj Gori za premijum proizvod nedostaje kvalitetno planiranje. Većinu zemlje smo zaštitili zato što nismo radili na planskoj dokumentaciji. Sve češće dobijamo neki novi prostor koji je prepoznat kao park prirode. Crna Gora može da izgradi toliko stvari i premijum proizvode, ali ne dozvoljavamo ljudima koji imaju ideju i viziju da ti proizvodi zažive- poručio je Bulatović.

PKCG: Premium turizam, manji pritisak na prostor, a kvalitetnije upravljanje resursima i veća dodata vrijednost

Budžet za narednu godinu karakterišu pozitivni ekonomski trendovi, stabilna inflacija i snažan investicioni ciklus, smatraju predstavnici Vlade, dok privreda i poslovna zajednica tvrdi da nije dovoljno razvojno orijentisan i ne obezbjeđuje neophodna sredstava za jačanje konkurentnosti.
Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstrvu finansija, Bojan Paunović, kazao je da snažna potrošnja domaćinstava, povećanje minimalne i prosječne zarade i penzije, reforma poreske politike i poslovnog ambijenta, rast investicione aktivnosti i nastavak rasta u turizmu, čine osnovne pretpostavke makroekonomskog scenarija u srednjem roku.
- Shodno osnovnom makroekonomskom scenariju, crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,2 odsto - rekao je Paunović na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
On je naveo da se, usljed usporavanja inflatornih pritisaka na evropskom nivou, očekuje održavanje stabilne stope inflacije koja će prosječno iznositi 2,5 odsto u periodu od naredne do 2028.
Na osnovu makroekonomske projekcije, budžet za narednu godinu utvrđen je na nivou od 3,79 milijardi eura.
- Stabilnost prihoda u srednjem roku, i pored značajnog smanjenja poreskog opterećenja na rad, obezbjeđuje se kroz implementaciju novih mjera fiskalne politike i unapređenja poslovnog ambijenta - saopštio je Paunović.
U oblasti poreske politike, glavni cilj se odnosi na stvaranje uslova za sveobuhvatnu reformu poreskog sistema, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta, jačanja konkurentnosti privrede i unapređenja uslova za privlačenje investicija.
- Nominalni rast rashoda u narednom trogodišnjem periodu prevashodno je uslovljen rastom izdvajanja za finansiranje kapitalnih izdataka kojima se finansiraju infrastrukturni projekti, rastom transfera za socijalnu zaštitu, po osnovu projektovanog usklađivanja penzionih i socijalnih davanja, transfera institucijama, pojedincima, NVO-u i javnom sektoru - objasnio je Paunović.
Projektuje se i zadržavanje prosječnog deficita budžeta u trogodišnjem periodu na nivou od 2,9 odsto i nivo neto javnog duga od oko 59 odsto.
Posmatrajući programsku strukturu budžeta, najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja, javnih finansija, zdravstva, obrazovanja, nauke i sporta, javne bezbjednosti i odbrane.
- Snažan investicionalni ciklus u kontinuitetu će podržavati prospekt ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija, a prije svega u oblasti turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora telekomunikacije i IT-a - dodao je Paunović.
Član Senata Državne revizorske institucije (DRI), Milan Dabović, kazao je da je predloženi budžet, koji su preuzeli sa sajta Ministarstva finansija, u tehničkom smislu odlično pripremljen i da je dokument validan za raspravu u Odboru i parlamentarnoj proceduri.
On je, komentaršući, pitanje deficita koji nastaje po osnovu socijalnih davanja, kazao da imamo rastući trend socijalne zaštite, posebno kada se radi o penzionim pravima.&nbsp;
- Tu je potrošnja projektovana na nivou od 837 miliona eura. Doprinosi su projektovani na nivou 399 miliona EUR, dok je 430 miliona EUR deficit u odnosu na namjenske prihode - precizirao je Dabović.&nbsp;
