Broj poginulih u zemljotresu, jačine šest stepeni prema Rihterovoj skali, koji je pogodio Avganistan, porastao je na 800. Humanitarna agencija UN-a navodi da preliminarni izvještaji ukazuju na to da je najmanje 800 ljudi poginulo u četiri provincije u Afganistanu. Kancelarija Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) navodi da se procjenjuje da je najmanje 2.000 ljudi povrijeđeno, od kojih se mnogi nalaze u udaljenim i planinskim područjima gdje nema pristupa spasilačkim ekipama. - Vjeruje se da je najmanje 12.000 ljudi direktno pogođeno zemljotresom, uključujući oštećene zgrade ili infrastrukturu - saopštila je OCHA. U oktobru 2023. godine, više od 2.000 ljudi je poginulo nakon snažnog zemljotresa jačine 6,3 stepena Rihterove skale koji je pogodio zapadni Afganistan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090117094_751e786731d16f0a7bb66d0bb66c275016534b8d186215bde6ddf21638b36544.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090117094_751e786731d16f0a7bb66d0bb66c275016534b8d186215bde6ddf21638b36544" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Afghanistan Earthquake"><figcaption>Povrijeđena osoba se nosi k vojnom helikopteru koji je sletio radi evakuacije povrijeđenih žrtava zemljotresa koji je usmrtio mnoge ljude i uništio sela u istočnom Afganistanu, u Mazar Dari, provincija Kunar(Photo: AP photo/Wahidullah Kakar)Copyright 2024 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption></figure>  Katastrofa će dodatno opteretiti resurse talibanske administracije koja se već bori s krizama poput naglog pada strane pomoći i deportacija stotina hiljada Afganistanaca iz susjednih zemalja. Sharafat Zaman, glasnogovornik Ministarstva zdravstva u Kabulu, pozvao je na međunarodnu pomoć. - Potrebna nam je jer je ovdje mnogo ljudi izgubilo živote i domove - kazao je. Vojni spasilački timovi djeluju u cijeloj regiji, saopštiilo je ministarstvo odbrane, a 40 letova prevezlo je 420 ranjenih i mrtvih. Navodi se i da bi broj žrtava mogao porasti kako spasilački timovi pristupaju izolovanim područjima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090117094_1d77b3d427a123c0e62e712d71dc03e0a680a7a2e0acac82b65f00c8da3f95e5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090117094_1d77b3d427a123c0e62e712d71dc03e0a680a7a2e0acac82b65f00c8da3f95e5" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="avganistan/zemljotres "><figcaption>Mještani se okupljaju oko vojnog helikoptera koji je sletio radi evakuacije povrijeđenih žrtava zemljotresa koji je usmrtio mnoge ljude i uništio sela u istočnom Afganistanu, u Mazar Dari, provincija Kunar, Afganistan(Photo: AP photo/Wahidullah Kakar)Copyright 2024 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Broj poginulih u zemljotresu u Avganistanu porastao na 800: Talibani zatražili međunarodnu pomoć

Zvaničnici u Avganistanu su objavili nove podatke o broju poginulih u zemljotresu, te su saopštili da je broj žrtava veći od 600.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Talibana izvještava da je broj poginulih u zemljotresu u istočnom Avganistanu porastao na 610.
U saopštenju se navodi da je povrijeđeno više od 1.300 ljudi.
Zemljotres jačine šest stepeni Rihterove skale pogodio je planinsku istočnu regiju Avganistana u nedjelju u 23:47 po lokalnom vremenu.
Povrijeđene osobe se sa aerodroma kolima hitne pomoći prevoze u regionalne bolnice na liječenje.
Vlada tvrdi da su svi civilni i vojni zvaničnici uključeni u odgovor na katastrofu.

Više od 600 ljudi poginulo je u zemljotresu u Avganistanu

Dvadeset pet osoba je poginulo, a 27 je povrijeđeno kada se putnički autobus prevrnuo u Kabulu, saopštili su danas avganistanski talibani.
Do nesreće je došlo rano ujutru u četvrti Argandi, a autobus je prevozio putnike sa juga zemlje.
Uzrok nesreće je, po svoj prilici, „nasilnička“ vožnja, saopštio je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova.
U Avganistanu se prošle nedjelje desila još jedna velika saobraćajna nesreća, u sudaru u provinciji Herat na zapadu zemlje, kada je poginulo 80 osoba.

