Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković izjavio je da neće ukloniti mural Ratku Mladiću, osuđenom za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini.
Mural je oslikan na zgradi u kojoj se nalazi narodna kuhinja u jednom banjalučkom naselju.
Kako su izjavili iz ove ustanove za Radio Slobodna Evropa (RSE), mural su primijetili kada su došli na posao u ponedjeljak, 18. avgusta. Pretpostavljaju da je naslikan noć ranije, jer kuhinja nedjeljom radi do podne.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNoK20VsQh8%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Slučaj su prijavili komunalnom odjeljenju Gradske uprave Banja Luka, ali su im rekli, kako navode iz ove narodne kuhinje za RSE, da "prefarbaju sami mural".
Narodna kuhinja "Mozaik prijateljstva", nalazi se u opštinskoj zgradi, u banjalučkom naselju Mejdan.
<h2>Negiranje genocida i ratnih zločina krivično djelo</h2>
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko je krajem jula 2021. donio izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Odlukom šefa Kancelarije visokog predstavnika (OHR), kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina će se kazniti onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u odluci.
Odlukom je, kako je saopštio OHR, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
<h2>Od skrivanja do zatvora</h2>
Haški tribunal je utvrdio da je Mladić kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.
Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Oslobođen je optužbe za genocid počinjen u šest bosanskohercegovačkih opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Na presudu, izrečenu 22. novembra 2017. godine, žalili su se i Haško tužilaštvo i Mladićeva odbrana. Žalbeni postupak proveden je u avgustu prošle godine. Obje žalbe su odbijene.
Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.
Najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. i šest dana kasnije izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu.
Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Stanivuković odbija da ukloni mural Ratku Mladiću uprkos zakonskim zabranama

Predstava “Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, nakon izuzetnog uspjeha i nagrada na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, osvojila je dvije nagrade i na 27. Teatar festu “Petar Kočić“, koji je sinoć završen u Banjoj Luci.&nbsp;
Specijalnu nagradu za vizuelni identitet predstave, za scenografiju i kostim dodijelio je Stručni žiri festivala u sastavu: Željko Đukić, reditelj i pozorišni pedagog i profesor &nbsp;na Akademiji umetnosti u Beogradu, Maša Mihailović, pozorišna producentkinja i direktorka Pozorišta “Boško Buha“ u Beogradu i Nikolina Friganović, glumica, prvakinja drame Narodnog pozorišta Republike Srpske.&nbsp;
Kako se navodi u odluci žirija, riječ je o specijalnoj nagradi za vizuelni identitet predstave, za scenografiju i kostim kao važan vizuelni, ali i njen dramaturški element.&nbsp;
“Specijalna nagrada za vizuelni identitet predstave dodjeljuje se za scenografiju i kostim koji oblikuju vizuelno uzbudljiv i prepoznatljiv scenski svijet. Ovdje scenografija i kostim ne samo da grade atmosferu, već preuzimaju ključne dramaturške funkcije: omogućavaju jasno praćenje prostornih promjena i doprinose brzom prepoznavanju likova, njihovih odnosa i uloga u priči”, naveo je žiri u obrazloženju odluke.
Nagradu “Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini dodijelio je žiri Radio-televizije Republike Srpske.
Odluka je donijeta jednoglasno, a članice žirija Jelena Kojović-Tepić, Tatjana Bursać i Sanja Popović, novinarke, istakle su u obrazloženju da predstava „Naličje“ na hrabar i slojevit način otvara pitanja istine i manipulacije u društvu.&nbsp;
“Njena umjetnička snaga i izražajna režija prepoznate su kao autentičan korak u pravcu slobodnog i odgovornog umjetničkog izraza”, navedeno je, između ostalog, u obrazloženju ove odluke.
Direktor Ilija Subotić podsjetio je da je ovo peto učešće Crnogorskog narodnog pozorišta na Teatar festu “Petar Kočić” u proteklih 30 godina.
“Nagrade koje je ‘Naličje’ osvojilo u Banjoj Luci, a prošle sedmice i na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, pokazuju da se Crnogorsko narodno pozorište u širem kontekstu prepoznaje kao prostor izuzetne umjetničke snage - prostor otvoren za dijalog, refleksiju i društvenu odgovornost kroz kulturu i umjetnost”, rekao je Subotić.
Na ovogodišnjem Teatar festu “Petar Kočić“, koji je održan pod sloganom Ispod površine, pored CNP-a u takmičarskoj selekciji izvedene su predstave HNK Zagreb i Varaždin, BNP Zenica, SNP Novi Sad i Narodnog pozorišta Beograd.&nbsp;
Festival je završen sinoć u Narodnom pozorištu Republike Srpske dodjelom nagrada i izvođenjem predstave Ubistvo u Orijent ekspresu Pozorišta „Boško Buha“ u čast nagrađenih.&nbsp;
Na nedavno završenom 70. Sterijinom pozorju u Novom Sadu „Naličje“ je osvojilo dvije prestižne nagrade: Boris Liješević za režiju i Aleksandar Radulović za glumačko ostvarenje.
Osim Radulovića, u predstavi „Naličje“ igraju: Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Branka Otašević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević-Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, scenografije Jelena Ivančević, a kostimografkinje Gordana Bulatović. Izvršni producent je Danilo Milatović.
Publika se o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati putem veb-sajta www.cnp.me, na biletarnici, društvenim mrežama Facebook i Instragram, kao i Viber kanalu.

CNP: Nakon Sterijinih, nagrade za “Naličje“ i u Banja Luci

U naselju Lauš u Banja Luci, danas je došlo do teškog ubistva. U podnevnim satima ubijen je mlađi muškarac kada je moticklista u prolazu u njega ispalio preko 20 metaka, kako su kazali svjedoci. Na mjesto događaja brzo su stigle hitna medicinska pomoć kao i policija.
Oglasili su se iz banjalučke policije i potvrdili da je došlo do ubistva.
- Policijskoj upravi Banja Luka danas oko 12.15 sati prijavljeno je da je na parkirališnom prostoru u ulici Karađorđeva u Banjoj Luci došlo do pucnjave, kojom prilikom je jedna osoba smrtno stradala- rečeno je iz PU Banja Luka.
Kako su dodali, ubica je došao u policijsku stanici i rekao da je ubio čovjeka nakon čega su ga policijski službenici Policijske stanice Banja Luka Lauš uhapsili.

1250x600

Banja Luka: Motociklist ubio mladića, ispalio preko 20 metaka

Na području Banje Luke proglašena je vanredna situacija zbog problema odlaganja otpada - saopšteno je iz štaba za vanredne situacije ovog grada.
Problem sa odlaganjem otpada izazvan je štrajkom preduzeća Dep-ot. Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković rekao je da trenutna situacija ugrožava čistoću grada, ali i javno zdravlje stanovnika, te da će preduzeću Dep-ot biti uručena naredba da hitno uspostave rad deponije.
- U slučaju nepostupanja obratićemo se nadležnom tužiocu da hitno postupa protiv odgovornih lica jer gradu prijeti zaraza koja može preći i u epidemiju - rekao je Stanivuković.
Dodao je i da će naredba ići i preduzeću Čistoća da u punom kapacitetu pristupi rješavanju trenutnog stanja.
Stanivuković je naveo i kako spor preduzeća Dep-ot i privatnog komunalnog preduzeća Čistoća traje godinama.
Deponija koja inače radi non-stop, trenutno radi samo šest sati dnevno.
Na lokaciji površine oko 280 dunuma (280.000 kvadratnih metara) otpad odlažu Banjaluka i okolna mjesta, Gradiška, Prnjavor, Laktaši, Čelinac, Srbac, Kotor Varoš i Kneževo.
<h2>Protesti zbog vlasništva nad deponijom</h2>
Radnici štrajkuju, tražeći od banjalučke Gradske uprave da riješi problem između Javnog preduzeća Dep-ot, koje upravlja deponijom, i privatnog komunalnog preduzeća Čistoća iz Banjaluke, koje je zaduženo za odvoz otpada.
Naime, Okružni sud u Banjaluci je presudio da do kraja februara Dep-ot preda zemlju na kojoj se nalazi deponija Čistoći.
Odluka još nije pravnosnažna.

U Banja Luci proglašena vanredna situacija zbog otpada

Jedna osoba je ubijena u pucnjavi u Banjaluci u večernjim satima u subotu 11. januara, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz gradske Policijske uprave.
Pucnjava se desila ispred restorana "Stara Ada" u banjalučkom naselju Ada, a policija još traga za počiniocem.
O svemu je obaviješteno i Okružno javno tužilaštvo Banjaluka.
Oko restorana je razvučena žuta traka, a na terenu je veliki broj policajaca koji kontrolišu sva vozila koja prolaze ulicom ispred restorana, javljaju očevici za RSE.

Jedna osoba ubijena u pucnjavi ispred restorana u Banjaluci

Grad Banja Luka na čelu sa Draškom Stanivukovićem donio je odluku o zatvaranju javnog parkinga koji se nalazi uz zgradu Vlade bh. entiteta Republika Srpska, te gašenju javne rasvjete oko Palate RS-a koja je i sjedište entitetskog predsjednika.
Ovaj potez dolazi kao "mjera štednje" nakon što je najavljeno usvajanje Zakona o budžetskom sistemu RS kojim će dio sredstava, koje Banja Luka dobija od PDV-a, biti usmjeren u nerazvijene opštine ovog entiteta.
- Putevi koji vode do onih institucija koje se svete Banjoj Luci su u mraku i tako će biti sve dok ne povuku sramni prijedlog zakona po kojem se Banjoj Luci smanjuju prihodi koji su namijenjeni za našu djecu, Banjalučane i razvoj našeg grada - poručio je Stanivuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D567946299173956&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Parking kod zgrade Vlade Republike Srpske je zatvoren i neće biti dostupan onima, prema Stanivukovićevim riječima, koji ovim zakonom svjesno rade protiv Banje Luke, kao ni one ulice koje vode do Vlade RS-a.
- Sve saobraćajnice koje vode do zgrade Vlade biće pretvorene u pješačke zone! Neka gospoda izađe iz svojih zatamnjenih automobila i šeta. Svim republičkim institucijama koje imaju neizmirena dugovanja za vodu i grijanje već od danas je počelo isključenje istih. Palata predsjednika danas nije imala vodu - dodao je on.
Stanivuković kaže da ovo nije njegov hir već "jasan odgovor na njihov maćehinski pristup prema najvećem gradu u Republici Srpskoj". 
- Mjere ćemo pooštravati iz dana u dan, sve dok ne povuku sramni zakon. To je jedino što tražimo - poručio je Stanivuković.

Stanivuković isključio vodu Dodiku, policiji grijanje, zatvorio parking i ulice kod Vlade RS-a pretvorio u pješačke zone

Na najvećim svjetskim berzama cijene dionica su u prvim sedmicama nove godine snažno porasle, pa su mnogi berzanski indeksi, kao S&amp;P 500 i STOXX 600, dostigli nove rekorde.&nbsp;
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 2,3 odsto na 49.504 boda, dok je S&amp;P 500 porastao 1,6 odsto na 6.966 bodova, a Nasdaq indeks 1,9 odsto na 23.671 bod, prenosi SEEbiz.
Rekordi Dow Jonesa i S&amp;P 500 zahvaljuju se rastu cijena dionica u rudarskom, energetskom, industrijskom i drugim sektorima koji su zaostajali za rastom tehnološkog sektora posljednjih godina.
Snažno su porasle i cijene dionica proizvođača oružja, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao da bi vojni budžet za narednu godinu trebalo da iznosi 1,5 biliona dolara, dok u ovoj godini iznosi oko 900 milijardi.
Posljednjih mjeseci cijene dionica u tehnološkom sektoru znatno osciliraju jer se ulagači plaše da je taj sektor precijenjen nakon višegodišnjeg rasta podstaknutog razvojem vještačke inteligencije.
I dok dio analitičara smatra da će i ove godine tehnološki sektor predvoditi po rastu, drugi smatraju da mu predstoji nestabilnost jer ulagače zabrinjavaju velike investicije i dugovi.
U prvoj sedmici ove godine nije bilo puno vijesti, a ulagači su najviše pažnje posvetili izvještaju o zapošljavanju.
U SAD-u je u decembru broj zaposlenih porastao 50 hiljada, manje nego u prethodnom mjesecu i manje nego što se očekivalo. Međutim, stopa nezaposlenosti pala je na 4,4 odsto, što pokazuje da situacija na tržištu rada nije tako loša.
Zbog toga ti podaci nijesu značajnije utjecali na očekivanja u vezi kamatnih stopa američke centralne banke.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,7 odsto na 10.124 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,9 odsto na 25.261 bod, a pariski CAC dva odsto, na 8.362 boda.
Mnogi evropski berzanski indeksi dostigli su rekordne nivoe, pa tako i STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica.
Zahvaljujući rastu najvećih svjetskih berzi, MSCI indeks svih svjetskih berzi dostigao je rekordnih 1.034 boda.

Indeksi na rekordnim nivoima

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 70,18 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.&nbsp;
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su - Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 70,18 hiljada vozila

Izraelska policija saopštila je danas da je privela visokog zvaničnika u kabinetu premijera te zemlje Benjamina Netanjahua.
Tamošnji mediji javljaju da se on sumnijiči da je ometao istražne postupke.
Tajms of Izrael objavio je da je u pitanju Cahi Braverman, šef kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Njega istražitelji terete da je pokušao da ometa istragu o odavanju povjerljivih obaveštajnih podataka njemačkom listu Bild.
Istražitelji policijske jedinice za teške zločine Lahav 433 pretražili su jutros Brejvermanovu kuću.
Njegovo privođenje je uslijedilo nakon što je Netanjahuov optuženi bivši portparol, Eli Feldstejn, ustvrdio da je Braverman znao za tajnu istragu o curenju informacija mjesecima prije nego što je objavljena, kao i da je uvjerio bivšeg pomoćnika da će moći da obustavi istragu
U ranijem intervjuu za Kanal 12, Feldstejn je rekao da je Braverman zatražio da se sastane sa njim u večernjim satima u podzemnom parkingu u vojnom štabu Kirje. Tamo ga je navodno obavijestio da su Izraelske odbrambene snage (IDF) pokrenule istragu o curenju informacija.
Braverman, inače, treba u narednim mjesecima da preuzme dužnost ambasadora Izraela u Velikoj Britaniji, podsjeća Tanjug.

Netanjahuov šef kabineta priveden zbog curenja povjerljivih informacija

Iz Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) saopšteno je da su današnja mjerenja pokazala da su u opadanju svi vodostaji izuzev Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice. Prema njihovim navodima, na Vranjini je zabilježen porast od 11 cm, na Bojani 14, Rijeci Crnojevića 45 i na Plavnici 13. - Za vode iz hidroenergetskih sistema u Albaniji zvanične informacije nadležnih albanskih institucija, dobijene sinoć u 21:42 sata - ispuštanje sa brane je 500m³/s . Prema trenutnim procjenama, Vranjina, Rijeka Crnojevića i Žabljak Crnojevića predstavljaju kritične tačke pri porastu vodostaja, imajući u vidu blizinu stambenih objekata i mogućnost direktnog ugrožavanja domaćinstava - naglasili su u Direktoratu za zaštitu i spašavanje. Poručili su da Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa lokalnim službama zaštite i spašavanja, kontinuirano prati situaciju na terenu i spreman je da, u skladu sa razvojem događaja, preduzme sve neophodne mjere radi zaštite stanovništva i imovine. - Direktorat za zaštitu i spašavanje je putem OKC112, preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije aktivirao Copernicus servis za brzo mapiranje ugroženih područja Skadarskog jezera i rijeke Bojane, dok je isto učinila i Albanija za pojas oko granice sa Crnom Gorom, nakon čega je od strane Copernicus tima izrađen zajednički izvještaj o stanju i posljedicama poplava u Crnoj Gori i Albaniji - naveli su oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111110132_9242548812288f54cf6a18028086a15612d4c38365e080d4bd6d9fdb82d9de57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111110132_9242548812288f54cf6a18028086a15612d4c38365e080d4bd6d9fdb82d9de57" data-rendition-name="original" width="778" height="809" loading="lazy" alt="copernikus"> </figure>  Građani će, kako su zaključili, biti blagovremeno informisani o svim važnim promjenama. Ova mjerenja su izvršena danas u šest sati, a poređenje je napravljeno sa jučerašnjim od 11 sati.

Tag: banja-luka