Fitosanitarni inspektori su tokom avgusta uništili i vratili 75.000 kilograma proizvoda iz uvoza zbog lošeg kvaliteta ili sadržaja veće količine pesticida od dozvoljene, piše u izvještaju za prošli mjesec.
Sa granice je vraćena jedna pošiljka od skoro 10.000 kilograma vinskog grožđa, dok su uništene dvije u količini 11.200 kilograma.
Zbog lošeg kvaliteta inspektori su uništenili dvije pošiljke banana od ukupno 46.116 kilograma, a 1.261 kilogram krastavaca i jedna pošiljka karija u prahu težine 250 kilograma deponovani su zbog prekomjernog sadržaja pesticida.
Iz istog razloga uništena je pošiljka nektarine mase 5.223 kilograma, a 1.000 kilograma kukuruznog brašna zbog postojanja štetnih materija.
Sporno je bilo i 70 komada paleta koje su bile nepropisno označene.
- Fitosanitarna inspekcija je pri izvozu izvršila pregled 504 pošiljki i izdala 329 fitosertifikata za izvoz: merkantilnog krompira, lubenice, stonog grožđa, nektarina, ljekovitog bilja; rezane drvene građe i hrane za životinje i 175 fitosertifikata za reeksport - navedeno je u izvještaju.
Fitosanitarni inspektori su tokom avgusta naplatili na 67.834,36 eura naknada.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sa granice vraćeno 10 tona grožđa, uništeno 65 tona banana, krastavaca, nektarina...

Panama je proglasila vanredno stanje u svom glavnom regionu proizvodnje banana, nakon što su prodavnice opljačkane, a zgrade vandalizovane tokom trenutnih protesta zbog penzione reforme.
Kako piše BBC, vlada je saopštila da će ustavna prava biti suspendovana u narednih pet dana u sjeverozapadnoj provinciji Bokas del Toro.
Ta mjera ograničava slobodu kretanja i omogućava policiji da vrši hapšenja bez naloga.
Nevolje u regionu počele su prije mjesec, kada se lokalni sindikat radnika u proizvodnji banana pridružio nacionalnom protestu protiv predloženog smanjenja penzija i proglasio štrajk.
- Suočena sa narušavanjem reda i aktima sistematskog nasilja, država će sprovesti svoj ustavni mandat da garantuje mir - rekao je panamski zvaničnik Huan Karlos Oriljak.
Protesti širom latinoameričke nacije izbili su u martu zbog penzione reforme.
U Bokas del Toru, nemire su uglavnom predvodili radnici na plantaži banana "Čikita Brends".
Sukob je eskalirao prošlog mjeseca nakon što je kompanija otpustila hiljade zaposlenih koji su bili u štrajku.
Demonstranti su postavljali barikade na putevima u provinciji, često se sukobljavajući sa policijom.
Ranije ove nedjelje, grupa ljudi je oštetila jedan od objekata kompanije "Čikita Brends", kao i lokalni aerodrom.

Portal ETV

1084x550

Panama proglasila vanredno stanje zbog banana

Zaposleni u jednom norveškom preduzeću za nabavku voća i povrća naišli su na paket kokaina dok su otvarali pošiljku banana, poslije čega su upozorili carinike, koji su zaplijenili ukupno 147 kilograma te droge, saopštila je danas norveška carinska služba.
Norveška carina navela je da je kokain pronađen 3. aprila u devet gajbi banana, a ulična vrijednost droge je procijenjena na 170 miliona kruna (15,5 miliona eura).
To je najveća zapljena u Norveškoj od 2023. godine, kada je konfiskovano 2,3 tone.
Droga je transportovana morem u Švedsku iz Južne Amerike i vjerovatno nije bila namijenjena norveškom tržištu.
- Postoje konkretne informacije koje ukazuju da je kokain trebalo da bude preuzet u luci Antverpen, na osnovu obavještajnih podataka dobijenih međunarodnom saradnjom sa Evropolom i belgijskim vlastima - navodi se u saopštenju.
Carinski službenik Tim Gurik rekao je da iza pokušaja krijumčarenja vjerovatno stoji kriminalna mreža.
- Zapljena ovakvih razmjera zahtijeva značajna finansijska sredstva i čvrstu organizaciju, koju samo velike kriminalne mreže mogu da mobilišu - rekao je on.
- Vidimo da su kriminalne mreže koje stoje iza ovog šverca spremne da rizikuju i znaju kako da se prilagode - dodao je norveški carinik.

