nasilju koje vrše združene bande u glavnom gradu Haitija Port-o-Prensu sa ciljem da preuzmu kontorolu nad cijelim gradom, od prošle sedmice je poginulo najmanje 150 ljudi, saopštile su Ujedinjene nacije (UN). 
 
Navodi se da je broj smrtnih slučajeva u toj karipskoj državi ove godine premašio 4,5 hiljada. 
 
- Posljednji porast nasilja u glavnom gradu Haitija je nagovještaj da gore tek dolazi - upozorio je u saopštenju visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
On je poručio da se nasilje bandi mora odmah zaustaviti.
- Haitiju se ne smije dozvoliti da dalje zapadne u haos. Najmanje 150 ljudi je ubijeno, 92 osobe su povrijeđene i oko 20 hiljada je primorano da napusti svoje domove tokom protekle nedelje - navodi se u Tirkovom saopštenju. 
 
On je rekao da se procenjuje da se četiri miliona ljudi Port-o-Prensa praktično drže kao taoci pošto bande kontrolišu sve glavne puteve u prijestonici i van njega. 
 
Nasilje je dramatično intenzivirano u Port-o-Prensu od 11. novembra, pošto združene bande nastoje da zadobiju punu kontrolu nad glavnim gradom Haitija. 
 
Naoružane bande, koje kontrolišu oko 80 odsto Port-o-Prensa, rutinski napadaju civile, uprkos međunarodnim snagama koje predvodi Kenija i koje su raspoređene da pomognu policiji da uspostavi red. 
 
U glavnom gradu Haitija prošle sedmice borbe je obnovio savez bandi Viv Ansanma koji je u februaru pomogao u svrgavanju tadašnjeg premijera Ariela Anrija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Najmanje 150 ljudi stradalo za sedmicu sukoba u Haitiju

Akcija za ljudska prava (HRA) i Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava (CKP) podsjetili su da se sjutra navršava 26 godina od kada su pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije ubili 21 civila i ranili još sedam na području Kaluđerskog laza, u blizini Rožaja. Žrtve su bile albanske nacionalnosti koje su, bježeći od sukoba na Kosovu, tokom NATO intervencije 1999. godine spas potražile u Crnoj Gori.
- Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao. Nadležni organi nisu utvrdili da je riječ o ratnom zločinu, žrtve i njihove porodice nisu obeštećene, a na mjestu stradanja ne postoji nikakvo spomen-obilježje. HRA i CKP pozivaju nadležno Ministarstvo kulture i medija da što prije dozvoli podizanje spomen-obilježja žrtvama u Kaluđerskom lazu i omogući dostojanstveno sjećanje na civile koji su tamo stradali - navode u saopštenju.
Rožaje i okolna mjesta su 1998–1999. godine pružili utočište velikom broju izbjeglica sa Kosova. Šemso Dedeić, tadašnji policajac i načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Rožajama, na suđenju optuženima za zločin u Kaluđerskom lazu je rekao:
Civili koji su se u to vrijeme kretali prema Rožajama, dolazeći iz pravca Kosova, nisu bili naoružani. Civili sa područja Kosova su prihvaćeni i smješteni u Rožajama kao izbjeglice, a broj njih je dnevno iznosio oko deset hiljada, a ponekad i više tokom trajanja rata.
U znak sjećanja na žrtve zločina u Kaluđerskom lazu, prijatelji, građani i aktivisti okupiće se u petak, 18. aprila, u 10 časova na mjestu stradanja, kako bi obilježili godišnjicu zločina.
Istog dana, u 12 časova, porodice žrtava, prijatelji i aktivisti položiće cvijeće kod spomen-grobnice u Novom selu, kod Peći.
- HRA i CKP pozdravljaju ponovno formiranje krivičnog predmeta povodom ratnog zločina u Kaluđerskom lazu. Apelujemo na hitan rad u ovom predmetu dok su svjedoci i preživjeli srodnici žrtava još živi. Svako dalje odgađanje pravde dodatno produbljuje nepravdu prema žrtvama i njihovim porodicama, i podriva vladavinu prava - dodaju u saopštenju.
Podsjećaju da je nepoznato zašto su vojnici tog dana pucali na izbjeglice.
- Do danas su procesuirana ubistva jedanaest civila, od kojih je šestoro ubijeno u Kaluđerskom lazu, a ostali na drugim lokacijama. Zbog loše sprovedene istrage u ovom predmetu, prema presudi Višeg suda u Bijelom Polju, tokom suđenja nije bilo moguće utvrditi ko je pucao na civile, pa su svi optuženi pripadnici Vojske SRJ zbog nedostatka dokaza oslobođeni 2014. godine. U ovom predmetu Viši sud u Bijelom Polju nije ni dao odgovor na pitanje da li je na području Kaluđerskog laza počinjen ratni zločin. Time je umanjio mogućnost utvrđivanja odgovornosti onih koji su bili nadređeni neposrednim izvršiocima po osnovu komandne odgovornosti - navodi se u saopštenju.
Analiza oslobađajuće presude je objavljena u izvještaju Akcije za ljudska prava “Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori 2009-2015. godine”.
Na suđenju, tadašnji policajac Dema Ramović dao je sljedeći iskaz:
"Primijetio sam grupu od 30-40 civila sa rukama na potiljku u ležećem položaju pored kojih su stajala dva vojnika sa okrenutim cijevima prema tim civilima. Sporadična paljba iz vatrenog automatskog oružja sa kratkim rafalima, sa dužim vremenskim razmakom, upravo kako kažu – sporadična paljba, već se čula sa onog mjesta gdje smo sreli prvu kolonu civila, a dopirala јe iz pravca gdje je naselje Kaluđerski laz. Kada smo stigli do ove druge grupe civila paljba se intezivirala i radilo se o paljbi sa dužim trajanjem, dužim rafalima… Upravo se radilo о žestokoj paljbi.
Nikada nijesam bio u prilici da primijetim pripadnike tzv. “OVK” na području nadležnosti OB, niti smo imali zvanične informacije o kretanju i nalaženju takvih lica na teritoriji opštine Rožaje u tom рeriodu".
Nastavak se može pročitati u knjizi HRA “Protiv zaborava”. Objavili su iskaze mještana, jednog od preživjelih iz izbjegličke kolone i dvojice pripadnika crnogorske policije.

