Građani ne smiju biti taoci banaka. Vlada mora da stane u odbranu prava ljudi - poručio je odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini opštine Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić navodeći da sa ozbiljnom zabrinutošću reaguju na istupe predstavnika Udruženja banaka Crne Gore u kojima se povodom zamjene ličnih karata, prema njegovom stavu, širi panika među građanima i najavljuje mogućnost da banke samostalno, bez sudske odluke, blokiraju račune građana i preduzeća.
Takav pristup, cijeni Lisičić, ne samo da je protivzakonit - već predstavlja neprihvatljiv pritisak na građane i prijetnju pravnom poretku naše države.
On podsjeća da zakoni Crne Gore jasno propisuju da jedino sud može donijeti odluku o blokadi novčanih sredstava. Banke, dodaje on, imaju obavezu da poštuju zakon, a ne da ga tumače prema sopstvenim interesima.
- I dok iz banaka i pojedinih institucija poručuju da će građani koji ne zamijene lične karte u propisanom roku imati blokirana sredstva i neće njima moći raspolagati, pravni stručnjaci upozoravaju da za takvu mjeru ne postoji pravni osnov, jer se novac može blokirati isključivo na osnovu sudske odluke - navodi Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, stvaranje panike i ucjenjivački ton kojim se prijeti građanima, posebno onima koji još nisu zamijenili lične karte, dodatno urušava povjerenje u finansijski sektor i institucije države.
- Posebno ističemo da je, prema važećim propisima, građanima omogućeno da koriste i pasoš kao važeći identifikacioni dokument u bankama. Stoga nema nikakvog opravdanja za prijetnje blokadom računa i uznemiravanje građana koji nisu stigli da zamijene lične karte. Ovakvo ponašanje pokazuje spremnost banaka da zloupotrijebe svoj položaj kako bi nametnule dodatne pritiske na ljude koji već žive u ekonomskoj neizvjesnosti - ističe on.
Lisičić naglašava da Vlada Crne Gore snosi posebnu odgovornost za prostor koji je ostavila bankama da nastupaju kao da su iznad zakona.&nbsp;
- Ćutanje Vlade i nadležnih institucija je neprihvatljivo. Ako se sada ne povuče jasna crvena linija, sjutra ćemo gledati kako privatni interesi poništavaju osnovna prava građana i ugrožavaju principe socijalne pravde. Crna Gora ne smije postati država u kojoj banke zamjenjuju sudove i nameću volju građanima. Ako Vlada i regulatorne institucije dozvole da ove prijetnje prerastu u praksu, postaju saučesnici u urušavanju pravne sigurnosti i povjerenja u državu. Naša je obaveza da štitimo ljude, a ne interese moćnih - zaključio je Lisičić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lisičić: Građani ne smiju biti taoci banaka, ćutanje Vlade i nadležnih institucija neprihvatljivo

Britanska vlada danas je otkrila da postoji više od milijardu funti investicija američkih banaka u zemlji, a ta objava dolazi samo nekoliko dana prije državne posjete predsjednika SAD Donalda Trampa Velikoj Britaniji.
Sitigrup će uložiti 1,1 milijardu funti (1,27 milijardi eura) u svoje poslovanje u Velikoj Britaniji i 150 miliona funti u provajdera usluga onlajn plaćanja PayPal, navodi se u saopštenju Ministarstva trgovine.
Očekuje se da će najavljene investicije, koje takođe uključuju Bank of America i S&amp;P, stvoriti 1.800 radnih mjesta u Londonu, Edinburgu, Belfastu i Mančesteru.
- Sarađujući sa našim saveznicima, stvaramo radna mjesta ovdje . rekao je britanski premijer Kir Starmer, koji trenutno prolazi kroz unutrašnju političku krizu nakon što je ove nedjelje otpušten njegov ambasador u Vašingtonu Piter Mandelson, zbog prijateljstva sa seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.
Velika Britanija se sprema da u srijedu i četvrtak dočeka Donalda Trampa u drugoj državnoj posjeti, poslije prve posjete 2019. godine tokom njegovog prvog mandata.
Prema pisanju britanske štampe, očekuje se da će američkog predsjednika pratiti nekoliko vodećih američkih rukovodilaca iz oblasti tehnologije i finansija, a očekuju se i ekonomski i investicioni sporazumi.

