Povratak bezviznog režima snažan signal povjerenja i jasna poruka da dvije države imaju daleko više zajedničkih, pozitivnih i perspektivnih tema saradnje, poručeno je na sastanku potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom.&nbsp;
Nurković je Kalkavana primio u oproštajnu posjetu, tokom koje su sagovornici sumirali rezultate dosadašnje saradnje i potvrdili tradicionalno dobre, prijateljske i partnerske odnose dvije države.
Tokom susreta ocijenjeno je da je mandat ambasadora Kalkavana bio obilježen snaženjem političkog dijaloga, unapređenjem ekonomske saradnje i produbljivanjem međusobnog povjerenja između Crne Gore i Republike Turske.&nbsp;
Ambasador je istakao da iz Crne Gore odlazi sa najljepšim uspomenama, stečenim prijateljstvima i uvjerenjem da Crna Gora u Turskoj ima iskrenog i pouzdanog prijatelja.
Posebna pažnja posvećena je nedavno otvorenom pitanju uvođenja viznog režima za državljane Turske, koje je, kako je naglašeno, imalo izražene ekonomske posljedice po Crnu Goru.
- Ambasador Kalkavan je više puta istakao konstruktivnu ulogu potpredsjednika Skupštine, koji je na odgovoran i argumentovan način ukazivao na negativne efekte ove odluke, posebno u domenu ekonomije, turizma i investicija, ali i na potrebu značaja očuvanja dobrih odnosa dvije države - navedeno je u saopštenju državnog parlamenta.
Ambasador je izrazio zahvalnost Nurkoviću na njegovom ličnom angažmanu i doprinosu u rješavanju ovog pitanja.&nbsp;
Sagovornici su se saglasili da odnosi Crne Gore i Turske imaju čvrste temelje u političkoj, ekonomskoj, humanitarnoj i bezbjednosnoj saradnji, te da dodatnu vrijednost predstavlja činjenica da su obje države saveznice u NATO-u.&nbsp;
Posebno je naglašena kontinuirana i snažna podrška Republike Turske evropskom putu Crne Gore, u trenutku kada se Crna Gora nalazi pred vratima Evropske unije.
- Na kraju susreta, potvrđena je zajednička opredijeljenost da se i u budućnosti nastavi njegovanje prijateljskih odnosa, uz uvjerenje da će se saradnja dvije zemlje dodatno produbljivati na obostranu korist građana Crne Gore i Republike Turske - poručeno je u saopštenju Skupštine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nurković-Kalkavan: Povratak bezviznog režima snažan signal povjerenja i jasna poruka da dvije države imaju daleko više perspektivnih tema saradnje

Ministar javne uprave (MJU) Maraš Dukaj danas se sastao sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori, Barišom Kalkavanom, a u toku sastanka su posebnu pažnju posvetili unapređenju odnosa u oblasti digitalne i sajber diplomatije, kao i generalnom jačanju bilateralnih veza i partnerstva u okviru savremene međunarodne agende, saopšteno je iz MJU. 
- Imao sam čast i zadovoljstvo da se u Ministarstvu javne uprave, sastanem sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori, Barišom Kalkavanom - kazao je Dukaj. 
Ovaj konstruktivan razgovor, kako se navodi, uslijedio je nakon Globalnog diplomatskog foruma u Antaliji, sa fokusom na jačanje sveukupne saradnje između Crne Gore i Turske

Dukaj-Kalkavan: Posebna pažnja posvećena unapređenju odnosa u oblasti digitalne i sajber diplomatije

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili na sitnije odrone na dionicama kroz klisure i usjeke i maglu po kotlinama i duž rijeka.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mokri, oprezno zbog odrona i magle

