Moskva raspoređuje nove hipersonične balističke projektile sposobne da nose nuklearne bojeve glave u bivšoj vazdušnoj bazi u istočnom dijelu Bjelorusije, što bi moglo da poveća sposobnost Rusije da tim projektilima dosegne ciljeve širom Evrope, zaključila su dva američka istraživača proučavanjem satelitskih snimaka.
Zaključak istraživača uglavnom je u skladu s nalazima američke obavještajne službe, rekao je izvor upoznat s tim pitanjem, koji je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi podijelio informacije koje nijesu bile odobrene za javno objavljivanje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je dao do znanja da u Bjelorusiji planira rasporediti rakete srednjeg dometa Orešnik, s procijenjenim dometom do 5.500 kilometara, ali tačna lokacija prethodno nije objavljena.
Raspoređivanje Orešnika dodatno bi istaklo sve veću zavisnost Kremlja od prijetnje nuklearnim oružjem, budući da pokušava da obeshrabri članice NATO-a da snabdijevaju Kijev oružjem koje može pogoditi duboko unutar Rusije, rekli su neki stručnjaci. Ruska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, dok je bjeloruska ambasada odbila da komentariše.
Državna novinska agencija Belta citirala je u srijedu ministra odbrane Viktora Krenjina, koji je rekao da raspoređivanje Orešnika neće promijeniti ravnotežu snaga u Evropi i da je to "odgovor na agresivne akcije Zapada". Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, a CIA je odbila da komentariše.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdambrv%2Fstatus%2F2003436848102932906%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003436848102932906%7Ctwgr%5Ef01a75b9b0213462ab3afc29172678a740ee94c7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Revidirana ruska strategija</h2>
Istraživači Džefri Levis iz Instituta za međunarodne studije Middlebury u Kaliforniji i Deker Evelet iz istraživačke i analitičke organizacije CNA u Virdžiniji rekli su da su svoje nalaze o raspoređivanju Orešnika temeljili na snimcima satelitske kompanije Planet Labs, koje su pokazale karakteristike koje odgovaraju ruskoj strateškoj raketnoj bazi.
Levis i Evelet tvrde da su 90 odsto sigurni da će mobilni lanseri Orešnika biti stacionirani u bivšoj vazdušnoj bazi u blizini Kričeva, oko 307 kilometara istočno od glavnog grada Bjelorusije, Minska, i 478 kilometara jugozapadno od Moskve.
Moskva je ispitivala konvencionalno naoružani Orešnik protiv cilja u Ukrajini u novembru 2024. Putin se hvali da ga je nemoguće presresti zbog brzina koje navodno prelaze deset Macha.&nbsp;
- Putin planira da rasporedi oružje u Bjelorusiji kako bi proširio njegov domet dalje u Evropu - rekao je Džon Forman, stručnjak Chatham Housea koji je služio kao britanski vojni ataše u Moskvi i Kijevu.
Forman je rekao da takav potez vidi i kao reakciju na planirano stacioniranje konvencionalnih projektila SAD-a u Njemačkoj sljedeće godine, što uključuje hipersonični projektil srednjeg dometa Dark Eagle.
Putin je nakon sastanka sa svojim bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom u decembru 2024. rekao da bi Orešnik mogao biti stacioniran u Bjelorusiji u drugoj polovini ove godine, što je dio revidirane strategije u kojoj Moskva prvi put od Hladnog rata postavlja nuklearno oružje izvan svog teritorija.
Lukašenko je prošle sedmice rekao da su prvi projektili raspoređeni, bez navođenja lokacije, dodajući da će u Bjelorusiji biti smješteno do deset Orešnika. Američki istraživači procijenili su da je lokacija dovoljno velika da primi samo tri lansera i da bi drugi mogli biti smješteni na drugoj lokaciji.
<h2>Politička poruka Moskve</h2>
Levis je rekao da raspoređivanje Orešnika u Bjelorusiji naglašava kako rusko stacioniranje nuklearnog oružja izvan svog teritorija šalje "političku poruku" o povećanom oslanjanju na njih.
- Možete li zamisliti da u Njemačkoj postavimo nuklearno naoružani Tomahawk umjesto samo konvencionalnih? Nema vojnih razloga za postavljanje sistema u Bjelorusiji, samo političkih - rekao je Levis.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Amerikanci: Znamo gdje Putin razmješta Orešnik, može da gađa ciljeve širom Evrope