Predstavnica Centalne banke (CBCG), Marijana Mitrović Mijatović, rekla je da je vrhovna monetarna institucija ocijenila da je Predlog budžeta za narednu godinu pripremljen na pretpostavkama stabilizovanih makroekonomskih kretanja, sa umjerenim ekonomskim rastom, ali i dalje prisutnih fiskalnih rizika koji proizilaze iz rasta javnog duga, visokih potreba za refinanasiranjem i prisutne spornе makroekonomske pritiske, kao i domaćе strukturne ranjivosti.&nbsp;
- Uočava se nastavak stimulativne fiskalne politike kroz izdvajanje za tekuću potrošnju, što, iako ova politika kratkoročno stimuliše agregatnu potražnju, mi smo ipak u CBCG stava koji je podijelio i Međunarodni monetarni fond (MMF), da se mora uraditi korelacija rasta plata, odnosno fiskalne potrošnje sa onim što su produktivnost rada, u cilju sprečavanja inflatornih pritisaka i erozije konkurentnosti - kazala je Mitrović Mijatović.
Potpredsjednik Privredne komore (PKCG), Dragan Kujović, kazao je da budžet nije dovoljno razvojno orijentisan, jer uglavnom sadrži mjere koje mogu donekle podstaći razvoj privrede u narednom peirodu, ali samo u slučaju da se uspješno realizuju predviđeni kapitalni projekti.
- Održivi rast prihoda je ključno pitanje za dugoročno stimulativnu ulogu budžeta. Rast prihoda se velikim dijelom oslanja na potrošnju, a ne na stvaranju nove vrijednosti, a znamo da bez jačanja produktivnosti nema razvoja - naglasio je Kujović.
On smatra da kapitalni budžet, iako povećan za 25 miliona EUR, nije dovoljan kako bi se postigao efekat koji očekuju u Ministarstvu finansija.
- Nema novih programa podrške u odosu na prethodne budžete kroz direktne podsticaje, nema grantova, nema poreskih olakšica, razvojnih fondova - rekao je Kujović.
Izvršna direktorica Savjeta stranih investitora Crne Gore (SSICG), Arijana Nikolić Vučinić, kazala je da podrška razvoju konkurentnosti privrede još nije dobila značajno mjesto u budžetu.
- Ministarstvo ekonomskog razvoja, za razvoj konkurentnosti privrede, izdvaja mali iznos u odnosu na tekuću potrošnju, što je prepoznato kao jedna od preporuka u Bijeloj knjizi koja je ponavlja iz godine u godinu - rekla je Nikolić Vučinić.
U SSICG smatraju da u narednom periodu treba povećati opredijeljena sredstva za kapitalne projekte, posebno one koji se odnose na putnu infrastruktru.
- Takođe je bitno da politike koje se odnose na strance i strane investitore budu predvidive i podsticajne - dodala je Nikolić Vučinić.
Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG), Slobodan Mikavica, kazao je da je predloženim budžetom prilično realno prikazano stanje, ali da postoje i određeni nedostaci.
- Podsticaji za privredu nijesu na potrebnom nivou, s obzirom na to da su izostale mjere koje bi jačale konkurentnost. Podsticajne mjere su morale biti veće i konkretnije - poručio je Mikavica.
On je dodao da je izostala i strategija borbe protiv sive ekonomije i gubitka prihoda u dijelu turističkog sektora.
Mikavica smatra da će inflacija definitivno biti veća od tri odsto, što će uticati na standard građana, ali ne i na budžet.
Predstavnica Saveza sindikata (SSCG), Nataša Vukašinović, rekla je da joj je žao što nije došlo do usklađivanja termina sa Socijalnim savjetom, jer bi Predlog budžeta trebalo da bude i predmet diskusije na tom tijelu.
- Sindikati imaju zahtjev da se u okviru kolektivnog pregovaranja i opšteg kolektivnog ugovora do kraja godine dogovorimo oko usklađivanja obračunske vrijednosti koeficijenta i koeficijenta složenosti poslova, kako bismo preslikali ono realno stanje isplata visina zarada u Crnoj Gori u ovom trenutku, s obzirom na to da je došlo do nekih različitosti u odnosu na ono što predviđa opšti kolektivni ugovor - navela je Vukašinović.&nbsp;
Ona je rekla da su u međuvremenu imali neka povećanja minimalnih zarada, pa bi to sve trebalo uskladiti.
Sjednica Odbora nastaviće se sjutra, a učešće će, pored predlagača, uzeti i članovi tog skupštinskog tijela.