HRA i CKP: 26 godina od zločina u Kaluđerskom lazu – bez pravde i spomen-obilježja

Nekoliko nevladinih organizacija apelovalo je na crnogorske vlasti da kazahstanskoj aktivistkinji Dinari Smailovoj hitno dodijeli azil.
- Pitamo se zbog čega ova borkinja za ljudska prava, koja godinama živi u samonametnutom egzilu i od 2023. boravi u Crnoj Gori, još uvijek nije dobila azil u našoj zemlji? Istorijat njenih apela tokom boravka u Crnoj Gori pokazuje da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije adekvatno reagovalo u ovom slučaju, ignorišući čak i dopis Ujedinjenih nacija, na način što nijesu o istom obavijestili crnogorsko pravosuđe - navodi se u saopštenju.
U dopisu koji su, kako dodaju, Ujedinjene nacije uputile Vladi Crne Gore 20. avgusta 2024. godine stoji:&nbsp;
- Želimo da skrenemo pažnju Vladi Vaše Ekselencije na informacije koje smo dobili u vezi sa navodnim nadzorom gospođe Dinare Smailove i njenog supruga g. Almata Mukhamedzhanova u Crnoj Gori i navodnog rizika od izručenja gospođe Smailove Kazahstanu, gdje se navodno suočava sa krivičnom gonjenjem zbog svog legitimnog rada na polju ljudskih prava.&nbsp;
Takođe, kako dodaju, prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o statusu izbjeglica, nijedno lice se ne smije vratiti u zemlju u kojoj mu prijeti progon zbog političkog djelovanja ili borbe za ljudska prava.
- Nadamo se da u ovom slučaju ne svjedočimo pritisku režima bliskom ruskoj interesnoj sferi, već poštovanju međunarodnog prava i ljudskih sloboda. Smailova je poznata kao oštra kritičarka vlasti u Kazahstanu zbog nedovoljnih napora u zaštiti žena i djece od porodičnog i seksualnog nasilja, a optužbe koje joj se stavljaju na teret u domovini međunarodne organizacije, Međunarodna organizacija Human Rights Watch, ocijenila je kao sumnjive i politički motivisane. Povodom ovog slučaja, očekujemo reakcije Ministarstva pravde i Ministarstva vanjskih poslova, te očekujemo da se hitno preispita status Dinare Smailove i omogući adekvatna zaštita jednoj od najhrabrijih glasova u borbi protiv nasilja - zaključuju u saopštenju.
ORGANIZACIJE KOJE POTPISUJU INICIJATIVU: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
NVO 35mm
EVROPSKI POKRET U CRNOJ GORI
NVO CEMI
NU CEGAS&nbsp;
NVO BALKANSKI SEKTOR
CRNOGORSKI ŽENSKI LOBI
&nbsp;