Sjeverna Koreja ispalila je u utorak više balističkih projektila kratkog dometa sa svoje istočne obale, saopštila je južnokorejska vojska, u najnovijem pokazivanju sile Pjongjanga samo nekoliko dana prije povratka na dužnost novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa.
Projektili su letjeli oko 250 kilometara nakon što su lansirani oko 9.30 sati (3 sata GMT) iz Kangijea, pokrajine Jagang, u blizini granice s Kinom, saopštio je štab Seula (JCS).
- Snažno osuđujemo lansiranje kao jasnu provokaciju koja ozbiljno prijeti miru i stabilnosti Korejskog poluostrva - rekao je JCS, upozoravajući Sjever da „ne procjenjuje pogrešno“ situaciju te da će „uveliko odgovoriti“ na sve dodatne provokacije.
Vršilac dužnosti predsjednika Južne Koreje Čoi Sang-mok takođe je osudio lansiranje kao kršenje rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i rekao da će Seul oštro odgovoriti na provokacije Sjeverne Koreje.
Predsjednički kabinet Seula saopštio je da je njegov savjet za nacionalnu bezbjednost održao sastanak kako bi razmotrio situaciju.
Glavni sekretar japanskog kabineta Jošimasa Hajaši rekao je da je upoznat sa ispaljivanjem projektila te da Tokio preduzima sve moguće mjere da odgovori putem bliske saradnje s Vašingtonom i Seulom, uključujući dijeljenje podataka o upozorenju na projektile u stvarnom vremenu.
Lansiranje je uslijedilo otprilike sedam dana nakon što je Sjever ispalio, kako je tvrdio, novu hipersoničnu balističku raketu srednjeg dometa, što je bio njegov prvi test projektila od 5. novembra.
Posljednje ispaljivanje projektila takođe se dogodilo tokom posjete Seulu japanskog ministra spoljnih poslova Takešija Ivaje.
Južnokorejski ministar spoljnih poslova Čo Tae-jul i Ivaja osudili su u ponedjeljak sjevernokorejski nuklearni i raketni razvoj i obećali jačanje bezbjednosnih veza nakon razgovora u Seulu.
Američki državni sekretar Entoni Blinken, tokom prošlonedjeljne posjete Seulu, takođe je pozvao na dalje jačanje bilateralne i trilateralne saradnje koja uključuje Tokio kako bi se bolje suprotstavili rastućim vojnim prijetnjama Pjongjanga.
Lansiranje u utorak dogodilo se nekoliko dana prije Trampove inauguracije. Tramp je prvi američki predsjednik koji je kročio na sjevernokorejsko tlo kada se sastao sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom svog prvog mandata i hvalio je njihov lični odnos.
Južnokorejski poslanici, nakon što ih je izvijestila Nacionalna obavještajna služba, rekli su u ponedjeljak da je djelimično cilj nedavnih testiranja oružja Pjongjanga „da pokažu svoja sredstva za odvraćanje SAD-a i da privuku Trampovu pažnju“ nakon što su na ključnom sastanku o politici na kraju godine obećali „najoštriju protivameričku protivakciju“.

Sjeverna Koreja ispalila projektile kratkog dometa uoči Trampovog povratka na mjesto predsjednika SAD

Sjeverna Koreja tvrdi da je ispalila interkontinentalni balistički projektil (ICBM), čime je postavljen rekord nadmašivši bilo koji prethodni test, objavila je državna medijska agencija te zemlje KCNA.
Južnokorejski Savjet za nacionalnu bezbjednost objavio je da je Sjeverna Koreja ispaljivanjem interkontinentalne balističke rakete ponovo prekršila rezolucije Savjeta bezbjednosti UN.
Savjet za nacionalnu bezbjednost odlučio je da odredi nove sankcije Sjevernoj Koreji i da blisko sarađuje ​​sa saveznicima i UN, kako bi se obezbijedilo da se sankcije međunarodne zajednice protiv Sjeverne Koreje mogu snažnije sprovoditi, piše u saopštenju južnokorejskog predsjednika Jun Suk Jeola.
Jun je takođe naredio snažan odgovor i temeljnu pripremu, kako bi Sjeverna Koreja bila spriječena u planiranju iznenadnih provokacija.
Lansiranje projektila osudila je i američka vojska, te pozvala Sjevernu Koreju da se suzdrži od daljih nezakonitih i destabilišućih radnji.

