Banke u eurozoni pooštrile su u četvrtom kvartalu standarde kreditiranja kompanija, naglasivši smanjenu toleranciju na rizike, pokazalo je istraživanje Evropske centralne banke (ECB).
Standardi za dodjelu kredita kompanijama pooštreni su u zadnjim mjesecima prošle godine zbog šansi za tvrtke i ekonomiju u cjelini, pokazala je anketa, sprovedena između 15. decembra i 13. januara među 153 banke, prenosi Hrportfolio.
Banke su blago pooštrile standarde i u trećem tromjesečju.
U grupi vodećih ekonomija eurozone standardi za dodjelu kredita kompanijama pooštreni su u periodu od oktobra do decembra u Njemačkoj i Francuskoj, dok su se u Italiji i Španiji zadržali na nivou iz tri ljetna mjeseca.&nbsp;
Standardi za stambeno kreditiranje neto su pak donekle ublaženi u četvrtom tromjesečju. Građani su morali računati na još strože uslove za dodjelu pooštrenih kredita zbog procjene zajmodavaca o pojačanim rizicima.
Potražnja kompanija za kreditima blago je ojačala u tri mjeseca zaključno s decembrom. Banke su bilježile i umjereno pojačanu potražnju građana za stambenim kreditima, pokazalo je ECB-ovo istraživanje.
Polovina anketiranih banaka navela je da je na njihovu kreditnu politiku uticala neizvjesnost u trgovinskoj politici, uglavnom ističući smanjenu toleranciju na rizik i slabiju potražnju koji će uticati na kreditiranje i u ovoj godini, prema rezultatima ankete.
U prvom tromjesečju banke procjenjuju da će dodatno blago pooštriti kreditne standarde za kompanije. Planiraju i da blago pooštre i standarde za stambene kredite i izraženije za one potrošačke.
Potražnja za kreditima trebalo bi da ojačati u većini privrednih grana, izuzev autoindustrije, veleprodaje i maloprodaje te segmenta komercijalnih nekretnina.
Kreditiranje poduzeća i domaćinstava ubrzava već godinama, ali stopa rasta i dalje zaostaje za periodom prije pandemije, signalizirajući otporan, ali kontinuirano skroman rast ekonomske aktivnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Banke u eurozoni pooštrile standarde kreditiranja

Likvidna aktiva banaka na kraju oktobra prošle godine iznosila je 1,49 milijardi eura, što je 5,94 odsto niže nego u septembru.
Likvidna aktiva banaka u oktobru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2024. godine bila je niža 1,2 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju oktobra iznosila je 7,72 milijarde eura i zabilježila je pad od 0,25 odsto u odnosu na septembar, dok je na godišnjem nivou ojačala 10,27 odsto.&nbsp;
U strukturi aktive banaka, na kraju oktobra dominantno učešće od 67,88 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,09 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 11,56 odsto, dok se 3,47 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.&nbsp;
U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,71 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,84 odsto, pozajmice sa 4,15 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,3 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju oktbra iznosio je 991,4 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi pad od 0,57 odsto, a na godišnjem rast od 9,87 odsto.

CBCG: Likvidna aktiva banaka 1,49 milijardi eura

Građani ne smiju biti taoci banaka. Vlada mora da stane u odbranu prava ljudi - poručio je odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini opštine Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić navodeći da sa ozbiljnom zabrinutošću reaguju na istupe predstavnika Udruženja banaka Crne Gore u kojima se povodom zamjene ličnih karata, prema njegovom stavu, širi panika među građanima i najavljuje mogućnost da banke samostalno, bez sudske odluke, blokiraju račune građana i preduzeća.
Takav pristup, cijeni Lisičić, ne samo da je protivzakonit - već predstavlja neprihvatljiv pritisak na građane i prijetnju pravnom poretku naše države.
On podsjeća da zakoni Crne Gore jasno propisuju da jedino sud može donijeti odluku o blokadi novčanih sredstava. Banke, dodaje on, imaju obavezu da poštuju zakon, a ne da ga tumače prema sopstvenim interesima.
- I dok iz banaka i pojedinih institucija poručuju da će građani koji ne zamijene lične karte u propisanom roku imati blokirana sredstva i neće njima moći raspolagati, pravni stručnjaci upozoravaju da za takvu mjeru ne postoji pravni osnov, jer se novac može blokirati isključivo na osnovu sudske odluke - navodi Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, stvaranje panike i ucjenjivački ton kojim se prijeti građanima, posebno onima koji još nisu zamijenili lične karte, dodatno urušava povjerenje u finansijski sektor i institucije države.
- Posebno ističemo da je, prema važećim propisima, građanima omogućeno da koriste i pasoš kao važeći identifikacioni dokument u bankama. Stoga nema nikakvog opravdanja za prijetnje blokadom računa i uznemiravanje građana koji nisu stigli da zamijene lične karte. Ovakvo ponašanje pokazuje spremnost banaka da zloupotrijebe svoj položaj kako bi nametnule dodatne pritiske na ljude koji već žive u ekonomskoj neizvjesnosti - ističe on.
Lisičić naglašava da Vlada Crne Gore snosi posebnu odgovornost za prostor koji je ostavila bankama da nastupaju kao da su iznad zakona.&nbsp;
- Ćutanje Vlade i nadležnih institucija je neprihvatljivo. Ako se sada ne povuče jasna crvena linija, sjutra ćemo gledati kako privatni interesi poništavaju osnovna prava građana i ugrožavaju principe socijalne pravde. Crna Gora ne smije postati država u kojoj banke zamjenjuju sudove i nameću volju građanima. Ako Vlada i regulatorne institucije dozvole da ove prijetnje prerastu u praksu, postaju saučesnici u urušavanju pravne sigurnosti i povjerenja u državu. Naša je obaveza da štitimo ljude, a ne interese moćnih - zaključio je Lisičić.

Lisičić: Građani ne smiju biti taoci banaka, ćutanje Vlade i nadležnih institucija neprihvatljivo

Britanska vlada danas je otkrila da postoji više od milijardu funti investicija američkih banaka u zemlji, a ta objava dolazi samo nekoliko dana prije državne posjete predsjednika SAD Donalda Trampa Velikoj Britaniji.
Sitigrup će uložiti 1,1 milijardu funti (1,27 milijardi eura) u svoje poslovanje u Velikoj Britaniji i 150 miliona funti u provajdera usluga onlajn plaćanja PayPal, navodi se u saopštenju Ministarstva trgovine.
Očekuje se da će najavljene investicije, koje takođe uključuju Bank of America i S&amp;P, stvoriti 1.800 radnih mjesta u Londonu, Edinburgu, Belfastu i Mančesteru.
- Sarađujući sa našim saveznicima, stvaramo radna mjesta ovdje . rekao je britanski premijer Kir Starmer, koji trenutno prolazi kroz unutrašnju političku krizu nakon što je ove nedjelje otpušten njegov ambasador u Vašingtonu Piter Mandelson, zbog prijateljstva sa seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.
Velika Britanija se sprema da u srijedu i četvrtak dočeka Donalda Trampa u drugoj državnoj posjeti, poslije prve posjete 2019. godine tokom njegovog prvog mandata.
Prema pisanju britanske štampe, očekuje se da će američkog predsjednika pratiti nekoliko vodećih američkih rukovodilaca iz oblasti tehnologije i finansija, a očekuju se i ekonomski i investicioni sporazumi.

1250x600

1084x550

Američke banke ulažu više od milijardu funti u Veliku Britaniju pred Trampovu posjetu

Pozitivan rezultat na crnogorskom bankarskom tržištu na kraju prvog kvartala ove godine zabilježilo je svih 11 poslovnih banaka, čiji je ukupan profit iznosio 34,17 miliona eura.
Najveći profit od 12,79 miliona eura ostvarila je Crnogorska komercijalna banka, za kojom slijede Hipotekarna i NLB, sa dobitkom od po 5,72 miliona, pokazuju podaci objavljeni na sajtu Centralne banke (CBCG).
Erste banka je imala profit od 3,2 miliona eura, Addiko 1,8 miliona, a Universal Capital 1,25 miliona eura.
Dobit Adriatic banke na kraju marta iznosila je 1,13 miliona eura, Lovćen 953 hiljade, Prve 878 hiljada, a Ziraat 389 hiljada eura.
Profit Zapad banke je iznosio 351 hiljadu eura.

Banke u plusu 34,17 miliona eura

Vlasništvo u bankama u Crnoj Gori treba da bude potpuno transparentno, a kreditne institucije zakonski obavezane da prikažu kao krajnje vlasnike fizička lica koja ostvaruju prihode od tog vlasništva - poručili su u Akciji za socijalnu pravdu (ASP).
Oni smatraju da bi njihova preporuka, data u okviru javne rasprave Ministarstva finansija o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, obezbijedila veću transparentnost vlasništva u bankarskom sistemu, a samim tim i kontrole porijekla novca.
Oni su naveli da se trenutno u Crnoj Gori bilježe primjeri da su krajnji vlasnici sakriveni iza firmi registrovanih u off shore zonama ili iza kastodi računa, ali i suprotni - gdje je krajnje vlasništvo više ili manje transparentno, odnosno poznato.
- Tako Adriatic banka u svojim podacima prikazuje vlasništvo iza firme registrovane na off shore destinaciji. Radi se o firmi Adriatic Capital LLC sa sjedištem na Delaveru. Naknadno je u medijima objelodanjeno da je jedan od vlasnika te firme kanadski biznismen ruskog porijekla Aleks Šnajder - rekli su iz ASP-a.
Oni su podsjetili da off shore zone omogućavaju lako sakrivanje stvarnog vlasništva i porijekla novca, česte promjene i prenošenje vlasništva, ali i niz poreskih pogodnosti, zbog čega se u ekonomskim krugovima označavaju poreskim rajevima.
- Nadalje, prema zvaničnim evidencijama kod Prve banke su treći, četvrti i peti najveći akcionari sakriveni iza kastodi računa, a ukupno imaju oko 11 odsto vlasništva, dok je kod Hipotekarne banke pojedinačno najveći akcionar, sa 34,4 odsto vlasništva, sakriven iza kastodi računa - kazali su u ASP.
Oni su dodali da dio banaka prikazuje vlasništvo kroz strane bankarske grupe, gdje se kao krajnji vlasnik dijelom pojavljuje i kapital neke države, zatim kroz posebne firme, čije je krajnje vlasništvo više ili manje moguće provjeriti, te kroz navođenje pojedinačnih fizičkih lica kao vlasnika.
U crnogorskom bankarskom sistemu, osim domaćeg kapitala u manjem obimu, prisutan je istočnoevropski, zapadnoevropski kapital i turski.
- Neki od uporednih pravnih primjera u ovoj oblasti da se prikazuju krajnja fizička lica koja ostvaruju prihode od vlasništva u bankama, bilo bi svrsishodno kreirati u domaćem zakonskom sistemu - smatraju u ASP-u.
Oni su poručili da je, u tom smislu, postojeća dopuna Zakona o kreditnim institucijama, kao jednog od najbitnijih sistemskih zakona u ovoj oblasti, dobra prilika za unapređenje pravnog okvira u vezi sa transparentnošću vlasništva u bankama.

ASP: Vlasništvo u bankama da bude transparentno

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: banke