1250x600

U Norveškoj pronađen kokain u gajbama za banane

Ročište po tužbi biznismena Budimira Krstovića protiv države koji tužbenim zahtjevom traži 560.000 eura zbog naknade štete počeće 12. marta u Osnovnom sudu u Podgorici.
- U predmetu formiranom po tužbi tužioca Budimira Krstovića, postupajuća sutkinja je Katarina Janković - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda.
Osim Budimira Krstovića tužbu protiv države podnijela je i njegova kćerka Marina Krstović i ona traži 160.000 eura.
- U predmetu formiranom po tužbi tužilje Marine Krstović, postupajuća sutkinja je Jelena Anđelić. Ročište nije zakazano i biće zakazno kada se za to steknu uslovi - navodi se u odgovorima Osnovnog suda.
Budimir i Marina Krstović uhapšeni su krajem avgusta 2021. godine u akciji policije i carine, nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, pronašla 1.200 kilograma kokaina. Oni su od starta pred istražiteljima kategorični bili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.
Krstovići su krajem 2022. godine, nakon 15 mjeseci provedenih u pritvoru, oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza. Međutim, nakon što je Apelaconi sud 3. jula uvažio žalbu Tužilaštva, oni su se ponovo našli pred Višim sudom.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević je, u ponovnom postupku, u julu 2023. donijela presudu u korist Krstovića, a Apelacioni sud je potvrdio u aprilu prošle godine.
Nakon pravosnažne presude, Marina Krstović u emisiji „Dokaz“ na TV E govorila o okolnostima hapšenja, sudskom postupku, posljedicama ali i kakve korake će njena porodica preduzeti. Ispričala je i do tada javnosti nepoznate detalje.
Naime, kako je kazala, iako su političari u javnim nastupima govorili da bi „nam Amerika pozavidjela na ovakvoj akciji zapljene kokaina“, pri izlasku iz zatvora Krstovićima je, od strane predstavnika Agencije Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv narkotika (DEA) na Balkanu, stigla čestitka zbog oslobađajuće presude.
- Mi kada smo izašli iz zatvora nama je predstavnik DEA za Balkan poslao mejl gdje nam čestita na oslobađajućoj presudi. To su ljudi koji se bave suzbijanjem šverca droge. Zamisite taj paradoks da vama, koji ste bili optuženi da ste švercovali 1,4 tone kokaina, koji vam čestitaju na oslobađajućoj presudi. Šta to vama govori koliko je itekako DEA informisana o tome da li smo mi umiješani, da li mi imamo veze sa drogom m, da li smo mi poručili tu drogu, ko su oravi vlasnici te droge. Ja mislim da je ovo posljednji put da će crnogorskim organima DEA dostaviti ovakvu informaciju - kazala je tada Krstović.

Marija Žižić

Budimir Krstović traži 560.000 eura, ročište zakazano za 12. mart

Španska policija zaplijenila je rekordnu količinu kokaina nakon što je pronašla 13 tona droge skrivene u pošiljci banana u kontejneru iz Ekvadora u južnoj luci Alhesiras.
- Očigledno je da ovih 13 tona kokaina nije bilo namijenjeno samo za špansko tržište. Špansko tržište ne može da se nosi sa toliko droge odjednom. Ova droga je bila namijenjena da se distribuira širom Evrope - rekao je šef Centralne brigade za borbu protiv narkotika Nacionalne policije Antonio Hesus Martines, a prenio je Rojters.
Kako tvrdi španski list “Diario de Pontevedra”, droga je stigla iz Ekvadora, a preko Atlantika je došla po nalogu balkanskog kartela, čiji šefovi nastavljaju sa vode velike poslove iz svog sigurnog utočišta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vjerovatno u Dubaiju.
Kokain je otkriven u paketima koji su se nalazili u kutijama s bananama. Droga je bila skrivena u posebno izrađenim kutijama i zaklonjena voćem.
Operacija koju su vodili Nacionalna policija i Agencija za borbu protiv droge rezultirala je hapšenjem predstavnika kompanije koja je primala isporuku.
Cilj nije samo da se pronađe ko je bio paravan za obavljanje ove vrste transporta nego da se dođe do šefa organizacije, navodi list.
Navodno počinioci ovog djela imaju ćelije u različitim djelovima svijeta.
Izvorno je Balkanski kartel bio smješten u Ekvadoru, tvrdi “Diario de Pontevedra”.
Zapljena izvršena ove srijede je druga najveća u istoriji u cijeloj Evropi.
Najviše droge - 16 tona, zaplijenjeno je 2021. godine u Hamburgu.