<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/umorna-drzava">Jesu li se Crnogorci umorili od sopstvene države?</a> Kako drugačije objasniti kolektivnu ravnodušnost pred njenim očiglednim raspadanjem? Čini se da više nismo ni "kuvana žaba" - ona podrazumijeva sporost, izvjesnu neprimjetnost i lagodnost.
Ovdje se raspad odvija pred očima, agresivno, gotovo demonstrativno. I opet – ništa. Danas, međutim, ne svjedočimo samo truleži sistema, već zamoru društva. Trulež je postala stanje, a zamor izgovor.
Prethodne afere, prije svega bezbjednosne, ogolile su ne samo zavjere, već i zapanjujući stepen diletantizma i amaterizma. Spoj površnosti, improvizacije i ideološke zaslijepljenosti postao je obrazac upravljanja nakon 2020. godine.
Odgovornost je nestala kao politička kategorija. Čak i onda kada i najzagriženiji podržavaoci litijaške kontrarevolucije jasno prepoznaju obrazac ponašanja – improvizaciju, trgovinu identitetskim pitanjima, odsustvo strategije – sistem nastavlja da funkcioniše u paralelnoj stvarnosti. Nemoguće je ne vidjeti istinu. Još je teže istu relativizovati, osim ako niste funkcioner Demokrata.
Crna Gora danas gotovo isključivo funkcionise kao formalna država. Proces srbizacije, najvidljiviji u manjim sredinama kroz insistiranje na kvazi obilježjima i simboličko potiskivanje crnogorskog identiteta, razgrađuje i ono malo institucionalne kohezije što je ostalo. Više se ne radi samo o bjeguncima koji, umjesto u zatvor, odlaze u provod. Ne radi se ni izolovanim incidentima ucjena i trgovina informacijama. Riječ je o sistemskom potkopavanju državotvorne supstance.
Arhitekte „srpskog sveta“ mogu zadovoljno konstatovati da projekat napreduje - bez većih poteškoća. Od Crne Gore bi uskoro mogla ostati samo ljuštura – međunarodno priznata forma bez državnog sadržaja.
Zato nije bezazleno što se kao „goruća pitanja“ ponovo kandiduju državljanstvo, jezik i zastava. To nisu teme za dnevnopolitičku raspravu, već poluge dubinske transformacije identiteta.
Pitanje je da li će upravo taj talas biti okidač za prijeko potrebnu mobilizaciju. Zadatak, prije svega, kakve-takve intelektualne elite jeste da aktuelizuju i podstaknu ozbiljnu, javnu debatu o svemu ovome. Ključno je shvatiti da je dosta tekstova koji precizno dijagnostikuju kako se Crna Gora raspada, kako truli pred našim očima. Dijagnoza je postavljena. Ono što nedostaje jeste terapija – svjesna, organizovana, artikulisana akcija.
Paradoksalno, Crna Gora se danas nalazi u istorijskom procjepu: formalno savremena država, suštinski društvo koje se vraća modelima političke konstitucije iz 19. vijeka. Možda je upravo zato potrebno primijeniti taj model – izgradnju državne i nacionalne svijesti od intelektualne elite ka društvu. Jer političke partije moraju konačno odustati od slijepog i konformističkog uvjerenja da će ih neko uzeti za poželjne partnere. Neće.
Ovdje se odavno više ne vodi bitka za demokratsko upravljanje tzv. vlasti. Ovdje se vodi bitka za opstanak države.
I zato je posljednji trenutak za akciju. Za mobilizaciju znanja, integriteta i javne odgovornosti. Ne smiju se čekati izbori kao mitski datum spasa. Suprotno – pitanje je da li će nakon izbora išta ostati da se spašava.
Izbori se ne dobijaju onog dana kada se raspišu, već sada. U atmosferi nereformisanog izbornog zakonodavstva, urušenih institucija i sistemske asimetrije moći, pasivno čekanje znači pristajanje na poraz. Ko danas kalkuliše, sjutra bi mogao shvatiti da više nema čime da upravlja.
Jer dilema više ne glasi ko će vladati. Već – hoće li biti države.

Umorni od države?

Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavila je da su prihodi od carina 304 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što je dovelo i do smanjenja budžetskog deficita.
Samo u januaru je putem carina prikupljeno ukupno 30 milijardi dolara, a od početka fiskalne godine 124 milijarde dolara, prenosi Tanjug.
Vlada je navela i da je zabilježila manji budžetski deficit nego prije godinu, što implicira da su više tarife u tome pomogle.
Deficit je u četvrtom mjesecu fiskalne godine iznosio oko 95 milijardi dolara, što je pad od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izvijestilo je Ministarstvo finansija.
Od početka godine, to je dovelo federalni gubitak do 697 milijardi dolara, što je pad od 17 odsto u odnosu na isti period fiskalne prošle godine.
Američki predsjednik Donald Tramp je prvi put uveo carine u aprilu prošle godine, sa opštom stopom na svu robu i usluge koje ulaze u SAD, zajedno sa nizom takozvanih recipročnih carina za pojedinačne zemlje.&nbsp;
Od tada Bijela kuća pregovara sa svojim trgovinskim partnerima, uz odustajanje od nekih agresivnijih nameta.
Prošlog novembra, američki Vrhovni sud je saslušao usmene argumente čime se osporava pokriće pod kojim je Tramp opravdao carine.
Iako je očekivano u januaru, Vrhovni sud još nije donio odluku, a u Bijeloj kući postoji zabrinutost da bi negativna presuda mogla da primora SAD da nadoknade do sada naplaćene carine.

Od carina čak 300 odsto više novca

&nbsp;Vaterpolisti Budućnost poraženi su večeras u Budimpešti od mađarskog BVSC-a 20:9, u utakmici šestog kola C grupe Eurokupa.
Podgorički tim takmičenje u grupi završio je bez bodova.
Domaćin je pitanje pobjednika riješio serijom od 8:0, od sredine druge do kraja treće četvrtine, za vođstvo od 13:5.
Ostatak meča bio je formalnost, pa je domaćin do kraja uspio i da uveća prednost.
BVSC su do trećeg trijumfa vodili Tatrai i Batizi sa po četiri pogotka.
U podgoričkom sastavu najbolji je bio Draško Brguljan sa pet golova.

Tag: barisa-kalkavan

Nurković-Kalkavan: Povratak bezviznog režima snažan signal povjerenja i jasna poruka da dvije države imaju daleko više perspektivnih tema saradnje

Dukaj-Kalkavan: Posebna pažnja posvećena unapređenju odnosa u oblasti digitalne i sajber diplomatije

Putevi mokri, oprezno zbog odrona i magle

Umorni od države?

Od carina čak 300 odsto više novca

Novi poraz vaterpolista Budućnosti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO