Pakistanska vojska izvela je jutros vazdušne napade u Avganistanu, ciljajući, kako je nazvala, "logore i skrovišta" naoružanih grupa koje stoje iza niza nedavnih napada.
Ministarstvo informisanja u Pakistanu saopštilo je da je vojska te zemlje provela "selektivne operacije zasnovane na obavještajnim podacima" protiv sedam kampova i skrovišta koja pripadaju pakistanskim talibanima i njihovim podružnicama.
Pakistansko ministarstvo je saopštilo da ima "uvjerljive dokaze" da su nedavne napade u Islamabadu, kao i u sjeverozapadnim okruzima Bajaur i Banu, počinili borci po "nalogu njihovog rukovodstva i nadređenih sa sjedištem u Avganistanu".
S druge strane, iz Avganistana su stigle osude ovog napada. Navedeno je da je pogođena vjerska škola, kao i kuća, što je rezultiralo desetinama smrtnih slučajeva i povreda.
Naveli su da se ovim napadima krše međunarodna prava i principi dobrosusjedskih odnosa.
- Smatramo pakistansku vojsku odgovornom za napade na civile i vjerske objekte. Na ove napade ćemo odgovoriti u dogledno vrijeme odmjerenim i odgovarajućim odgovorom - navodi se u saopštenju avganistanskih vlasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Avganistan najavio osvetu Pakistanu: "Odgovarajućom mjerom ćemo uzvratiti na napade"

Pakistan je sinoć izveo više vazdušnih napada usmjerenih na militante u susjednom Avganistanu, gdje je vlada izvijestila da su među desetinama poginulih i ranjenih ljudi i djeca.
Islamabad nije precizno rekao gdje su napadi izvedeni niti je objavio druge detalje.
Portparol avganistanske vlade Zabihulah Mujahid izjavio je da je Pakistan izveo napade unutar Avganistana.
Rekao je da su napadi bili usmjereni na civile u provincijama Nangarhar i Paktika, ubivši i ranivši desetine ljudi, uključujući žene i djecu.
Pakistanski ministar informisanja Ataulah Tarar kazao je da je vojska provela "selektivne operacije zasnovane na obavještajnim podacima" protiv sedam kampova koji pripadaju pakistanskim talibanima i njihovim podružnicama.
Rekao je da je i podružnica Islamske države bila meta napada u pograničnom području.
U oktobru je Pakistan takođe izveo napade duboko u Avganistanu ciljajući skrovišta militanata.
Tarar je rekao da je Pakistan "oduvijek težio održavanju mira i stabilnosti u regiji", ali je dodao da sigurnost i bezbjednost pakistanskih građana ostaje glavni prioritet.
Nakon nasilja u subotu, pakistanska vojska upozorila je da neće "pokazati nikakvu suzdržanost" i da će se operacije protiv odgovornih nastaviti "bez obzira na njihovu lokaciju", što je sugerisalo rastuće tenzije između Islamabada i Kabula.
Odnosi između susjednih zemalja ostali su napeti od oktobra, kada su u smrtonosnim graničnim sukobima poginule desetine vojnika, civila i osumnjičenih militanata. Nasilje je uslijedilo nakon eksplozija u Kabulu za koje su afganistanski zvaničnici okrivili Pakistan.
Primirje postignuto uz posredovanje Katara uglavnom je održano, ali pregovori u Istanbulu nisu uspjeli donijeti formalni sporazum, a odnosi su i dalje zategnuti.

610x380

Pakistan tokom noći izveo vazdušne napade na Avganistan, među ubijenima i civili

Zemljotres jačine 5,7 stepeni Rihterove skale pogodio je danas regiju Hindukuš u Avganistanu, objavio je Njemački istraživački centar za geonauku.
&nbsp;Zemljotres je zabilježen na dubini od 79 kilometara u 17 sati i 39 minuta sati po lokalnom vremenu, prenosi Anadolija.
&nbsp;Osjetio se u glavnom gradu Kabulu i susjednim provincijama.
&nbsp;Za sada nema izvještaja o šteti ili žrtvama.

