Vlada Crne Gore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) danas je zaključila Ugovor o kreditu i Ugovor o projektu za finansiranje i realizaciju projekta izgradnje druge dionice autoputa Bar-Boljare.
Ceremoniji u Vili Gorica, tokom koje su potpisani neophodni akti da Crna Gora dobije 150 miliona bespovratnih sredstava i 200 miliona eura povoljnog kredita, prisustvovao je predsjednik Vlade, Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, izbor izvođača radova druge dionice auto-puta očekuje se u septembru, nakon čega će krenuti i pripremni radovi.
On je podsjetio da je apsolutni prioritet Vlade izgradnja putne infrastrukture, kao stuba suštinskog i održivog razvoja Crne Gore.
- Uprkos izazovima, uprkos izmjenama trase koje su iziskivale dodatno vrijeme, danas imamo konkretne rezultate - pravni okvir je tu, finansijska konstrukcija je zatvorena. Na stolu su potpisana dokumenta. Prvi korak je učinjen, sljedeći je gradnja - kazao je Spajić.
Dodao je da znaju da su građani nestrpljivi - s pravom.
- Ali velike stvari vrijedi i malo sačekati. Jer ova dionica nije samo saobraćajnica - to je simbol našeg zajedničkog rada sa Evropskom unijom. Donacija od 150 miliona eura govori više od hiljadu riječi i neporeciv je znak povjerenja u Crnu Goru. To povjerenje i saradnja nas vode u Evropsku uniju, ali još važnije - stvaraju uslove da naši građani ostanu ovdje, da žive, rade i grade svoju budućnost u Crnoj Gori - naveo je on.
Evropska unija danas, kako je rekao, ulaže 150 miliona eura bespovratne pomoći za izgradnju dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice.
- Ova dionica nije samo još jedan put. Riječ je o ključnoj strateškoj investiciji u budućnost Crne Gore, posebno u njen Sjever - rekao je ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler, naglašavajući da je riječ o najvećem grantu koji je EU ikada dodijelila Crnoj Gori.
Naveo je da je ova značajna podrška povezana sa očekivanjima Evropske unije.
- Jer kada ulažemo evropski novac - to znači da očekujemo i evropski kvalitet. To znači da će se projekat sprovoditi prema najvišim standardima - fer javna nabavka, zaštita životne sredine, uvažavanje lokalnih zajednica, transparentnost trošenja sredstava. Sve ono što i građani Crne Gore žele od svojih institucija. Upravo zato je ova investicija toliko važna - saopštio je ambasador Satler.
Za EBRD nastavak izgradnje auto-puta predstavlja 100. projekat koji podržavaju u Crnoj Gori.
- Moderna i pouzdana transportna infrastruktura je od suštinskog značaja za ekonomski razvoj Crne Gore, posebno kada je reč o unaprjeđenju turizma, trgovine i regionalne integracije. Auto-put Bar–Boljare je više od običnog puta - to je strateška investicija koja će poboljšati povezanost širom zahtevnog terena zemlje, povezati jadransku obalu sa unutrašnjim regionima i susednim državama, kao i osloboditi ekonomski potencijal severne Crne Gore. Ponosni smo što ova inicijativa predstavlja 100. projekat EBRD-a u Crnoj Gori, čime se naša ukupna ulaganja u zemlji od početka rada 2006. godine penju na više od milijardu evra - poručio je Mateo Kolanđeli regionalni direktor EBRD za Zapadni Balkan, koji je Ugovor o kreditu potpisao sa ministrom finansija, Novicom Vukovićem.
Investicija se finansira kombinacijom bespovratne pomoći Evropske unije, kreditnih sredstava EBRD-a i sredstava iz državnog budžeta. Time, kaže, Crna Gora pokazuje može da planira i realizuje velike infrastrukturne projekte - transparentno, održivo i odgovorno.
- Ugovori koje smo potpisali rezultat su pažljivo vođenih pregovora i partnerskog odnosa sa EBRD-om i EU, koji nam omogućavaju da strateški ulažemo u budućnost sjevera Crne Gore i jačanje ekonomske povezanosti zemlje. Ovo nije samo ulaganje u infrastrukturu - ovo je ulaganje u povezivanje Crne Gore sa regionom i Evropskom unijom, u ravnomjerniji regionalni razvoj i u bolji kvalitet života naših građana - naglasio je ministar Vuković.
U prethodnih godinu završena je, kako su kazali u Vladi, i izrada idejnih rješenja za kompletnu mrežu planiranih auto-puteva i brzih saobraćajnica u dužini od 585 kilometara. Do kraja naredne godine u Ministarstvu saobraćaja očekuju i završetak idejnih projekata za cijelu trasu auto-puta Bar–Boljare.
- Uspješnim zaključivanjem ovog ugovora potvrđujemo da su ispunjeni svi tehnički, pravni i proceduralni standardi koje zahtijeva jedna od najrenomiranijih evropskih finansijskih institucija - EBRD. Takođe, ovo je rezultat višemjesečne intenzivne saradnje Ministarstva saobraćaja, Ministarstva finansija, Monteputa i međunarodnih partnera. Vezano za realizaciju druge dionice, ugovor sa konsultantom je već potpisan u skladu sa pravilima EBRD, dok su tenderske procedure za izbor izvođača i nadzora u završnoj fazi - riječi su ministarke saobraćaja, Maje Vukićević.
Pored ministarke, Ugovor o projektu izgradnje druge dionice auto-puta sa EBRD-ijem su potpisali direktor Monteputa Milan Ljiljanić i direktor Uprave za saobraćaj, Radomir Vuksanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Osigurana pomoć za nastavak izgradnje auto-puta - 150 miliona eura bespovratno