U Španiji zaplijenjeno 13 tona droge u pošiljci banana, navodno po narudžbini balkanskog kartela

Holandska policija je uhapsila dvije osobe nakon što je pronašla 334 kilograma kokaina u pošiljci banana u holandskoj luci Vlisingen.
Kokain je pronađen u srijedu, objavilo je sinoć tužilaštvo (OM), prenio je NL Tajms.
Droga se nalazila u pošiljci banana iz Kolumbije, a prema podacima državnog tužilaštva imala je uličnu vrijednost preko 25 miliona eura.
Detektivski tim jedinice Zeland-Vest Brabant pokrenuo je istragu, koja je rezultovala hapšenjem 55-godišnjeg stanovnika Hendrik-Ido-Ambahta.
Kuća osumnjičenog je pretresena juče po nalogu suda, a oduzeti su digitalni nosači podataka, administrativna dokumenta, novac, satovi i dva vozila.
Popodne je još jedan 26-godišnji muškarac bez određenog boravišta uhapšen na autoputu u blizini Edea.
Obojica osumnjičenih su privedeni radi dalje istrage.
Trenutno su u strogom kućnom pritvoru.

U banane sakrili 334 kilograma kokaina

Agenti američke imigracije (ICE) ubili su 37-godišnju Rene Nikol Gud (inače američku državljanku) u Mineapolisu. Njena smrt navela je masu da se okupi na mjestu pucnjave, prvo da protestuju protiv policije, a zatim da odaju poštu ubijenoj. Sekretarka za unutrašnju sigurnost Kristi Noem branila je agenta ICE koji je ubio ženu, rekavši da je ona pokušala da pregazi agenta. Državni i lokalni zvaničnici osporili su tvrdnje da je pucnjava bila u samoodbrani. Tri videa pucnjave koja je pregledao SiEnEn (CNN) pokazuju "nijansiranu" situaciju, a šta se tačno desilo prije pucnjave ostaje nejasno.
Ministarstvo za unutrašnju sigurnost saopštilo je da je žena Rene Nikol Gud bila "nasilni izgrednik", koji je pokušao da pregazi agente za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE), prenosi BiBiSi (BBC).
Međutim, gradonačelnik Mineapolisa Džejkob Fraj rekao je da je "u pitanju agent koji je neodgovorno koristio svoju moć, što je rezultiralo smrću", dodajući da je ICE službenicima psujući poručio da napuste grad.
Stotine agenata ICE poslati su u Mineapolis, u saveznoj državi Minesota, kao dio kampanje Bijele kuće za suzbijanje ilegalne imigracije.
Video snimci koje su postavili posmatrači na društvenim mrežama djeluju kao da prikazuju trenutak kada je došlo do pucnjave, koja se dogodila oko 10:25 po lokalnom vremenu u srijedu ujutro.
S različitih uglova može se videti bordo SUV koji blokira ulicu u Mineapolisu.
Grupa ljudi, koji djeluju kao da protestuju, nalazi se uz trotoar.