1250x600

1084x550

Američke banke ulažu više od milijardu funti u Veliku Britaniju pred Trampovu posjetu

Pozitivan rezultat na crnogorskom bankarskom tržištu na kraju prvog kvartala ove godine zabilježilo je svih 11 poslovnih banaka, čiji je ukupan profit iznosio 34,17 miliona eura.
Najveći profit od 12,79 miliona eura ostvarila je Crnogorska komercijalna banka, za kojom slijede Hipotekarna i NLB, sa dobitkom od po 5,72 miliona, pokazuju podaci objavljeni na sajtu Centralne banke (CBCG).
Erste banka je imala profit od 3,2 miliona eura, Addiko 1,8 miliona, a Universal Capital 1,25 miliona eura.
Dobit Adriatic banke na kraju marta iznosila je 1,13 miliona eura, Lovćen 953 hiljade, Prve 878 hiljada, a Ziraat 389 hiljada eura.
Profit Zapad banke je iznosio 351 hiljadu eura.

Banke u plusu 34,17 miliona eura

Vlasništvo u bankama u Crnoj Gori treba da bude potpuno transparentno, a kreditne institucije zakonski obavezane da prikažu kao krajnje vlasnike fizička lica koja ostvaruju prihode od tog vlasništva - poručili su u Akciji za socijalnu pravdu (ASP).
Oni smatraju da bi njihova preporuka, data u okviru javne rasprave Ministarstva finansija o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, obezbijedila veću transparentnost vlasništva u bankarskom sistemu, a samim tim i kontrole porijekla novca.
Oni su naveli da se trenutno u Crnoj Gori bilježe primjeri da su krajnji vlasnici sakriveni iza firmi registrovanih u off shore zonama ili iza kastodi računa, ali i suprotni - gdje je krajnje vlasništvo više ili manje transparentno, odnosno poznato.
- Tako Adriatic banka u svojim podacima prikazuje vlasništvo iza firme registrovane na off shore destinaciji. Radi se o firmi Adriatic Capital LLC sa sjedištem na Delaveru. Naknadno je u medijima objelodanjeno da je jedan od vlasnika te firme kanadski biznismen ruskog porijekla Aleks Šnajder - rekli su iz ASP-a.
Oni su podsjetili da off shore zone omogućavaju lako sakrivanje stvarnog vlasništva i porijekla novca, česte promjene i prenošenje vlasništva, ali i niz poreskih pogodnosti, zbog čega se u ekonomskim krugovima označavaju poreskim rajevima.
- Nadalje, prema zvaničnim evidencijama kod Prve banke su treći, četvrti i peti najveći akcionari sakriveni iza kastodi računa, a ukupno imaju oko 11 odsto vlasništva, dok je kod Hipotekarne banke pojedinačno najveći akcionar, sa 34,4 odsto vlasništva, sakriven iza kastodi računa - kazali su u ASP.
Oni su dodali da dio banaka prikazuje vlasništvo kroz strane bankarske grupe, gdje se kao krajnji vlasnik dijelom pojavljuje i kapital neke države, zatim kroz posebne firme, čije je krajnje vlasništvo više ili manje moguće provjeriti, te kroz navođenje pojedinačnih fizičkih lica kao vlasnika.
U crnogorskom bankarskom sistemu, osim domaćeg kapitala u manjem obimu, prisutan je istočnoevropski, zapadnoevropski kapital i turski.
- Neki od uporednih pravnih primjera u ovoj oblasti da se prikazuju krajnja fizička lica koja ostvaruju prihode od vlasništva u bankama, bilo bi svrsishodno kreirati u domaćem zakonskom sistemu - smatraju u ASP-u.
Oni su poručili da je, u tom smislu, postojeća dopuna Zakona o kreditnim institucijama, kao jednog od najbitnijih sistemskih zakona u ovoj oblasti, dobra prilika za unapređenje pravnog okvira u vezi sa transparentnošću vlasništva u bankama.

ASP: Vlasništvo u bankama da bude transparentno

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: banke