U Srbiji je za prvih pet mjeseci ove godine odobren samo jedan zahtjev za azil i to u obliku "supsidijarne zaštite" jedne osobe iz Burundija, rečeno je u Centru za zaštitu i pomoć tražiocima azila povodom Međunarodnog dana izbjeglica, 20. juna.
Direktor Centra Radoš Đurović je agenciji Beta kazao da je za prvih pet mjeseci ove godine 189 osoba izrazilo namjeru da traži azil, a da je podnijeto 59 zahtjeva i da je "odobren samo jedan azil u obliku supsidijarne zaštite jednom licu iz Burundija".&nbsp;
On je ocijenio da to govori i o otežanom pristupu azilnom postupku, jer izbjeglice ne mogu da osiguraju da im zahtjev bude razmotren i da postupak bude brz i efikasan.
Đurović je naveo da je, po podacima Centra, azil tražilo najviše ljudi iz Egipta, Avganistana, Sirije, Rusije, Palestine, Iraka, Maroka i Pakistana.
Dodao je i da su najviše kroz Srbiju prolazili ljudi iz Avganistana, Sirije i Turske, a potom iz Sjeverne Afrike i Pakistana.
Kazao je da je ove godine kroz Srbiju prošlo više od 9.000 osoba, te da će ih, ako se tako nastavi, do kraja godine, po procjenama centra, biti ukupno oko 30.000.
- Privremenu zaštitu je dobilo ili produžilo 881 lice koje dolazi iz ratom razorene Ukraijine, a u Srbiji boravi oko 21.000 Ukrajinaca - kazao je on.
Rekao je i da je u Srbiji iz Rusije sada, po podacima centra, 45.973 osoba, tako da, pored izbjeglica iz Azije i Afrike, ima izbjeglica iz Evrope, "i to su značajne brojke i raznovrsna populacija".
- Njihov položaj u vezi azilnog postupka je otežan, izbjeglice ne mogu same da osiguraju da im se razmotri zahtjev za azil i da imaju ubrzan i efikasan postupak i to ne mogu nikako bez stručne pravne pomoći koja je besplatna, ali je ima malo - napomenuo je Đurović.
Napomenuo je da, u kontekstu pristupu azila, u Vojvodini ljudi gotovo i da ne mogu da podnesu zahtjev za azil, jer "čekaju nedjeljama i mjesecima da im se podnese zahtjev pa da se razmotri...".
Naveo je i da "na taj način proces može da traje i godinama" pogotovu jer, Upravni sud veoma sporo odlučuje u trećoj instanci o zahtjevima.
- Tu je i trend zatvaranje kampova za migrante koji se nastavalja u Srbiji, a do kraja juna i Centar za azil u Krnjači biće zatvoren tako da ostajemo na četiri centar za prihvat: u Obrenovcu, Sjenici, Preševu i Bujanovcu, od 17 koliko ih je nekada bilo - kazao je Đurović.
Smatra da "to nije pametno" hzbog pogoršavanja stanja u svijetu, pogotovu novog rata Izraela i Irana i prvih naznaka novog izbjeglištva iz tog pravca.
- Kada govorimo o integracijama, možemo reći da prednost imaju izbjeglice iz Ukrajine koji imaju pravo na rad omah po dobijanju privreme zaštite, za razliku od izbjeglica iz Afrika i Azije koji to tek mogu nakon podnijetog zahtjeva za azil - kazao je Đurović.
Po njegovim riječima, prednost Ukrajinaca je bliskost jezika i kulture i njihovom boravku u gradovima.
- Potrebno je da privremena zaštita Ukrajinaca preraste u trajno rješenje, svjedoci smo da se privremena zaštita produžava iz godine u godinu i to je velika neizvjesnost za te ljude jer moraju da dobijaju nova rješenja... a tu je i problem sa poslodavcima - kazao je on.
Po riječima Đurovića, potrebno je da se ljudima iz Ukrajine omogući trajno rješenje - da im se odobri zaštita na mnogo duži period ili da im se da azil.
- Potrebno je povećati i kapacitete prihvatnih i centara za azil oko većnih urbanih centara, povećati i kadar Kancelarije za azil i omogućiti nesmetano podnosenje zahtjeva za azil, po smještaju ljudi u centrima za prihvat - kazao je on.
Đurović smatra i da je neophodno da Upravni sud unaprijedi kapacitete u vezi sa zahtjevima za azil i da formira posebno odjeljenje koje bi obrađivalo te zahtjeve i istraživalo informacije o zemljama odakle ti ljudi dolaze.
Ocijenio je i da bi Komesarijat za izbjeglice i migracije, koja sada funkcionoše samostalno, trebalo podvesti pod neko od ministarstva Vlade Srbije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Srbiji za pet mjeseci odobren samo jedan zahtjev za azil