500x500

1084x550

Zemljotres jačine 5,7 stepeni pogodio Avganistan

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da se izvini zbog izjava u kojima je sugerisao da su američki NATO saveznici u Avganistanu izbjegavali službu na prvim linijama fronta, pridruživši se talasu kritika evropskih političara i vojnih veterana.
Tramp je izazvao duboku uvrijeđenost među američkim saveznicima kada je prošle sedmice za Fox Business Network rekao da Sjedinjene Američke Države „nikada nijesu trebalo“ da imaju transatlantski savez, optužujući saveznike da su u Avganistanu ostajali „nešto dalje od prvih linija“.
- Jednostavno nije u redu i predstavlja nepoštovanje govoriti o žrtvama iz redova vaših saveznika na takav način. Svi su oni stajali uz Sjedinjene Američke Države. Tvrditi danas nešto drugo jednostavno nije istina - rekao je Pistorijus u tok-šou emisiji na njemačkoj javnoj televiziji ARD, u nedjelju uveče.
Hiljade njemačkih vojnika učestvovalo je u NATO misijama Operacija Trajna sloboda i Odlučna podrška u Avganistanu, a 59 ih je poginulo. Operacije su pokrenute nakon napada Al Kaide na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001. godine.
Pistorijus je kazao da će to pitanje pokrenuti prilikom narednog razgovora sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom, te je direktno pozvao Trampa da se izvini.
- To bi bio znak pristojnosti, poštovanja, ali i uvida - rekao je on.
Njegovi komentari uslijedili su nakon sličnih reakcija drugih evropskih političara, uključujući britanskog premijera Kira Starmera, koji je Trampove izjave nazvao „iskreno užasnim“, odstupajući od dosadašnje prakse izbjegavanja direktne kritike američkog predsjednika.
Tramp je u subotu pohvalio „hrabre“ britanske vojnike, ali se nije izvinio zbog ranijih komentara, niti je pomenuo žrtve drugih NATO saveznika. Velika Britanija je u Avganistanu izgubila 457 vojnika.
Zvaničnici Trampove administracije u više navrata kritikovali su evropske zemlje zbog neispunjavanja NATO ciljeva u vezi sa izdvajanjima za odbranu i zbog prevelike zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država.
Pistorijus, koji predvodi kampanju za obnovu njemačkih oružanih snaga, poručio je da Evropa mora prihvatiti činjenicu da se više ne može oslanjati na Sjedinjene Američke Države kao tokom posljednjih 70 godina, ali je dodao da je njemačka vojska na „odličnom putu“ da do 2029. godine ponovo ispuni zadate ciljeve i povrati snagu.

Njemački ministar odbrane traži izvinjenje od Trampa zbog komentara o ratu u Avganistanu

Snijeg i kiša širom Avganistana u protekla tri dana izazvali su smrt 61 osobe, a 110 ljudi je povrijeđeno, saopštila je danas Nacionalna služba za upravljanje katastrofama.
Portparol službe Jusaf Hamad rekao je da je 458 kuća potpuno ili djelimično uništeno i da su stotine životinja uginule u 15 od 34 provincije, prenose agencije.
Avganistan je posebno ranjiv na ekstremne vremenske uslove, a 2024. godine u proljećnim poplavama poginulo je više od 300 ljudi.
Analitičari su istakli da su decenije sukoba, zajedno sa lošom infrastrukturom, teškom ekonomijom, krčenjem šuma i sve intenzivnijim efektima klimatskih promjena, pojačale uticaj prirodnih nepogoda, posebno u udaljenim područjima, prenosi Mina.
Ujedinjene nacije su tokom januara upozorile da će Avganistan i u ovoj godini ostati jedna od najvećih humanitarnih kriza i pokrenule su apel za prikupljanje 1,7 milijardi dolara, kako bi pomogle skoro 18 miliona ljudi kojima je hitno potrebna pomoć.