Prevrnuo se putnički autobus u Avganistanu, poginulo 25 osoba

Talibani proslavljaju danas četvrtu godišnjicu povratka na vlast u Avganistanu, ojačani ruskim priznanjem vladi, i uz nadu da će to slijediti i druge zemlje.
Predviđene su parade u više gradova, kao i u centru Kabula, gdje će iz helikoptera biti izbacivano cvijeće i istaknute crno-bijele zastave Islamskog emirata Afganistana za Dan pobjede, koji obilježava ponovo zauzimanje glavnog grada 15. avgusta 2021. godine.
Već od sinoć talibani su se okupili na raskrsnici koja vodi do američke ambasade ispaljujući vatromet i mašući velikim zastavama, prenosi novinar Frans presa.
Vojna parada koja je održavana prethodnih godina na bazi Bagram, bivšeg centra zapadnih operacija protiv talibanske pobune tokom rata (2001-2021) neće biti organzovana danas. Proslave su otkazane, rekao je jedan talibanski zvaničnik za Frans pres koji nije želio da mu se navede ime.
Talibanska vlada je i dalje isključena iz međunarodne zajednice koja kritikuje mjere protiv slobode preduzete u ime ultrarigorozne interpretacije islamskog zakona i koje su prije svega usmjerene protiv žena.
Međunarodni krivični sud početkom jula izdao je naloge za hapšenje dvojice talibanskih lidera zbog progona Avganistanki kojima je zabranjeno pohađanje univerzeta, odlazak u sportske sale, ustanove za njegovanje ljepote, parkove, kao i brojna radna mjesta.
Ali talibanska vlada koja se bori da bude prihvaćena u međunarodnoj zajednici je upravo imala pobjedu sa ruskim priznanjem.
Pored toga Kabul održava bliske veze, čak i bez zvaničnog priznanja sa zemljama centralne Azije, Kinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima između ostalih.
Talibanska vlada objavila je da su održani razgovori u Kabulu sa norveškim, britanskim i američkim zvaničnicima.
Specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija pozvali su danas međunarodnu zajednicu da ne normalizuje odnose sa talibanima i da odbace njihov "nasilni i autoritaran režim".
Oni su ocijenili da talibani sprovode vlast "bez legitimiteta" i pokazuju "flagrantan prezir za ljudska prava, jednakost i nediskriminaciju".

Talibani proslavljaju četvrtu godišnjicu na čelu Avganistana

Talibani su mučili i prijetili Avganistancima koji su prisilno vraćeni iz Irana i Pakistana, navodi se u danas objavljenom izvještaju Ujedinjenih nacija.
Pakistan i Iran protjeruju milione Avganistanaca za koje kažu da ilegalno žive u njihovim zemljama.
Avganistanske vlasti su pozvale državljane da se vrate, obećavajući amnestiju za svakoga ko je otišao nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine.
Međutim grupe koje se zalažu za ljudska prava i Ujedinjene nacije su više puta upozoravale da su neki od onih koji se vraćaju u opasnosti od progona zbog pola, veza sa bivšom administracijom ili profesije.
U izvještaju misije UN u Avganistanu navodi se da su nad nekim ljudima ozbiljno kršena ljudska prava, uključujući mučenje, zlostavljanje, proizvoljno hapšenje i prijetnje talibana.
Drugi su se skrivali ili preselili iz straha od odmazde talibana.
Bivši zvaničnik avganistanske vlade rekao je misiji UN da je, nakon povratka u Avganistan 2023. godine, bio pritvoren i mučen štapovima i kablovima. Bio je davljen u vodi i podvrgnut lažnoj egzekuciji.
Jedna nebinarna osoba rekla je da je pretučena, uključujući i udarce pištoljem.
Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk rekao je da niko ne bi trebalo da bude vraćen u zemlju u kojoj se suočava sa rizikom od progona zbog svog identiteta ili lične istorije.
Žene i djevojčice su proganjane zbog pola, dodao je.
Talibani su uveli stroga ograničenja avganistanskim djevojčicama i ženama, kojima je ukinuto obrazovanje poslije šestog razreda, pravo na rad i pristup mnogim javnim prostorima.
Odgovarajući na izvještaj, talibanske vlasti su negirale zlostavljanje avganistanskih povratnika i odbacile navode o hapšenju, nasilju, zastrašivanju ili odmazdi zbog njihovog identiteta ili lične istorije.
Avganistancima koji se vraćaju iz susjednih zemalja obezbijeđene su olakšice vezane za dokumentaciju, prevoz, preseljenje i drugu pravnu podršku, rekli su, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova pruža "topao doček".