Crna Gora je od oktobra 2023. privremeni dom Dinare Smailove – revolucionarke iz Kazahstana, kako je opisuju međunarodne organizacije. - Ja sam žena koja je preživjela grupno silovanje i zato sam decenijama kasnije osnovala organizaciju "Ne ćuti", kako bih osnažila i ostale da ne ćute - kaže u razgovoru za Radio Slobodnu Evropu. Prije devet godina osnovana je organizacija koja pomaže žrtvama da se izbore sa posljedicama porodičnog i seksualnog nasilja. A Dinaru je borba za njihova prava dovela u sukob sa kazahstanskim vlastima. Nakon što ih je javno kritikovala zbog korupcije i neefikasne zaštite žena i djece, vlasti su pokrenule postupke protiv nje. Do sada šest: za korupciju, prevare i širenje lažnih informacija. Zbog pritiska i prijetnji 2021. je napustila svoju zemlju. Prva stanica bila je Gruzija, a potom Crna Gora. Tu je zatražila azil. RSE: Dinara, možete li nas vratiti na početak – šta se dešavalo u Kazahstanu? Zašto ste odlučili da ga napustite? Smailova: Ja sam žena koja je pretrpjela grupno silovanje. I rekla sam ženama da moraju biti snažne. Za tri godine uspjeli smo da promijenimo mišljenje ljudi. Kao i zakon. Prvi zakon koji smo promijenili u Kazahstanu na tu temu je bio zakon o seksualnom nasilju. I on se primijenjuje. To je bio veoma veliki korak da jedna žena koja je i sama žrtva seksualnog nasilja ustaje, podiže glas i osnažuje druge žene da govore. Pozvali su me u Ameriku, kao ženu revolucionarku koja je promijenila mišljenje drugih. Lakše je kada i drugi misle kao i vi. Nakon Amerike sam se vratila u Kazahstan. Podigili su optužnicu protiv mene. Htjeli su da zatvorim svoju organizaciju. Mene su htjeli da ućutkaju da žene ne bih ohrabrivala da pričaju o nasilju. Ali nisu uspjeli. Iz godine u godinu smo imali sve više žena koje su prijavljivale silovanja, i djece koja su bila silovana… Zbog toga je vlastima bilo jako važno da me zaustave u tom procesu. RSE: Zašto je vlast htjela da vas zaustavi? Smailova: Zato što smo otkrili nepočinstva policije, veliku korupciju i vlastima se nije dopadalo to. RSE: Do kakvih ste sve podataka došli, šta ste postigli za pet godina rada? Smailova: Naša organizacija izmijenila je šest zakona o seksualnom nasilju žena i djece. Osim toga, u zatvoru se nalazi 314 prestupnika, odradili smo 55.000 besplatnih konsultacija i napravili call centar gdje žene prijavljuju nasilje. RSE: Zašto vas vlasti Kazahstana optužuju na širenje dezinformacija i prevare? Smailova: Sve što organizacija radi je na račun donacija. Sve što imamo je prijavljeno i sve je transparentno objavljeno na našim društvenim mrežama. 16. oktobra su podigli optužnicu protiv mene. Tek od novembra prošle godine počeli su da me traže. Optužuju me da sam ukrala donacije i da sam otišla preko granice. Govore da smo dobili 56 miliona tengi (95.000 eura) i da smo samo jedan mali dio dali advokatima. Samo za rad sa žrtvama plaćeno je 180 sati psihologa. Imali smo tim od 14 ljudi koji su dobijali platu. Plaćali smo rentiranje kancelarija. Sve to je bilo napisano u svim našim troškovima. A vlast je, uprkos transparentnosti koja je jasno vidljiva na našim socijalnim mrežama, davala lažne informacije o meni. <h2>Gruzija dala, pa povukla gostoprimstvo</h2> RSE: Vaš prvi izbor bila je Gruzija. Ali ste na neki način protjerani odatle, bio vam je zabranjen povratak. Zašto? Smailova: U Gruziju su supruga i mene pozvali pravnici koji su nas uključili u program zaštite. Gruzija nam je dala mogućnost rehabilitacije. Tamo su mi otkrili kancer materice i morala sam da ostanem da bih se operisala. Ostali smo u Gruziji, gdje smo osnovali fond Break Silence i napravili tim. Krajem septembra bili smo u Turskoj, otišli smo na tri dana i kada smo se vratili meni su zabranili da pređem granicu a mužu ne. Rekli su mi da će me ponovo vratiti u Tursku. Muž je rekao da će ići sa mnom, tako da smo se zajedno vratili u Tursku sa jednim ruksakom sa našim stvarima i bukvalno bez ičega. Sav naš rad u Gruziji je bio nasilno zaustavljen. Vlasti Gruzije nisu objasnile zašto su nam to zabranili. U tom momentu pojavilo se dosta pravnika koji su pričali da je to nepravedno. Išli u konzulat Gruzije u Istanbulu ali