Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

U susret 24. novembru koji se u Baru obilježava kao Dan Opštine i Dan oslobođenja, predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević osvrnuo se na značajne rezultate postignute u 2025. godini. Raičević je u razgovoru za medijsku agenciju Media Biro istakao da se preduslovi za uspješno djelovanje lokalne samouprave dominantno ogledaju u finansijskoj stabilnosti.
- Ono što mogu sa zadovoljstvom da istaknem jeste da smo u godini za nama nastavili pozitivan trend finansijske stabilnosti, fiskalne odgovornosti i konstantnog uvećanja budžeta Opštine Bar. Raduje nas da je budžet za narednu, 2026. godinu koncipiran na iznos od preko 65 miliona eura, uprkos jednoj ishitrenoj odluci Vlade Crne Gore i izmjeni indeksa razvijenosti po kojem je Opštini Bar umanjen iznos sredstava od skoro pet miliona eura koje smo projektovali da ćemo ostvariti u narednoj godini. Uprkos svemu tome, bilježimo rekordni budžet i nastavljamo sa jednim pozitivnim trendom uvećanja budžeta. Ono što posebno raduje mene i moje saradnike jeste da ja gotovo 60 posto ukupnog budžeta Opštine Bar namijenjeno za kapitalne investicije. Time još jednom potvrđujemo da naš budžet dominantno jeste razvojni i da ima izraženu razvojnu komponentu - naveo je Raičević.
Raičević je saopštio da su sa uspjehom nastavili sa realizacijom značajnih projekata u oblasti infrastrukture koji mijenjaju percepciju Bara kao perspektivnog grada za razvoj biznisa i turizma.
- Dominantno, pažnja je bila usmjerena na poboljšanje saobraćajne infrastrukture, izgradnju novih saobraćajnica koje kao takve treba da omoguće lakši i komforniji život u samom gradu. Ono na čemu smo takođe vrijedno radili u prethodnoj godini jeste nastojanje i da konačno ponudimo kvalitetno rješenje za rješavanje izrazite saobraćajne problematike, a tiče se Jadranske magistrale. Pri kraju su idejna rješenja za izgradnju bulevarskih saobraćajnica od Sutomora do Šušanja i od Biskupade do tunela Ćafe. Mi smatramo da saobraćajna problematika, koja je sveprisutna u toku ljetnjih mjeseci, tako može da se značajno umanji - istakao je on.
Kao najznačajniji infrastrukturni projekat koji se trenutno realizuje na području barske opštine Raičević izdvaja radove na regionalnom putu R29 od Bara preko Mrkojevića do graničnog prelaza Sukobin. Taj značajan projekat realizuje se u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i Upravom za saobraćaj.
- Raduje da dinamika radova na regionalnom putu R29 ide zaista dobrim tempom. Vrijednost investicije je oko 13 miliona eura. Važan doprinos realizaciji tog projekta u prethodnoj godini smo dali osiguravanjem značajnih sredstava za eksproprijaciju zemljišta. Kumulativno sa ranijim
iznosima koje je Opština opredijelila, preko tri miliona eura iz lokalnog budžeta je opredijeljeno za eksproprijaciju zemljišta. Želim da vjerujem da možemo okončati sa svim onim radovima na rekonstrukciji ovog regionalnog putnog pravca po planiranom roku koji je definisan na period od dvije godine - &nbsp;ispričao je predsjednik Opštine.
Značajna ulaganja u godini za nama bila su izdvojena za oblast obrazovanja.
- Konačno smo riješili jednu višegodišnju problematiku – započeti su radovi na izgradnji novog vrtića u Baru koji bi djelimično trebao da riješi sveprisutnu problematiku smještaja djece u predškolske ustanove. Radovi se odvijaju poželjnom dinamikom. S druge strane, kroz memorandum koji smo potpisali sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, došli smo do pozicije da udružimo snage i da sa sredstvima koja su opredijeljena iz lokalnog budžeta značajno doprinesemo poboljšanju uslova u obrazovnim institucijama. Naša pažnja će biti usmjerena na rekonstrukciju tri školske sportske sale u osnovnim školama “Jugoslavija”, “Meksiko” i “Srbija”. Vrijednost tih radova bi trebala da bude preko milion i po eura.
Posebna pažnja posvećena je i valorizaciji i rekonstrukciji svih objekata kulturno-istorijskog značaja. Raičević napominje da su sve aktivnosti sa nivoa lokalne samouprave i Kulturnog centra Bar usmjerene upravo u valorizaciju i relizaciju mnogih projekata unutar zidina Starog Bara.
- S druge strane, privodimo kraju radove i na jednom od najznačajnijih projekata rekonstrukcije kulturno-istorjskih spomenika našeg grada – Dvorcu kralja Nikole. Riječ je o prvoj temeljnoj rekonstrukciji ovog objekta nakon gotovo 50 godina. Sa zadovoljstvom mogu da najavim da će svi oni planirani radovi u dijelu građevinskih radova i uređenja samog enterijera Dvorca kralja Nikole biti završeni do kraja ove godine. Time ćemo stvoriti pretpostavke da u narednih par mjeseci izvršimo instalaciju muzejske postavke i da do početka naredne turističke sezone stavimo u punu funkciju Zavičajni muzej na Topolici - najavio je prvi čovjek Bara.