Ujedinjene nacije: Talibani su mučili Avganistance protjerane iz Pakistana i Irana

Šest rudara je poginulo, a 18 povrijeđeno u urušavanju rudnika uglja na sjeveru Avganistana, saopštile su lokalne vlasti.
Dio rudnika, koji se nalazi u regionu Baglan, iznenada se urušio. Poginulo je šest rudara i povrijeđeno 18 drugih, rekao je za AFP Sajed Mustafa Hašimi, lokalni zvaničnik zadužen za informisanje i kulturu.
Povrijeđeni su hospitalizovani, dodao je on, ne precizirajući težinu povreda.
Avganistanska rudarska industrija se slabo održava, a smrtonosne nesreće su česte.
Pored uglja, Avganistan vadi mermer, minerale, zlato i drago kamenje, ali radnici često rade u rudimentarnim jamama bez odgovarajuće opreme ili zaštitne opreme.
U decembru 2024. godine, 22 muškarca su bila zarobljena u urušavanju rudnika uglja u sjevernoj provinciji Samangan, ali su na kraju spašeni.
U regionu Baglan, najmanje deset rudara je poginulo u februaru 2022. godine nakon što su bili zarobljeni pod zemljom kada se urušio drugi rudnik uglja.

U Avganistanu šest poginulih u urušavanju rudnika

Britanija je uspostavila tajni plan za dovođenje hiljada Avganistanaca u Veliku Britaniju nakon što su njihovi lični podaci otkriveni u jednom od najtežih afera kršenja podataka u zemlji, što ih je dovelo u opasnost od odmazde talibana nakon njihovog povratka na vlast.
Zabrinutost da bi pojedinci mogli biti meta talibana navela je prethodnu konzervativnu vladu da uspostavi plan preseljenja, koji je uključivao hiljade ljudi i procijenjen je da će vladu koštati oko dvije milijarde funti, piše Rojters.
Curenje informacija Ministarstva odbrane početkom 2022. godine, koje je dovelo do objavljivanja podataka na Fejsbuku sljedeće godine, i tajna preseljenja bili su predmet koji je sprečavao medije da izvještavaju o tome šta se dogodilo, a koju je sud ukinuo u utorak.
Britanski ministar odbrane Džon Hili izvinio se zbog curenja informacija.
-- Ovaj ozbiljan incident sa podacima nikada nije trebalo da se dogodi - rekao je Hili poslanicima u Donjem domu.
Incident se ubraja među najgore bezbjednosne propuste u modernoj britanskoj istoriji zbog troškova i rizika po živote hiljada Avganistanaca, od kojih su se neki borili zajedno sa britanskim snagama do njihovog haotičnog povlačenja 2021. godine.
Hili je rekao da je oko 4.500 Avganistanaca i članova njihovih porodica preseljeno ili je na putu ka Britaniji u okviru ranije tajne šeme.
Ali je dodao da nikome drugom iz Avganistana neće biti ponuđen azil zbog curenja podataka. Rekao je da britanska Vlada nije pronašla dovoljno dokaza o namjeri talibana da vrše odmazdu protiv bivših zvaničnika.
U reviziji, čiji je rezime takođe objavljen u utorak, navodi se da je više od 16.000 ljudi preseljeno u Veliku Britaniju do maja ove godine.
Sve se ovo dešava u trenutku kada su javne finansije Velike Britanije u problemu, a desničarska, antiimigraciona politička stranka Reformska Velika Britanija vodi u anketama javnog mnjenja.

Oko 16.000 Avganistanaca tajno preseljeno u Veliku Britaniju

U Kandaharu na jugu Avganistana učenici i nastavnici ostavili su svoje pametne telefone kod kuće, jer je zabranjeno da se nose u školu, prenijela je danas agencija Frans pres.
Vlasti su zabranu obrazložili željom da projačaju koncentraciju na časovima i poštovanje islamskog zakona.
Direktiva regionalnog Odeljenja za obrazovanje objavljena u ponedjeljak odnosi se na učenike, nastavnike i administrativno osoblje u osnovnim, srednjim i višim školama.
- Odluka je donijeta kako bi se sačuvala disciplina i koncentracija učenika - navodi se u saopštenju odjeljenja.
Tekst, za koji se tvrdi da je u skladu sa islamskim zakonom, optužuje pametne telefone da uništavaju mlađu generaciju.
Prije nedjelju dana, vrhovni vođa talibana, emir Hibatulah Ahundžada pozvao je talibanske zvaničnike i vjerske vođe da smanje upotrebu pametnih telefona.