nismo dobili pomoć. Onda smo došli na ideju da probamo sa Crnom Gorom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418110412_ae4642fbb6e7a3c07fa4b696e669cc86b7bd0d6155eec5ddeda58be1ce73860d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418110412_ae4642fbb6e7a3c07fa4b696e669cc86b7bd0d6155eec5ddeda58be1ce73860d" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dinara Smailova sa suprugom"> <figcaption>Dinara Smailova sa suprugom(Photo: Aleksandar Ljumović (RFE/RL))</figcaption> </figure>  <h2>U Crnoj Gori očekivali zaštitu</h2> RSE: Kako ste se odlučili za Crnu Goru? Smailova: Odlučili smo se za Crnu Goru zato što je to članica NATO i zemlja koja ide ka Evropskoj uniji. To je nama bilo jako važno i nadali smo se da će nas ovdje zaštititi. Kad smo došli u oktobru 2023. odmah smo tražili azil. Policija Kazahstana podigla je protiv mene tužbu da mi Crna Gora ne bi dala taj status. Dakle 12. oktobra smo stigli u Crnu Goru, a već 16. je Kazahstan podnio tužbu. Ali nas to nije zaustavilo. RSE: Međutim i ovdje vam je prijećeno. Da li ste to prijavili policiji i kako su reagovali? Smailova: U Crnoj Gori su nas pratili. Bilo je četiri, pet slučajeva. Bilo je situacija da su nam prijetili građani Kazahstana. Čak i jedan koji živi u Italiji. On nam je prijetio da će nas prijaviti. Mi takođe u Italiji imamo boravak. To smo prijavili policiji. Kada su nas pozvali i pitali gdje tačno živimo, pomislila da to rade zbog zaštite i naivno sam im rekla. Poslije nekog vremena došla su dva policajca i odmah sam znala da će to biti hapšenje zbog ekstradicije. U tom momentu nisam imala prevodioca, slabo govorim jezik i odreagovala sam kako su zahtijevali. Oni su tražili da odemo u policijsku stanicu, gdje su mi uzeli otiske i izjavu i gdje je odmah potegnuto pitanje potjernice. Sve se dešavalo jako brzo. Policija je bila u civilu, mene su brzo izveli na ulicu, tamo je bilo tri automobila i svi su izgledali obično, ne kao policajci. Suprug je ostao kod kuće, a mene su poveli. Rekli su mu da može pješke da dođe. Uplašila sam se, mislila sam da je to neka prevara jer nisu bili uniformi. Tražila sam da suprug ide sa nama jer sam počela da sumnjam da je to policija uopšte, mislila sam da je neka druga organizacija. Kada su nas doveli u policijsku stanicu rekli su mi da moram da budem pritvorena, sve su mi objasnili, doduše bez prevodioca, na nekom polu-konfuznom jeziku, ali su mi ipak objasnili kako će se stvari odvijati po pitanju moje ekstradicije. Ujutru je suprug obavijestio crnogorske pravnike i novinare i svi su se ujedinili jako brzo, i našao mi se advokat koji je pružio pomoć po pitanju ekstradicije. Podržavaju me organizacije - od lokalnih ženskih iz Crne Gore do Evropskog parlamenta. <h2>Živimo u iščekivanju</h2> RSE: Da li strahujete da ćete, ipak, biti izručeni? Smailova: Živimo u iščekivanju, to je jako teško kada ne znaš svoju budućnost, kada ne razumiješ kako će se sve završiti. Ipak se nadam da će se mojim slučajem baviti ispravno i da će ga dobro procijeniti. Kad sam bila na sudu, sudije i advokati su rekli da šteta zbog koje su me osudili i sude mi je svega 42 eura. Ipak, moja nada je Crna Gora, koja je demokratska zemlja. Crna Gora se jako dopada i mom suprugu. Posebno mu se sviđa priroda. RSE: Kako provodite vrijeme dok čekate odluku? Smailova: Počela sam da slikam, idem na izložbe i trudim se da prodam svoje slike. To nas održava u životu što možemo da se bavimo i umjetnošću i da skrenemo misli sa našeg problema. Ovdje se osjećam sigurno za razliku od Kazahstana. Tamo ne bih mogla da djelujem kao što djelujem ovdje. Zato sam zahvalna i Crnoj Gori i ljudima koji nas podržavaju. RSE: Kako vam odavde izgleda situacija sa ženama u Kazahstanu? Smailova: Želim da kažem da su naše žene velike i jake. Vidjela sam mnogo strašnih situacija i kako su se naše žene dizale iz svih tih problema. Vidjela sam i kako jedna naša žena može biti primjer za stotine, za hiljade. U Kazakstanu se dešava ženska revolucija. Sve će se popraviti, ali glavno je da se ne ćuti. Kazahstanskim ženama je potrebna pomoć, kao i novinarima i pravnicima... I molim čitav svijet da pomogne Kazahstanu. Ne ćutite!