Značajna sredstva iz budžeta opštine izdvajaju se i za socijalne izdatke i subvencije.
- Izuzetno sam zadovoljan zbog činjenice da smo u nacrtu budžeta Opštine Bar za narednu godinu dostigli iznos od skoro dva miliona eura koje ćemo opredijeliti za različita socijalna izdvajanja iz lokalnog budžeta i programe subvencija koji kao takvi jesu jedinstveni u Crnoj Gori. Opredjeljujemo skoro 500.000 eura podrške za razvoj preduzetništva. Imamo dva sjajna programa lokalna akciona plana za socijalnu dječju zaštitu kojim nastojimo da pružimo mnogo bolju perspektivu za djecu iz socijalno ugroženih porodica kroz nabavku školskog pribora, kroz subvenciju članarine u sportskim klubovima, kroz nabavku školskog obroka ili kroz neformalno obrazovanje. Nismo zaboravili ni druge ranjive kategorije našeg društva poput RE populacije koja je zastupljena kroz lokalni akcioni plan koji u obimu od preko 100.000 eura osigurava kontinuitet izdvajanja iz lokalnog budžeta za RE populaciju. Mladi su uvijek u vrhu prioriteta rada lokalne uprave. U prethodnoj godini smo osigurali preko 300.000 eura za stipendije najboljim studentima iz našeg grada. Opredijelili smo i stipendije za deficitarna zvanja koja smo kao takva definisali u komunikaciji sa Savjetom za lokalni ekonomski razvoj. Svi đaci, učenici i penzioneri u našem gradu imaju besplatan javni prevoz..
Raičević je takođe istakao da je investiciona klima u Baru izuzetno dobra, te da su prisutne značajne investicije ne samo u oblasti stanogradnje, već i kada je riječ o izgradnji novih i rekonstrukciji starih hotelskih kapaciteta.
- U prethodnim godinama, prvi od takvih projekata je završen u Virpazaru. Početkom naredne godine očekujemo i završetak radova na rekonstrukciji nekadašnjeg kompleksa Ineks – Zlatna obala u Sutomoru. Svjetski poznati brend Iberostar će preuzeti upravljanje nad novoizgrađenim hotelskim kompleksom koji će značajno doprinijeti samom turističkom pozicioniranju opštine Bar. Naša obaveza je da zbog tih investicija koje se realizuju u Čanju, Sutomoru i na Velikom pijesku osiguramo sve dalje pretpostavke za stavljanje u punu funkciju tih objekata. Za lokalitet Čanj smo dobili podršku Ministarstva javnih radova koje je u ovoj godini opredijelilo značajna sredstva za izgradnju novih saobraćajnica, eksproprijaciju zemljišta. Takve saobraćajnice bi značajno trebale da unaprijede sve ono što jesu turistički potencijali lokaliteta Čanj, vodeći računa da se na ovom lokalitetu realizuje jedan od najznačajnijih projekata u oblasti turizma na području naše opštine, ali i šire, gdje očekujemo da ćemo u narednom periodu svjedočiti otvaranju novog hotelskog kapaciteta InterContinental grupacije - naveo je on.
Osim kroz unapređenje hotelskih kapaciteta, Opština Bar u saradnji sa Turističkom organizaciom Bar nizom drugih aktivnosti teži da produži turističku sezonu u Baru.
- Sve te aktivnosti koje zajedno sprovodimo daju ozbiljne pozitivne efekte i mijenjaju percepciju o Baru kao gradu u kojem se može boraviti duže od tri ili četiri dana. Već za novogodišnje praznike pripremamo zaista jedan sjajan višednevni program. Sa nivoa lokalne uprave i lokalne turističke organizacije nastojimo da naš posao odradimo u najboljoj mjeri mogućeg i mislim da se to primjećuje. Siguran sam da će Bar u narednim godinama biti pokretač turističkog razvoja Crne Gore, jer potencijali za tako nešto postoje, ne samo u dijelu obale Jadranskog mora, već su tu i značajni potencijali koji još uvijek čekaju valorizaciju u dijelu obale Skadarskog jezera koje jeste jedan od primarnih generatora turističkih posjeta na području barske opštine - kazao je Raičević.
Predsjednik opštine dodaje da bi se do produžetka ljetnje sezone moglo doći i uz uz ulaganja u sportski turizam.
- Turistička sezona koja u Baru sada već traje šest mjeseci može trajati duže – minimum devet mjeseci, upravo kroz formu sportskog turizma, vodeći računa da sportska infrastruktura kao takva zadovoljava određene pretpostavke i da su klimatski uslovi vrlo povoljni. U narednom periodu u saradnji sa hotelijerima trebamo da istražimo sve one mogućnosti koje se tiču dodatnog doprinosa u oblasti valorizacije svih potencijala sportskog turizma - poručio je Raičević.

1250x600

1084x550

Raičević: Bar će u narednim godinama biti pokretač turističkog razvoja Crne Gore

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar uhapsili su državljanina Republike Albanije A. M. (31) koji je osumnjičen da je ukrao automobil, kojim se vozio kroz ovaj primorski grad dva dana, oštetio ga, a prilikom kontrole je utvrđeno i da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Uprave policije.
On se, u konsultaciji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, tereti da je počinio krivično djelo oduzimanje vozila.
- Sumnja se da je A. M. protipravno oduzeo vozilo oštećenog na način što je, koristeći odsustvo ove osobe, prvo ušao u njegovu kuću u Baru u namjeri da ukrade ključeve od njegovog vozila, što je i uradio. Potom je stavio u pogon putničko motorno vozilo oštećenog, marke „Citroen“, koje se nalazilo ispred kuće, a koje je zatim koristio za vožnju tog dana i sjutradan na području Opštine Bar - ističu iz Uprave policije.
On je kontrolisan u mjestu Belveder, gdje su policijski službenici utvrdili da vozilo ne pripada njemu.&nbsp;
- On je, prije nego ga je policija zaustavila, oštetio vozilo u predjelu desnog branika i desnog pneumatika - precizirano je u saopštenju.
Prilikom kontrole je, alkotestiranjem, utvrđeno da je A.M. upravljao vozilom pod dejstvom alkohola.
- Osumnjičeni A. M. je, uz krivičnu prijavu, priveden nadležnom državnom tužiocu zbog sumnje da je počinio krivično djelo oduzimanje vozila. Osim toga, protiv njega je nadležnom Sudu za prekršaje podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola. Policijski službenici su vozilo vratili vlasniku - kazali su iz Uprave policije.

Bar: Državljanin Albanije osumnjičen da je ukrao automobil, oštetio ga i upravljao njime u alkoholisanom stanju

Jedna osoba povrijeđena je u udesu koji se večeras dogodio kod novog nadvožnjaka u Baru. 
 
Kako prenosi Radio Bar, povrijeđena je K.I. (16) iz tog grada.
- Na nju je, dok je prelazila ulicu, van pješačkog prelaza, automobilom naletio Lj.Š. (59). Zadobila povrede u predjelu glave i transportovana je na medicinsko zbrinjavanje u Opštoj bolnici Bar. Prilikom transporta je bila u svjesnom stanju - naveli su iz policije.
Udes se dogodio oko 18.20 sati.

Udes u Baru, tinejdžerka transportovana u bolnicu

Iz DOO Vodovod i kanalizacija Bar obavijestili su korisnike da su danas urađene analize pokazale da je došlo do zamućenja vode na izvorištu Kajnak.
- Rezultati fizičko-hemijskih analiza vode sa ovih lokacija pokazuju povećanu vrijednost mutnoće. DOO "Vodovod i kanalizacija" Bar preporučuje korisnicima koji se snabdijevaju sa ovog izvorišta da vodu ne koriste za piće - saopšteno je iz tog preduzeća.
Sa ovog izvorišta se snabdijevaju korisnici užeg centra grada, naselja Bjeliši, Ahmetov brijeg, Marovići, Polje, dio Čeluge, dio Starog Bara, Rena, Ronkula, Ilino i dio Šušanja.
Iz Vodovoda napominju korisnicima koji se snabdijevaju sa izvorišta Vrelo – Čanj da voda i dalje nije za piće.
- Kao i do sada, naše Društvo će vršiti stalni nadzor kvalitet vode i o svim promjenama blagovremeno informisati korisnike - zaključuju iz DOO Vodovod i kanalizacija.

Voda u centru Bara i više naselja nije za piće

Povodom smrti dvetogodišnjeg dječaka u Baru, Ministarstvo zdravlja izražava duboko saučešće porodici Rašketić zbog tragičnog gubitka koji je potresao, kako taj grad tako i cijelu Crnu Goru i izazvao opravdanu zabrinutost javnosti, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Kako navode, uvažavajući pravo javnosti da zna, napominjemo i da je Ministarstvo zdravlja u zakonskoj obavezi da čuva tajnost medicinskih podataka pacijenta kod kojeg je nažalost došlo do smrtnog ishoda.
- Ministarstvo zdravlja apeluje na javnost i medije da se uzdrže od zaključaka i špekulacija dok se ne završe svi zvanični postupci. Obdukcioni nalaz, koji će biti urađen u skladu sa medicinskim protokolima, pokazaće uzrok iznenadne smrti dječaka - ističe se u saopštenju.
Dodaje se da istovremeno, Ministarstvo zdravlja pokreće sveobuhvatan stručni nadzor u svim zdravstvenim ustanovama koje su učestvovale u zbrinjavanju djeteta, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. Nadzor će obuhvatiti , kako kažu, tok pružene zdravstvene zaštite, postupanje medicinskog osoblja i ispunjenost stručnih procedura, te će ovaj proces biti sproveden temeljno, objektivno i transparentno.
- Naglašavamo da je u ovako tragičnim situacijama od najveće važnosti omogućiti stručnim službama da nepristrasno obave svoj posao, kao i obezbijediti porodici mir, podršku i dostojanstvo. Ministarstvo zdravlja će o rezultatima nadzora, kao i svim relevantnim nalazima, blagovremeno obavijestiti javnost - zaključuje se u saopštenju.

Ministarstvo zdravlja: Istražuju se okolnosti povodom smrti dječaka u Baru, molimo javnost za suzdržanost

Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet zbog smrti devetogodišnjeg dječaka iz &nbsp;Bara – saopšteno je Portalu ETV iz Tužilaštva.
U odgovorima, Višeg državnog tužilaštva, navodi se da je naložena obdukcija.
- Predmet se nalazi u fazi izviđaja, tokom kojeg je data naredba za obdukciju tijela, te zatraženo dostavljanje komplentne medicinske dokumentacije i pribavljanje potrebnih obavještenja a sve u cilju donošenja date odluke u predmetu – saopšteno je našem medij.
Primorski portal je objavio da je dječak iznenada preminuo 15. novembra.
Prema pisanju tog medija tri dana prije kobnog dječak je dobio boginje, imao visoku temperaturu zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Primorskom portalu je potvrđeno da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između petka i subote.
Međutim, kako prenosi Primorski portal, dežurni pedijatar je procjenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo za nekoliko narednih sati. U subotu ujutro dječak je preminuo.

Marija Žižić

Tužilaštvo ispituje smrt devetogodišnjeg dječaka

U Dobroj Vodi juče je sahranjen devetogodišnji dječak Amar Rašketić. U Baru nevjerica i tuga zbog smrti djeteta, piše Primorski portal.
Dječak je iznenada preminuo 15. novembra.
Prema pisanju tog medija tri dana prije kobnog dječak je dobio boginje, imao visoku temperaturu zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Primorskom portalu je potvrđeno da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između petka i subote.
Međutim, dežurni pedijatar je procjenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo za nekoliko narednih sati. U subotu ujutro dječak je preminuo.
Do posljednjih nekoliko dana kada je dobio boginje, Amar nije imao zdravstvene probleme.
Nalaz obdukcije bi trebalo da pokaže uzrok iznenadne smrti devetogodišnjeg dječaka.

U Baru iznenada preminuo dječak, imao boginje i visoku temperaturu

Opština Bar se pridružila inicijativi NVU Dijabetes ekipa DOB povodom obilježavanja 14. novembra – Međunarodnog dana osoba oboljelih od dijabetesa tipa 1.
- U znak podrške svim sugrađanima koji žive sa ovim oboljenjem, most u naselju Brca simbolično je osvijetljen plavom bojom, koja predstavlja globalni simbol borbe protiv dijabetesa- saopštili su iz Opštine Bar.
Ovim gestom, kazali su oni, žele da skrenu pažnju na značaj podizanja svijesti o dijabetesu, važnosti pravovremene dijagnoze i kontinuirane podrške oboljelima i njihovim porodicama.
- Opština Bar će nastaviti da stoji uz inicijative koje doprinose većoj informisanosti i zdravlju naše zajednice- poručili su oni.

Bar: Osvijetljavanjem mosta obilježen Međunarodni dan osoba oboljelih od dijabetesa

Vjerujem da je snaga u umrežavanju i međusobnoj podršci, jer svi dijelimo isti cilj: da obrazovanje učinimo dostupnim, kvalitetnim i jednakim za svako dijete - poručio je učitelj Sava Kovačević i organizator Međunarodne konferencije „Svijet obrazovanja briše granice“ koja je u Baru, u hotelu Princes, okupila oko 100 nastavnika, direktora i obrazovnih lidera iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Hrvatske.
Ovaj događaj je organizovala Asocijacija lidera i nastavnika ANN&amp;LN sa prostora Zapadnog Balkana, s ciljem da se podstakne dijalog o budućnosti obrazovanja u digitalnom dobu.
Kako su saopštili organizatori, ovogodišnja tema, „Vještačka inteligencija u obrazovanju“, otvorila je mnoga pitanja o ulozi nastavnika, etici primjene tehnologije i važnosti očuvanja ljudskog pristupa učenju, a učesnici su kroz interaktivne radionice, panele i razmjene iskustava, zajednički promišljali kako obrazovanje može izgledati danas iz šest različitih uglova: nastavnika, učenika, roditelja, škole, zajednice i tehnologije.
Iz Srbije je stigla, učiteljica Željana Radojičić Lukić, koja je poručila da je željela da poveže nastavnike i pokaže da je saradnja jača od razlika.&nbsp;
- Posebno mi je drago što su crnogorski nastavnici prepoznali tu ideju i što je Crna Gora ponovo domaćin ove posebne konferencije. Kada se ljudi upoznaju i razumiju, nestaju predrasude, rađaju se poštovanje i mir - naglasila je ona.
Za Mirsadu Šabotić, nastavnicu iz Rožaja, konferencija ima i dublji smisao.
- Ova konferencija nije samo skup o obrazovanju, već prostor koji promoviše ljudskost, empatiju i vrijednosti što čine osnov svakog istinskog učenja - ocijenila je ona.
Učesnica iz Bosne i Hercegovine, Žanela Paži, već šesti put dio je ovog događaja.
- Čast mi je i veliko zadovoljstvo što sam šesti put dio ovog divnog susreta. Tema Vještačka inteligencija u nastavi izuzetno je važna, jer mijenja tradicionalnu ulogu nastavnika i traži razmišljanje, kreativnost, timski rad i etički pristup. Zato smo ovdje, da učimo, sarađujemo i zajedno rastemo - navela je Paži.
Svoje očekivanje podijelila je i Milica Petklieva, koja nosi titulu najbolje nastavnice iz Skoplja.
- Konferencija u Baru je donijela novu energiju kroz razmjenu stručnih iskustava, saradnju sa kolegama iz regiona i sticanje znanja koja će obogatiti naš rad u učionici. Odlučila sam se da učestvujem jer vjerujem u snagu profesionalnog povezivanja i zajedničke ideje koje mogu unaprijediti obrazovanje u svim našim državama - rekla je ona.
Ovaj skup je, cijeni nastavnica, više od konferencije.
- Ovo je prilika za iskreno druženje, podršku i osjećaj da svi pripadamo jednoj velikoj nastavničkoj porodici - dodala je Petklieva.
Učitelj Sava Kovačević je poručio da razlike nestaju kada se ljudi povežu.&nbsp;
- Ostaje ono najvažnije, zajednička želja da djeci pružimo svijet u kojem će učiti srcem i razumom - zaključio je on.
Organizatori su naglasili da će, tokom četiri dana konferencije, učesnici stvarati mrežu znanja, razumijevanja i podrške, pokazujući da obrazovanje nadilazi granice država i jezika.

„Svijet obrazovanja briše granice“: Crna Gora domaćin događaja koji povezuje učitelje iz regiona

Najavljene izmjene Zakona o strancima zabrinule su dio njemačkih državljana koji žive u Crnoj Gori. Šta bi eventualno usvajanje zakona, koji je u skupštinskoj proceduri, značio za njih kazaće nam gosti emisije E-uživo Mona Velman i Mihael Bader iz Njemačko-crnogorskog poslovnog kluba.
U emisiji E-uživo govorimo i o zabrani na bliskost - da li se ona prenosi transgeneracijski? Ako vaš djeda nije umio da pokaže emocionalnu bliskost, vaš otac je uzeo njegov model ponašanja i nesvjesno poklonio vama teret ove zabrane, tvrde psiholozi.
Sagovornici TV E govoriće i o digitalnim predatorima. Stručnjaci upozoravaju na sve češće digitalne ucjene kojom predatori uspostavljaju odnos povjerenja sa djecom, a onda traže novac ili eksplicitne fotografije.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, danas u terminu od 16 do 17:30 sati.

"E uživo" na TV E: O izmjenama Zakona o strancima, digitalnim predatorima, zabrani na bliskost...

Anketni odbor, koji se bavi prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas i napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca, održaće sjednicu u četvrtak, 4. decembra, kada bi trebalo da bude saslušan bivši načelnik podgoričke policije Milan Vujanović.
Njegovo saslušanje predložio je kopredsjedavajući Odbora Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP).
Sjednica je zakazana za 11 sati.
Prethodna sjednica održana je 11. novembra kada je trebalo da bude saslušan penzionisani funkcioner crnogorske policije Milosav Sekulović.
Međutim, on je obavijestio da nije u mogućnosti da prisustvuje prvenstveno iz zdravstvenih razloga, dodajući da su se se slučajevi o kojima bi on govorio desili odavno, da bi ih riješio dok je bio u službi da je mogao i da je odavno u penziji.

