Državljanin Avganistana uhapšen je u ponedjeljak kod Preševa, opštine na jugu Srbije, zbog sumnje da je iz Sjeverne Makedonije ilegalno uveo četvoricu migranata.
Tereti se da je preko granice ilegalno preveo trojicu državljana Egipta i jednog Avganistana koje je policija našla u selu Miratovac, kod Preševa.
Policijska uprava u Vranju je saopštila da je uhapšeni osumnjičen za nedozvoljen prelazak državne granice i krijumčarenje ljudi.
Određeno mu je zadržavanje do 48 sati i biće priveden u Tužilaštvo.
Komesarijat Srbije za izbjeglice i migracije (KIRS) saopštio je u januaru da je broj migranata u Srbiji u 2024. bio za 82 odsto manji u odnosu na godinu prije.
Prošle godine je u prihvatnim i centrima za azil evidentirano je 19.483 ljudi u pokretu.
Prema podacima Komesarijata, najzastupljenije države porijekla migranata bile su Sirija (38,19 odsto), Avganistan (19,93 odsto), Turska (11,95 odsto), Maroko (6,55 odsto) i Irak (3,44 odsto).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Srbija: Avganistanac uhapšen bliuzu Preševa zbog krijumčarenja migranata

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) odredilo je zadržavanje do 72 sata državljaninu Avganistana K.M. zbog sumnje da je omogućio državljankama Tunisa da dođu do Bosne i Hercegovine van graničnog prelaza.
One, kako je saopšteno iz ODT-a, imaju odobreni boravak u Crnoj Gori, a sumnja se da im je K.M. omogućio prelaz zbog finansijske dobiti.
K.M. se sumnjiči za krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

500x500

1084x550

Avganistancu zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je u BiH prokrijumčario državljanke Tunisa

Avganistanski državljanin, optužen za planiranje terorističkog napada u Beču, uhapšen je početkom decembra u Austriji, javili su u austrijski mediji.
Mladić star 21 godinu navodno je planirao da napadne božićne vašare u Beču i gradsku policiju, prenosi "Salcburger nahrihten" i dodaje da je optuženi u pritvoru od početka decembra.
Mladić je imao "Tiktok" nalog na kojem je aktivno objavljivao propagandu "Islamske države", navodi se u izvještaju.
Avganistanac je uhapšen u Salcburgu, a namjeravao je da izvrši napade u Beču, navodi list pozivajući se na policiju. Nisu opisani detalji plana.
Uhapšeni je priznao da je planirao terorističke napade i potvrdio svoje veze sa "Islamskom državom", piše u izvještaju.

Uhapšen Avganistanac koji je planirao teroristički napad u Beču

Spomenik "Cvijet Srebrenice" biće trajni podsjetnik na genocid počinjen na tlu Bosne i Hercegovine, koji je dokazan presudama međunarodnih sudova, a ovakva spomen-obilježja imaju za cilj da čuvaju istinu, zahtijevaju pravdu i bude ljudsku svijest, kako se zločin kakav je Srebrenica nikada i nikome više ne bi ponovio - poručili su predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta Sead Šahman i osnivač ove partije Everin Čekić.
Oni su, tokom boravka u Njujorku, obišli spomenik „Cvijet Srebrenice“ koji je smješten u parku sjedišta Ujedinjenih nacija.
Riječ je, kako navode u saopštenju, o nedavno otkrivenom spomen-obilježju posvećenom sjećanju na žrtve genocida nad Bošnjacima, počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Ovaj spomenik predstavlja trajnu opomenu međunarodnoj zajednici, ali i simbol sjećanja, istine i pravde za više od osam hiljada nevino ubijenih ljudi - ističu Šahman i Čekić.
Podizanju ovog spomenika je, podsjećaju, prethodilo usvajanje Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2024. godine, kojom je međunarodna zajednica jasno potvrdila da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.&nbsp;
- Time je još jednom naglašena obaveza svih država i društava da čuvaju kulturu sjećanja, suprotstave se negiranju genocida i aktivno rade na prevenciji zločina protiv čovječnosti. Bošnjački demokratski pokret (BDP) ostaje čvrsto posvećen njegovanju kulture sjećanja, afirmaciji istine o genocidu u Srebrenici i borbi za univerzalne vrijednosti mira, pravde i ljudskog dostojanstva - poručili su Šahman i Čekić.