Na sajtu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) objavljen je tender za izbor projektanta i izvođača radova na auto-putu Bar-Boljare, dionica Mateševo-Andrijevica, saopšteno je iz javnog preduzeća Monteput.
Na <a href="https://ecepp.ebrd.com/delta/viewNotice.html?accessCode=979P3WAEZT">sajtu EBRD-a</a>, &nbsp;kako su precizirali, dostupni su svi kriterijumi, uslovi i detalji tenderske procedure koje će zainteresovani ponuđači morati da ispune.&nbsp;
- Napominjemo da je na ovom sajtu dostupan i poseban dio koji se odnosi na komunikaciju, a koji omogućava svim zainteresovanim kompanijama da postavljaju pitanja u vezi sa tenderom, ukoliko im budu potrebna pojašnjenja tenderske dokumentacije - ističu iz Monteputa.
Dodatno, na sajtu EBRD-a u toku je tender za izbor konsultanta, kao i tender za izbor nadzornog organa nad projektovanjem i izvođenjem radova za ovu dionicu auto-puta, koji treba da budu okončani do zaključenja ugovora sa projektantom i izvođačem radova.
- Očekujemo veliku zainteresovanost kompanija za projektovanje i izgradnju ove dionice, koja predstavlja važan segment u infrastrukturnom pogledu za Crnu Goru i region - naveli su iz Monteputa.

Objavljen tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na dionici Mateševo-Andrijevica

Upravo sam imao odličan sastanak sa predsjednicom Evropske banke za obnovu i razvoj, razgovarao sam o podršci koju će EBRD pružiti u nastavku izgradnje autoputa Bar- Boljare - saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon radne posjete Ujedinjenom Kraljevstvu tokom koje se sastao sa predsjednicom Evropske banke za obnovu i razvoj Odile Renaud-Basso.
To je, podvlači Milatović, izuzetno važan projekat za Crnu Goru.
- EBRD je jedan od najvećih investitora u Crnu Goru. Banka je uložila skoro milijardu eura do sada u razvoj naše ekonomije. Pozvao sam predsjednicu da i u narednom periodu nastavi da podržava razvoj crnogorske ekonomije - naveo je on.
On je istakao da je tema razgovora bila i podrška koju je EBRD dao donošenju Zakona o kreditno- garantnom fondu.
- To je izuzetno značajan zakon kada je u pitanju bolje finansiranje naše male privrede. Pozvao sam banku da dodatno pomogne Crnoj Gori u što boljem pozicioniranju naše države na investicionoj mapi kako bismo, zajedno sa bankom, donijeli nove investicije u našu ekonomiju i to su važne stvari. Kako za našu ekonomiju tako i za bolji standard života naših građana - saopštio je Milatović.
Predsjednica EBRD kazala je da je sastanak bio odlična prilika za razgovor o aktivnostima te institucije na Zapadnom Balkanu, posebno u Crnoj Gori.
- Mi smo veoma aktivan investitor u Crnoj Gori, a u prethodnoj godini smo imali rekordna ulaganja. Radili smo na strateški važnim infrastrukturnim projektima, podržali privatni sektor, finansiranje malih i srednjih preduzeća, sektor energetike, radili na politikama koje će omogućiti uspostavljanje aukcija za obnovljive izvore energije, ali i na unaprjeđenju poslovnog okruženja. Dakle vrlo zanimljiv sastanak i veoma blisko partnerstvo sa Crnom Gorom - istakla je Basso.
Milatović je poručio da je Crna Gora posvećena reformama i na dobrom putu da postane prva sljedeća članica Evropske unije. Zahvalio se EBRD-u na pomoći našoj ekonomiji, posebno u oblasti energetike i razvoja malih i srednjih preduzeća.