U Avganistanu zabranjeni telefoni u školama

Sjedinjene Američke Države (SAD) najavile su da će ukinuti Privremeni zaštićeni status (TPS) za Avganistance, što će hiljade ljudi dovesti u rizik od deportacije u Avganistan pod kontrolom talibana.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti (DHS) objavilo je 12. maja da TPS za Afganistan ističe 14. jula, a ta odluka će uticati na oko devet do 12 hiljada Avganistanaca koji trenutno legalno žive i rade u SAD-u putem tog programa.
Međutim, organizacije za ljudska prava i avganistanske izbjeglice osuđuju tu odluku, upozoravajući da ona ugrožava živote i ignoriše stvarne uslove na terenu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
DHS je saopštio da se odluka o ukidanju TPS-a temelji na procjeni da su se uslovi u Avganistanu “dovoljno poboljšali” i da više ne ispunjavaju zakonske kriterijume za ovaj status.
U saopštenju se dodaje da je ministarka unutrašnje bezbjednosti Kristi Noem takođe zaključila da je dozvoljavanje avganistanskim državljanima da privremeno ostanu u SAD-u “protivno nacionalnim interesima SAD-a”.
Ministarstvo je sikazalo zabrinutost za nacionalnu bezbjednost i moguće prevare, tvrdeći da se neki pojedinci sa TPS statusom istražuju zbog prijetnji po javnu i nacionalnu sigurnost.
Nakon povlačenja američkih i NATO trupa, talibanski borci su zauzeli Kabul i srušili vladu koju je podržavao Zapad.
Od tada su talibani uveli strogo tumačenje šerijatskog prava, ukidajući prava i slobode – posebno žena i djevojčica, kojima je sada zabranjeno srednjoškolsko obrazovanje i većina poslova.
Izvještaji Ujedinjenih nacija i organizacija za ljudska prava dokumentovali su brojne slučajeve kršenja ljudskih prava, uključujući vansudska pogubljenja, prisilne nestanke, torturu i javna bičevanja, naročito usmjerena protiv bivših zvaničnika, pripadnika sigurnosnih snaga i onih koji se protive vlasti.

SAD ukidaju zaštićeni status za Avganistance

Talibanska vlada je dodala šah na listu zabranjenih aktivnosti, klasifikujući to kao kockanje i kršenje moralnih vrijednosti, saopštila je danas avganistanska Uprava za sport.
&nbsp;Šah se smatra „sredstvom za klađenje“, što je zabranjeno zakonom o širenju vrline i sprječavanju poroka, usvojenim prošle godine, rekao je za AFP portparol Uprave za sport Atal Mašvani.
Pošto je riječ o vjerskim pitanjima, šah će biti suspendovan u Avganistanu dok se ova pitanja ne riješe, dodao je Mašvani, ne precizirajući kazne za prekršaj.
Azizulah Gulzada (46), vlasnik kabulskog kafića gdje su mušterije do sada rado uživale u ovoj igri, rekao je da će sprovesti zabranu, ali da ga vjerski argumenti nisu ubijedili u ispravnost odluke.
- Mnoge muslimanske zemlje imaju igrače međunarodnog nivoa koji učestvuju u međunarodnim takmičenjima. Mnogo mladih ljudi je ranije dolazilo ovdje svaki dan, bez ikakvog novca za klađenje - rekao je on.
Gulzada je izrazio žaljenje što će ljudi imati manje izgovora za okupljanje i dodao da postoje stravsteni igrači šaha koji će vjerovatno biti nezadovoljni tom odlukom.
Nakon što su vratili na vlast 2021. godine, talibani su postepeno nametali svoju ultra-rigoroznu viziju islama, zabranjujući određene aktivnosti i sportove.
Talibani su prošle godine zabranili takmičenja u MMA (mješovitim borilačkim vještinama) uz ocjenu da je to „previše nasilno i problematično u pogledu šerijatskog zakona“, dok se kriket i dalje široko praktikuje, ali samo među muškarcima.
Talibani su postepeno izopštavali žene iz društvenog života, zabranjujući im ulazak u parkove, teretane, salone ljepote i univerzitete, što je navelo UN da osude takav „rodni aparthejd“.