Milan Vujanović sljedećeg četvrtka pred Anketnim odborom

Crnogorski mediji su u 2024. ostvarili ukupan prihod od više od 56,6 miliona eura dok su ukupni rashodi iznosili nešto više od 56 miliona, pa je cjelokupni sektor godinu završio sa ukupnim profitom od nepune 603 hiljade eura, pokazalo je istraživanje Sindikata medija Crne Gore (SMCG).
U istraživanju, koje već četvrtu godinu analizira poslovanje javnih i komercijalnih medija, navodi se da je na crnogorskom tržištu, koje broji oko 630 hiljada medijskih konzumenata, tokom 2024. godine poslovalo više od 200 medija.
- Iako su ukupni prihodi porasli u odnosu na prethodnu godinu kada su iznosili nešto više od 52 miliona, neto dobit je gotovo prepolovljena - 2023. ukupno je iznosila oko 1,2 miliona eura. Glavni razlog je u rastu troškova poslovanja koji su, kao i prihodi, u 2024. premašili 56 miliona eura - navodi se u istraživanju.
Dodaje se da je u istom periodu, broj medijskih radnika i radnica blago porastao - sa oko 2.000 na 2.041, iako stvarna brojka vjerovatno premašuje taj iznos, s obzirom na to da podaci nisu dostupni za sve medije.
- Više od polovine zaposlenih, njih 1.187, radi u javnim medijima - Radio-televiziji Crne Gore (RTCG) i u 15 lokalnih javnih emitera. U privatnim medijima zaposleno je malo više od 850 radnika što pokazuje da je javni sektor i dalje dominantan poslodavac u medijskoj industriji države - pokazuje analiza.
Kao i ranijih godina, RTCG, koji se dominantno finansira od države, ostvarila je najveću dobit.&nbsp;
- Ukupni prihodi javnog servisa premašili su 22,7 miliona eura, od čega čak 20,5 miliona potiče iz državnog budžeta. RTCG je godinu završilo s neto dobiti od 1,11 miliona eura. Pozitivan rezultat ostvarili su i lokalni javni emiteri, koji su tokom 2024. prihodovali 8,43 miliona eura, uglavnom iz lokalnih budžeta, te godinu završili s dobiti od 143 hiljade eura, što je značajan napredak u odnosu na prošlogodišnji minus. Tome je najviše doprinijelo usvajanje novog Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, čiji se puni efekat očekuje tokom 2025. godine, a kojim je značajno povećan obavezan iznos finansiranja ovih medija od strane opština, kao njihovih osnivača - precizirano je u analizi.
U štampanim medijima, koji pritom imaju svoje internet publikacije, zbirno gledano, zabilježeno je stabilno poslovanje.
- Ukupni prihodi iznosili su 8,9 miliona eura, rashodi 8,46 miliona, pa je konačna dobit iznosila 447,7 hiljada eura. Tri od četiri štampana medija, sa izuzetkom Pobjede, poslovala su pozitivno, a u ovom sektoru su bila zaposlena 293 medijska radnika. Najslabiji, ujedno i jedini negativni rezultat, ponovo su imale privatne televizije, koje su zbirno poslovale s gubitkom od 1,47 miliona eura, što je za oko 543 hiljade eura lošije nego godinu ranije. Ukupni prihodi privatnih TV stanica iznosili su 9,84 miliona eura, dok su rashodi dostigli 11,32 miliona a u njima je bilo zaposleno 335 radnika. &nbsp;Od ukupno četrnaest privatnih TV stanica, samo pet su godinu završile pozitivnim rezultatom i to: TV Vijesti, TV Prva, TV Teuta, TV Boin i Wow Montenegro - navodi se u saopštenju.
Bolji rezultat zabilježile su privatne radio stanice, koje su prihodovale 2,32 miliona eura i ostvarile neto dobit od 99 hiljada eura, ali i portali koji su sve važniji akteri na medijskom tržištu.&nbsp;
- Internet mediji su 2024. prihodovali blizu 3 miliona eura a godinu su završili s neto dobiti od preko 200 hiljada eura. Više od polovine registrovanih medija u Crnoj Gori čine internetske publikacije, odnosno portali. Kako su Sindikatu medija kazali iz Ministarstva kulture i medija u novembru 2025. godine, u njihovu Evidenciju medija upisano je tek 58 internetskih publikacija. Međutim, ukupan broj portala je znatno veći pa sabiranjem portala čije smo poslovne rezultate u ovoj publikaciji analizirali i drugih medija koji imaju sopstvene veb stranice, procjenjujemo da ih ima oko 120. Crna Gora se, dakle, i dalje suočava sa ozbiljnim izazovom neregistrovanih internet medija. U njima je radilo 99 zaposlenih, što je blagi rast u odnosu na 2023. godinu - precizirano je u saopštenju.
U agencijama koje se bave novinskim izvještavanjem ali i medijskom produkcijom i distribucijom sadržaja medijima ostvareni su prihodi od 735,8 hiljada eura, dok su rashodi iznosili 688 hiljada, pa je zbirna dobit bila 47,7 hiljada eura.&nbsp;
- Sličan trend zadržala je i periodična štampa – magazini i nedjeljnici – koji su prihodovali 578 hiljada eura, imali troškove od 550 hiljada i ostvarili simboličan plus od 27,6 hiljada eura. Koha Javore, nedjeljnik na albanskom jeziku koji se finansira iz budžeta Skupštine Crne Gore i u 2024. je poslovao uravnoteženo – prihodi i rashodi iznosili su po 150 hiljada eura a rezultat je bio nula, uz četiri zaposlena - piše Sindikat medija.
Sveukupno posmatrano, crnogorski mediji su 2024. godinu završili u plusu, ali sa znatno manjom dobiti nego godinu ranije.&nbsp;
- Rast troškova, posebno u televizijskom sektoru, uz ograničene izvore tržišnih prihoda i veliku zavisnost od javnog finansiranja i dalje ograničavaju stabilnost medijskog sistema. Više od polovine zaposlenih radi u javnim servisima – nacionalnom i lokalnim – dok se u privatnom i online sektoru bilježi umjeren porast zaposlenosti - zaključili su u saopštenju.

Sindikat medija: Crnogorski mediji u 2024. imali profit od 600 hiljada eura

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Tag: bar

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Raičević: Bar će u narednim godinama biti pokretač turističkog razvoja Crne Gore

Bar: Državljanin Albanije osumnjičen da je ukrao automobil, oštetio ga i upravljao njime u alkoholisanom stanju

Udes u Baru, tinejdžerka transportovana u bolnicu

Voda u centru Bara i više naselja nije za piće

Ministarstvo zdravlja: Istražuju se okolnosti povodom smrti dječaka u Baru, molimo javnost za suzdržanost

Tužilaštvo ispituje smrt devetogodišnjeg dječaka

U Baru iznenada preminuo dječak, imao boginje i visoku temperaturu

Bar: Osvijetljavanjem mosta obilježen Međunarodni dan osoba oboljelih od dijabetesa

„Svijet obrazovanja briše granice“: Crna Gora domaćin događaja koji povezuje učitelje iz regiona

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

"E uživo" na TV E: O izmjenama Zakona o strancima, digitalnim predatorima, zabrani na bliskost...

Milan Vujanović sljedećeg četvrtka pred Anketnim odborom

Sindikat medija: Crnogorski mediji u 2024. imali profit od 600 hiljada eura

PRATITE TVe UŽIVO