Sjeverna Koreja tvrdi da je ispalila interkontinentalnu balističku raketu

SAD su najavile mere protiv Iranaca uključenih u isporuku balističkih raketa kratkog dometa Rusiji za napad na Ukrajinu.
Time su SAD zvanično optužile Iran za naoružavanje ruskih snaga pošto su se tokom vikenda pojavile pretpostavke na osnovu obavještajnih informacija o tome.
Američki državni sekretar Entoni Blinken, nakon sastanka sa britanskim ministrom spoljnih poslova Dejvidom Lemijem u Londonu, rekao je da će sankcije biti objavljene kasnije danas.
- Rusija je sada primila pošiljke ovih balističkih projektila i vjerovatno će ih upotrijebiti u roku od nekoliko nedelja u Ukrajini, protiv Ukrajinaca - rekao je Blinken.
On i Lemi sjutra će zajedno posjetiti Ukrajinu.
Blinken je danas rekao da se čini da su transferi završeni.
Iran je, kao i prethodnih puta kada su američki obavještajci nagoveštavali takve isporuke, negirao da je Rusiji dao oružje za rat u Ukrajini.

1250x600

1084x550

SAD najavile sankcije protiv Irana zbog isporuke balističkih raketa Rusiji

Nakon velikih požara koji su prošle godine zahvatili Crnu Goru, vatrogascima su obećane reforme, bolja oprema i jačanje sistema zaštite i spašavanja, ali ključni problemi uglavnom su ostali neriješeni. &nbsp;Nedostatak kadra, neujednačeno finansiranje, nedovoljno jasni pravilnici i oslanjanje na ad-hoc rješenja i dalje su problemi sa kijima se suočavaju vatrogasci.&nbsp;
Kada su prošle godine požari buktali širom Crne Gore, donosioci odluka su vatrogascima obećavali mnogo toga. Kako za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/tripkovic-iz-sezone-u-sezonu-vatrogasci-dobijaju-samo-obecanja-placamo-cijenu-nepostojanja-pravilnika-i-dugorocne-strategije">Analitiku</a> kaže predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca, Goran Tripković, uglavnom je sve i ostalo na tome.
- Iz godine u godinu, iz sezone u sezonu, dobijamo obećanja da će se sistem u Crnoj Gori konačno kreirati po stručnim uputstvima na način kako je to urađeno u većini zemlja Evrope. Svi prethodni ministri i premijeri davali su zajedničko obaćenje: da je došlo vrijeme da se uočeni nedostaci što hitnije moraju rješavati. Sva ta obećanja izgleda završiše u korpi, a za njihovu realizaciju, po nama, je dovoljna samo dobra volja - smatra Tripković.
<h2>Novca manje, očekivanja veća</h2>
Uprkos brojnim obećanjima, sredstva za Direktorat za zaštitu i spasavanje i Avio-helikoptersku jedinicu za ovu godinu su smanjena. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ranije su kazali da u 2026. ulaze spremniji kada je riječ o zaštiti i spašavanju. Tripoković ukazuje da rješavanje problema vatrogasaca donosiocima odluka nije prioritet.&nbsp;
- Treba objasniti da Direktorat u našem sistemu ima samo zakondavnu i kontrolnu funkciju i da kao takav nema puno uticaja na same vatrogasce- spasioce, ali bi morao da napravi pravilnike kako bi uredili naš sistem. To im očigledno nije prioritet iz njima znanih razloga, što je za nas neprihvatljivo - poručuje on.&nbsp;
Nakon što su se požari razbuktali i vatrena stihija gutala sve pred sobom širom Crne Gore, javnost je saznala da dva aviona MUP-a čekaju servisiranje i da nijesu mogla da se koriste za gašenje. Operativni su bili helikopteri. Ove godine novca je manje, pa je pitanje da li će svi vazduhoplovi biti operativni.
- Direktorat, što se tiče vatrogasaca, ima spojnicu preko avio-helikopterske jedinice. Pošto je dio sredstava smanjen i samoj jedinici, postavlja se logično pitanje - ako proteklih godina, sa većim sredstvima u budžetu nijesu uspijevali da organizuju rad jedinice u punom kapacitetu kako će to biti sprovedeno ove. Ostaje da se nadamo da će konačno Avio-helikopterska jedinica biti jedinica koja će u punom kapacitetu ispunjavati obaveze - kaže sagovornik Analitike.