Čekajući azil u Crnoj Gori: Dinarin put od traume do spašavanja drugih

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) pozdravljaju oslobađanje kazahstanske aktivistkinje za ljudska prava Dine Smailove od strane Višeg suda u Podgorici.
Smailova je juče uhapšena u Crnoj Gori na osnovu međunarodne potjernice koju je raspisao Kazahstan, jer se protiv nje u toj državi vode krivični postupci zbog navodne prevare u vezi upotrebe donacija u vrijeme kada se nalazila u Gruziji, a ne u Kazahstanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-ostaje-na-slobodi-dok-crna-gora-odluci-o-zahtjevu-za-azil&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz HRA i CŽP podsjećaju da je ona borkinja protiv porodičnog nasilja i seksualnog zlostavljanja u Kazahstanu, osnivačica Fondacije NeMolchiKZ (prevedeno NeĆutanju), organizacije koja promoviše prava i slobode žena, djece, rodnu ravnopravnost i bori se protiv diskriminacije i nekažnjivosti.
Smailova je u Crnoj Gori od oktobra 2023. godine, kada je zajedno sa suprugom zatražila azil u našoj državi zbog progona po političkom osnovu u Kazahstanu.
HRA i CŽP očekuju da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore hitno odluči o zahtjevu za azil Dine Smailove. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-prosla-sam-kroz-progon-i-hapsenje-cekam-odluku-o-azilu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Prema izvještaju Amnesty International, Kazahstan se obračunava sa građanskim aktivistima tako što ih pretvara u političke zatvorenike. Ta država je na lošem glasu po pitanju poštovanja ljudskih prava, što stvara ozbiljnu sumnju da bi Smailova u slučaju ekstradicije bila izložena progonu, a ne pravičnom suđenju - podsjećaju u HRA i CŽP.
Napominju da, iako će se ekstradicioni postupak po zahtjevu Kazahstana nastaviti, u slučaju da dobije azil Smailova neće biti izručena toj državi.
- Apelujemo na nadležni MUP da prilikom donošenja odluke o azilu razmotri vrlo zabrinjavajuće stanje ljudskih prava u toj azijskoj državi - ističe se u saopštenju.
Smailovu je na današnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici zastupao advokat Dalibor Tomović.

HRA i CŽP: MUP da hitno odluči o zahtjevu za azil Dine Smailove

Kazahstanska aktivistkinja za ljudska prava Dinara Smailova kazala je danas ispred Višeg suda u Podgorici da &nbsp;je već devet godina izložena progonu u svojoj zemlji zbog borbe za prava žena i djece žrtava nasilja
- U Kazahstanu sam od samog početka svojih aktivnosti bila progonjena zbog raznih krivičnih slučajeva koje su mi podmetale vlasti – kazala je Smailova novinarima, navodeći da je članica jednog fonda za zaštitu ljudskih prava od 2014. godine.
Ona je podsjetila da je 16. oktobra 2023. godine u Crnoj Gori zatražila politički azil, ali da do danas nije dobila status izbjeglice. Prema njenim riječima, do sada su vođena dva intervjua, ali bez konkretnog rezultata.
- Juče popodne sam iznenada uhapšena i privedena u policijsku stanicu u Budvi, gdje sam provela dan u ćeliji. Danas su me sa lisicama na rukama odveli na sud - ispričala je Smailova.
Kazala je da prilikom hapšenja nije imala ni advokata ni prevodioca, te da je potpisivala dokumenta ne znajući šta u njima piše. Tek je kasnije, kako je navela, dobila pravnu pomoć i mogućnost da razgovara sa advokatom.
- Sud je odlučio da mi oduzme pasoš, ali da me pusti na slobodu. Odluka o ekstradiciji još nije donešena. Sada čekamo da mi se dodijeli status političke izbjeglice - kazala je Smailova.
Ona se zahvalila sunarodnicima i pristalicama koji su je podržavali sve ove godine.&nbsp;
- Ovo je bila prava ženska revolucija u Kazahstanu. Zbog toga sam i progonjena. Molim vas, ne ćutite. Nastavite da podržavate fond i borbu za ljudska prava – poručila je Smailova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-ostaje-na-slobodi-dok-crna-gora-odluci-o-zahtjevu-za-azil&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Smailova: Prošla sam kroz progon i hapšenje, čekam odluku o azilu

