Narodna stranka Bangladeša (BNP) proglasila je danas pobjedu na parlamentarnim izborima i obezbijedila sebi većinu u Narodnoj skupštini.
Pobjedu je na Iksu (X) saopštio medijski tim te stranke, dok je rivalska stranka Džamat-e-Islami izrazila zabrinutost zbog navodnog kašnjenja rezultata jučerašnjeg glasanja.
Izborna komisija još nije objavila konačan broj glasova, ali je nekoliko lokalnih medija izvijestilo da je BNP prešla cenzus od 151 mjesta potrebnog za većinu u parlamentu od 350 članova, što uključuje 50 rezervisanih mjesta za žene, koja su proporcionalno raspoređena među pobjedničkim strankama.
Na čelu BNP-a je šezdesetogodišnji Tarik Rahman, kandidat za premijera koji se vratio u Bangladeš u decembru nakon 17 godina provedenih u samoegzilu u Londonu i sin bivše premijerke Halede Zije.
Pobjedu su čestitale Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Daki, kao i zvaničnici Pakistana i Indije.
- SAD se raduju saradnji s vama na postizanju zajedničkih ciljeva prosperiteta i bezbjednosti za obje naše zemlje - napisao je u čestitki američki ambasador u Bangladešu Brent T. Kristensen.
Indija je pomogla Bangladešu da stekne nezavisnost od Pakistana kroz rat 1971. godine i imala je dobre odnose s tom zemljom tokom vlasti bivše premijerke Šeik Hasine, koja je, nakon masovnih srednjoškolskih i studentskih demonstracija u avgustu 2024. godine, pobjegla iz zemlje.
Na jučerašnjim izborima se za mjesta u parlamentu protiv BNP-a takmičila koalicija od 11 stranaka, predvođena islamističkom Džamat-e-Islami, koja je osvojila skoro 80 poslaničkih mjesta, prenose lokalne televizije.
Ta islamistička stranka se žalila na kašnjenja rezultata u nekoliko izbornih jedinica, kao i na, kako tvrdi, sumnjive gubitke u više dijelova zemlje.
Nacionalna građanska partija, koju su osnovali studentski lideri i koja se kasnije pridružila koaliciji pod Džamat-e-Islami, takođe je ostavila svoj trag, sa najmanje četiri osvojena mandata.
Jučerašnji izbori u Bangladešu bili su prvi od masovne studentske pobune u julu 2024. godine, nakon koje je premijerka Hasina pobjegla u Indiju.
Glasanje je održano uporedo s referendumom za političke reforme, koje uključuju ograničenje premijerskog mandata i jaču kontrolu izvršne vlasti.
BNP je ranije bojkotovala nekoliko izbora i optužila Hasininu vladu i njenu stranku Avami ligu za namještanje glasova i političku represiju.
Sukob Rahmanove i Hasinine stranke godinama je definisao politički život u Bangladešu, a Avami ligi je učešće na jučerašnjim izborima bilo zabranjeno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nacionalistička partija Bangladeša proglasila pobjedu na parlamentarnim izborima

Crna Gora i Bangladeš ostvaruju konstruktivnu saradnju u multilateralnim okvirima, posebno kada je riječ o razmjeni podrške za članstvo u međunarodnim tijelima i inicijativama - poručeno je tokom posjete nerezidentnog ambasadora Bangladeša u Crnoj Gori, sa sjedištem u Rimu, Rokebula Hakea sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
Ibrahimović je ambasadoru Hakeu stupanje na dužnost i poželio mu uspješan mandat, izražavajući uvjerenje da će tokom njegovog mandata &nbsp;biti realizovane pojedine inicijative o kojima su dvije strane razgovarale u prethodnom periodu.
- Sagovornici su ukazali na postojanje dodatnog prostora za jačanje bilateralnih kontakata i saradnje, naročito u oblastima trgovinske razmjene, energetike, poljoprivrede i turizma, imajući u vidu razvojni potencijal dvije države - saopšteno je iz MVP-a.
Ibrahimović je, ističu oni, upoznao sagovornika sa vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore, ističući posvećenost procesu evropske integracije, sa ciljem zatvaranja pregovaračkih poglavlja do kraja godine i ostvarivanja punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine.
- U razgovoru je izražena obostrana spremnost za nastavak političkog dijaloga i dalje unapređenje odnosa između Crne Gore i Narodne Republike Bangladeš - zaključili su u MVP.