Nekoliko NVO apeluje: Dinari Smailovoj hitno dodijeliti azil

Ovom prilikom pozivam sve građane i građanke Crne Gore da prate ovu priču, kao i &nbsp;druge poteze Vlade u oblasti suzbijanja prava i budu spremni za proteste jer je ova vlast traljava, neodgovorna i neprofesionalna - kazao je predsjednik Saveza slijepih Crne Gore &nbsp;Andrija Samardžić, u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E,
Premijer je po drugi put otkazao sastanak sa predstavnicima OSI, iako je nakon protesta bilo čvrsto obećanje da će se taj sastanak desiti, a zahtjevi osoba sa invaliditetom saslušani i uvaženi.
Na protestu koje su OSI održala 19.marta, podsjeća Samardžić, su ispostavljena tri zahtjeva: &nbsp;poništenje Pravilnika i donošenje novog Pravilnika, vraćanje iz procedure Nacrta zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI i formiranje nove radne grupe u kojoj bi bili predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom.
- Povod ovog sastanka bio je obećanje premijera nakon održanih protesta i nakon razgovora sa ministarkom rada, socijalnog dijaloga i zapošljavanja Naidom Nišić da će se održati taj sastanka za sedam dana, na kome bismo se dogovorili o daljnjim koracima. Mi smo očekivali da će se na tom sastanku definitivno povući Nacrt zakona i očekivali smo da ćemo se dogovoriti oko uslova i načina formiranja nove radne grupe koja bi radila na tekstu nacrta budućih izmjena i dopuna Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom - rekao je Samardžić.
Nesporno je, smatra Samardžić, da je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI trebao da se mijenja, ali one stvari koje su trebale da se mijenjaju u tom Zakonu uopšte nijesu ušle u aktuelni Nacrt zakona.
- U sadržaju Nacrta našle su se one stvari koje se odnose na smanjivanje subvencija za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, i to drastično smanjivanje, do te mjere da poslodavci gotovo uopšte više neće biti motivisani da zapošljavaju osobe sa invaliditetom, iako smo mi u posljednjim godinama imali porast u ovoj oblasti. Međutim, ono što je važno je da taj broj još uvijek nije zadovoljavajući, a u skladu sa Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom &nbsp;Ujedinjenih nacija dok se ostvari potpuni cilj postojeća prava, subvencije i mjere afirmativne akcije ne bi smjele da budu ni umanjivane, ni ukidane…Ova vlast je traljava, neodgovorna i neprofesionalna i &nbsp;odlučna da na isto takav traljav i neodgovoran način zloupotrebe suzbije tako što će svima da umanji prava na najniži nivo - &nbsp;istakao je Samardžić.
Sastanak sa premijerom nije održan poslije 19.marta sljedeće sedmice, podsjeća Samardžić, niti ni jedne sedmice nakon te, ali je nakon dopisa i pritisaka taj sastanak zakazan za 17.april.
- Danas je 17.april, prekjuče je taj sastanak pomjeren za 22.april. Mi, nakon svega iznesenog i nakon svih izjava i poslanika Pokreta Evropa sad i nakon svega što je ova vlast pokazala uopšte prema osobama sa invaliditetom imamo bojazan da se taj sastanak neće održati ni iduće sedmice, a iako se održi već nam je vlast na djelu dokazala da u suštini ne drži do našeg mišljenja, da nas ne poštuju, da sama vlast sumnja u sposobnost osoba sa invaliditetom. Ali, mi ćemo biti spremni na ponovne proteste i zaista ćemo im na ovaj način, ako nijesu već vjerovali u naše stručne potencijale i naše stručne sposobnosti, i sve ono što su osobe sa invaliditetom u ovoj zemlji tokom perioda tranzicije dokazale svih ovih godina, ponovo ćemo pokazati na protestima da vide koliko smo ozbiljni &nbsp;i koliko su svi građani i građanke Crne Gore sposobni da se bore za svoja prava. I zaista ovom prilikom pozivam sve građane da prate &nbsp;ovu priču, kao i druge poteze Vlade u oblasti suzbijanja prava i da budu spremni za proteste - zaključio je Samardžić.