Šahman i Čekić: Da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica

U pervertiranoj percepciji, karakterističnoj za pretpolitička, polufašistička, kolonizovana društva, kao što je današnje crnogorsko, &nbsp;sporedne stvari se stavljaju u centar, a ključnim događajima se pridaje tek sekundarno značenje. Tako se u ovdašnjim opozicionim medijima više prostora i pažnje posvećuje smjeni ljekara FK Budućnost, opozicionog poslanika, nego slučajevima političkih progona i hapšenja suverenista, bivših tužilaca, sudija, ministara, direktora javnih preduzeća, biznismena, u kontekstu kriminalizacije državne nezavisnosti.&nbsp;
Ili, stvorena je tragikomična histerija u potrazi za spomenikom Pavla Đurišića, dok drugi vojvoda, recentni Đurišićev nasljednik, Andrija Mandić, protivzakonito i protivustavno, bez ikakvih sankcija i javnog demarša, uklanja državnu zastavu iz kabineta predsjednika parlamenta!
SUVERENISTIČKO BEZNAĐE I DOKTRINARNE ZABLUDE
I ova dva bizarna primjera rječiti su pokazatelj stanja duha, konfuzije, nedostatka bilo kakvog ozbiljnog plana konsolidacije građanske, suverenističke politike, koja je pobijedila na referendumu za nezavisnost 2006. godine.&nbsp;
Nakon gubitka izbora 30. avgusta 2020. godine, suverenisti se &nbsp;u relativno povoljnoj geopolitičkoj situaciji, u nominalno nezavisnoj, građanskoj Crnoj Gori, članici NATO, kandidatu za EU, radićevski rečeno ponašaju „kao guske u magli“.&nbsp;
Glavni uzrok ovakvog beznađa je potkapacitiranost lidera crnogorskog suverenizma, kao i intelektualne klase koja nije bila sposobna kreirati &nbsp;&nbsp;koherentnu nacionalnu ideologiju, utemeljenu na najvišim istorijskim, kulturnim &nbsp;i duhovnim dometima. Pogrešni izbor „istorijskog ključa“, odnosno uporišne tačke nacionalnog identiteta – kakvu imaju sve moderne evropske nacije – iz koje emanira emocionalna dubina, osjećaj ponosa i borbenost &nbsp;ugrožene zajednice, &nbsp;presudno su uticali na političku konfuznost, razjedinjenost i slab otpor &nbsp;korumpiranom i &nbsp;nesposobnom &nbsp;velikosrpskom režimu u Podgorici, koji prema Crnogorcima koristi metode Franciska Franka, u diskriminaciji Katalonaca i Baska.
Naime, od svih zabluda najopasnije su ideološke doktrinarne zablude.&nbsp;
&nbsp;CRNOGORSKI KOMUNISTIČKI ANTIFAŠIZAM
Crnogorski komunistički antifašizam nedostatan je i nepouzdan za stabilizovanje nacionalnog identiteta: socrealistička kulturna ostavština je inferiorna u odnosu na tekovine Oktoiha, Gorskog vijenca, Luče Mikrokozma, Poslanica Petra Prvog, Bogišićevog Imovinskog zakonika.&nbsp;
Uz to, &nbsp;komunizam i jugoslovenstvo su politički arhivirani u svim južnoslovenskim zemljama, i do kraja svijeta neće se vratiti na istorijsku scenu.&nbsp;
Pritom, crnogorski komunisti – za razliku od ostalih jugoslovenskih partijskih oligarhija &nbsp;– bili &nbsp;su zapostavili izgradnju nacionalnog identiteta: kasnili su trideset godina, na primjer, u odnosu na Makedoniju, koja nije imala istorijsku državnost, u formiranju univerziteta, filozofskog fakulteta, akademije nauka, državne televizije. Nijesu vratili ni autokefalni status CPC, koji joj je nasilno oduzet poslije aneksione Podgoričke skupštine. Konačno, 1989. godine, osamdeset odsto članova Partije iz Crne Gore, na čelu s prvoborcima i narodnim herojima, odrekli su se tekovina avnojevske Jugoslavije, &nbsp;i završili &nbsp;u naručju Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja.
Manjak kritičke pameti, idenititetska konfuzija, otuđenje od najviših istorijskih &nbsp;vrijednosti Crne Gore, koje su s pijetetom spominjali veliki pjesnici i državnici romantičke Evrope, produbila se u vremenu obnove državnosti &nbsp;početkom 21. vijeka, i uzrokovala daljnju provincijalizaciju, koja je otupila neuporedivu hiljadugodišnju vitalnost, borbenost i inventivnost, i omogućili povrarak velikosrpstva na krilima klerikalne revolucije.&nbsp;
BEZ OTPORA ,,CRNIM LISTAMA“