U podgoričkom Skloništu za napuštene i izgubljene kućne ljubimce na Vrelima ribničkim trenutno se nalazi oko 220 pasa raspoređenih u oko 150 bokseva.
U skloništu uz radnike gradskog preduzeća “Čistoća'' d.o.o. Podgorica koji su nadležni za brigu o psima, trenutno volontira pet članova nevladine organizacije "Ruka-šapi".
Riječ je o neprofitnoj organizaciji koja postoji od 2012. godine, a koja brine o psima i van skloništa - vode računa o njihovoj ishrani, doprinose slanju životinja na liječenja i operacije i po potrebi ih smještaju u pansione.
Predstavnica NVO “Ruka-šapi” Milica Đikanović ističe da je glavni problem što konstantno imaju priliv novih pasa.
- Azil bi trebao da bude sklonište i privremeni smještaj - pas bi trebao da uđe u sklonište, da se tretira, steriliše, vakciniše od zaraznih bolesti i bjesnila, te da se stavi na raspolaganje za udomljavanje. Ukoliko se taj pas ne udomi on se vraća na lokaciju sa koje je preuzet i on je štiti od priliva novih pasa. To je nemoguće sprovesti zato što stalno imamo nove pse. U posljednja tri dana po gradu imamo potpuno nepoznate pse, vidi se da su dezorijentisani – kao da su izbačeni, kao što se često dešava. Često bude priliv sa primorja ili sjevera, ali nikad se ne uđe u trag ko ostavlja pse u druge opštine. Dok god je tako i dok god se svi psi ne čipuju i stave pod kontrolu nećemo moći da znamo ko su novi psi - navela je Đikanović.
Ističe da se pri rješavanju ovog problema treba krenuti od neodgovornih vlasnika od kojih je cijela ova priča potekla.
- Svako danas može da uzme psa i kad mu dosadi da ga izbaci vani, to postaje napušten pas i pripada gradu u kojem se nalazi jer nije čipovan. Zimski i ljetnji period je jako mrtav što se tiče udomljavanja pasa, ljudi se pripremaju za odmore i odlaze na duži period, ne mogu da uzmu tu obavezu i to je razumljivo. Ipak, dešava se da kad ljudi idu na odmore izbace na ulicu psa kojeg već imaju - kazala je Đikanović.
Otežavajuća okolnost oko udomljavanja je bilo i zatvaranje azila.
- Azil je od ljeta bio zatvoren za priliv novih štenaca, što je bila naša inicijativa. Prije toga, mnogo štenaca je uginulo, a niko nije snosio odgovornost. Ovdje hara parvovirus koji je poguban za štence. Vazduh, dodir, gaženje u boks nakon posjete starim psima dovodi do prenosa virusa. Prilikom uvođenja štenaca u azil oni se uglavnom zaraze, mali broj uspijemo da udomimo. Pokušavali smo da spasimo dosta štenaca, vodili smo ih na terapije, uzimali ih u svojim domovima. Potrebni su potpuno izolovani kontejneri koji će biti strukturalno i fizički prihvatljivi – izolovani od ostalih pasa, u kojima će samo jedan ili dva radnika moći da se bave tim štencima. Osiguravanje izolovanih kontejnera je uslov kako bi se štenci mogli opet dovoditi u azil - navela je predstavnica NVO “Ruka-šapi”.
Đikanović navodi da je zbog svega navedenog potrebno sistemski pristupiti rješavanju problema, te je pozvala nadležne institucije na bolju saradnju.
- Potrebno je formiranje radne grupe u kojoj će da sjednu sve nadležne institucije – komunalna policija, komunalna inspekcija, predstavnici Glavnog grada, Čistoće, pravne službe, predstavnici NVO sektora i mediji kako bi počeli da rješavamo ove probleme. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove od 2019. do dan danas nije našla mehanizam prinudnog obilježavanja pasa. Danas pse čipuju samo odgovorni ljudi, neodgovorni ne. Takođe, pas ne može da šeta pored vlasnika bez povodca. Vlasnik mora da kupi izmet za svojim ljubimcem jer svi gazimo izmet po gradu, to nije reprezentativno, a da ne pričamo o aspektu turizma. Mogu da kažem da su stranci jako razočarani, stalno nam pišu, ljudi plačući odlaze iz Crne Gore i govore da ne žele da se vrate jer se zaljube u nekog psa, žele da ga vode, ali imamo problem Titar testa na bjesnilo. Iako je posljednji slučaj bjesnila u Crnoj Gori zabilježen 2012, pas mora da uradi Titar test i čeka tri do četiri mjeseca da napusti zemlju. Da nemamo taj Titar test, stranac bi mogao da tog psa sredi, vakciniše od zaraznih bolesti, uzme pasoš i nađe mu dom, a ovako pas luta po Crnoj Gori i nikad se neće udomiti - navela je Đikanović.
Napominje da su za rješavanje mnogobrojnih problema koji se tiču napuštenih životinja potrebna veća finansijska sredstva.
- Glavni grad daje velike odštete prilikom ujeda pasa lutalica – čak tri puta više sredstava nego za troškove za budžet koji se izdvaja za ovo sklonište. Ranije kada je azil funkcionisao sa svega 40 bokseva budžet je bio isti kao i danas. Logikom zdravog razuma znamo da to nije dovoljno, pogotovo danas u vrijeme kad su cijene usluga jako skočile. Preplavljeni smo psima. Ovo nije problem samo nas koji ih volimo, već i onih koji ih ne vole, jer zašto bi morao čopor da se kreće gradom. Moramo da rješavamo problem od korijena - istakla je Đikanović.
Iz NVO “Ruka-šapi” ističu da imaju značajnu pomoć građana, te pozivaju i ostale pojedince da se uključe u njihove aktivnosti kako bi stvorili bolje i dostojanstvene uslove za životinje.
- Apelujemo da nam se stalno priključe volonteri, to uopšte ne moraju biti mladi ljudi, to mogu biti ljudi u penziji. Mogu da dođu ovdje da provedu dva sata, da se oplemene, da se lijepo osjećaju, izbjegnu ekrane, neke ružne vijesti... Čovjek samo da dođe, uzme jednog psa da ga prošeta učiniće nešto lijepo sebi, a tek da ne pričamo o tom psu koji će tog dana da izađe iz boksa koji mu je skučen. Azil nije mjesto gdje bi psi trebali da provedu svoj život, ali ovdje ima pasa od preko četiri godine. Ima i nekih koji su se ovdje rodili. Ovdje ima toliko divnih pasa, te pozivam ljude da dođu do azila, da prošetaju, da nahrane pse, bez obaveze da udome - poručila je Đikanović.
Azil na Vrelima ribničkim je otvoren za posjetioce svakog radnog dana od 15 do 17 časova.
Da bi potencijalni udomitelj mogao da udomi psa iz Skloništa, mora biti punoljetan ili doći u pratnji punoljetne osobe. Svi potencijalni udomitelji moraju da ispunjavaju uslove koji su predviđeni Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja, kao i opštinskim odlukama o držanju kućnih ljubimaca. Prilikom udomljavanja obavezno je potpisivanje ugovora o udomljavanju, a tome prethodi obavezna provjera uslova u kojima će pas živjeti.