1250x600

Avganistan: Najmanje 60 osoba poginulo, više od 100 povrijeđeno u nevremenu

Avganistanske talibanske vlasti danas su izvršile javno pogubljenje na stadionu u gradu Hostu na istoku zemlje.
Pogubljen je čovjek za kojeg je avganistanski vrhovni sud saopštio da je ranije ove godine ubio 13 članova porodice, uključujući nekoliko djece.
Desetine hiljada ljudi, uključujući rođake žrtava, prisustvovale su pogubljenju na sportskom stadionu.
Vrhovni sud naveo je da je to bilo 11. izvršeno javno pogubljenje otkako su talibani preuzeli vlast 2021.
Specijalni izvestilac Ujedinjenih nacija za Avganistan Ričard Benet objavio je ranije danas na društvenoj mreži Iks da su izvještaji ukazivali na to da je javno pogubljenje neizbježno, i pozvao na njegovo zaustavljanje.
- Javna pogubljenja su nehumana, okrutna i neuobičajena kazna i suprotna su međunarodnom pravu- napisao je Benet.
Talibani su u Avganistanu uveli strogo tumačenje šerijatskog zakona, koje uključuje javna pogubljenja i zabranu avganistanskim ženama i djevojčicama da završe srednju školu i fakultet i da rade većinu poslova.
Prema saopštenju Vrhovnog suda, pogubljenje je naređeno nakon što su smrtnu kaznu izrekli sud, apelacioni sud i vrhovni sud, a odobrio ju je vrhovni vođa Avganistana Hibatulah Ahundzada.
Muškarca je pogubio rođak onih za čije je ubistvo osuđen, rekao je portparol policije Hosta Mustagfir Gorbaz.
Muškarac je osuđen sa grupom drugih za ulazak u porodičnu kuću u provinciji Host i ubistvo članova porodice, uključujući devetoro djece i njihovu majku, rekao je Gorbaz.
Sud je saopštio da je rođacima žrtava bila ponuđena opcija oproštaja i pomirenja, kojom bi osuđenom život bio pošteđen, ali su oni tražili smrtnu kaznu.
Tokom svoje prethodne vladavine Avganistanom krajem devedesetih godina 20. vijeka, talibani su redovno vršili javna pogubljenja, bičevanje i kamenovanje.

Javno pogubljenje na stadionu u Avganistanu, prisustvovale desetine hiljada ljudi

Najmanje deset ljudi, uključujući devetoro djece, ubijeno je tokom prethodne noći u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan, saopštila je talibanska vlada u Kabulu, usred pojačanih tenzija između dva susjeda.
- U provinciji Host, pakistanske snage bombardovale su kuću jednog civila. Devetoro djece (pet dječaka i četiri djevojčice) i jedna žena su poginuli - napisao je portparol vlade Zabihulah Mudžahid na platformi X.
On je dodao da je bilo drugih vazdušnih napada u pograničnim regionima Kunar i Paktika, u kojima su ranjene četiri osobe.
Ti napadi se dešavaju usred tenzija sa Islamabadom i dan poslije samoubilačkog bombaškog napada na sjedište pakistanskih snaga bezbjednosti u provinciji koja se graniči sa Avganistanom.