Zato ni danas nema otpora prema „crnim listama“ kreiranim u velikosrpskim štabovima: to jest, protesta zbog masovnog otpuštanja nacionalno nepodobnih funkcionera i činovnika – takozvani veting – &nbsp;u svim bitnim sektorima države i društva, koji presudno utiču na oblikovanje nacionalno-političkog karaktera: u pravosuđu, ministarstvima kulture, bezbjednosti, odbrane, medijskom javnom servisu, strateškim državnim agenicijama i preduzećima.&nbsp;
Pogotovo su, u državnim preduzećima, targetirani i demonizovani govornici crnogorskog jezika i poštovalaca Crnogorske pravoslavne crkve.&nbsp;
Izvanjci, sociolozi, politikolozi i istoričari, koji se budu bavili aktuelnim crnogorskim kontroverzama, s izvjesne vremenske distance, imaće složen zadatak da razumiju što se to događa, danas i ovdje. Neće im mnogo pomoći komparativne analize postkomunističkih društava, koje su takođe u vrijeme demokratskih promjena imale izraženu pretpolitičku, identitetsku, nacionalnu dvostrukost.&nbsp;
Doista, teško je razumjeti i našim najbližim susjedima, s kojima smo sedamdeset godina živjeli u Jugoslaviji - što je to sprječavalo crnogorske indipendiste, koji su 1999. godine bili saveznik Zapada u ratu s Miloševićem, a nakon toga vratili državnu nezavisnost i uveli Crnu Goru u NATO, da se nakon 2020. godine, da se barem verbalno, ne odupru satiranju crnogorskog nacionalnog identiteta?
I zašto se snažnije nijesu branili prava svojih bivših saradnika i prijatelja - među kojima su i tužioci što su spriječili državni udar 2016. godine? Zašto su priznali &nbsp;Andriju Mandića, nepravomoćno osuđenog za pokušaj terorizma, za šefa parlamenta? Zašto nijesu napravili barem jedan memorandum koji će, urbi et orbi, pokazati &nbsp;kriminogenu pozadinu i metode režimskih kartela, u diskriminaciji svojih političkih protivnika?&nbsp;
IMA LI OTPORA?
Jer, uporedna iskustva pretpolitičkih i polufašističkih društava, nedvosmisleno potvrđuju, da ukoliko se građansko društvo, kroz razuđeni pokret otpora, otvoreno i smjelo ne suprotstave autoritarnim vlastima, režim će postajati sve represivniji i nekontrolisaniji.&nbsp;
U ideologiji i &nbsp;praksi ovakvih režima ne postoji osjećaj mjere, pa &nbsp;im i institucije, koje &nbsp;po prirodi stvari, trebaju oličavati najviše civilizacijske domete &nbsp;savremenog društva, služe se za najopskurnije nezakonitosti.&nbsp;
Samo se u &nbsp;hibridnim društvima, najprimitivnijeg makijavelizma, koja imaju ciničan odnos prema znanju i talentu, na čelnom položaju nacionalne kulture biraju osobe, bez specifičnih znanja i afiniteta, da bi bespogovorno izvršavali naredbe, kolikogod bile skandalozne.&nbsp;
Upravo je ovakva bezobzirnost kriminalnom metodom eliminisala &nbsp;projekat CDNK, što su ga pripremale osobe iskusne u pisanju desetina projekata, crnogorskim i evropskim institucijama. Podsjećamo da je CDNK na konkursu za potporu strukovni udruženjima diskvalifikovan s obrazloženjem da mu &nbsp;nedostaje &nbsp;osnovni dokument, Uvjerenje o registraciji?!&nbsp;
RAĐANJE NEOFAŠIZMA &nbsp;
No, fašizam se ne javlja najednom, sâm od sebe: on metastazira, i vremenom se strah pretvara u svojevrsnu otupjelost, na mnogo toga što čini razliku između demokratskog i hibridnog, autoritarnog društva. Imao sam dovoljno vremena upoznati osobine ovdašnje opozicije – o tome sam &nbsp;naširoko pisao i govorio – između ostalog, i analizirajući njihov strah da se bave progonom i hapšenjem suverenista, pripadnika i saradnika bivšeg režima.&nbsp;
Ali, ipak, iznenadio me &nbsp;je potpuni muk naše kulturne i političke javnosti na skandal Ministarstva kulture, &nbsp;koji – premda izgleda benigan u odnosu na politička hapšenja – nezapamćen je i u afričkim kolonijama.&nbsp;
Jer, osnovno novinarsko pravilo kaže, da nije vijest kad pas ugrize čovjeka, nego čovjek psa. Nije, dakle, vijest ako vam mangupi „uvale“ falsifikovane dolare ili vas odžepare, ali, jest neobično kad se u Ministarstvu kulture služe manirima biznismena s Tuškog puta. Elem, povodom ovog skandala, izuzev dva reagovanja Crnogorskog PEN kluba i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, nije se oglasio nijedan pisac, &nbsp;umjetnik, kulturtreger, analitičar, kolumnista, aktivista za ljudska prava, poslanik u parlamentu...&nbsp;
