Premijer Milojko Spajić je, komentarišući sporazum sa partijama opozicije, kazao da je najbitnije da se cijela država objedinila oko Barometra 26.
- Oni su verbalno pristali da pristupe Barometru 26. Oni imaju neku formalaciju i objašnjenje koje treba da "prodaju" simpatizerima. Nama je najbitnije da se cijela država objedinila oko platforme Barometar 26.
Premijer je rekao da je ovo demokratska zemlja i da o svim inicijativama treba voditi dijalog.
- Nikada nikome nećemo zabraniti da govori ono što misli. Čuli smo juče od predstavnika albanskih stranaka da će imati inicijatvu prema Skupštini o lošem tretmanu etničkih albanaca u Ulcinju. Nemamo ništa protiv toga - naveo je Spajić.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić o sporazumu sa opozicijom: Najbitnije da se država objedinila oko Barometra 26

Počasni predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović ne dozvoljava svojoj partiji da prihvati "Barometar 26", kojim je definisano da se umjesto polarizujućih tema, fokus svih političkih aktera usmjeri na evropske integracije, ocijenio je generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović.
Pejović je kazao da dokument koji je usvojen na Vladi Crne Gore prije par mjeseci, a koji su podržali svi konstituenti većine definiše da se sporne, identitetske teme rješavaju širim konsenzusom.
- Tek nakon par mjeseci DPS i opozicija predlažu ono što je "Barometar 26" već ranije definisao, pa je potpuno besmislena teza da je PES nečiji politički talac, jer navodno ne prihvata ponuđeni sporazum opozicije. Ukoliko cijela opozicija nije talac počasnog predsjednika DPS-a, koji se u zadnje vrijeme ne ustručava da javno kritikuje i Stejt department, onda će parlamentarne opozicione partije koje se programski zalažu za evropske integracije prihvatiti dokument "Barometar 26" i vratiti se svojim redovnim radnim obavezama u Skupštini Crne Gore - zaključio je Pejović.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Pejović: Đukanović ne dozvoljava DPS-u da prihvati "Barometar 26"

U odnosu na to kako će se pojedini odrediti prema pratformi Barometar 26 biće jasnije prave i iskrene namjere. Ali to će značiti i da znamo na čemu smo i sa kojim snagama idemo naprijed, kazao je premijer Milojko Spajić koji je, povodom zatvaranja tri pregovaračla poglavlja sa Evropskom unijom u okviru mađarskog predsjedavanja, sa ambasadorom Mađarske Jožefom Neđešijem pripredio u Vili “Gorica” prijem za diplomatski kor, članove Vlade i Parlamenta.&nbsp; Spajić je zahvalio Mađarskoj na podršci našoj zemlji na planu evropske integracije i ukazao na rezultate koje je Crna Gora ostavarila u prethodnoj godini.&nbsp; - Uvjeren sam da je godina koju ubrzo ostavljamo za nama esencijalno važna za misiju evropeizma i stvaranje snažnije kohezije integracijom Zapadnog Balkana u zajednicu kojoj ovaj prostor prirodno i geografski pripada - istakao je on. Na toj liniji premijer je čestitao i zemljama regiona koje su takođe ostvarile važne rezultate u prethodnoj godini i kazao da danas na Zapadnom Balkanu opet duvaju vjetrovi eurooptimizma.&nbsp; Premijer je ukazao i na to da članstvo u EU nije samo zadatak Vlade već cjelokupnog društva, te podsjetio na platformu „Barometar 26“ koja, kako je rekao, ima za cilj da okupi sve društvene aktere koji mogu dati doprinos ovom cilju.&nbsp; - U odnosu na to kako će se pojedini odrediti prema istoj biće jasnije prave i iskrene namjere. Ali to će značiti i da znamo na čemu smo i sa kojim snagama idemo naprijed. Jer je naprijed naš jedini put - poručio je Spajić. Neđeši je rekao da je Mađarska posvećena i jednoglasno podržava napore Crne Gore za pristupanje EU od samog početka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241220101252_1e1bfe8caa0b27e8d90cb2fa2a556a148120c60f655afec89df5e1182ceabc86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241220101252_1e1bfe8caa0b27e8d90cb2fa2a556a148120c60f655afec89df5e1182ceabc86" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Prijem u Vili Gorica"> <figcaption>Prijem u Vili Gorica(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Naša država je i tokom šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU, koje se privodi kraju, pružila svu političku i stručnu pomoć Crnoj Gori kako bi što više napredovala u procesu evropskih integracija. Kako se približava kraj mađarskog predsjedavanja EU, sa velikim zadovoljstvom možemo konstatovati da je Crna Gora, ostvarujući naše nade i ciljeve, učinila važne korake ka priključenju EU - istakao je ambasador Mađarske. On je kazao da Mađarska iskreno vjeruje da bi pristupanjem zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, koja je na čelu procesa proširenja, EU samo pobijedila, promovisala stabilnost i konkurentnost kontinenta. Na događaju je govorio i ambasador Evorpske unije u Podgorici, Johan Satler koji je čestitao Crnoj Gori na brojnim uspjesima ove godine, uključujući pozitivan IBAR, usvajanje Reformske agende, pristupanje SEPA-i i zatvaranje tri pregovaračka poglavlja. - Nema sumnje da je 2024. bila veoma uspješna godina — ‘berićetna godina’, kako kažemo na Balkanu. Vidjeli smo šta Crna Gora može postići svaki put kada njeni političari odluče da ostave po strani razlike i zajednički podrže evropske reforme. U budućnosti, možda ćemo ovu godinu pamtiti kao prekretnicu koja je označila početak završne faze pregovora, ali samo ako crnogorska politička elita ostane potpuno posvećena evropskoj agendi, izbjegavajući jednostrane odluke, bojkote ili davanje prioriteta podjelama - rekao je Satler.