Samardžić: Ova vlast je traljava, neodgovorna i neprofesionalna

Uputili smo zahtjev da se sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata ne nađe na dnevnom redu Skupštine koja je planirana danas - kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu nakon sastanka sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.
On je, na konferenciji za medije u holu parlamenta, kazao da su razgovarali o zahtjevu da se sporazum ne uvrsti u skupštinsku proceduru po hitnom postupku, već da se o njemu vodi redovna rasprava, uz puno učešće svih relevantnih aktera i javnosti.
- Razlozi se zasnivaju na Zakonu. Ovaj sporazum je toliko tajan i zakonski neutemeljen da će proizvesti velike posljedice - kazao je Nimanbegu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpoceo-protest-ispred-skupstine-zbog-sporazuma-sa-uae-nemojte-izdati-crnu-goru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On se zahvalio na protestima nevladinih organizacija ispred Skupštine.
- Zahvaljujemo se na protestima NVO. Naši poslanici će argumentovano ovo braniti. Crna Gora sebi ne smije dozvoliti destabilizaciju. Prenio sam i Mandiću da ovo ne ide u tom pravcu. Svi poslanici moraju biti svjesni da će nanijeti nemjerljivu štetu. Mandić će ovo prenijeti na kolegijumu. Što se pravnog stava tiče, ovo nije trebalo ni biti upućeno Skupštini. Minimum je da čekamo mišljenje EK i da se čuje pravna struka - rekao je Nimanbegu.
Ovakav prijedlog koji je, kako ističe, suprotan Ustavu i zakonima, a posebno zato što je ovako tajanstven i na ovakav hitan način se rješava, dovodi u pitanje kakvi su interesi države.
- Prenio sam Mandiću da on ima odgovornost za sve posljedice.. Dobili smo od njega informacija da će o ovome razgovarati na kolegijumu - kazao je Nimanbegu.
Dodaje da su bili jasni na sastanku da je ovo što se dešava štetno za cijelu državu.
- Ovakav način dodjele teritorija, zaobilaženja zakona dovodi u pitanje pravdu u Crnoj Gori - istakao je Nimanbegu i dodao da poslanici imaju posebno odgovornost za ono što glasaju i ne mogu se skrivati iza partija, većina ili vlada.
Siguran je da ono što čini premijer Milojko Spajić je toliko štetno za ovu državu i dodaje da je na više sastanaka ukazivao na to.
- Izgleda da čovjek ne razumije Ustav. On je premijer države Crne Gore, on nije ovdje da štiti interese bilo kojeg investitora - kategoričan je Nimanbegu.
Nada se da će kolege koje je kontaktirao razumjeti da ne rade ništa iz svoje glave.
- Dobro smo analizirali situaciju, pokazali smo da smo spremni za dijalog, kojeg nema. Mi smo država koja teži da bude kandidat za Evropsku uniju, nismo država negdje na Bliskom Istoku da nam treba neko graditi stanove. Njih imamo dosta, ne samo u Ulcinju, nego u cijeloj Crnoj Gori, stoga sve što se ovako brzo dešava je štetno za interese svih nas - ističe Nimanbegu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2HRbPKVhzqc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nimanbegu: Uputili smo zahtjev da se sporazum ne nađe na dnevnom redu Skupštine, izgleda da premijer ne razumije Ustav

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: bande

Najmanje 150 ljudi stradalo za sedmicu sukoba u Haitiju

HRA i CKP: 26 godina od zločina u Kaluđerskom lazu – bez pravde i spomen-obilježja

Nekoliko NVO apeluje: Dinari Smailovoj hitno dodijeliti azil

Samardžić: Ova vlast je traljava, neodgovorna i neprofesionalna

Nimanbegu: Uputili smo zahtjev da se sporazum ne nađe na dnevnom redu Skupštine, izgleda da premijer ne razumije Ustav

PRATITE TVe UŽIVO