Milatović - Basso: EBRD podržava nastavak izgradnje autoputa Bar- Boljare

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić poručio je da nam je premijer Milojko Spajić, nikad direktnije, za septembar obećao ašov na drugoj dionici auto-puta. Danas smo, kako je dodao, umjesto toga, dobili najavu idejnog projekta obilaznice oko Podgorice.
<a href="https://etv-pwa.superdesk.pro/ekonomija/spajic-raspisujemo-konkurs-za-idejni-program-obilaznice-oko-podgorice-autoput-ce-ici-do-budimpeste">https://etv-pwa.superdesk.pro/ekonomija/spajic-raspisujemo-konkurs-za-idejni-program-obilaznice-oko-podgorice-autoput-ce-ici-do-budimpeste</a>
- Ne postoji bolji dokaz pogubnosti politike trenutne Vlade od ovako tužnog i smiješnog odlaganja obećanih investicija godinama unazad. Ono što je sad već kristalno jasno jeste razlog zašto se ne može krenuti u realizaciju bilo koje ozbiljnije investicije - naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Gotovo svaki cent brutalnih, učestalih zaduženja ide, kako je naveo Anđušić, na svaku drugu potrošnju sem investicionu.

Anđušić: Umjesto najavljene gradnje druge dionice autoputa, dobili smo najavu obilaznice

Uvijek &nbsp;mi je bio cilj da &nbsp;obradujem ljude, da ih usrećim, da im omogucim da zaplaču sa mnom, da im omogucim da se nasmiju sa mnom, to &nbsp;su trenuci kada sam je ona 100 posto svoja, kazala je u večernjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, čuvena makedonska muzičarka &nbsp;Kaliopi.
Koncerti su, kaže Kaliopi, najbolji trenutak ovoga ljeta, jer uvijek iskoristi ljeto, malo za odmor, malo za rad.
Kaže da nije teško emocije dijeliti pred publikom kad se to radi svjesno i otvorenog srca.
- U suštini pravi umjetnik daje sebe najiskrenije i najdublje u svojoj umjetnosti. Meni to ne predstavlja ništa teško, već naprotiv, kad sagorijevam i kad se ponovo rađam kroz tu muziku dozvolim ljudima da osjete to maksimalno, da poistovjete sa sobom i da ne moraju živjeti moju priču, mogu da naprave svoju paralelnu priču i pronađu sebe u tim pjesmama. To mi je uvijek bio cilj i da naravno obradujem ljude, da ih usrećim, da im omogućim da zaplaču sa mnom, da se nasmiju sa mnom. To su sve trenuci kada sam ja najviše ja i onda bih rekla mene ima 100 posto u svemu tome - rekla je Kaliopi.
Prije 13 godina se predstavila na Evroviziji u Bakuu sa pjesmom ,,Crno i belo” čime je zahvatila novi generacijski talas, a kaže da je znala da je to velika pjesma, jer je to osjetila kad je prvi put čula.
Kaliopi je autor teksta, a muziku je radio Romeo Grill, od koga je, prisjeća se, tražila da joj pusti pjesmu još dok je bila u izradi.
Podsjeća da je uvijek bila rado prihvaćena i popularna u regionu, ali je sa pjesmom ,, Crno i belo” napravila iskorak više, jer je doprla i do najmlađe generaciji od deset &nbsp;godina.&nbsp;
- Obično on ne daje prije nego što završi kompletno pjesmu, ali ja sam toliko insistirala i bila dosadna da je u jednom trenutku rekao hajde zapjevaću ti. Onda je on na neutralnom slogu pjevao i dok je on pjevao meni su suze potekle i ja sam rekla to je to, to je ono moćno, ono što stiže do ljudi, bez obzira razumiju li jezik, ili ne, jer sam ja pjevala na makedonskom jeziku. Što se moje karijere tiče to nije bilo toliko bitno, koliko mi je bilo bitno da ostavim neki trag, a trag se najljepše ostavlja kroz muziku - zaključila je Kaliopi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dl_gGAFUCI-Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kaliopi: Želim da muzikom obradujem i nasmijem ljude, lako je dijeliti emocije sa publikom kad se to radi otvorenog srca