Ibrahimović i Hakea: Crna Gora i Bangladeš ostvaruju konstruktivnu saradnju u multilateralnim okvirima

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Turske Ajde Unlu, Irske Kevina Kolgana, Brazila Marije Klare de Abreu Rade i Bangladeša Abu Tahera Muhameda Rokebula Hakua.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_10ced95bbf7d45b8149693c3f99b6d02d06028d50b89290f1250349f55a5f1a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012913018_10ced95bbf7d45b8149693c3f99b6d02d06028d50b89290f1250349f55a5f1a3" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Irske"><figcaption>Milatović i ambasador Irske(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  Tokom odvojenih razgovora, Milatović poručio je da Crna Gora ostaje pouzdan međunarodni partner i da aktivno radi na jačanju političkog dijaloga, ekonomskih odnosa i institucionalne saradnje sa državama prijateljima, u okviru jasnog evropskog kursa zemlje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_8476ab9bb4aa072f6e58fb33184b1dedbf395e4c8a62854536d4cd45b5368d99.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012913018_8476ab9bb4aa072f6e58fb33184b1dedbf395e4c8a62854536d4cd45b5368d99" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasadorka Brazila"><figcaption>Milatović i ambasadorka Brazila(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  - Sagovornici su izrazili spremnost za unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, sa fokusom na investicije, obrazovanje i nauku, kulturu, turizam, kao i multilateralnu saradnju - naveli su u Milatovićevom kabinetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_4f1140d628d22122da53109d2d0c58518890923c1b3ad8b8e638e73e0cb5052a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026012913018_4f1140d628d22122da53109d2d0c58518890923c1b3ad8b8e638e73e0cb5052a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasadorka Turske"><figcaption>Milatović i ambasadorka Turske(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  Svečanost na Cetinju ocijenjena je, dodaju oni, kao još jedan korak ka jačanju međunarodnih partnerstava Crne Gore i ostvarenju strateškog cilja - članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine.

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Turske, Irske, Brazila i Bangladeša: Ostajemo pouzdan međunarodni partner

Zemljotres magnitude 5,5 pogodio je danas centralni Bangladeš, poginulo je najmanje šest osoba a desetine su povrijeđene, saopštile su vlasti.
Zgrade u glavnom gradu zemlje Daki tresle su se zbog čega su ljudi u panici izlazili na ulice.
Potres se osjetio u 10:38 sati ujutro po lokalnom vremenu a epicentar je u oblasti Gorašal u okrugu Narisngdi, oko 25 kilometara od Dake. Američki geološki institut saopštio je da je dubina potresa 10 kilometara.
Televizja DBC sa sjedištem u Daki, javila je da je najmanje šest osoba poginulo u glavnom gradu Bangladeša, troje od pada krova i zida jedne zgrade, i troje pješaka kada je ograda jedne zgrade pala na njih u Daki.
Prema Američkom geološkom institutu, sjeverni i jugoistočni Bangladeš spadaju u seizmički aktivne oblati zbog interakcija između ploča Indije i Evroazije, dok je centralni dio zemlje manje seizmički aktivan.

Zemljotres magnitude 5,5 pogodio Bangladeš, najmanje šestoro mrtvih

Sud u Daki je bivšu premijerku Bangladeša Šeik Hasinu, koja je u egzilu, danas osudio na smrt zbog toga što je naredila obračun sa demonstrantima 2024. godine tokom protesta na kojima je bilo 1.400 mrtvih.
- Prisutni su svi elementi zločina protiv čovječnosti. Odlučili smo se za izricanje samo jedne kazne: smrtne kazne - rekao je sudija Golam Mortuza Mozumder.
Suđenje 78-godišnjoj bivšoj premijerki, koja je u Indiji otkako je pobjegla helikopterom iz Bangladeša, počelo je u junu.
Tokom suđenja, proglašena je krivom po nekoliko tačaka optužnice za zločine protiv čovječnosti, uključujući podsticanje i naređivanje ubistva, navodi se u presudi.
Ona je negirala sve optužbe.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, najmanje 1.400 ljudi, uglavnom civila, stradalo je tokom antivladinih protesta od 1. jula do 5. avgusta 2024, koji su primorali bivšu premijerku da napusti zemlju nakon 15 godina vlasti.
Demonstracije su počele zbog velike nezaposlenosti mladih, školovanih ljudi, dok privilegije za zapošljavanje u državnojh službi, gdje je većina radnih mjesta, imaju osobe bliske vlasti i rođaci veterana građanskog rata za nezavisnost Bangladeša od Pakistana 1971. godine.
Vladini pokušaji da suzbiju demonstracije silom, policijskim časom i isključivanjem usluga interneta su podstakle nezadovoljstvo.
Muhamed Junus, koji je 2006. dobio Nobelovu nagradu za mir, šef je prelazne vlade Bangladeša.

Bivša premijerka Bangladeša osuđena na smrt: Naredila obračun sa demonstrantima

Tužilaštvo u Bangladešu zatražilo je da bivša premijerka Šeik Hasina bude osuđena na smrtnu kaznu zbog brutalnog obračuna s protestima koje su predvodili studenti prošle godine, a koji su na kraju doveli do njenog svrgavanja s vlasti.
Hasina, koja je pobjegla u Indiju, sudi se za zločine protiv čovječnosti. Prema navodima iz procurjelog audio snimka, ona je naredila snagama sigurnosti da "koriste smrtonosno oružje" protiv demonstranata. Hasina odbacuje sve optužbe.
Tokom višesedmičnih nereda, u kojima je okončana njena petnaestogodišnja vladavina, ubijeno je do 1.400 ljudi. Bio je to najteži talas nasilja u Bangladešu još od rata za nezavisnost 1971. godine.
Glavni tužilac Tajul Islam izjavio je da Hasina zaslužuje "1.400 smrtnih kazni".&nbsp;
- Pošto to nije ljudski moguće, zahtijevamo barem jednu - rekao je pred sudom.
Hasinin cilj je, prema njegovim riječima, bio je da trajno zadrži vlast, za sebe i svoju porodicu.
- Postala je okorjeli zločinac i ne pokazuje nikakvo kajanje zbog brutalnosti koju je počinila - dodao je Islam.
Protesti su počeli u julu 2024. godine zbog kvota u državnoj službi namijenjenih rodbini učesnika rata za nezavisnost, ali su ubrzo prerasli u masovni pokret za svrgavanje Hasine.
Najteži sukobi zabilježeni su 5. augusta, kada je Hasina pobjegla helikopterom, neposredno prije nego što su demonstranti upali u njenu rezidenciju u Daki, otkrila je istraga BiBiSija (BBC).
Istog dana policija je ubila najmanje 52 osobe u jednoj prometnoj četvrti Dake, što je označeno kao jedan od najgorih slučajeva policijskog nasilja u istoriji zemlje.
Hasinina advokatica, koju je imenovala država, tvrdi da su policajci bili primorani otvoriti vatru zbog nasilnog ponašanja demonstranata.
Osim Hasine, na optuženičkoj klupi su i njen bivši ministar unutrašnjih poslova Asaduzaman Kan Kamal, koji se takođe skriva, te bivši šef policije Čouduri Abdulah Al-Mamun. Tužilaštvo traži smrtnu kaznu i za Kamala, dok je Čoudury priznao krivicu još u julu, ali mu kazna još nije izrečena.
Hasina je već ranije osuđena na šest mjeseci zatvora zbog nepoštovanja suda, a suočava se i s odvojenim optužbama za korupciju.
Naredni izbori u Bangladešu trebali bi se održati u februaru iduće godine, a favorit za pobjedu je opoziciona Nacionalistička partija Bangladeša (BNP). Hasinina stranka "Awami League2 zabranjena je i ne smije učestvovati u političkim aktivnostima niti na izborima.

Tužilaštvo traži smrtnu kaznu za bivšu premijerku Bangladeša, tužilac: "Zaslužila ih je 1.400"

Policija u Bangladešu saopštila je danas da je uhapsila više od 1.300 ljudi u masovnoj akciji nazvanoj "Lov na demone" usmjerenoj na bande za koje vlada sumnja da su povezane sa svrgnutom bivšom premijerkom Šeik Hasinom.
Džanhagir Alam Čovdhuri, koji je na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova privremene vlade uspostavljene nakon što je Hasina pobjegla poslije višenedjeljnih protesta, obećao je da će nastaviti operaciju „dok demoni ne budu iskorijenjeni“.
Policija je navela da je od subote do danas 1.308 ljudi je uhapšeno širom zemlje.
Hapšenja su uslijedila poslije niza nemira prošle nedjelje.
U srijedu, 5. februara, pola godine nakon što je bivša premijerka pobjegla, demonstranti su uništili nekoliko zgrada povezanih sa njenom porodicom.
Predvođeni studentima koji su bili na čelu nereda prošlog ljeta, izveli su akcije nakon što su saznali da će se Hasina obratiti svojim pristalicama na Fejsbuku iz susjedne Indije, gdje je potražila utočište.
Hasina ima 77 godina, a pravosudni sistem Bangladeša optužuje je za zločine protiv čovječnosti i za njom je raspisano nekoliko međunarodnih naloga za hapšenje.
Privremena vlada je za nerede okrivila bivšu premijerku, koja je gvozdenom šakom vladala zemljom od 2009. do izgnanstva, a na društvenim mrežama postavlja poruke, podstičući svoje pristalice na akcije.
Dobitnik Nobelove nagrade za mir Muhamed Junus, koji je na čelu privremene vlade, pozvao je u petak na smirivanje.
Vlada je saopštila da je obračun počeo nakon što su bande „povezane sa bivšim autokratskim režimom napale grupu studenata, od kojih su neki teško povrijeđeni“.

