Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Realno je očekivati da Turska uvede recipročne mjere i da, ukoliko Vlada Crne Gore u narednim danima ne preduzme nadekvatne korake, odgovori na uvođenje viznog režima istom mjerom, poručio je ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan u Baru, tokom posjete državljaninu Turske kom je u tom gradu zapaljen lokal.
- Na brzinu je donijeta odluka za vizni režim. Očekujemo da se ta odluka povuče. Ono što očekujemo od crnogorskih vlasti jeste da što prije napravi korake kojim će se ovo stanje riješiti. Ne samo to, mislimo da ima još koraka koji se moraju napraviti, s obzirom da u temeljima naših odnosa imaju neke odluke koje su donesene zajedno. Ako se ne naprave koraci određeni i naša strana će biti primorana da neke korake napravi u skladu sa ovim što se desilo - kazao je Kalkavan.
Nada se da do toga ipak neće doći i podsjeća da 250 hiljada ljudi porijeklom iz Crne Gore živi u Turskoj. Dvije zemlje, kaže turski ambasador, imaju jake veze, a prošle godine Crnu Goru posjetilo je čak 160 hiljada turista iz Turske.
- Ove godine smo očekivali da se taj broj popne na 180 hiljada, medjutim ne znam posle svega ovoga šta će se desiti. Obzirom da je u Turskoj počela proaganda da se narod poziva da ne ide u Crnu Goru, a ovi turisti koji su dolazili u prosjeku su četiri i po dana boravili u Crnoj Gori, tako da možete izračunati koji je to bio prihod - istakao je ambasador.
Posebno, kako navodi, &nbsp;uznemirava to što je stvorena slika da su za neke nemile događaje krivi državljani Turske. Objavljeno je da je uhapšeno 45 državljana te zemlje, a od toga je, tvrdi ambasador, državljana Turske bilo samo šest. Četvorica su odmah puštena, dok je dvojici naloženo da donesu potrebnu dokumentaciju, nakon čega su i oni pušteni.&nbsp;
Kalkavan je zahvalan svima koji su državljanima Turske čiji su lokali uništeni, pritekli u pomoć.
- Građanima Turske koji su ovdje kažem da ne treba da brinu i da mogu da žive normalno, a našima u Turskoj želim da poručim da mogu punim srcem doći u ovu državu da odmaraju i uživaju u njenim ljepotama- porčio je Kalkavan.
Džangiz Guveli već devet godina živi u Crnoj Gori. Osam je proveo u Herceg Novom, a u Baru je devet mjeseci. Njegov lokal je zapaljen u Makedonskom naselju, ali on se uprkos tome osjeća bezbjedno.
- Želim da ostanem u Crnoj Gori, da ostatak života provedem ovdje. Čak i da mi se opet desi nešto ovako, ne bih odustao. Primio sam mnogo lijepih poruka od ljudi iz Bara. Mnogi su i dolazili, nudili pomoć. Poželjeli da se brzo vratim svom poslu - kazao je Guveli.
Barani su odlučni da pomognu. Kompanija Cerovo doniraće dio sredstava, dok lijepe vijesti stižu i iz lokalne samouprave.
- Naša su razmišljanja da sufinansiramo troškove zakupa samih objekata u narednih pet mjeseci. Time ćemo pomoći , ne samo turskim državljanima, već i našim koji kroz rentu ovih objekaata obezbjeđuju svoju egzistenciju i nastavićemo da promovišemo ono što jeste Bar- rodno mjesto multikulturalnosti i suživota svih - poručio je Dušan Raičević, predsjednik opštine Bar.
Iz lokalne vlasti kažu da su aktivirani zli duhovi prošlosti, ali su uvjereni da će Bar i Crna Gora pokazati da mogu drugačije. Odluka o uvođenju viznog režima državljanima Turske ishitrena je i nepromišljena, pa očekuju brzu reakciju Vlade. Samo u posljednjih osam mjeseci u Crnu Goru je uloženo 100 miliona turskog kapitala. Na to, ali i na liječenje velikog broja pacijenata iz Crne Gore u Turskoj, podsjetio je turski ambasador. Smatra da Crna Gora i Turska ne zaslužuju da im poveznica bude govor mržnje, poziv na linč, ksenofobija i nacionalizam.