Očekujemo od predsjednika opštine Darija Vraneša da slijedi dinamiku svog proevropskog rukovodstva na putu ubrzanog članstva u EU, a ukoliko mu je lakše može koristiti i putokaz koji je instalirao, jer je na njemu i grad koji je već u Evropskoj uniji, navode u poruci predsjedniku Opštine Pljevlja iz kancelarije Pokreta Evropa Sad u tom gradu.
Iz pljevaljskog PES-a podsjećaju da su upravo prije par dana iz koalicije Za budućnost Crne Gore zaključili kako je nedavna poruka šefa njemačke diplomatije Johana Vadefula dala crveni karton domaćim i inostranim protivnicima i kočničarima evropske budućnosti Crne Gore.
- Koalicija ZBCG koja je predložila Vraneša za predsjednika opštine Pljevlja je takođe istakla kako je parlamentarna većina odradila odličan posao na ubrzanom putu ka punopravnom članstvu u EU- podjećaju.
Zato je, kako iz PES-a ističu, važno da predsjednik opštine Vraneš slijedi dinamiku ka Briselu, kako ne bi dobio crveni karton od proevropskog rukovodstva.
- Takođe, vjerujemo da će upravo rukovodstvo ZBCG koje snažno podržava evropski put, dodatno osvjetliti putokaz Vranešu, kako predsjednik opštine Pljevlja ne bi zalutao u društvo kočničara- zaključuju iz PES-a.
 
Naime, reakcija PES-a Pljevlja dolazi nakon što je Vraneš na svojoj instagram stranici podijelio objavu u kojoj ističe da ''nam je Beograd bliži od Brisela. I Banja Luka i Knin su nam bliži od Brisela''.

Pljevaljski PES: Vraneš da slijedi dinamiku ka Briselu, kako ne bi dobio crveni karton od proevropskog rukovodstva

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da je spreman da preuzme predsjedničku dužnost "ako se, ne daj Bože, dogodi nekakva strašna tragedija Donaldu Trampu", prenijeli su danas američki mediji.
Međutim, u opširnom intervjuu za USA TODAY, Vens je rekao da je uvjeren da će predsjednik Tramp nastaviti da obavlja predsjedničke dužnosti do kraja svog mandata.
Mediji prenose da su internet preplavile spekulacije o zdravlju američkog predsjednika Donalda Trampa nakon što su korisnici društvene mreže X počeli da postavljaju pitanja o njegovom nestanku iz javnosti u posljednjih nekoliko dana, kao i o tvrdnjama da nije zdrav.
Tema je dodatno dobila na značaju nakon što su korisnici X-a primijetili veliku modricu koja se ponovno pojavila na Trampovoj desnoj ruci, a potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio kako je "spreman da postane predsjednik" u slučaju da se Trampu dogodi "strašna tragedija".
- Tramp ima nevjerovatnu energiju - on je osoba koja posljednja telefonira noću i prvi je koji se budi ujutru. Događaju se strašne tragedije, ali vrlo sam uvjeren da je predsjednik Sjedinjenih Država u dobroj formi, da će odslužiti ostatak svog mandata i učiniti velike stvari za američki narod- izjavio je Vens.

Vens: Spreman sam da preuzmem predsjedničku dužnost "ako se, ne daj Bože, dogodi nekakva strašna tragedija Donaldu''

Selektor U18 vaterpolo reprezentacije, Nebojša Milić, otkrio za Televiziju E koja je bila najveća prednost mladih “ajkula” na prvenstvu.
- Mislim da smo jedna od rijetkih ekipa koja je pucala od samopouzdanja na ovom prvenstvu, što se i vidjelo. Tu nije bilo problema ni sa kim, mentalno smo bili jaki, znali smo da smo bolji od svih i da sa svima možemo da igramo- kazao je Milić.
&nbsp;Takođe, reprezentativci su nam otkrili ko im je tokom istog bio najveća podrška.
Pogledajte gostovanje vaterpolista i njihovog selektora na našoj televiziji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDN-76HdjJcl%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milić: Imali smo samopouzdanja i mentalne snage za pobjedu; vaterpolistima podršku pružili porodica i prijatelji

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

U stalnom praćenju i nadzoru srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića koji su boravili u Crnoj Gori od 17. do 29. januara 2021. godine učestvovalo je više od 100 policijskih službenika iz različitih organizacionih jedinica – potvrđeno je Portalu ETV i Televiziji E iz više izvora iz bezbjednosnog sektora.&nbsp; Od ulaska u našu državu do časa kada su je napustili, crnogorska policija je bila u svakodnevnom kontaktu sa kolegama iz Srbije što nedvosmisleno ukazuje da se radilo o - međunarodnoj akciji. <h2>KONSTRUKCIJA OPTUŽNICE</h2> Međutim, u optužnici protiv nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, tužilac Miloš Šoškić – bez dokaznog osnova i bilo kakve pravne argumentacije - tvrdi da je upravo Lazović naredio skidanje zabrane ulaska srpskih kriminalaca u Crnu Goru, čime je zloupotrijebio položaj u korist organizovane kavačke kriminalne grupe. &nbsp; Podaci i svjedočenja policijskih funkcionera koji su bili upućeni u akciju nedvosmisleno govore da je to bila sinhronizovana operacija Uprave policije Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.&nbsp; Na čemu onda tužilac Miloš Šoškić temelji optužbe i kako je Viši sud uopšte potvrdio optužnicu? Teško je utvrditi ili pronaći pravne razloge. Da li će se nakon svega istraživati postupanje Specijalnog dravnog tužilaštva, za sada nije poznato.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  <h2>PODACI O DOLASKU</h2> Izvjesno je, međutim, da je optužnica pisana tendenciozno, sa unaprijed određenom krivicom.&nbsp; U prilog toj tvrdnji govori i višemjesečno novinarsko istraživanje koje otkriva začuđujući podatak: niko od oficira Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koji su pomenuti kao učesnici akcije praćenja Belivuka i Miljkovića nije pozvan da svjedoči o ovim okolnostima?!&nbsp; Upravo je 16. januara 2021. godine načelnik Policijske uprave za grad Beograd Veselin Milić obavijestio kolegu, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića da će sljedećeg dana u Crnu Goru stići dvije &nbsp;službama bezbjednosti poznate osobe, Miljković i Belivuk, te da će sletjeti na aerodrom u Tivtu. Milić je saopštio precizne podatke o vremenu dolaska i broju leta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3" data-rendition-name="original" width="1918" height="1076" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>PROFESIONALAC BEZ ZAŠTITE: Pavićević dva puta bio na meti pripadnika organizovanog kriminala(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Sektor za borbu protiv kriminala Uprave policije je i prije te obavijesti intezivno sarađivao sa kolegama iz službe za borbu protiv organizovanog kriminala UKP MUP Srbije. U razmjeni informacija odlučeno je da se Belivuk i Miljković prate s obzirom na njihove kontakte u Srbiji i Crnoj Gori i dokumentuju njihov aktivnosti. Informacije su razmjenjivanje operativno na dnevnom nivou u cilju blagovremeno postupanja policije u Crnoj Gori ali i preko kancelarije Interpola u Podgorici i Beogradu. Kontakt u akciji ispred SBPOK u Srbiji bio je Nevenko Marić - objašnjavaju naši sagovornici iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova.&nbsp; Pavićević je informacije od Milića proslijedio Miloradu Žižiću tadašnjem načelniku Odsjeka za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala, koji je bio nadležan za postupanje u ovakvim slučajevima.&nbsp; Nakon dobijenih informacija, Žižić je kontaktirao Gorana Banićevića - tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi - koji je uključio policiju iz tog grada, zatim Tivta i Kotora obavijestivši ih da će na njihovoj teritoriji boraviti Belivuk i Miljković. Oni su odmah nakon slijetanja dovedeni u Odjeljenje bezbjednosti Kotor na informativni razgovor i uzimanje DNK.&nbsp; Zanimljivo, nakon što su u procesu protiv Zorana Lazovića istinito svjedočili, Milovan Pavićević i Milorad Žižić našli su se na udaru tobožnjeg vetinga koji sprovode Demokrate Alekse Bečića.&nbsp; Da li je to slučajnost ili planirana osveta protiv Pavićevića i Žižića jer su govorili istinu?