Spajić: Odnos prema Barometru 26 otkriće prave namjere, znaćemo na čemu smo

Svaka koalicija sa antievropskim snagama predvođenim Demokratskom partijom socijalista bila bi nož u leđa Briselu, poručuje predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
On je to istakao nakon što su DPS i SD odbile da se odazovu na sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem povodom Barometra 26, prenosi Portal Analitika.
- DPS i njegovi sateliti još jednom su pokazali da su glavni kočničari na našem putu ka EU. Svaka koalicija sa antievropskim snagama predvođenim DPS-om bila bi nož u leđa Briselu - dodao je Knežević.
Evropska unija, kaže on, nema alternativu i ne smije biti dozvoljeno koaliranje sa tim partijama.
- Da je Demokratski front ranije bio u prilici da vrši vlast, Crna Gora bi odavno bila članica EU. A božja je pravda što će DF uvesti Crnu Goru u porodicu evropskih naroda - zaključuje Knežević.

Knežević: Svaka koalicija sa DPS-om bila bi nož u leđa Briselu

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović obavijestio je premijera Milojka Spajića da SD neće prisustvovati sastanku povodom platforme „Barometar 26“, ocjenjujući da dokument izostavlja suštinske odgovore na evropske izazove, ali i služi kao sredstvo za politički obračun unutar aktuelne parlamentarne većine.
- Nakon pažljive analize sadržaja dokumenta, obavještavamo Vas da se istom nećemo odazvati, jer smatramo da Platforma ne ispunjava osnovne kriterijume koji bi je kvalifikovali kao dovoljno kvalitetan okvir za okupljanje svih političkih i društvenih struktura oko evropskog puta Crne Gore - naveo je Šehović.
Kako je naveo u odgovoru, stiče se utisak da dokument, umjesto da ponudi konkretna i mjerljiva rješenja za značajne izazove s kojima se Crna Gora suočava na evropskom putu, sadrži niz opštih fraza i uopštenih ocjena koje ne adresiraju ključne prepreke u procesu evropskih integracija.
- Takav pristup ne doprinosi građenju stvarnog političkog konsenzusa, već se može posmatrati kao politički gest koji nema stvarnu ambiciju da riješi naše suštinske evropske izazove, već bi se prije reklo da služi političkom obračunu unutar same parlamentarne većine. Unutar koje, inače, takođe ne postoji saglasnost u vezi ovog dokumenta - istakao je Šehović.
On je jasno poručio da političkog krivca za izazove u evropskim integracijama ne treba tražiti u parlamentarnoj opoziciji, već u aktuelnoj vladajućoj strukturi, odnosno posebno u dijelu parlamentarne većine, za koju i sam premijer snosi ne samo funkcionalnu, nego i političku odgovornost.&nbsp;
- Taj dio vlasti, uprkos deklarativnoj posvećenosti evropskom putu, svojim djelovanjem i narativom, uporno demonstrira antievropski i antizapadni karakter, narušava odnose s pojedinim državama članicama Evropske unije i drugim susjednim, tradicionalno prijateljskim zemljama, negira antifašističku tradiciju i otvoreno glorifikuje ratne zločince, te gotovo svakodnevno otvara pitanja koja doprinose novim identitetskim podjelama i širenju međunacionalne i međuvjerske mržnje, što nas udaljava od osnovnih vrijednosti Evropske unije i ugrožava mukotrpno stvaran građanski karakter države i društva. Decenijama su te snage pokazivale jasnu antizapadnu orijentaciju, što se ni danas nije promijenilo, uprkos sitnim, tj. politički jeftinim retoričkim prilagođavanjima - obrazložio je Šehović.
On je istakao uvjerenje da jedino istinska i kredibilna proevropska većina može ubrzati i privesti kraju proces evropskih integracija, te dodao da trenutna politička struktura nema taj kapacitet, niti povjerenje da povede Crnu Goru ka Evropskoj uniji.
- Socijaldemokrate Crne Gore i naši partneri iz Evropskog saveza bili su utemeljivači evropskih vrijednosti u Crnoj Gori još u devedesetim godinama, kada je ideja evropske budućnosti naše države bila neprihvatljiva svim drugim političkim akterima. Upravo zahvaljujući našoj viziji i istrajnosti, evropska agenda je postala sastavni dio državne politike. Ova istorijska odgovornost obavezuje nas da svakom pitanju koje se odnosi na evropski put naše države pristupimo krajnje ozbiljno i odgovorno - napisao je Šehović u odgovoru.
Šehović je naveo da je ova odluka predstavlja svjesno odbijanje inicijativa koje, kako je kazao, nemaju realnu snagu da doprinesu evropskom napretku Crne Gore.
- Naša odluka da ne učestvujemo u ovom procesu rezultat je dosljednosti u odbrani evropskih vrijednosti i svjesnog odbijanja da podržimo inicijative koje, po nama, nemaju realnu snagu da doprinesu evropskom napretku Crne Gore - zaključio je Šehović u zvaničnom odgovoru Spajiću.

Šehović odbio Spajićev poziv: „Barometar 26“ služi za obračun unutar vlasti, čiji dio ima antievropski i antizapadni karakter

Demokratska partija socijalista (DPS) je samo retorički proevropska stranka, dok djelima nastavlja da bude protivnik evropskih integracijanije, kazali su iz Pokreta Evropa sad (PES) nakon što je ta partija saopštila da njihovi predstavnici neće prisustvovati konsultacijama premijera i lidera PES-a Milojka Spajića povodom platforme Barometar 26.
U DPS-u su pojasnili da smatraju da je dio parlamentarne većine suštinski suprotstavljen EU vrijednostima i da sa pozicija vlasti aktivno radi protiv članstva Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-nece-na-sastanak-sa-spajicem-povodom-barometra-26&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz PES-a su u reagovanju ocijenili da je već prošle godine postalo jasno da je DPS samo retorički proevropska partija. 
 
- Dok djelima nastavlja da bude protivnik evropskih integracija - kazali su iz PES-a. 
 
Dodali su da poslanici DPS nijesu glasali za sudiju Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca, kao ni za dva od tri člana Sudskog savjeta, što je bio preduslov za deblokadu istovremeno pravosuđa i evropskih integracija. 
 
- DPS nije glasao za deblokadu evropskih integracija, zato i ne čudi što ne podržava "Barometar 26" i ulazak Crne Gore u EU do 2028 - navodi se u reagovanju PES-a. 
 
To je, kako cijene u PES-u, samo potvrda da DPS-u ekonomski i benefiti u oblasti vladavine prava punopravnim članstvom u EU nijesu prioritet. 
 
- Zato je Crnoj Gori trebalo 12 godina da zatvori svega tri pregovaračka poglavlja, a ova Vlada će za dvije godine da zatvori sva preostala - zaključili su u PES-u.

PES: DPS nastavlja da bude protivnik evropskih integracija

Vjerski poglavari određuju što je ustavno i daju političku podršku za izbore - sekularizam na djelu, naveo je na mreži X predsjednik SDP i
jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.

Prema njegovim riječima, uzalud Barometar, razni dokumenti i prazne priče kada nam ovakve stvari oblikuju društveni ambijent.