500x500

1250x600

1084x550

Kalkavan: Ako Crna Gora ne preispita odluku o vizama, Turska će odgovoriti recipročno

Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, u svojstvu potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, sinoć je govorio na svečanosti koju je Ambasada Turske u Podgorici organizivala povodom 102. godišnjice Republike Turske i tom prilikom istakao da je Crna Gora siguran i pouzdan partner Turskoj u izgradnji mira, stabilnosti i prosperiteta u regionu i svijetu.
Kako su kazali, Ibrahimović je naglasio važnost dobrih i prijateljskih bilateralnih odnosa između Crne Gore i Turske, te podvukao da su oni duboko prožeti partnerskim, političkim, privrednim, kulturnim i istorijskim vezama, kao i da im poseban pečat i čvrstinu daje mnogobrojna iseljenička zajednica sa prostora današnje Crne Gore u Turskoj.
Ibrahimović se, kako je saopšteno, zahvalio Turskoj na snažnoj podršci koju pruža Crnoj Gori kroz razne mehanizme u oblasti obrazovanja, zdravstva i kulture, te kroz podršku Instituta Junus Emre i TIKA-e.
On se, navode, osvrnuo i na nemile događaje kojima smo svjedočili posljednjih nekoliko dana, te naglasio da je važno da se oni rješavaju institucionalno, ali i da saradnja i razmjena bezbjednosnih podataka mora biti bolja i efikasnija.
On je oštro osudio ksenofobiju, govor mržnje i nacionalističke izjave kao i zlonamjerne dezinformacije kojima smo svjedočili posljednjih dana.
- Čitav svoj politički život proveo sam u borbi za bolju Crnu Goru – za Crnu Goru evropskih vrijednosti, u čijoj je srži suživot različitosti. Crna Gora za koju se borim je država koja mora garantovati bezbjednost svakom ko ima dobru namjeru i ko poštuje zakone ove države, koja je oduvijek bila prepoznatljiva po gostoprimstvu i koja na ovaj način treba da gradi i osnažuje prijateljstva - naveo je Ibrahimović.
Ibrahimović je kazao i da je uvjeren da će drugi vijek Turske donijeti nove prilike za još bolje i sadržajnije odnose i da je Crna Gora siguran i pouzdan partner Turskoj u izgradnji mira, stabilnosti i prosperiteta u regionu i svijetu.
On se ambasadoru Turske, Barišu Kalkavanu, koji odlazi nakon završenog mandata iz Crne Gore, zahvalio na doprinosu unapređenju odnosa dvije države, poručio mu da će Crna Gora uvijek biti njegov drugi dom i poželio mu sreću u daljem životu i radu.
- Na kraju, ambasadore Kalkavan, molim Vas da narodu Turske prenesete da u državi Crnoj Gori imaju prijatelja i, da budem na kraju i ličan, u meni imaju prijatelja - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović Kalkavanu: Molim Vas da narodu Turske prenesete da u državi Crnoj Gori imaju prijatelja

Crna Gora i Turska imaju izvanredne perspektive za realizaciju zajedničkih projekata, koji će u narednom periodu doprinijeti sveukupnom ekonomskom razvoju i jačanju partnerskih odnosa između dvije zemlje.
Ministarka javnih radova Majda Adžović sastala se danas sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom, kojeg je upoznala sa ciljevima i nadležnostima novoformiranog resora kojim rukovodi, naglašavajući da je njegovo uspostavljanje važan korak ka efikasnijem planiranju i sprovođenju projekata od strateškog značaja.
- U tom kontekstu, posebno je istakla značaj privrednog razvoja i bolje povezanosti Crne Gore kao ključnih prioriteta Vlade - navodi se u saopštenju Ministarstva.
Kalkavan je izrazio zadovoljstvo zbog dinamike bilateralnih odnosa i informisao da u Crnoj Gori trenutno posluje oko deset hiljada turskih kompanija, od kojih se značajan broj bavi građevinskim sektorom.
On je posebno naglasio da je turizam snažan razvojni resurs Crne Gore, čiji se potencijal dodatno može unaprijediti kroz strateške investicije.
Takođe, istakao je i poljoprivredu kao bitan dio za razvoj Crne Gore.
Na sastanku su razmijenjena mišljenja o mogućnostima unapređenja saradnje u oblasti infrastrukture i strateških investicija.
Razgovarano je i o mogućoj saradnji u oblastima od strateškog značaja za Vladu, kao što su putna infrastruktura, aerodromi i barska luka.
Sagovornici su se saglasili da postoji visok stepen uzajamnog razumijevanja i spremnosti za dalju saradnju.

Adžović - Kalkavan: Pouzdano partnerstvo Crne Gore i Turske u službi zajedničkog napretka

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: baris-kalkalan