<h2>Prepušteni lokalnim upravama</h2>
U protekloj godini ni neke opštine nijesu isplatile bonuse vatrogascima. Iako posao vatrogasaca podrazumijeva visok nivo odgovornosti, rizika i posvećenosti zajednici, praksa nagrađivanja i dodatne motivacije nije ujednačena među opštinama.
- Istina je da nekoliko opština u Crnoj Gori nije isplatilo nagrade svojim vatrogascima. Napominjem da to i nije obaveza, i da svaki vatrogasac posao ne radi zbog bonusa, ali sam gest puno znači. Razlog zašto opštine koje nijesu isplatile bonuse i pored obećanja da će to biti urađeno, nama nije poznat. Odgovor na to pitanje treba da daju gradonačelnici i predsjednici opština - smatra Tripković.
Oslanjanje isključivo na lokalne uprave i njihovu ekonomsku snagu dovelo je do situacije u kojoj pojedine opštine raspolažu zadovoljavajućom finansijskim sredstvima, dok druge funkcionišu u otežanim uslovima.
- Sistem finansiranja vatrogastva u Crnoj Gori je pao samo na lokalne uprave i na njihovu ekonomsku jačinu. Tako pojedine opštine imaju pristojnu opremu, kako kolektivnu, tako i ličnu, dok ostale, naročito na sjeveru kubure sa opremom, neredovnom nabavkom i servisiranjem iste. Pa i jedan od naših zahtjeva u svim razgovorima sa resornim ministrima i premijerima u proteklom periodu se odnosi na uređenje, odnosno donošenje zakonskih rješenja kako bi se ovaj sistem uredio makar kao u našem okruženju - pojašnjava Tripković.&nbsp;
<h2>Jaz između crnogorskih kapaciteta i evropskih standarda</h2>
Prošlog ljeta, kada su stigle ekipe iz EU, vidjeli smo drastičnu razliku u opremi i resursima u odnosu na naše vatrogasce. Sagovornik Analitike ukazuje da je dolazak ekipa iz EU pokazao sve manjkavosti našeg sistema zaštite i spašavanja.
- Zahvalan sam svim našim kolegama koji su došli iz raznih država na pokazanoj požrtvovanosti da u danima velikih požara, vatrena stihija bude stavljena pod kontrolu. Ali njihov dolazak je ogolio u potpunosti stanje u našoj profesiji kako u pogledu opreme, tako i pogledu obuke, organizacije kao i onog, po nama najporaznijeg, način kako je sistem reagovao - ističe Tripković.
Ukazuje i da je u narednom periodu neophodno uložiti mnogo više kako u opremu, tako i u ljudstvo i stručnost kadra.&nbsp;
- Dolazak naših kolega iz EU pokazao je i da se u narednom periodu moraju planirati mnogo veća sredstva za ulaganje u opremu i obuku, ali prije svega da se sistem reorganizuje tako da se struka konačno pita. Treba prestati sa eksperimentisanjem i postavljanjem na odgovorna mjesta osoba koje su jedine dodirne tačke sa vatrogasno spasilačkim poslom imale gledajući filmove na televiziji - podvlači Tripković.&nbsp;
<h2>Manjak kadra</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da problem predstavlja manjak kadra, što dodatno opterećuje sistem zaštite i spašavanja u kriznim trenucima.&nbsp;
- U Crnoj Gori ima oko 600 profesionalnih vatrogasaca spasilaca. Da li postoji potreba za povećanjem broja, svakako postoji, ali bi se u tom pravcu moralo naći najkorisnije rješenje. Vidjeli smo protekle požarne sezone da je veliki, od 600 koliko ih ima u Crnoj Gori, dio vatrogasaca bio angažovan samo na teritoriji opštine Podgorice. Kod nas ne postoji nikakav rezervni sastav odnosno rezervne snage na čijem se formiranju u narednom period mora poraditi - kaže Tripoković.&nbsp;
Ukazuje i da problem prestavlja nepostojanje jedinstvene, dugoročne strategije ili plana modernizacije vatrogasno-spasilačkih službi i da se sve radi ad-hoc.