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e" data-rendition-name="original" width="723" height="382" loading="lazy" alt="NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić"> <figcaption>NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ISTRAŽNI TIM I SPREČAVANJE LIKVIDACIJE</h2> A, možda je krivica Lazovića i crnogorske policije što je tog januara 2021. godine – upravo zahvaljujući stalnom nadzoru i operativnim akcijama – spriječena likvidacija Belivuka i Miljkovića, očito planirana da se obavi na crnogorskoj teritoriji.&nbsp; Takve motive nagovještavaju podaci do kojih je došla istraživačka ekipa Portala ETV i Televizije E. Naime, u toku akcije inspektori kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica i njihove kolege iz Sektora za borbu protiv kriminala došli su do konkretnih operativnih podataka da je već pripremljena grupa koja treba da likvidira Belivuka i Miljkovića.&nbsp; Inspektori su, prema informacijama Televizije E i Portala ETV, dobili insajderske podatke iz same grupe koja je trebalo da izvrši likvidacije. Policija je znala ko učestvuje u priprema ubistva, ko je organizator, gdje se nalaze štek stanovi u Podgorici i Tivtu, koja vozila i motori će se koristiti za izvršenje krivičnih djela i za bjekstvo, koje oružje će biti korišćeno i koliko će sve biti plaćeno.&nbsp; Plan škaljarske kriminalne grupe bio je da Belivuk i Miljković budu brutalno likvidirani na aerodromu u Tivtu koji je pod kontrolom i nadzorom policije. Na taj način Crna Gora bila bi prikazana kao nebezbjedna zemlja, a namjera je bila i da događaj poprimi elemente terorizma.&nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, za ubistvo Belivuka trebalo je da bude plaćeno 500.000, a za egzekuciju Miljkovića 200.000 eura. Upućeni izvori iz MUP-a i ANB-a kažu da je odmah formiran Specijalni istražni tim kojim je rukovodio specijalni tužilac Saša Čađenović, a u Upravi policije istragom je rukovodio Milorad Žižić - prvi saradnik Zorana Lazovića.&nbsp; Dvije godine od kako je ova akcije crnogorske policije i tužilaštva odrađena, tužilac Saša Čađenović našao se na udaru specijalnog tužioca Miloša Šoškića: u procesu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, uveden je – sa šest mjeseci zakašnjenja – kao treći član organizovane kriminalne grupe?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Saša Čađenović"> <figcaption>NAKNADNO UGURAN U OPTIIŽNICU: Saša Čađenović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  <h2>BROJNI SVJEDOCI AKCIJE</h2> Još neki detalji ukazuju da ima mnogo svjedoka koji mogu potvrditi novinarsko istraživanje - da je januara 2021. godine izvedena vrlo uspješna akcija, u saradnji crnogorske i srpske policije.&nbsp; Naime, u „akcionom timu“ su takođe bili inspektori Lazovićevog sektora - inspektori Centra bezbjednosti Podgorica koji su došli do insajderskih podataka iz grupe koja je planirala likvidacije. Više naših izvora navodi da su, osim dva inspektora koja su direktno sarađivali sa Žižićem, u međunarodnu operaciju bili uključeni i Srđan Korać, načelnik Jedinice za suzbijanje krvnih delikata, Aleksandra Saška Mihailović, načelnica jedinice za borbu protiv droga u Centru bezbjednosti Podgorica, kao i njihov rukovodilac Miloš Vučinić - pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. - Aleksandra Mihailović je u vrijeme Filipa Adžića, kao ministra unutrašnjih poslova, napredovala. Postavljena je za načelnicu odsjeka za borbu protiv droga za Crnu Goru. Vučinića je smijenio nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin sa mješta šefa podgoričke kriminalističke policije, da bi u vrijeme Adžića bio postavljen za načelnika regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ i bio nagrađen od ministra unutrašnjih poslova. Nedugo nakon toga Adžić ga upućuje u ambasadu Crne Gore u Sloveniji, sa sjedištem u Ljubljani, na mjesto oficira za vezu za poslove bezbjednosti gdje se trenutno i nalazi – objašnjavaju naši izvori. U akciji praćenja grupe koja je pripremila likvidacije, ali i u nadzoru Belivuka i Miljkovica, učestvovali su i službenici sektora kriminalističke policije Enisa Bakovića koji su bili zaduženi za sprovođenje mjera tajnog nadzora, praćenje, opservaciju osoba, vozila, kontakata i nedozvoljenih radnji.