Đikanović: Psima azil ne bi smio da bude prostor za život

Predsjednik Rusije Vladimir Putin donio je odluku o pružanju političkog azila Bašaru al Asadu i njegovoj porodici, potvrdio je danas portparol Kremlja Dimitrij Peskov, nakon što su ruski mediji u nedjelju obajvili da je Asad doputovao u Moskvu i da mu je Rusija dala azil.
Peskov je rekao da takve odluke ne mogu biti donijete „bez šefa države“, te da je to Putinova odluka, javlja agencija TASS.
Međutim, Peskov je istakao da zvaničnih saopštenja po ovom pitanju nije bilo, navodeći da su se juče u medijima pojavile informacije „od izvora“.
- Trenutno nemam šta da dodam na tu temu - rekao je Peskov.

Kremlj potvrdio: Putin donio odluku o azilu Bašaru al Asadu i njegovoj porodici

Ruski državni mediji navode da je pali sirijski predsjednik Bašar al Asad u Moskvi sa svojom porodicom, prenosi Sky news.
Pozivajući se na izvor u Kremlju, ruski državni medij TASS je rekao da je Asadu i članovima njegove porodice pružen azil u ruskoj prijestonici.
Bilo je mnogo spekulacija o tome gdje se Assad nalazi nakon izvještaja da je pobjegao iz Damaska prije nego što su pobunjenici stigli tamo jutros.
Rusija, jedan od najbližih Asadovih saveznika, potvrdila je ranije danas da je napustio Siriju, ali nije rekla gdje se nalazi, niti da li mu je Moskva dala utočište.

Asad sa porodicom u Moskvi, pružen mu azil

Holandska desničarska vlada je od Evropske komisije zvanično zatražila da izađe iz zajedničke regulative EU o pravu azila kao što je ranije i najavljivala, ali je mala vjerovatnoća da to može i da ostvari.
- Upravo sam obavijestila Evropsku komisiju da želimo opt-aut za Holandiju iz migracione politike unutar Evrope - napisala je na platformi Iks ministarka unutrašnjih poslova Marjolejn Faber, prenijele su agencije.
Faber je dodala da je krajnje vrijeme da "Holandija ponovo bude nadležna za svoju politiku azila".
Vladu premijera Dika Šofa, koja je formirana u julu nakon dugih pregovora, čine četiri partije desnice, a Faber je članica najjače, ekstremno desne, ultranacionalističke i ksenofobne Partije za slobodu (PVV) čiji je lider populista Gert Vilders.
Cilj Holandije je, prema riječima Faber, da "drastično reducira" broj tražilaca azila koji ulaze u zemlju. Ona je rekla da je to potrebno kako bi vlada mogla da ispuni svoje obaveze u oblasti stambene politike, zdravstva i obrazovanja.
Namjeru da izađe iz evropskih pravila o azilu vlada je potvrdila prošle nedjelje, priznajući istovremeno da su male šanse da u tome uspije, jer bi zahtijevalo konsenzus kako bi se izmijenila vrlo delikatna regulativa oko koje su se u EU dugo lomila koplja.
Novi pakt o migracijama EU usvojen je u decembru prošle godine glasovima svih zemalja članica.
Portparol EU Erik Mamer je prošle sedmice, kada je objavljivan program holandske vlade, rekao "da je generalno načelo da ne može tek tako da se izađe iz usvojenih zakonskih okvira EU".
Svojim zahtjevom, holandska vlada krši i načelo da u EU vlade poštuju odluke svojih prethodnica.
U EU su retki slučajevi da su neke zemlje izuzete od zajedničkih zakonskih okvira, i to je slučaj samo sa Danskom kad je riječ o zoni eura, i sa Irskom sa šengenskom zonom, zato što graniči sa Velikom Britanijom.
Iako se broj azilanata koji dolaze u Holandiju godinama relativno stabilno kreće oko 40.000, ta zemlja zbog mjera štednje i opšteg manjka stambenog prostora ima poteškoće da za migrante obezbijedi smještaj.
Zbog višegodišnje budžetske štednje u zemlji postoji samo jedan centar za registraciju azilanata, a stotine izbeglica prinuđene su da spavaju na otvorenom.
Prema statističkim podatcima EU u Holandiji su prošle godine podnijeta dva zahtjeva za azil na hiljadu stanovnika, što je približno i evropski prosjek. U deset zemalja EU je taj odnos veći.