DEPRESIRANE ZAJEDNICE
Istina, nijesam se bio sjetio jednog sociopsihološkog fenomena koji je karakterističan za depresirane zajednice. Poslije izvjesnog vremena, zbog osjećaja nemoći i mnoštva frustracija, potlačeni se među sobom više sukobljavaju nego što se odupiru onima koji ih šikaniraju.&nbsp;
Povodom polemike CDNK s Ministarstvom kulture, na moju primjedbu vlasniku jednog opozicionog medija, zašto je cenzurisao određene djelove saopštenja Društva, rekao je da njegovi urednici „skraćuju glupe i duge tekstove“.
No, neko bi mogao utvrditi i to da je ignorancija opozicionih kulturnih, medijskih i političkih poslenika, povodom bizarne kriminalne diskriminacije CDNK, prvenstveno zbog toga što su &nbsp;pisci, novinari i nevladini aktivisti, Društvo poistovjetili sa mnom. Ali, ova afera prevazilazi značaj i značenje jedne marginalizovane asocijacije pisaca, pogotovo njenog čelnika.&nbsp;
Jer, pored CDNK, na razne načine su diskriminisani i marginalizovani, profesionalno omalovaženi - i Crnogorski PEN centar, DANU, te mnoštvo pisaca i umjetnika. Svi kulturni djelatnici koji nijesu ušli u sitnu trgovinu i kolaboraciju s Ministarstvom. Taktika Ministarstva, tačnije njihovih gurua iz SPC i BIA-e, je pacifikovati sve centre otpora u crnogorskoj kulturi, a onima koji ćute baciti mrvice, da preživljavaju u tišini.
Ipak, fenomenološki gledano, nije danas crnogorska opoziciona sfera značajno drugačija nego u prvoj polovini devedesetih godina, u vrijeme Liberalnog saveza, i &nbsp;Slavka Perovića, iako sadašnja opozicija velikosrpskoj politici nema harizmatičnog lidera, nije ratno stanje, a Crna Gora slovi za suverenu državu. &nbsp;
Ni moja pozicija nije se mnoog promijenila: na početku višestranačja 1990. bio sam kritičan prema nekonzistentnosti i manjku ozbiljnosti ondašnjeg lidera, i nekritičnosti njegovih saradnika, koji su ga bespogovorno slijedili. Perovićevi saradnici su u SKJ bili naučili partijsku poslušnost, pa su &nbsp;moje suprostavljanje lideru LSCG, s kojim sam prije toga imao dugu saradnju u Književnoj opštini Cetinja, doživjeli kao svojevrsnu drskost i jeres. U toj situaciji procijenio sam da ne mogu uticati na stanje stvari, pa sam – da ne bih stvarao dodatnu konfuziju i sukobe unutar suverenista, odlučio sam nastaviti svoje disidentsko djelovanje u jednom uskom krugu saradnika – &nbsp;odbio ponuđena mjesta &nbsp;potpredsjednika Crnogorskog PEN-a i predsjednika CDNK.&nbsp;
ODLAZAK&nbsp;
Danas sam, takođe, od velikosrpskog režima targetiran kao neprijatelj, a s druge strane moje neslaganje s opozicionim mejnstrimom – kao i početkom devedesetih godina – razumije se kao sektaštvo ili kao odraz ličnih frustracija.&nbsp;
Opet ne mogu ćutati i klimati glavom onima koji slijede liniju manjeg otpora, nemaju nikakvu strategiju otpora velikosrpstvu, dok se crnogorsko društvo, kultura i nacija, rapidno, nezaustavljivo urušavaju. Stoga, &nbsp;jedini razboriti i odgovorni postupak je &nbsp;da se konačno povučem s mjesta predsjednika CDNK, jer u ovakvim okolnostima ne mogu ništa korisno napraviti za revitalizaciju Društva, niti za njegovo članstvo.&nbsp;
Dobra je okolnost što je međuvremenu stasala jedna generacija mlađih pisaca i spisateljica, da preuzmu rukovođenje CDNK, kao i ostalih kulturnih i umjetničkih asocijacija i organizacija, koje su od posebnog značenja za opstojnost crnogorske kulture i nacije. Nadam se da će nova Uprava CDNK &nbsp;biti dovoljno inteligentna, kreativna i anticipativna, &nbsp;da izvuče adekvatne pouke iz grešaka moje generacije – koja je propustila jedinstvenu priliku da od Crne Gore konačno stvori pristojno društvo i državu – i da se modernim promišljanjem kulture i društva emancipuju od onih koji se, nakon svega, ugodno osjećaju u žabokrečini, beznadno zaglibljenoj u mediokritetstvu, jalovosti i gubitništvu.&nbsp;
„Nad glavom se nadodaju ruke.“
&nbsp;
&nbsp;