Vlada najavljuje stabilan rast od 3,2 odsto, privreda nezadovoljna razvojnim aspektom budžeta

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu &nbsp;krivičnu prijavu protiv čelnika energetskog sektora zbog krivičnih djela zagađenje životne sredine i zloupotreba službenog položaja, a u vezi sa ekološkom rekonstrukcijom Termolektrane (TE) Pljevlja i zagađenjem vazduha u tom gradu, saopšteno je iz tog pokreta.
&nbsp;Kako su pojasnili, Abazović je prijavu podnio protiv predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutina Đukanovića, članova Odbora, kao i protiv izvršnog direktora Zdravka Dragaša i ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića.
Abazović je, na konferenciji za novinare, kazao da dokumenta, koja EPCG krije, pokazuju da su sami sebi dali saglasnost za probni rad.
To je, kako je naglasio, nezakonito, jer je to posao nadležnih inspekcija.
- Građani Pljevalja treba da znaju da je šačica ljudi zbog svojih foteljaških interesa dozvolila da se njihova djeca truju- rekao je Abazović.
Kako se navodi u saopštenju, Abazović je objavio i dokumenta koja ukazuju na to da je Odbor direktora, na predlog šest rukovodilaca TE Pljevlja, pustio u probni rad TE, bez odobrenja nadležnih inspekcija.
&nbsp;- Dokumenta pokazuju i da je inspekcija iz medija saznala da je TE puštena u pogon, te da je nakon toga izvršila nadzor i dala rok od osam dana TE da se izjasni da li je završila potrebne radove- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da je inspektor najavio, kako se navodi u dokumentu od 11. decembra, da će donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za probni rad.
- Ovo je presedan urađen sa umišljajem jer ovi ljudi koji su potpisali saglasnost nisu toliko nezaveni da ne znaju da to nije njihov posao, već da je to nadležnost inspekcije. Saglasnost je potpisalo šest ljudi da se razvodni odgovornost- naveo je Abazović.
On je naglasio da ne rade mjerači zagađenosti vazduha TE.
&nbsp;- Vjerujem da su ih isključili namjerno kako se ne bi znalo kakva je zagađenost. TE mjeri zagađenost vazduha od kad je nastala, samo od 1. decembra ti aparati ne rade- kazao je Abazović.
&nbsp;U obrazloženju krivične prijave, kako su saopštili iz GP URA, navodi se da je nakon puštanja TE u Pljevljima u probni rad 1. decembra, porasla zagađenost vazduha sumpor dioksidom, što je dovelo u pitanje zdravlje građana, koji se u velikom broju obraćaju zdravstvenim ustanovama u Pljevljima.
- Ekološka rekonstrukcija nije urađena u skladu sa zakonom, jer nije dobila neophodne dozvole. Nijedan segment koji se tiče ekološke rekonstrukcije nije stavljen u funkciju, što je bio glavni i jedini razlog za prekid njenog rada na osam mjeseci- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da su, umjesto da nadležni procijene da li su ispunjeni standardi ekološke rekonstrukcije da TE počne probni rad, saglasnost dali vršilac dužnosti direktora TE Bojan Đordan, tehnički direktor Ljubiša Đurković i još nekoliko rukovodilaca.
&nbsp;Iz GP URA su naglasili da to po zakonu nije njihova nadležnost.
&nbsp;- Predlog odluke Odboru direktora EPCG o potvrđivanju saglasnosti za puštanje u rad postrojenja, uz navode da se radi o hitnosti donošenja odluke, potpisao je Đordan- navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, rukovodstvo i menadžment EPCG i Ministarstvo energetike na čelu sa Šahmanovićem nijesu vršili svoje službene dužnosti i dozvolili su puštanje u rad TE, čime su počinili zloupotrebu službene dužnosti", kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz GP URA su pozvali SDT da pribavi od EPCG podatke sa njihovih sistema za kontinualni monitoring dimnih gasova, kako bi se vidjeli efekti ekološke rekonstrukcije, ukoliko ih uopšte ima, kroz smanjenje emisija praškastih čestica, sumpornih i azotnih oksida.
&nbsp;- Ovo je jedan od najozbiljnijih talasa zagađenja vazduha u posljednjih nekoliko godina u Pljevljima. Prema dostupnim podacima, koncentracija sumpor-dioksida, jednog od najštetnijih zagađivača, prije dva dana dostigla je 805 mikrograma po metru kubnom vazduha, višestruko iznad dozvoljene dnevne granične vrijednosti od 125- kazali su iz GP URA.
&nbsp;Oni su naglasili da od SDT-a očekuju da istraži uz čiju saglasnost je TE puštena u probni rad, da li su ispoštovane odredbe Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i da li su svi nadležni inspekcijski organi dali potrebne saglasnosti za puštanje u probni rad.
Šef poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar kazao je da su poslanici vlasti na Odboru za ekonomiju odbili njihov zahtjev za kontrolnim saslušanjem nadležnih u ovom slučaju.
&nbsp;- Bez obzira na to što u ovom trenutku nemamo bitnije pitanje u državi od situacije u Pljevljima gdje se građani i danas truju- dodao je Konatar.