U Bangladešu uhapšeno 1.300 pripadnika bandi povezanih sa bivšom premijerkom

Privremeni premijer Bangladeša i dobitnik Nobelove nagrade za mir Muhamed Junus saopštio je danas da će njegova Vlada tražiti izručenje svrgnute premijerke Šeik Hasine iz Indije, gdje se nalazi u egzilu, nakon bjekstva zbog masovne građanske pobune u avgustu.
U televizijskom obraćanju povodom 100 dana njegove vlade Junus je rekao da će privremena Vlada suditi onima koji su odgovorni, uključujući i Hasinu, za stotine poginulih tokom pobune predvođene studentima kojom je okončana njena 15-godišnja vladavina. On je rekao da će biti istražena ne samo smrt svih tokom pobune, već i sva druga kršenja ljudskih prava, uključujući i nestanke ljudi dok je Hasina bila na vlasti. Bangladeš je zatražio pomoć od Interpola u izdavanju crvene potjernice za hapšenje Hasine i njenih saradnika.
- Tražićemo povratak pale autokratkinje Šeik Hasine iz Indije. Već sam razgovarao o tom pitanju sa glavnim tužiocem Međunarodnog krivičnog suda Karimom Kanom - rekao je Junus.
Rekao je da je najvažniji zadatak njegove Vlade da održi nove izbore kako bi zemlja dobila demokratski izabranu vladu, ali nije naveo nikakav vremenski okvir za to. On je rekao da će njegova administracija prvo sprovesti reforme u različitim sektorima, uključujući i izborni sistem.
On je obećao da će, kada budu završene izborne reforme, biti objavljen datum novih izbora.
U svom obraćanju Junus je opisao napade na manjine, posebno na hinduiste, kao „preuveličane“, od kojih su se mnogi žalili da tvrdolinijaški islamisti postaju sve uticajniji u zemlji, nakon Hasininog zbacivanja.

Bangladeš će tražiti izručenje svrgnute premijerke Šeik Hasine iz Indije

Sud u Bangladešu zatražio je od Interpola da izda crvenu potjernicu za bivšom premijerkom Šeik Hasinom, koja se suočava s optužbama za masovna ubistva i genocid.
- Zatražili smo od Interpola pismom preko glavnog inspektora policije (IGP) da izda crvenu uzbunu i mjere za hapšenje bivše premijerke Hasine, jer je izašla iz jurisdikcije Bangladeša - rekao je glavni tužilac Međunarodnog suda za zločine (ICT) Muhamed Tadžul Islam novinarima u Daki.
Sud je pismo proslijedio u nedjelju IGP-u, jer je policija agencija za komunikaciju u tom smislu, dodao je on.
Protiv Hasine izdat je nalog za hapšenje zbog optužbi za masovna ubistva i zločine protiv čovječnosti koji su se dogodili tokom studentskih protesta u julu i augustu ove godine, dodao je zvaničnik.
Tribunal je ranije naložio bangladeškim tužiocima da Hasinu izvedu pred sud do 18. novembra.
U međuvremenu, sud je tražio naloge za hapšenje protiv još četvorice policijskih službenika pod optužbom za genocid i zločine protiv čovječnosti, čime je, prema riječima Islama, broj policijskih službenika za koje su zatraženi nalozi porastao na 21.
Ranije je savjetnik za pravne poslove Asif Nazrul rekao novinarima da će Vlada učiniti sve što je moguće preko Interpola da uhapsi i vrati odbjegle osobe, uključujući bivšu premijerku Šeik Hasinu.
Tribunal je podnio više od 60 optužbi protiv Hasine, njene stranke Avami liga i nekoliko bivših visokih zvaničnika za sprovođenje zakona, optužujući ih za prisilne nestanke, ubistva pa čak i genocid.
Hasina je pobjegla u Indiju 5. avgusta usred studentsko-civilnog ustanka.
Muhamed Junus preuzeo je dužnost 8. avgusta da vodi prelaznu vladu.
Tokom protesta predvođenih studentima, najmanje 775 ljudi je ubijeno, a više od 22.000 je povrijeđeno, a mnogi su zadobili rane od metaka u sukobima s policijom, drugim agencijama za sprovođenje zakona i pristalicama Avami lige, objavilo je Ministarstvo zdravstva.

Bangladeš traži od Interpola da izda crvenu potjernicu za bivšom premijerkom

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Sampson: Zemljište na lokaciji za postrojenje u Botunu nije kontaminirano

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Politika

Dizdarević Smailoviću: Neću da budem predsjednik Opštine jer sam Bošnjak, narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku

Hronika

ODT odbacilo krivičnu prijavu: Pajković nije izvršila prinudu na štetu Vukšića

Knežević Božoviću: Budite šmekeri i ubacite srpski jezik u ustavne promjene; Rakočević: Podržaćemo izmjene, povećanje plata važno za veći stepen nezavisnosti pravosuđa

Tag: banglades