Holandija zatražila od EK da izađe iz zajedničke regulative EU o azilu

Rasprava o uvođenju odbijanja tražilaca azila s granica je protivna Ustavu Njemačke, vladavini prava i jednostran je potez koji ugrožava evropsko zajedništvo - ocijenilo je 27 organizacija za zaštitu ljudskih prava u apelu njemačkoj vladi.
Generalna sekretarka njemačkog ogranka organizacije Amnesti internešnel Julija Duhnov je rekla da se izazovi u oblasti politike azila mogu riješiti samo zajednički, u Evropskoj uniji.
- Savezna vlada ne smije da prekine pupčanu vrpcu sa EU tako što bi se upustila u jednostrane akcije i ignorisala evropske pravne direktive. Ko podriva evropske temelje, kasnije će se naći pred ruševinama - rekla je Duhnov, prenio je sajt AI Njemačka.
- Svi želimo da živimo u društvu koje nas štiti, podržava i u kojem smo poštovani. Zato su stubovi našeg društva demokratija, vladavina prava i ljudska prava. Raznolikost našeg društva, počevši od ideja pa do misli, od porekla do identiteta, to je naša snaga. Ustati u odbranu prava svih ljudi u našem društvu, jača i nača prava. Aktuelna rasprava o pooštravanju prava na azil protivi se onom što se podrazumijeva -piše u pismu Vladi.
- Pravo da se u Njemačkoj i Evropi traži zaštita od kršenja ljudskih prava je poslije iskustava Drugog svjetskog rata DNK naše demokratije. Ljudi koji su pobjegli u Njemačku su dio našeg društva. Ovdje rade, angažuju se, podižu ovdje svoju djecu i ovde je njihovo mjesto. Pogrešno ponašanje pojedinaca nikada ne smije da dovede do toga da se grupe ljudi paušalno stigmatizuju, budu žrtve rasizma, i označeni kao ‘nepripadajući’. Nećemo dopustiti da nas podijele - ukazuju potpisnice.
U apelu se navodi da zahtjevi na štetu azilanata u prvom redu stižu od onih političkih snaga koje žele podjelu i nesigurnost, i da je takav modus djelovanja autoritarnih političara koji stvaraju "atmosferu 'Mi protiv onih drugih'" viđen u raznim zemljama EU.
- Huška se protiv kvir osoba, imigranata ili rasno obilježenih osoba, nezaposlenih, osoba sa invaliditetom i drugih društvenih grupa. Nasilje na granicama, čak i nad djecom, pretvara se u normalnost. Istovremeno se napadaju institucije pravne države, od pravosuđa, pa do rada advokata. Takav razvoj u Njemačkoj nipošto nećemo dopustiti. Demokratske stranke moraju potezati na istom kraju užeta kako bi spriječile popkušaje podjele društva - piše u apelu.
Dodaje se da je pravo na azil prva meta politike koja sve više dovodi u pitanje ljudska prava, a da, „(njemačka) vlada, umjesto što dozvoljava da je stalno navode na nova pooštravanja, mora da se zauzme za Evropu vladavine prava i ljudskih prava. Za sve ljude“, piše u apelu.
Pored AI, apel su potpisali i PRO ASYL, Save the Children Njemačka, Handicap International, European Center for Constitutional and Human Rights (ECCHR), Njemačka organizacija za pomoć djeci Dojčes hilfsverk (Deutsches Kinderhilfswerk-KHW), Savezna koordinacija za borbu protiv trgovine ljudima KOK, Stručno udruženje za pomoć maloletnim izbjeglicama bez pratnje odraslih, organizacija Hawar Help i drugi.

NVO traže da Njemačka ne pooštrava politiku azila, da štiti ljudska prava i brani vrijednosti EU

Bivša demokratska potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Kamala Haris saopštila je danas da se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije, čime je okončala spekulacije da bi neuspješna predsjednička kandidatkinja mogla da traži tu visoko-profilisanu funkciju.
- Ozbiljno sam razmišljala o tome da zatražim od naroda Kalifornije privilegiju da im služim kao guvernerka. Volim ovu državu, njene ljude i njeno obećanje. Ovo je moj dom. Ali nakon dubokog promišljanja, odlučila sam da se neću kandidovati na ovim izborima - navela je u saopštenju.
Haris je rekla da se sada neće kandidovati ni za jednu funkciju, ostavljajući otvorena vrata za moguću predsjedničku kandidaturu 2028.
- Za sada, moje vođstvo, kao i javna služba, neće biti u izabranoj funkciji. Radujem se što ću se vratiti među narod, slušati Amerikance, pomagati da se širom zemlje izaberu demokrate koje će se boriti bez straha, i što ću u narednim mjesecima podijeliti više detalja o sopstvenim planovima - poručila je ona.
Haris je bila relativno povučena nakon što je izgubila predsjedničke izbore od republikanca Donalda Trampa 2024.
Guverner Kalifornije Gevin Njusom, takođe demokrata, koji tu funkciju obavlja od 2019. godine, ne može se ponovo kandidovati zbog ograničenja mandata.
Ostali istaknuti demokratski kandidati već su najavili kandidature, uključujući Ksavijera Beseru, koji je bio direktor za zdravstvo i ljudske resurse u administraciji bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, i bivšu predstavnicu u Kongresu Kejti Porter.