Abazović: EPCG poslovala nezakonito, TE Pljevlja puštena u probni rad bez odobrenja inspekcije

Primjenom standarda Evropskog suda za ljudska prava u svom radu, Državno tužilaštvo jača profesionalizam i efikasnu zaštitu ljudskih prava, ocijenjeno je na sastanku vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Mirka Đukovića, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
- Vrhovni državni tužilac čestitao je Đukoviću na imenovanju i poželio mu uspješan rad, upoznavši ga sa aktivnostima koje Državno tužilaštvo sprovodi u cilju unapređenja standarda u oblasti ljudskih prava. Posebno je istaknuto donošenje obavezujućih uputstava, koja već daju vidljive rezultate i doprinose kvalitetu postupanja tužilaštava- navodi se u saopštenju.
Đuković je naglasio da je snažna i kontinuirana međuinstitucionalna saradnja od suštinskog značaja za unapređenje postupanja, posebno u dijelu uspostavljanja i dosljedne primjene mehanizama koji obezbjeđuju efikasnu zaštitu ljudskih prava.
Aktivnosti Radnog tima za praćenje tužilačke i sudske prakse, važećih propisa, kao i prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde formiranom u Vrhovnom državnom tužilaštvu, dodatno doprinose usklađivanju domaće i evropske pravosudne prakse, poručeno je na sastanku.
- Sagovornici su saglasni da je otvorena i kontinuirana saradnja Tužilaštva i zastupnika pred ESLJP od važnosti za unapređenje postupanja i smanjenje rizika od utvrđivanja povreda Evropske konvencije o ljudskim pravima- zaključuje se u saopštenju,

Marković sa Đukovićem: Tužilaštvo usklađuje praksu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Novović primio 4.222 eura, odmah iza njega Jovićević sa 4.202

Bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu „Crnogorsko primorje“ Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka, obratili su se Odboru direktora sa zahtjevom da postupi po rješenju inspektorke rada koja je ustanovila da izvršni direktor Krsto Radović nije ispunjavao uslove za imenovanje na tu funkciju, što su tvrdila i njih dvojica i taj stav „platili“ otkazima. Prethodno su se u dva navrata obratili predsjedniku Odbora direktora Zoranu Lakušiću koji im nije odgovorio. <h2>&nbsp;PONIŠTITI ODLUKE</h2> Rješenje Inspekcije rada potvrdilo je i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, koje je odbilo žalbu Lakušića. - Molimo vas da inicirate zakazivanje sjednice Odbora direktora na kojoj će biti prva tačka razmatranje rješenja Ministarstva rada i razrješenje Krsta Radovića sa mjesta izvršnog direktora. Druga tačka - odluka o naplati potraživanja svih plata i naknada isplaćenih Radoviću. Treća tačka - poništenje svih odluka koje je Radović donio uključujući odluke o prestanku radnog odnosa – zahtijevaju Ružičić i Ognjenović u dopisu dostavljenom Odboru direktora. Ocijenili su da je neophodno da Odbor otkloni nepravilnost na koju je ukazano u rješenju Inspekcije rada i da razriješi Krsta Radovića, te da poništi sve odluke koje je on donio kao nezakonito imenovani izvršni direktor, uključujući i njihove otkaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NE ISPUNJAVA USLOVE: Krsto Radović(Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Vjerujući da je Zoran Lakušić to sakrio od vas, koristimo ovu priliku da vas o istom obavijestimo i da vas sa istim upoznamo. Dovoljno će biti da samo pročitate rješenje i sve će vam biti jasno. Obzirom da ste ga za vršioca dužnosti zajedno predložili i imenovali, a kasnije kao članovi Komisije za imenovanje i članovi Odbora direktora izabrali za izvršnog dikretora, direktno ste odgovorni za sve njegove postupke koji su se potvrdili kao nezakoniti – istakli su oni u dopisu. <h2>&nbsp;NAPLATITI ŠTETU</h2> Radović je, dodaju, „za 12 mjeseci inkasirao cc 48.000,00€, pokrenuo u istom danu 25 disciplinskih postupaka, zaposlio je i angažovao 20-tak lica“, a nezakonito je, ističu, uručio i otkaze njima dvojici.&nbsp; - Pričinjavajući štetu Društvu preko 100.000,00€ koju ćete morati, sve su prilike, nadoknaditi solidarno, plus onu štetu koju će Borislav Ivanković (smijenjeni izvršni direktor p.a) naplatiti od Društva zbg nezakonite smjene. Oni u pozvali članove Odbora direktora da ne ignorišu njihove mejlove, jer, istakli su, „ne primate preko 1000 € naknade, plus komisije da bi ste usvajali sve što vam Lakušić stavi na dnevni red, nego da bi radili u interesu države Crne Gore i Društva u kojem ste na poziciji - članovi Odbora direktora“. - Zbog svega prethodno navedenog predlažemo da strah da razriješite gospodina Radovića, kako bi sačuvali svoje fotelje, ne bude veći od straha da radite po zakonu – poručili su njig dvojica Odboru direktora. Podsjetili su i da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje rješenja i upozoriili da nepostupanje po rješenju Inspkecije rada za sobom povlači krivičnu i prekršajnu odgovornost. Iskazali su nadu „da imenovanje u neku od komisija neće imati za posljedicu da na ovo“ zažmure. Naglasili su i da će resorna ministarstva koja su delegirala, svako svoga kandidata za Odbor direktora, upoznati sa njihovim postupcima u Regionalnok vodovodu. <h2>&nbsp;POTVRDA MINISTARSTVA</h2> Portal ETV objavio je 9. decembra da Ministarstvo rada potvrdilo rješenje Inpskecije rada da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – citirali smo dio rješenja Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjetili smo da haotično stanje u Regionalnom vodovodu traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića.&nbsp; - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su oni tada za naš portal. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. <h2>&nbsp;POLITIČKE TRGOVINE</h2> Zbog montiranih disciplinskih postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Zoran Lakušić prošle godine u decembru, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, podnio je ostavku ali je Vlada do danas nije konstatovala?! Ružičić i Ognjenović za Portala ETV ocjenjuju da je „i Vlada svojim nečinjenjem postala saučesnik u nezakoniti radnjama u Regionalnom vodovodu“. - Obraćali smo im se više puta da preduzmu korake za razrješvanje situacije u preduzeću, ali smo ostali bez odgovora – podsjećaju naši sagovornici. I Regionalni vodovod, kao i ostala državna preduzeća u Crnoj Gori, žrtva je političkih trgovina i uticaja, a „visoku cijenu plaćaju“ oni koji se suprotstave ili samo ukažu na nezakonitosti i odluke koje su na štetu kompanija. Ružičiću i Ognjenoviću uručeni su otkazi. &nbsp;&nbsp;

Tag: autoput-princeza-ksenija