&nbsp; Uključena je bila Specijalna i Posebna jedinica, kao taktičke jedinice u cilju obezbjeđenja opšte sigurnosti na primorju, ali i prilikom hapšenja i pretresanja u samoj realizaciji međunarodne policijske akcije. O svim detaljima akcije upoznat je bio tadašnji v.d. direktora Uprave policije Vesko Damjanović koji trenutno obavlja poslove oficira za vezu u ambasadi Crne Gore u Srbiji, sa sjedištem u Beogradu. <h2>MJERE NADZORA I DOKAZI O AKCIJI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b" data-rendition-name="original" width="1600" height="950" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Ilustracija: I.ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Da je grupa koja je planirala likvidaciju Belivuka i Miljkovića bila na mjerama tajnog nadzora jasno proizilazi – čak iz optužnice Miloša Šoškića!&nbsp; U optužnisi se navodi da je Odsjek za specijalne istražne radnje koristio uređaj IMSI/ WIFI CATCHER (takozvani MC kečer) u Kotoru 20. i 21. januara. &nbsp; To je sredstvo nadzora koje se „kamuflira“ u baznu stanicu provajdera i na taj način se „prikači“ na ciljane brojeve telefona, koji nastavljaju da djeluju kao da se komikacija obavlja preko „regularne“ stanice. Na taj način se registruju i brojevi telefona, ali i snima sva komunikacija...&nbsp; I to je još jedan od dokaza o detaljnom praćenju dvojice srpskih kriminalaca koji su nakon Nove godine 2021. boravili u Crnoj Gori na poziv Radoja Zvicera. I nije to jedina koordinirana akcija crnogorske policije.&nbsp; Osim likvidacije Belivuka i Miljkovića u januaru 2021. godine, policijska ekipa Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom na čijem je čelu bio Milivoje Katnić, spriječila je likvidaciju viskoranigiranog člana škaljarskog kriminalnog klana - Marka Ljubiše Kana, ali i jednog od vođa kavačana Slobodana Kašćelana. &nbsp; Iz svega proizilazi da je akcija praćenja Belivuka i Miljkovića bila sinhronizovana akcija policija dvije zemlje u koju su bili uključenin ogromi resursi ljudski i tehnički i kojom su rukovodili cijeli timovi.&nbsp; Zato je apsolutno nejasno što je zapravo tužilac Šoškić stavio na teret bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i na osnovu čega temelji svoje tvrdnje. <h2>&nbsp;„OSVETA SE SLUŽI HLADNA“</h2> Osim ako ne postoje – politički motivi. Ne treba zaboraviti: Milivoje Katnić kao glavni specijalni tužilac, Saša Čađenović kao zamjenik glavnog specijalnog tužioca i Zoran Lazović, istaknuti policijski funkcioner – bili su ključni ljudi u jednoj akciji koja je imala regionalni značaj.&nbsp; Oktobra 2016. godine upravo je Milivoje Katnić sa svojim prvim saradnikom Sašom Čađenovićem i Specijalnim policijskim odjeljenjem na čijem je čelu bio Dragan Radonjića, osujetio napad na crnogorske institucije 2016. godine, odnosno pukušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora.&nbsp; Među optuženim ,,zavjerenicima“ bili su Andrija Mandić i Milan Knežević. Prvostepenom presudom Vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sudija Suzana Mugoša dvojica političara osuđena su na po pet godina zatvora zbog učešča u akciji rusko-srpske grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e" data-rendition-name="original" width="1092" height="614" loading="lazy" alt="Milan Knežević i Andrtija Mandić"> <figcaption>"AVGUSTOVSKA REVOLUCIJA" DONIJELA SLOBODU: Milan Knežević i Andrija Mandić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Samo šest mjeseci nakon „avgustovske revolucije“, februara 2021. godine, Apelacioni sud Crne Gore, preglasavanjem 2:1, ukinuo je presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora.&nbsp; Prije trinaest mjeseci, 12. jula 2024. godine, simbolično dan prije Dana državnosti, Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, u ponovljenom postupku oslobodilo optužbi Mandića i Kneževića, ali i sve prvostepeno osuđene, među njima i dvojicu agenata GRU-a Eduarada Šišmakova i Vladimira Popova.&nbsp; Andrija Mandić je danas na čelu Skupštine Crne Gore, Milan Knežević koalicioni partner i poslanik u crnogorskom parlamentu. Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić godinu i četiri mjeseca su u pritvoru, specijalni tužilac Saša Čađenović je u kućnom pritvoru, nakon što je 16 mjeseci proveo u Spužu.

U nadzoru Belivuka i Miljkovića učestvovalo više od 100 policajaca, a tužilac Šoškić optužuje Lazovića za zavjeru?!

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Šta to krije ministar Krapović?

Zaposlenom u Ministarstvu zdravlja, poznatom na društvenim mrežama pod profilom „Radosav Vrbica“, ukinuto je radno mjesto koje je pokrivao. Kako navode izvori Portala ETV, njegove satirične objave i kritike društveno-političkih događaja u Crnoj Gori, koje su prvenstveno duhovite i ironične, prepoznate su kao razlog za gubitak posla.
Kako navode naši izvori, Vrbica će u narednim danima saznati da li će biti raspoređen na drugo radno mjesto, ili će mu uslijediti otkaz. Jasno je, kažu, da je razlog političke prirode – kazna zbog kritike vlasti, iako nijedna njegova objava ne sadrži govor mržnje.
- Nevjerovatno je da satira i kritički komentar vrijeđaju političare, dok se lažni profili visokih funkcionera, koji objavljuju fašistički, nacionalistički i agresivan sadržaj, ne sankcionišu - navode izvori Portala ETV.
Tako se, prema njihovim navodima, pojedini članovi Pokreta Evropa sad kriju iza lažnih plaćenih profila na društvenim mrežama.
-- Profil "Vojvoda Momčilo“ pripada jednom od direktora PES-a, dok bivša savjetnica Spajićeve administracije upravlja botovskom mrežom u Kolašinu. Jedan od čelnika podgoričkog Vodovoda &nbsp;krije se iza profila "Nikola Konzul" - tvrdi naš izvor.
Takođe, &nbsp;kako navodi, lažne plaćene profile imaju i neki odbornici NSD-a, zaposleni u nikšićkom Solaru, čiji je pseudonim "Ljiljana Stanković".
Uvidom u ove profile jasno se može utvrditi da objavljeni sadržaj ne samo da nije miroljubiv, već otvoreno širi nacionalizam i veliča ratne zločince, dok je "Radosav Vrbica" koristio duhovite i satirične strjelice protiv političkih odluka vlasti.&nbsp;
- Ako se štite spomenici ratnim koljačima i fašisti se uzdižu kao primjer partijskog napretka, onda je jasno i zašto su zaštićeni oni koji šire govor mržnje, dok kritički glasovi bivaju kažnjeni - ističu upućeni.
I drugi kreatori su saglasni da ovakvi primjeri nikako nijesu poželjan već zabrinjavajući model za najavljeni ulazak u EU. Tako je bloger Duško Kovačević &nbsp;na Fejsbuku komentarisao da "slučaj Vrbica" &nbsp;podsjeća na rigidne političke režime, poput SSSR-a i Sjeverne Koreje.&nbsp;
- Postoji li išta prirodnije i zdravije za demokratsko društvo od kritike i satire? Vrbica je koristio ciničan, duhovit i ironičan ton, a umjesto podrške, suočio se s pokušajem diskvalifikacije i lične stigmatizacije - napisao je Kovačević.
On dodaje da, bez obzira na političke neslaganja s "Vrbicom", niko ne smije izgubiti posao zbog javnog mišljenja.&nbsp;
- Huškaju na njega, objavljuju njegove fotografije, licitiraju njegovom privatnošću i pozivaju na radnu i građansku diskvalifikaciju. Ako je ministar zdravlja postupio pod uticajem ovih pritisaka, to je ravno najgoroj vrsti represije - zaključio je Kovačević.
Ovaj slučaj je samo još jedan u nizu koji postavlja ozbiljna pitanja o slobodi izražavanja i dvostrukim standardima u Crnoj Gori. Dok kritički glasovi bivaju kažnjeni, oni koji veličaju ratne zločince i šire nacionalizam prolaze nekažnjeno, zaštićeni i nedodirljivi.
Takvo stanje definitivno nije dobra ulaznica, niti preporuka, za EU, posebno imajući u vidu jučerašnja saznanja Portala ETV da Premijeru Milojku Spajiću stiže alarmantno upozorenje iz Brisela da će, &nbsp;ukoliko Vlada ne pokaže ozbiljnost i dosljednost, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fako-se-vlada-ne-uozbilji-fokus-eu-integracija-bice-preusmjeren-na-albaniju-i-moldaviju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: bar-boljare