U Avganistanu i šah na listi zabranjenih aktivnosti

Evropska unija (EU) kreće u ofanzivu za spasavanje svoje industrije čelika - Eropska komisija je danas saopštila nove mjere, uključujući udvostručavanje carina na uvoz čelika, da bi svoje proizvođače zaštitila od rastuće kineske konkurencije koja se smatra nepravednom.
Evropska komisija namjerava da prvo prepolovi kvote za uvoz čelika bez carine iz zemalja van EU, napisao je na platformi Iks (X) potpredsjednik Komisije, Francuz Stefan Sežurne.
Pored toga, uvoz koji prelazi te kvote biće podložan udvostručenim carinama, povećavanjem "sa 25 na 50 odsto", rekao je Sežurne.
Ove carine će stići na nivoe slične onima koji se primijenjuju u SAD i Kanadi, po predlozima Komisije koje treba da potvrde 27 država članica i Evropski parlament.
- Taj novi plan za spasavanje naših čeličana i naših evropskih radnih mjesta ima za cilj da zamijeni zaštitnu klauzulu koju je EU uvela 2019. godine da bi pomogla evropskim proizvođačima, a koja ističe sredinom 2026. godine - rekao je Sežurne, prenio N1.
On je dodao da je evropska industrija čelika bila na ivici kolapsa.
- Zaštitićemo je da bi mogla da investira, dekarbonizuje se i tako ponovo postane konkurentna - rekao je on.
EU takođe pregovara sa Vašingtonom o carinskom izuzeću za evropski čelik. Cilj je da se Evropa i SAD uzajamno podrže da bi se bolje oduprle kineskoj konkurenciji.
Prošle godine Kina je proizvela više od 1.000 miliona tona čelika, više od polovine svjetske proizvodnje, daleko ispred Indije (149 miliona), Japana (84 miliona) i SAD (79 miliona), po podacima profesionalne organizacije World Steel.
Evropske zemlje su slabije - Nemačka je proizvela samo 37 miliona tona, Španija 12, a Francuska manje od 11.
Evropski proizvođači su godinama duboko destabilizovani konkurencijom masovno subvencionisanih kineskih čeličana. I oni zato snose najveći teret prekomjernih kapaciteta koje održava Peking, što obara globalne cijene.
Uz nagli rast cijena energije izazvan ratom u Ukrajini i sporom potražnjom u Evropi (što odražava teškoće u sektorima kao što su automobilska i građevinska industrija), nefer praksa Kine, po EU, gurnula je evropske proizvođače čelika "u crveno".
Kao rezultat toga, oni povećavaju otpuštanje i zatvaranje čeličana što izaziva strah od posledica u tom sektoru koji i dalje ima 300.000 radnih mjesta i još 2,5 miliona pratećih radnih mesta u EU.

EU će udvostručiti carine na uvoz čelika da bi spasla svoju industriju

Crnogorski vojnik je oduvijek bio više od vojnika. On je bio simbol dostojanstva jedne male, ponosne zemlje, koja je svoje mjesto među slobodnim državama izborila krvlju i vjerom u slobodu. Naši preci su se izborili da stojimo rame uz rame sa velikim zemljama i nacijama, kao nezavisna, međunarodno priznata i suverena država. To nas nasljeđe obavezuje da vojsku jačamo kao stub bezbjednosti, mira i državnosti, ali i da je čuvamo od svakog pokušaja zloupotrebe, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom govora na svečanosti povodom Dana Vojske Crne Gore u kasarni "Milovan Šaranović" u Danilovgradu.
Prema njegovim riječima, vojska ne pripada partijama, vojska pripada državi Crnoj Gori građanima.&nbsp;
- Zato ću se, uvijek boriti da u vašim redovima napreduju najbolji, a ne podobni. Samo tako Vojska može biti u službi države i građana - poručio je Milatović.
On je kazao da je Crna Gora, kao kredibilna NATO članica, dio iste misije na braniku otadžbine i zaštite sigurnosti naših domova i porodica.
- Na tome vam, kao čovjek, roditelj i građanin, od srca zahvaljujem. U svakoj misiji širom svijeta Crna Gora pokazuje da zna šta znači biti pouzdan saveznik. Vi, naši vojnici danas rame uz rame sa savezničkim snagama branite vrijednosti na kojima se temelje savremena demokratska društva.Vrlo je važno da država na adekvatan način pokaže poštovanje za rad i ulogu Vojske Crne Gore. Tretman crnogorskog vojnika treba biti onakav kakav mu i priliči, u skladu sa časnom službom svojoj domovini. Materijalna situacija naših vojnika mora se popraviti i biti odraz vašeg društvenog značaja. Dodatna sredstva za odbranu, na koja smo se obavezali na NATO samitu u Hagu, moraju biti transparentno raspoređena i usmjerena na modernizaciju naše vojske i unapređenje položaja naših vojnika - rekao je Milatović.
On je kazao da investicije u odbranu nisu trošak, već ulaganje u sigurnost svake porodice u Crnoj Gori.
- Modernizovana vojska i bolji standard našeg vojnika su najjača garancija da će Crna Gora ostati sigurna i poštovana u svijetu. Ljetos, kada je vatrena stihija gutala naše domove i šume, još jednom smo svi svjedočili nezamjenljivoj ulozi koju su crnogorski vojnici odigrali kada je bilo najpotrebnije. Pokazali ste da se u Crnoj Gori i danas rađaju šćeri i sinovi spremni da, bez dvoumljenja, uđu u svaku vrstu borbe i da u toj borbi pobijede, bez obzira na cijenu koju plaćaju. Vojska je pokazala ono što druge institucije često zaboravljaju: odgovornost i spremnost da se djeluje odmah i bez oklijevanja. Zato od svih zahtijevam isto: da država funkcioniše kao što funkcioniše Vojska Crne Gore: tačno, pravovremeno i bez izgovora -saopštio je Milatović.
On je kazao da ne traži čuda već vojsku bez politike i državu koja cijeni svoju vojsku.
- Da Crna Gora ostane zemlja koja zna ko su joj bili heroji i šta znači braniti njeno ime, čast i slobodu: to je zavjet svake generacije vojnika, i to je zavjet svih građanki i građana Crne Gore. Živjela Vojska Crne Gore i da je vječna Crna Gora -zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Crnogorski vojnik oduvijek simbol dostojanstva male, ponosne zemlje koja je mjesto među slobodnim državama izborila krvlju i vjerom u slobodu

Američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg na što mu je sada stigao njen odgovor.
Ove komentare je dao nakon što je Tunberg pritvorena i deportovana iz Izraela gdje je učestvovala u Globalnoj flotili solidarnosti za Gazu.
On ju je nazvao “izazivačicom problema” te je izrazio iznenađenje jer je “tako bijesna” za jednu mladu osobu.
- Ona je samo problematična. Misliš da je više ne zanima životna sredina, a sada se bavi ovim? Ima problem s upravljanjem bijesom, mislim da bi trebala posjetiti doktora. Toliko je ljuta, toliko je luda - kazao je Tramp.
Ona mu je sada odgovorila putem Instagrama uz poruku da je čula kako je Tramp “ponovo iznio veoma laskave komentare o mom karakteru” te kako je zahvalna na njegovoj brizi za njeno mentalno zdravlje.
- Rado bih prihvatila bilo kakve preporuke koje možda imate za suočavanje s takozvanim ‘problemima s kontrolom bijesa’, budući da, sudeći po vašem impresivnom dosadašnjem ponašanju, izgleda da i sami patite od istih - navela je ona.
Tunberg je bila među više od 400 aktivista koji su na više od 40 brodova pokušali probiti blokadu Gaze i dostaviti pomoć stanovništvu.
Nakon što su ilegalno zarobljeni u međunarodnim vodama, aktivisti su zadržani u izraelskim logorima. Tunberg je bila izložena psihičkom i fizičkom zlostavljanju dok se nalazila u izraelskom zatvoru dok nije prebačena u Grčku.

Greta odgovorila Trampu: Prihvatam Vaše preporuke za kontrolu bijesa, jer i Vi sami patite od toga

Jača fiskalna disciplina i napredak u reformama su ključni za ekonomski rast Crne Gore, navodi se u izvještaju Svjetske banke.
Kako prenosi RFE, iako u odnosu na prošlu godinu Crna Gora bilježi čak i blagi ekonomski rast, ova država je u odnosu na 2023. vrtoglavo oborila realni rast svog BDP-a. Rast Crne Gore se usporava nakon snažnog postpandemijskog oporavka, navodi se u izvještaju.
Tokom 2025. inflacija je bila veća nego što se očekivalo. Paralelno s tim, suočava se i sa velikim otplatama duga.
"Ova mala, otvorena i evroizovana ekonomija ostaje veoma ranjiva na spoljne uticaje, a veliko oslanjanje na turizam dodatno povećava tu ranjivost."
Svjetska banka navodi da pristupanje EU ostaje glavni pokretač reformi i dugoročnog razvoja Crne Gore.

Svjetska banka: U Crnoj Gori inflacija veća od očekivane

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Tag: avganistan