Najmanje 10 mrtvih u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan

Ajnudin Muradi je godinama državljanin Kazahstana, ali se sada suočava sa deportacijom u zemlju rođenja Avganistan.
Kazahstanske vlasti su u maju oduzele ovom 27-godišnjaku državljanstvo uz obrazloženje da nije etnički Kazah, što on poriče.
Muradi, koji se žali na odluku, odustao je od avganistanskog državljanstva kada je dobio kazahstansko državljanstvo 2019. godine.
Građanima ove centralnoazijske zemlje nije dozvoljeno da imaju dvojno državljanstvo.
Sada je Muradi, čije je dijete rođeno u Kazahstanu, praktično bez državljanstva.
- Neću odustati od svoje zemlje (Kazahstana). Neću se preseliti u drugu zemlju - rekao je Muradi, koji tečno govori kazahstanski, za Kazahstanski servis RSE.&nbsp;
Nije sam. Desetine etničkih Kazahstanaca iz Avganistana su lišene državljanstva od Astane u posljednje dvije godine zbog sumnji u njihovu etničku pripadnost.
<h2>Program preseljenja</h2>
Kazahstan nudi državljanstvo etničkim Kazahstancima koji emigriraju iz inostranstva. Više od milion etničkih Kazahstanaca iz susjednih zemalja preselilo se u ovu naftom bogatu centralnoazijsku zemlju od 1990-ih.
Prema zvaničnim podacima, oko 13.000 etničkih Kazahstanaca iz Avganistana imigriralo je u Kazahstan otkako je zemlja stekla nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Avganistanski migranti deportovani iz Irana stižu u pogranični grad Islam Kala u zapadnom Afganistanu.
Kazahstanske vlasti tvrde da je u Avganistanu ostalo samo nekoliko stotina etničkih Kazahstanaca. Ali etnički Kazahstanci u Avganistanu procjenjuju da je taj broj mnogo veći.
Mnogi članovi etničke kazahstanske zajednice govore dari ili uzbečki jezik i žive među etničkim uzbečkim zajednicama u sjevernom Avganistanu. Većina njih živi u ruralnim područjima i bavi se stočarstvom.
<h2>"Nije Kazahstanac"</h2>
Muradi je rodom iz sjeverne avganistanske provincije Kunduz. Preselio se u Almati, najveći grad Kazahstana, 2016. godine da bi studirao na univerzitetu. Muradi, koji živi u centralnoj Karagandi, a kasnije se oženio u Kazahstanu.
Prošle godine, vlasti su ga obavijestile da mu se državljanstvo oduzima jer je kazahstanska ambasada u Kabulu utvrdila da "nije Kazahstanac već Uzbekistanac", bez navođenja detalja. U maju je lokalni sud potvrdio odluku.
Muradi se žali na odluku, ali se suočava sa teškom borbom da dokaže da je etnički Kazahstanac.
Američki predsjednik Donald Tramp i drugi visoki američki zvaničnici na sastanku s liderima Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana u Bijeloj kući, SAD, 6. novembra 2025.
Bahit Saraj, direktorka nevladine fondacije Elsana Amanat koja pomaže Avganistancima koji pokušavaju da povrate svoje kazahstansko državljanstvo, rekla je da je Astana posljednjih godina oduzela državljanstvo oko 250 Avganistanaca.
Kazahstanska ambasada u Kabulu 2023. je podijelila sa Astanom spisak kazahstanskih državljana porijeklom iz Avganistana za koje se sumnja da nisu etnički Kazahstanci, rekla je Saraj.
Dodaje da su se mnogi od onih kojima je oduzeto državljanstvo vjenčali u Kazahstanu i da su im se djeca tamo rodila. Mnogi su ostali bez državljanstva i vjerovatno će biti primorani da se vrate u Avganistan, rekla je ona.
- Plaše se povratka u Afganistan jer njihova djeca ne mogu da studiraju i integrišu se u društvo - rekla je Saraj za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U komentarima za RSE, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kazahstana je saopštilo da je dobilo informacije "od nadležnih organa" da oni kojima je oduzeto kazahstansko državljanstvo "nisu pripadali kazahstanskoj nacionalnosti" i da su te osobe "predstavile lažna dokumenta koja potvrđuju njihovu kazahstansku nacionalnost".
Ministarstvo je dodalo da se te osobe moraju vratiti u Avganistan da bi dobile pasoš i legalizovale svoj boravak u Kazahstanu.
Među onima koji su izgubili kazahstansko državljanstvo je i Abdul Halil Nadžibulah.
Pedesetšestogodišnjak je rekao da je izgubio farmu i posao u Kazahstanu nakon što mu je oduzeto državljanstvo 2021. godine. Rekao je da je optužen da je lagao o svojoj etničkoj pripadnosti, što on poriče.
Nadžibulah se prvi put preselio u Kazahstan 2000. godine iz sjeverne avganistanske provincije Farjab, gdje je rođen. Žalio se na odluku i vodi borbu na sudu.
- Nekoliko puta sam pitao kako mogu da živim bez ikakvih dokumenata. Rečeno mi je da je to moj problem, ne njihov - rekao je Nadžibulah, koji i dalje živi u Kazahstanu, o svojim žalbama kazahstanskim vlastima.

Astana naturalizovanim Kazahstancima iz Avganistana oduzela državljanstvo

Talibani su zabranili pacijenticama, posjetiteljicama i medicinskom osoblju koje ne nosi burku da ulaze u javne bolnice na zapadu Avganistana, što je najnovije ograničenje ove radikalne islamističke grupe usmjereno na žene.
Nova zabrana odijevanja stupila je na snagu 5. novembra u zapadnom gradu Heratu, trećem po veličini u zemlji.
Nije poznato hoće li se mjera proširiti na ostatak zemlje.
Međunarodne organizacije upozoravaju da će ovaj potez dodatno otežati ženama pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti.
Talibani, otkako su preuzeli vlast 2021. godine, žene su gotovo potpuno izbrisali iz javnog života i ozbiljno ograničili njihovo pravo na rad i obrazovanje.
- Ovo nas guši - rekla je stanovnica Herata, koja je govorila za Radio Azadi (Afganistanski servis Radija Slobodna Evropa) pod uslovom anonimnosti zbog straha od odmazde.
Ona je ispričala da je bila prisiljena potrošiti oko 20 dolara kako bi kupila burku i mogla otići u bolnicu na liječenje.
Istakla je i da pripadnici talibanske tzv. policije za moral sprovode ovu zabranu ispred glavnih javnih bolnica i klinika u gradu koji ima oko 600.000 stanovnika.
Organizacija Ljekari bez granica (MSF), humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi, navela je da nove restrikcije talibana već dovode do toga da manje žena posjećuje javne zdravstvene ustanove u Heratu.
- Pacijentkinjama i njegovateljicama sada je zabranjen ulazak u bolnicu ako ne nose burku, što znači da pristup zdravstvenoj zaštiti zavisi od odjeće, a ne od medicinske potrebe - rekla je 7. novembra Sara Šato, menadžerka programa Ljekara bez granica.
Dodaje da svako ograničenje koje se nameće ženama kao pacijentkinjama znači kašnjenje ili uskraćivanje medicinske pomoći.&nbsp;
- Znamo da će to imati ozbiljne posljedice po djecu i majke koje se već suočavaju s ogromnim preprekama u pristupu zdravstvenim uslugama u Avganistanu - istakla je Šato.
Regionalna bolnica Herat je, kako navodi, jedna od najvećih u gradu, a zabilježila je pad od 28 odsto u prijemu pacijentkinja kojima je bila potrebna hitna pomoć.
<h2>Zakon o moralu</h2>
Talibani su u avgustu 2024. donijeli tzv. zakon o moralu, kojim su uvedena stroga ograničenja u pogledu izgleda, ponašanja i kretanja žena.
Prema tom zakonu, žene moraju u potpunosti pokrivati lice i tijelo na javnim mjestima, a zabranjeno im je nošenje "prozirne, uske ili kratke" odjeće.
Međutim, primjena ovog ekstremnog zakona nije ujednačena na nivou zemlje i često zavisi od odluke lokalnih talibanskih lidera.
Mnoge Avganistanke nose hidžab, maramu koja pokriva glavu i vrat, a neke dodatno stavljaju masku preko lica kako bi prikrile nos i usta.
Druge žene nose burku ili abaju i nikab koji prekrivaju kosu, tijelo i većinu lica, što je uobičajeno u arapskim zalivskim zemljama.
Avganistanke, naročito one iz urbanih sredina, smatraju da su burka i nikab strani afganistanskoj kulturi.
UN tvrde da su Avganistanke blizu nestanka iz javnog života četiri godine poslIJe povratka talibana
Prije povratka talibana na vlast, mnoge žene nosile su samo lagane marame koje su prekrivale kosu.
Saiful Islam Kajber, portparol talibanskog Ministarstva za promociju vrline i sprečavanje poroka, rekao je da sve Avganistanke moraju pokrivati tijelo od glave do pete.
U Heratu, multietničkom gradu s jakim kulturnim uticajima iz susjednog Irana, burka je tokom protekle godine postala obavezna na mnogim javnim mjestima, uključujući i vladine kancelarije.
Žene se žale na uznemiravanje i nasilje ako napuste dom bez burke.
- Prijetili su mi hapšenjem. Talibani su mi rekli da će mog muža poslati u zatvor ako ne budem nosila burku - rekla je jedna stanovnica Herata koja je željela ostati anonimna.&nbsp;
Druga žena iz Herata kazala je da pripadnici tzv. policije za moral prisiljavaju žene da kupuju burke u prodavnicama i na pijacama u gradu.
- To je nemoguća situacija za mene, jer nisam navikla da nosim burku - rekla je.

Talibani zabranili ženama bez burke ulazak u bolnice u Avganistanu

U zemljotresu koji je sinoć pogodio sjeverni dio Avganistana poginulo je više od 20 osoba, saopštilo je tamošnje Ministarstvo zdravlja novi bilans žrtava.
- U provincijama Balk i Samangan je stradalo 20 ljudi, a povrijeđeno 320 -rekao je portparol Ministarstva zdravlja Šafarat Zaman novinarima i dodao da je to privremeni bilans.
Zemljotres, koji se dogodio sinoć oko 20.30 sati po centralnoevropskom vremenu u Holmu u provinciji Samangan, blizu grada Mazar-e-Šarif, bio je na dubini od 28 kilometara, saopštio je Američki geološki zavodo (USGS).
Plava džamija u Mazar-e-Šarifu, dragulj iz 15. vijeka tog velikog grada na sjeveru Avganistana, oštećena je u zemljotresu, javio je novinar Frans pres.
Kamenje se odlomilo sa impozantne zgrade, ukrašene blistavim pločicama, posebno sa minareta.
Podrhtavanje se osjetilo tokom noći do Kabula.
Avganistan često pogađaju zemljotresi, posebno u planinskom vijencu Hindukuš, blizu spoja evroazijske i indijske tektonske ploče.

Poginulo najmanje 20 osoba u zemljotresu u Avganistanu, povrijeđeno 320

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: avganistan