- Kada toksična paradigma prevlada u društvu kratak je put i do promjene politike - poručio je Vujović.

Vujović: Vjerski poglavari određuju što je ustavno i daju političku podršku za izbore - sekularizam na djelu

Jasno je svima da je usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu napravljena greška, to smo rekli i u Albanskom forumu, ali i na nivou resora. Ipak, nadam se da ćemo zatvoriti četiri poglavlja u pregovorima sa EU, a da će Hrvatska biti na našoj strani, kao što je to i do sada bila - poručio je ministar javne uprave i funkcioner Albanskog foruma Maraš Dukaj.
On se, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M, osvrnuo i na razrješenje Jasne Dokić sa funkcije potpredsjednice Opštine Budva To, kaže Dukaj, nije novina - odnosno nije situacija koja traje od juče.
- Prema svakoj opštini imamo isti tretman, ovakve situacije u Budvi nijesu usamljene, imali smo prinudne uprave i u drugim opštinama poput Tivta. Očekujem da prvo završimo reformu Zakona o javnoj upravi, pa se nadam da će to uskoro doći na dnevni red u plenumu - pojašnjava sagovornik Antene M.
Naredne sedmice će Ministarstvo javne uprave imati jasniju sliku o situaciji o Budvi, kako zaključuje Dukaj.
Odgovarajući na pitanje o zahtjevu predsjednika opštine Pljevlja Darija Vranešada vjerski praznik Sveta Petka bude Dan Pljevalja, Dukaj ističe da MJU ne može o tom zahtjevu odlučivati s obzirom na to da dokumentacija nije potpuna.
- Ponašanje Vraneša ne doprinosi miru u društvu, a njegovo ponašanje nije usamljeno. Pozivam sve aktere u društvu, poput Vraneša, da ne pljuju po svojoj državi - naveo je Dukaj.
<h2>SUKOB ZBCG I ALBANSKOG FORUMA</h2>
Oni koji vuku paralele između onih poput Darija Vraneša i onih koji su prethodne sedmice obilježavali Dan albanske zastave, kaže Dukaj, treba da znaju da je to nacionalni simbol Alabanaca i da je to zastava koju je Crna Gora svim zakonima priznala.&nbsp;
- Nađite mi jednog političara iz Albanije i sa Kosova koji se zalažu za Veliku Albaniju. Sa druge strane, iz Srbije nam direktno dolaze takve ideje. Nama uopšte nije bilo lako da kao jedina manjina budemo dio 44. Vlade. Dokazali smo da nemamo tutora, a da imamo principe i da teme koje nas dijele ne budu na dnevnom redu u ovom periodu - istakao je Dukaj.
Ukazuje da trenutnu situaciju ne bi nazvao sukobom već polemikom između ZBCG i AF.&nbsp;
- Kad te neko jednom prevari, onda u redu. Kad te neko drugi put prevari, onda smo mi krivi. Zato mi nećemo potpisati "Barometar 26", a sve što piše u tom dokumentu, piše i u sporazumu o formiranju Vlade. Mi ćemo ostati u Vladi sve dok ta Vlada ne prekrši neki od principa za koji se zalažemo - naveo je on.
Premijer Milojko Spajić i PES, ukazuje Dukaj, sve više bi trebalo da shvataju ko su pravi prijatelji i istinski partneri.
- Prvi put smo pružili iskreno ruku i dali riječ, ali smo bili prevareni, ako pogledamo stavove Andrije Mandića. Ja sam rekao više puta da djelima svako treba svoja obećanja da dokaže. Nadam se da će Andrija Mandić i grupacija oko njega staviti po strani teme koje nas dijele i zaustavljaju evropski put. Značajan dio te grupacije nije iskren na ovom putu napretka, mnogi od njih prekršili su sporazum koji smo potpisali, ali se nadam da će im interes Crne Gore biti iznad toga - odgovara Dukaj.&nbsp;
Izjava ministra odbrane Dragana Krapovića o hapšenju dvojice pripadnika Vojske Crne Gore na Kosovu, kaže Dukaj, nije mu logična jer tvrdi da je Krapović trebalo da zna i da bude obaviješten o hapšenju.
Podsjetimo, Krapović je na konferenciji za medije kazao da je tu informaciju saznao iz medija.
Atmosfera u Vladi je, tvrdi Dukaj, nepromijenjena, bez obzira na sukob na relaciji pripadnika nekadašnjeg DF-a i AF-a.
- Nikada nijesmo imali ličnih sukoba na toj relaciji, iako postoje neslaganja u identitetskom smislu. Jednom kada uđemo u EU možemo otvoriti sva pitanja identitetske prirode, ali, sada treba da rješavamo suštinske stvari. Sve dok je tako, mi smo dio Vlade - kaže Dukaj.
Nerealne su stvari koje se koriste za dnevnopolitičke priče i sastavljanje političkog pamfleta Andrije Mandića, kaže Dukaj, ali na duge staze, vjeruje, 90 odsto takvih zahtjeva neće biti na dnevnom redu većine koja trenutno sjedi u skupštinskim klupama.
Najavu da će 19. decembra uslijediti okupljanje Srba u Tuzima kod Skenderbegovog spomenika, ministar javne uprave vidi kao provokaciju i buđenje nepotrebnih sukoba.
- Dobrodošli su svi da obiđu spomenik Skenderbega, ali bez bilo kakvih prisvajanja i provokacija. Zato, treba da se okupljamo, ne samo kod ovog spomenika, nego kod apsolutno svakog i da slavimo slogu, zajedništvo i da koristimo svaki dan koji imamo, jer život je kratak - zaključuje Dukaj.

Dukaj: Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu je bila greška, nećemo potpisati „Barometar 26“

Ponekad nam se učini, makar meni se učini, da ovaj Milatović nešto kao odskače, ili je nešto uradio, i ima tu ponešto. Ali, vi ne možete znati, to je politika i nikad ne možete znati da li on zna da mu nema povratka, i kad bi se vratio tamo njima bio bi niko i ništa, u partiji, a ne usuđuje se da napravi taj pravi korak, a pravi korak bi bio da napravi vlast sa opozicijom i sa suverenističkim snagama. To bi bio pravi potez, hrabar - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivši poslanik LSCG u Skupštini Crne Gore i politički analitičar Ranko Đonović.
Vojnici uhapšeni na Kosovu, kaže Đonović, sa oznakom na tablicama ,, Kosovo je Srbija” su zaneseni ideologijom, smatra on, a izjava ministra odbrane Dragana Krapovića je skandalozna je i gora od onoga, kako kaže, što su vojnici uradili.
- Dovoljan je razlog zbog te izjave da bude smijenjen, a i zbog toga što su momci koji pripadaju Vojsci bili đe su bili, sa parolom kojom su bili, pa da li su oni pošli da se sprijateljimo mi sa Kosovom, da li su pošli da naprave neki most za neku bolju saradnju, bilo da su Srbi ili Crnogorci, ili su pošli da provociraju, šta su mislili da tako šetaju i da ih neće uhvatiti kosovska policija?! Nijesu problem dva vojnika, problem je upravo ministar Krapović, njegova ideologija, za koju znamo kakva je bila i prije nego što se dokopao vlasti. E sad, da bi držao vlast njih nema dovoljno, zato im je trebao jedno vrijeme Dritan, mjesto Dritana su dobili sad ove manjine da ih održavaju kratko na vlast, njima je veliko mjesec, dva, da ne kažem godina mandata njima je veliko - naveo je on.
Do kad ćemo mi izdržati je, kaže, veliko pitanje. Dodao je da misli da Crnu Goru čekaju vrlo loši dani.
- Kao što sam to rekao sto puta otkad su ovi došli, ne zato što ne bih volio da je dobro, ne zato, bože sačuvaj, nego zato što ja nikakvo dobro ne vidim u programu i djelovanju ove vlasti, i ove većine. To je kao da ste stavili rogove u vreću pa svaki rog viri na neku stranu, probio je, ona vreća bi bila nešto što ih ne može okupiti. Njih Crna Gora ne interesuje, ni Spajića, ni Milatovića. Čuš vratili se sa 15.000 ili 20.000 eura plate, taj vrli ,,patriota” ne napisavši i ne rekavši ni jednu riječ prije je došao da pomogne Crnoj Gori. On je došao da je sahrani, da je sahrani na lijepi način, kao što je u onoj prvoj poziciji bio Dritan Abazović, koji nas jednim potpisom oslobodio naše kulturne baštine, kao što su Demokrate, kao što je Aleksa Bečić. Ko su ti momci? Ko su? Šta su uradili dobro za Crnu Goru? Ništa, a lošega puno. Doći će dan za naplatu, ja sam siguran da je Crna Gora suviše jaka da bi je mogli takvi šarlatani poništiti, ali treba to iščekati - poručio je Đonović.
Barometar 26 je dokument kojim premijer Spajić teži zadržati vlast, kaže Đonović, i to ne znači ništa, ali se postavlja pitanje, ističe on, do kada će građani Crne Gore takovo što tolerišu, i, kako kaže, izlazeći na izbore da daju podršku takvim prevarantskim strankama.
- Uopšte se ne ustručavam da ih nazovem prevarantskim strankama, koje će Crnu Goru o jadu zabaviti, i već jesu. Kad oni to kažu, i kad se taj Barometar spominje, ja bih im odgovorio ,,bolje im bog pomogao” jer to sve nije tačno, četiri godine to gledamo. Što nijesu reagovali na bilo što što se dešava, samo ono što treba. Oni znaju da njima nema opstanka na vlasti ako se odreknu Mandića i ove tamo bratije koja se skupila, nema toga što ne bi oni napravili. Ponekad nam se učini, makar meni se učini, da ovaj Milatović nešto kao odskače, ili je nešto uradio, i ima tu ponešto. Ali, vi ne možete znati, to je politika i nikad ne možete znati da li on zna da mu nema povratka, i kad bi se vratio tamo njima bio bi niko i ništa, u partiji, a ne usuđuje se da napravi taj pravi korak, a pravi korak bi bio da napravi vlast sa opozicijom i sa suverenističkim snagama. To bi bio pravi potez, hrabar - zaključio je Đonović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5Po9sztTsWw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đonović: Siguran sam da je Crna Gora suviše jaka da bi je ovakvi šarlatani poništili