Kamala Haris se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije 2026.

Vulkan Ključevski na Kamčatki počeo je, nakon zemljotresa, da izbacuje pepeo na visinu od šest kilometara iznad ivice kratera, saopštio je direktor Instituta za vulkanologiju i seizmologiju Dalekoistočnog ogranka Ruske akademije nauka Aleksej Ozerov. 
 
Prema njegovim riječima, zemljotres jačine 8,8 stepeni Rihterove skale, koji je danas pogodio područje Kamčatke, izazvao je pojačanu aktivnost vulkana Ključevski, koji već dugo eruptira. 
 
- Ranije erupcije nijesu bile snažne, a vulkanske bombe su letjele do visine od 200-300 metara uz manju emisiju pepela. Međutim, nakon zemljotresa došlo je do trenutne i jake emisije pepela do visine od šest kilometara - naveo je Ozerov. 
 
Ozerov je istakao da vulkani u ovom regionu često reaguju na zemljotrese slične ili manje jačine, prenosi Tanjug. 
 
Nakon ovog zemljotresa, primijećena je pojačana aktivnost i na vulkanu Avačinski, gdje su gasovi izbacivani na visinu od 200-300 metara, zbog čega je naučni tim preporučio turistima i penjačima da se uzdrže od uspona na vrh vulkana. 
 
Slične preporuke su date i za vulkane Mutnovski i Goreli zbog povećane opasnosti.

Snažan zemljotres aktivirao vulkan Ključevski na Kamčatki

Evropska unija (EU) je objavila novi datum kada će početi digitalno da bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nisu članice EU, a koji putuju na teritoriju neke od 29 zemalja članica Šengenskog prostora. Među njima su i državljani &nbsp;Crne Gore.&nbsp;
Oni koji od 12. oktobra budu ulazili u zemlje Evropske unije, treba mnogo ozbiljnije da vode računa koliko dugo su ostali u Šengen zoni i da nijesu slučajno prekršili maksimalnih 90 dana.
Jer, EU će od tada početi da primjenjuje novi sistem dizajniran da digitalno bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nijesu članice EU. Sistem će prikupljati biometrijske podatke, kao što su otisci prstiju i snimak lica, kao i druge informacije o putovanju, čime će se postepeno zamijeniti dosadašnji sistem pečatiranja pasoša.
- Pokretanje EES 12. oktobra predtavlja naš korak bliže tome da EU postane najnaprednija putna destinacija na svijetu - izjavila je izvršna potpredsjednica EK za Tehnološki suverenitet, bezbjednost i demokratiju Hena Virkunen.
Cilj EES je modernizacija i poboljšanje upravljanja spoljnim granicama EU. On će obezbijediti pouzdane podatke o prelascima granica, sistematski detektovati one koji prekorače dozvoljeni boravak, kao i eventualne prevare sa dokumentima i identitetom.
Kako će izgledati registracija putnika?
Oni koji prvi put prelaze granicu od uvođenja EES-a moraće da dostave svoje lične podatke. Granični službenici će skenirati njihove otiske prstiju (četiri prsta) i napraviti fotografiju lica. Ove informacije biće zabilježene u digitalnom dosijeu.
Pasoš (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti pečatiran.
EES prikuplja, bilježi i čuva podatke navedene u vašem putnom dokumentu (npr. puno ime, datum rođenja; datum i mjesto svakog ulaska i izlaska; fotografiju lica i otiske prstiju (tzv. biometrijske podatke, od kojih četiri otiska prstiju); informaciju o eventualnom odbijanju ulaska.
Na osnovu prikupljenih biometrijskih podataka, kreiraju se biometrijski šabloni koji se čuvaju u zajedničkoj Biometrijskoj službi za upoređivanje podataka.

EU ukida pečate na granicama od 12. oktobra

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E ugostićemo psihološkinju Mariju Babić, NLP trenericu Aleksandru Anđelić, trenera džiu džice Davora Markovića.
Naši gosti biće i organizatori i učesnici Inženjerske škole nauke koji će izvesti zanimljive eksperimente.
Razgovaraćemo i sa članovima Gradske muzike Kotor - dobitnicima &nbsp;međunarodnog zlatnog odličja, a iz Ulcinja donosimo priču o turističkoj sezoni.

Ljetnje jutro na TV E: Psihološkinja Marija Babić, eksperimenti Inženjerske škole nauke, Gradska muzika Kotor...

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Tag: azil