Pojavljuju se vozila za sprovođenje zakona. Agenti za imigraciju prilaze parkiranom vozilu na ulici, izlaze iz kamiona i govore ženi za volanom da izađe iz SUV-a. Jedan od agenata povuče kvaku na vratima vozača.
Drugi agent se nalazi blizu prednjeg dijela vozila.
Nije jasno tačno koliko je agent bio blizu ili da li ga je vozilo udarilo, na osnovu videa koje je odmah pregledala redakcija BiBiSi.
Taj agent otvara vatru dok bordo SUV pokušava da pobjegne.
Čuju se tri pucnja, a vozilo gubi kontrolu i udara u automobil parkiran u blizini duž ulice.
U objavi na Truth Social, američki predsjednik Donald Tramp je rekao da je ICE agent "brutalno" pregažen.
- Teško je vjerovati da je živ, ali sada se oporavlja u bolnici - napisao je.
Republikanski predsjednik je takođe okrivio "radikalnu ljevicu" što svakodnevno "prijeti, napada i cilja agente za sprovođenje zakona i ICE".
Šef policije Mineapolisa Brajan O'Hara rekao je da je vozač bio u svom vozilu i blokirao je saobraćajnu traku na Portland Aveniji.
Zatim joj je, kako kaže, prišao pješice federalni agent za sprovođenje zakona, "i ona je počela da vozi".
Sekretarka za unutrašnju sigurnost SAD Kristi Noem izjavila je da je žena "ometala" agente tokom dana i pokušala da "upotrijebi svoj automobil kao oružje" u pokušaju da pregazi agenta u činu "domaćeg terorizma".
Federalni agent je pucao "u samoodbrani" i sam je povrijeđen, rekla je Noem, prije nego što je zbrinut i otpušten iz lokalne bolnice.
Noem je dodala da će operacije ICE u tom gradu nastaviti, a FBI će istraživati nesrećni incident.
Međutim, gradski savjet Mineapolisa izjavio je da je Gud jednostavno "brinula o svojim komšijama" kada je ubijena.
Emili Heler ispričala je za SiEnEn da je bila kod kuće kada je vidjela kako agenti ICE raspravljaju s demonstrantima.
Rekla je da je čula agente kako viču na ženu koja je vozila SUV, a zatim je jedan agent pokušao da otvori vrata njenog automobila, a vozač je krenuo unazad i počeo da se povlači.
- Jedan ICE agent je stao ispred njenog vozila i rekao "stanite" i tada je - mislim, već je kretala i onda, iz neposredne blizine, pucao je u njeno čelo kroz šoferšajbnu - ispričala je Heler.
Guverner savezne države Minesota Tim Volc takođe je odbacio zvaničnu verziju incidenta.
- Ne vjerujte ovoj propagandnoj mašini. Država će obezbijediti da bude sprovedena potpuna, poštena i brza istraga kako bi se osigurala odgovornost i pravda - rekao je Volc.
Brojne demokrate dale su slične izjave kao Volc.
Mjesto pucnjave je oko kilometar i po daleko od mjesta gdje je Džordža Flojda 2020. ubio policajac, što je pokrenulo svjetske proteste protiv rasizma.

Agent američke imigracije pucao i ubio ženu u Mineapolisu

Predsjednik SAD Donald Tramp je predložio da se vojni izdaci SAD u 2027. godini utvrde na čak 1.500 milijardi dolara, navodeći da su "vremena problematična i opasna".
Vojni budžet za 2026. godinu je utvrđen na 901 milijardu dolara.
Tramp je pozvao na masovno povećanje izdataka nekoliko dana pošto je naredio američku vojnu operaciju zarobljavanja lidera Venecuele Nikolasa Madura i njegovog izvođenja radi suđenja u SAD zbog trgovine drogom, a američke snage nastavljaju da se gomilaju u Karipskom moru.
Tramp je posljednjih dana takođe pozvao na preuzimanje danske teritorije Grenlanda iz "razloga nacionalne bezbjednosti" i nagovijestio je da je otvoren za izvođenje vojnih operacija u Kolumbiji, a državni sekretar Marko Rubio je zloslutno upozorio da je "u nevolji" Kuba - dugogodišnji protivnik SAD.
- Ovo će nam omogućiti da izgradimo 'Vojsku snova' na koju odavno imamo pravo i, što je još važnije, to će nas učiniti bezbjednima, bez obzira na neprijatelja - rekao je Tramp u objavi na Truth Social-u, objavljujući svoj prijedlog.
Vojska je upravo dobila veliku pomoć od 175 milijardi dolara u okviru republikanskog "velikog, lijepog zakona" o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje koji je Tramp potpisao krajem prošle godine.
Insistiranje na većem finansiranju Pentagona gotovo je sigurno da će naići na otpor opozicionih Demokrata koji rade na održavanju pariteta između promjena u odbrambenoj i neodbrambenoj potrošnji. Ali, takođe je sigurno da će izazvati primjedbe republikanskih "jastrebova" protiv deficita fržavnog budžeta koji su se suprotstavili većim vojnim izdacima.
Ali Tramp je rekao da se "osjeća prijatno" povećavajući potrošnju na vojsku zbog povećanih prihoda koje je njegova administracija stvorila kroz carinske tarife nametnute prijateljima i neprijateljima širom svijeta od njegovog povratka na dužnost.
Američka vlada je prošle godine prikupila bruto prihode od 288,5 milijardi dolara od carina i drugih akciza, a 98,3 milijarde dolara 2024. godine, po podacima Dvostranačkog centra za politiku. To je značajno povećanje prihoda od oporezivanja uvoza. Ali, to nije dovoljno da pokrije razna obećanja koja je dao Tramp koji je rekao da carine mogu pokriti i dividende poreskim obveznicima, otplatiti nacionalni dug i, sada, pokriti povećane vojne troškove.
Tramp je u srijedu zaprijetio da će prekinuti kupovinu Pentagona od kompanije Rejtion, jednog od najvećih američkih izvođača u oblasti odbrane, ako ta kompanija ne prekine praksu otkupa akcija i ne uloži više profita u izgradnju svojih kapaciteta za proizvodnju oružja.
Tramp se posljednjih mjeseci više puta žalio da kompanije iz oblasti odbrane značajno kasne sa isporukama kritično važnogoružja, ali i dalje isplaćuju dividende i otkup akcija investitorima i nude impresivne plate višim rukovodiocima.
- Ili će se Rejtion angažovati i početi da ulaže u direktnija ulaganja poput postrojenja i opreme, ili više neće poslovati sa Ministarstvom rata - rekao je Tramp na društvenim mrežama.&nbsp;
Dodaje da ako Rejtion želi dalje poslovanje sa vladom Sjedinjenih Država, ni pod kojim uslovima neće im biti dozvoljeno da obavljaju bilo kakve dodatne otkupe akcija, "gdje su potrošili desetine milijardi dolara, dok ne budu u stanju da se sastave".
Ta kompanija proizvodi neke od najšire korišćenih i najznačajnijih raketa, uključujući krstareću "Tomahavk", rakete "Džavelin" i "Stinger" koje se lansiraju sa ramena, i raketu vazduh-vazduh "Sajdvinder".
Rejtion takođe poseduje "Prat i Vitni", kompaniju koja proizvodi mnoštvo mlaznih motora koji pokreću avione za sve vojne grane, uključujući i najnovijeg zajedničkog udarnog lovca F-35.
Na Vol stritu su akcije izvođača radova u odbrambenoj industriji odmah opale, pri čemu akcije kompanije Nortrop Gruman za 5,5 odsto, Lokid Martina za 4,8 odsto, a RTX Korporacije, matične kompanija firme Rejtion za 2,5 odsto.

Tramp traži povećanje vojnih izdataka za 2027. na 1.500 milijardi dolara zbog "opasnih vremena"

Nacionalni park Virunga, u istočnoj afričkoj državi Demokratskoj Republici Kongo, dobio je nove stanare, ali ne bilo kakve.
Mafuko, 22-godišnja gorila, rodila je blizance što je rijetka pojava među ovim ugroženim primatima.
Konzervatori su je 3. januara pronašli kako grli dva mladunčeta i svo troje izgledaju dobro i zdravo.
Samo jedan odsto planinskih gorila rodi blizance, mada tačni podaci nisu dostupni.
Virunga je u dijelu zemlje sklonom sukobima i najstariji je i najveći nacionalni park u Africi.
Osnovan je prije jednog vijeka kako bi se zaštitile planinske gorile, kojih je u divljini ostalo manje od 1.100.
Ove životinje uglavnom žive u Virungi i u nacionalnim parkovima u Ruandi i Ugandi, podaci su Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), koja sastavlja Crvenu listu ugroženih vrsta.
Posljednje rođenje blizanaca planinskih gorila u Nacionalnom parku Virunga bilo je u septembru 2020.
Mafuko je rodila blizance 2016. godine, ali su oboje uginuli u roku od sedam dana.
Mladunčići se u potpunosti oslanjaju na majke kada je riječ o brizi i kretanju.
Izuzetno su ranjivi u okruženjima gdje djeluju krivolovci i mnoge naoružane grupe.
Zvaničnici parka ukazuju da su uvedene dodatne mjere kontrole i zaštite kako bi se osiguralo preživljavanje blizanaca tokom ovog kritičnog perioda.
Čuvari će pažljivo pratiti mladu porodicu i pružiti podršku ukoliko zatreba.
Trudnoća gorile traje oko osam i po mjeseci i ženke obično rađaju jedno mladunče svake četvrte godine.
Gorila Mafuko je i sama imala dugu istoriju preživljavanja, ukazuju konzervatori Virunge.
Rođena 2003. godine u porodici Kabirizi, izgubila je majku zbog naoružanih napadača kada je imala četiri godine.
Pridružila se porodici Bageni sa 10 godina i do sada je bila trudna i porodila se pet puta.
Njeno najnovije potomstvo predstavlja značajan podsticaj naporima da se zaštiti ova ugrožena vrsta, ukazuju konzervatori u Virungi, koja je i na listi svjetske baštine agencije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Posljednjih deset godina se broj planinskih gorila u ovom nacionalnom parku polako povećavao zahvaljujući patrolama protiv krivolova i programima zajednice, koje podržavaju Evropska unija (EU) i UNESKO.
Zahvaljujući ovom uspjehu, koji su zabilježili IUCN i drugi partneri, ove životinjske vrste su sa „kritično ugroženih“ označene kao „ugrožene“ 2018.
Virunga se prostire na 7.800 kvadratnih kilometara i dom je zadivljujuće raznovrsnog pejzaža: od aktivnih vulkana i prostranih jezera do prašume i planina.

Rijetka pojava u afričkom nacionalnom parku: Gorila rodila blizance

Kineski tajkun Čen Ži, kojeg su Sjedinjene Američke Države (SAD) optužile za prevaru i pranje novca zbog vođenja mreže prevara na internetu iz Kambodže, uhapšen je i izručen Kini.
Čen je navodno upravljao operacijama kompleksa za prisilni rad širom Kambodže, gdje su radnici žrtve trgovine ljudima držani u objektima sličnim zatvorima okruženim visokim zidovima i bodljikavom žicom.
Osnovao je "Prince Group", multinacionalni konglomerat za koji vlasti tvrde da je služio kao paravan za jednu od najvećih azijskih transnacionalnih kriminalnih organizacija, prema podacima američkog ministarstva pravde.
- Kambodžanske vlasti uhapsile su tri kineska državljanina - Čen Žija, Su Đi Lianga i Šao Đi Huija - i izručile ih Narodnoj Republici Kini - saopštilo je kambodžansko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Operacija je izvedena u utorak u okviru saradnje u borbi protiv transnacionalnog kriminala i prema zahtjevu kineskih vlasti nakon nekoliko mjeseci zajedničke istražne saradnje.
Američke vlasti su u oktobru otkrile optužnicu protiv Čena, biznismena optuženog da je upravljao kompleksima u Kambodži gdje su radnici koji su bili žrtve trgovine ljudima provodili prevare s kriptovalutama koje su mu donijele milijarde dolara.
Suočava se s do 40 godina zatvora ako bude osuđen u SAD-u za optužbe za prevaru putem elektronskih komunikacija i pranje novca, a koje uključuju otprilike 127.271 bitkoin koje je Vašington zaplijenio, vrijednih više od 11 milijardi dolara po trenutnim cijenama.
Centri za prevare širom Kambodže, Mjanmara i regije koriste lažne oglase za posao kako bi privukli strane državljane u namjenski izgrađene komplekse, gdje su prisiljeni vršiti onlajn prevare.
Američki tužioci tvrde da "Prince Group" posluje u više od 30 zemalja pod krinkom legitimnih nekretnina, finansijskih usluga i potrošačkih poslova.

Tag: banane