- Na našu veliku žalost rijetke su jedinice koje imaju razrađene planove razvoja, opremanja i obuke svoga sastava, i u većini slučajeva se u zavisnosti od snalažljivosti domaćina i podrške njihove uprave u realizuju iste. Nažalost, plaćamo cijenu nepostojanja pravilnika za osnivanje Službi zaštite i spašavanja u Crnoj Gori gdje bi postojao zakonski propisan način opremanja, broja pripadnika i njihovog obučavanja, te ne bi bilo mogućnosti osnivanja službi ukoliko se propisana pravila ne bi ispoštovala - kaže Tripković.&nbsp;
<h2>Vatrogasci u Crnoj Gori u lošijem položaju od kolega u EU</h2>
Naš sagovornik ukazuje i da vatrogasci, imajući u vidu rizike kojima su izloženi prilikom obavljanja radnih zadataka, nijesu dovoljno zaštićeni u pravnom i materijalnom smislu.
- To je tema koja je otvorena onog dana kada je vatrogasac postao profesionalan. Kako kod nas, tako i u inostranstvu, postoji borba za poboljšanjem uslova rada, materijalnih uslova i pravnog statusa, a mi smo u debelom zaostatku za zemljama Evrope - kaže Tripković.
Iako vatrogasci obavljaju izuzetno zahtjevan i rizičan posao, često u ekstremnim uslovima, od gašenja požara tokom vrelih ljetnjih mjeseci, preko intervencija u poplavama, pa sve do spasilačkih akcija iz smetova, sistem im ne pruža dovoljnu zaštitu.
- Podatak da u Crnoj Gori ne postoji institut za profesionalne bolesti, tako da crnogorske vatrogasce ne muče samo nadolazeće vrućine, kakve smo sretali prethodnih godina, jer pored vatre, svaki ljekarski pregled za nas je poseban izazov koji nas može izbaciti iz stroja čak iposlati na biro rada, bez prava na zaštitu, kakve postoje u zemljama gdje postoje ovakve ustanove - ukazuje Triković.&nbsp;
Nedavno je javnost saznala i da je jedna vatrogasna stanica isključena sa mreže kao nelegalni potrošač struje i to nakon što nije uplaćena rata od 1.700 eura. Iako je problem riješen, to je samo jedan od primjera sa kakvim preprekama se suočavaju u svakodnevnom radu.
- Taj problem je u međuvremenu riješen, uz nadu, da takvih dešavanja u budućnosti neće biti. Sam podatak da je prošla četvrtina 21. vijeka a da se u Crnoj Gori suočavamo sa ovakvim problemima mora da bude alarm da se nešto mora mijenjati - kategoričan je Tripković.&nbsp;
<h2>Nova sezona, stari problemi</h2>
Ukoliko nadležni ne preduzmu neke mjere po pitanju rješavanja položaja vatrogasaca, iz Sindikata poručuju da će oni reagovati.&nbsp;
- Mi i dalje vjerujemo da će nadležni do požarne sezone ispuniti obećanja jer ne bismo voljeli da je dočekamo sa istim problemima. Sindikat će se truditi i stalno podsjećati nadležne na njihove obaveze. Ukoliko ipak do pomaka ne dođe svi vatrogasci će donijeti odluku kakav će odgovor biti, na koji način i u koje vrijeme saopšten, naravno vodeći računa na potrebe naših građana - kaže Tripković.&nbsp;
Predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca ukazuje i koje međunarodne prakse ili standarde bi Crna Gora mogla da primijeni kako bi unaprijedila rad vatrogasno-spasilačkih službi i smanjila zavisnost od pomoći iz inostranstva.
- Suština naše obuke je učenje na osnovu iskustava naših kolega širom svijeta inajlakše bi bilo prekopirati standard iz visoko razvijenih sredsina. Svjesni smo da država sada nema snage da ispoštuje sve te standarde koji su tamo na snazi, ali bi za početak valjalo da preuzmemo rješenja, iskustva i znanja koji su iz našeg okruženja, konkretno iz Hrvatske, Slovenije ili Srbije. Po našem mišljenju te su zemlje na najefikasniji način uspjele da naprave most između standarda u visoko razvijenim zemljama i potreba u njihovim zemljama koji se puno ne razlikuju od potreba kod nas - kaže Trikpković.&nbsp;
Poručuje i da se nada da će 2026. godina konačno predstavljati prekretnicu u rješavanju nagomilanih problema svih vatrogasaca u Crnoj Gori.

Tripković: Iz sezone u sezonu vatrogasci dobijaju samo obećanja, plaćamo cijenu nepostojanja pravilnika i dugoročne strategije

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, sa najvišom dnevnom temperaturom do 17 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je na sjeveru po kotlinama moguća magla i povećana niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od minus tri do sedam, najviša dnevna od sedam do 17 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 17 stepeni

Crna Gora, kao članica NATO saveza i država kandidatkinja za članstvo u EU, mora ostati jasna i principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka - poručili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) povodom četvrte godišnjice od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu.
Oni su podvukli da najoštrije osuđuju brutalno i kontinuirano kršenje međunarodnog prava, državnog suvereniteta i temeljnih civilizacijskih vrijednosti.
- Odgovor demokratske međunarodne zajednice mora biti još odlučniji, utemeljen na principu nulte tolerancije prema agresiji, kršenju međunarodnog prava i stradanju civila - decidni su u CGO.
Izrazili su solidarnost sa građankama i građanima Ukrajine, koji istrajno i hrabro brane slobodu, dostojanstvo i teritorijalni integritet svoje države, uprkos razaranjima i stradanjima nesagledivih razmjera.
- Vlada Crne Gore se od početka agresije pridružila zajedničkom odgovoru Evropske unije, uključujući restriktivne mjere prema Rusiji, te pružila utočište velikom broju ukrajinskih izbjeglica. Upravo zato brine izostanak predstavnika Vlada na samitu Koalicije voljnih u Parizu u januaru 2026. godine, čime je propuštena važna prilika za potvrđivanje spoljnopolitičke dosljednosti i kredibiliteta Crne Gore - ukazali su u CGO.
Ovo je, ukazuju oni, najteži i najrazorniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, sa katastrofalnim ljudskim i materijalnim gubicima, ali i ozbiljnim posljedicama po međunarodni poredak i globalnu bezbjednost.

Crna Gora mora ostati principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka

Nakon niza neuspjelih pokušaja da svakog ko je Bošnjak a nije podržavalac Bošnjačke stranke (BS) u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora, navela je na mreži Iks (X) potpredsjednica SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.
Prema njenim riječima, shvatanje Bošnjaka po mjeri Bošnjačke stranke je pogubno po naše društvo.
- Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda imaju drugu matičnu državu ali mi ne - dodaje Cikotić.&nbsp;
Sad već, kako kaže Cikotić, i previše liče svojim koalicionim partnerima.&nbsp;
- Drž'te se Mande i ne podvaljujte nam - zaključuje Cikotić.&nbsp;
Podsjetimo, poslanica Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore Kenana Strujić-Harbić je, na konferenciji pod nazivom "Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu" kazala da Bošnjaci u Crnoj Gori gledaju kao svoju matičnu državu Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;
Konferencija se održala tokom vikedna u Sarajevu. &nbsp;
- Mi smo kao mala partija u Crnoj Gori doprinijeli da se mijenja narativ prema Bošnjacima, nadam se da će i Bosna i Hercegovina koju Bošnjaci gledaju kao svoju matičnu državu, kako Sarajevo, tako i Bosnu i Hercegovinu - poručila je tada Strujić-Harbić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstrujic-harbic-u-sarajevu-porucila-bosna-i-hercegovina-je-maticna-zemlja-bosnjaka-prizeljkuje-politicke-promjene-u-toj-zemlji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: balisticke-rakete