Fašizam i mrtvi duh palanke

Rimljanin, čiji su roditelji iz Crne Gore, Demir Orahovac preminuo je u nedjelju ujutro na odjeljenju intenzivne njegove bolnice San Kamilo u Rimu nakon što je izboden nožem na ulazu zgrade u kojoj je živio dan ranije, piše <a href="https://roma.corriere.it/notizie/cronaca/25_dicembre_21/trullo-morto-il-25enne-demir-orahovac-accoltellato-nel-suo-portone-in-via-ventimiglia-786eb4ee-70be-44f6-b0b3-d13a5c820xlk.shtml?refresh_ce">"Corriere della sera"</a>.
Za njegovo ubistvo optužene su tri osobe, a, kako prenosi ovaj italijanski mediji, vjerovatno ih je bilo više.
Karabinjeri su u subotu uveče uhapsili Klaudija Zainagija (48), njegovog sina Andreu Zainagija (25) i Davidea Azolinu (37). Svi imaju policijske dosijee i nalaze se u pritvoru u Rebibiji.
Karabinjeri vode istragu kako bi razjasnili okolnosti događaja i utvrdili motiv zločina, kojem je prethodila noć obilježena nasilnim incidentima u kvartu.
Mogući uzrok, kako prenosi "Corriere dela sera", su duboki sukobi između žrtve i njegovog brata s jedne strane i trojice osumnjičenih koji su počeli u junu prošle godine.
Navodno su braća Orahovac zauzela stan koji je bio napušten, a stanari su iz pozivali da ga napuste.&nbsp;
Dvadesetpetogodišnjak i njegov brat su, kako dodaju, možda ušli u sukob s osobama koje u Trulu upravljaju ilegalnim tržištem zauzimanja stanova.&nbsp;
Stan je sada zapečaćen, dok se traga za saučesnicima trojice uhapšenih.

U Rimu ubijen mladić crnogorskog porijekla

Direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić podnio je ostavku na tu funkciju zbog nesreće koja se desila u subotu na skijalištu Savin kuk 2, u kojoj je stradao državljanin Njemačke, a njegova supruga je povrijeđena.
- Ovu odluku sam donio onog trenutka kad sam došao na lice mjesta nesreće i vidio da je jedna osoba nesrećno stradala, ali zbog sveobuhvatne javnosti sačekao sam da se završi uviđaj i izviđaj kako bi obavijestio javnost o ostavci. Tragični događaj u kojem je izgubljen jedan ljudski život predstavlja izuzetno težak osjećaj za svaku instituciju u okviru koje se desio i svakog čovjeka koji je dio te institucije. Iako, prema svim raspoloživim činjenicama i dokumentaciji, ne postoji lična niti profesionalna krivica u mom radu, iz prethodno navedenih razloga donio sam pomenutu odluku - naveo je Purić u ostavci koju je predao predsjedniku Upravnog odbora Razvojne banke Nikoli Tripkoviću.
Razvojna banka je vlasnik Turističkog centra Durmitor.
- Tokom više od četiri godine napornog rada, zajedno sa zaposlenima, posvetio sam se razvoju i unapređenju skijališta Savin Kuk. U tom periodu skijalište je podignuto na značajno viši nivo nego ranije, unaprijeđena je infrastruktura i povećana vrijednost svakog pojedinačnog objekta - nastavio je Purić.
On je istakao da su realizovana dva važna razvojna projekta: izgradnja trake sa tjubing stazama i prva faza sistema vještačkog osnježavanja.
- Rad skijališta odvijao se uredno, uz uspješne zimske i ljetnje sezone, tokom kojih je u ljetnjim mjesecima prevezeno više od 100.000 putnika, dok je u zimskim sezonama prodato preko 50.000 ski-pasova - dodao je Purić.
Još jednom je naglasio da su žičara i skijalište imali svu propisanu dokumentaciju za rad, uključujući: važeća rješenja i dozvole za prevoz putnika žičarom, zapisnike inspekcijskih nadzora, izvještaje o ispitivanju čeličnih užadi, urednu evidenciju rada instalacija, izvještaj o elektroinstalacijama, privremeno odobrenje za rad skijališta za 2025. godinu, kao i izvedbeni projekat rekonstrukcije žičare Savin Kuk 2 iz 2015. godine.
- Uprkos tome, odlazim sa ove funkcije uz duboko žaljenje zbog tragičnog događaja, sa izraženim saučešćem porodici stradalog i sa nadom da će institucije do kraja rasvijetliti sve okolnosti ovog slučaja. Sa uvjerenjem da sam svoju dužnost obavljao časno, odgovorno i u najboljem interesu skijališta i građana, ovu odluku donosim mirne savjesti - zaključio je Purić.

Purić podnio ostavku na mjesto direktora Turističkog centra Durmitor

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Jedan od branilaca optuženog Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je da se tužiteljka Mira Samardžić na sva pitanja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića "upućenih njoj, kazala da se ne sjeća, što je frapantno".
- Znači ničega se žene ne sjeća. I ono što je ona radila se ne sjeća. Nijesam htio da budem nepristojan, mada bih bio i pristojan da sam to pitao, jer pravo bi pitanje bilo – Da li se sjeća ko joj je rekao da se ne sjeća?- upitao je advokat Piperović.
On smatra da ovo što se danas čulo u sudnici, za osobu koja je bila tužilac toliko godina, prosto je frapantno.
- Prosto nije za javnost, to joj ruši dignitet. Ja ne znam da li je njoj muka posle ovoga. Iako je &nbsp;ona dama, možda ovo nije džentlmenski, ali ona je pred sudom dužna da govori istinu. Dakle, na najprostija pitanja, jednostavno odgovorila samo – ne sjećam se - smatra Piperović.
Ono što mu iskustvo govori, kako je kazao, da ovako kratki odgovori i ovakva nesjećanja, ne zna da li su baš iz njene glave.&nbsp;
-Iz čije su, ne znam, ali jesu li iz njene ne znam. Vidjeli smo uostalom da sve što radimo, sve što se sprovodi, ide upravo na vodenicu odbrane i ja ću, evo sad unaprijed da vam kažem 24. nakon saslušanja Sanje Jovićević i još jednog svjedoka, da tražim ukidanje pritvora. Da li ćemo tražiti ukidanje pritvora ili zamjenu pritvora nekom drugom mjerom, vidjećemo. Ali sada je već evidentno i jasno da je ono potvrđivanje optužnice bilo samo isključivo jedno – a to je da ova dva čovjeka umru u zatvoru - naglasio je Piperović.

Tag: avganistanac