Predstavnici Demokratske partije socijalista neće prisustvovati konsultacijama premijera Milojka Spajića sa funkcionerima političkih partija povodom tzv. ,,Barometra 26”, saopšteno je iz te stranke.
Kako su rekli u DPS-u, razlog ovakve odluke leži u činjenici što dio parlamentarne većinu čine subjekti koji ne samo što su suštinski suprotstavljeni EU vrijednostima već, sa pozicija vlasti, aktivno rade protiv članstva Crne Gore u Evropsku uniju što je strateški državni cilj koji je upravo naša partija utemeljila u decenijama za nama.
- Dodatno, smatramo da navedena platforma nema za cilj istinski konsenzus oko ključnog preostalog spoljno-političkog prioriteta, već predstavlja pokušaj stabilizacije delegitimisane Vlade Milojka Spajića kao i još jedan manevar kojim bi se Andrija Mandić predstavio kao evropski činilac na političkoj sceni Crne Gore - ističe se u saopštenju DPS-a.
O ispravnosti ovakvog stava govori, kako napominju, i činjenica da ni djelovi parlamentarne većine, i njihov lider koji je ujedno i potpredsjednik Vlade, ne žele da učestvuju u platformi koju je ponudio premijer Spajić.&nbsp;
- Želimo još jednom da poručimo, da će Demokratska partija socijalista podržati sva zakonska rješenja u Skupštini Crne Gore koja se tiču evropske agende, što smo i nebrojeno puta potvrdili u praksi - poručeno je iz DPS-a.

DPS neće na sastanak sa Spajićem povodom ,,Barometra 26”

Udruženje Zajednica Crnogoraca u Albaniji organizovalo je u luci Medova obilježavanje 110. godišnjice tragedije u albanskom zalivu San Đovani di Medova, u kojoj je u zoru 6. januara 1916. godine stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca. Riječ je o iseljenicima iz Amerike i Kanade koji su, pod pokličem – Naprijed za Crnu Goru! – krenuli da pomognu odbrani svoje domovine, ali su izgubili život u brodolomu broda Brindizi, koji se često naziva i – Crnogorski Titanik. Delegacija Matice crnogorske, u sastavu predsjednik Ivan Jovović, generalni sekretar Ivan Ivanović i predstavnik barskog Ogranka Matice crnogorske Neđeljko Đurović, koja od 2019. godine zvanično prisustvuje ovom činu odavanja počasti, zajedno sa brojnim delegacijama i građanima položila je vijence u more, u znak sjećanja na stradale crnogorske rodoljube. Iako se inicijativa za postavljanje spomen-ploče ovim herojima pominje godinama, obilježje do danas nije postavljeno. U ime Matice crnogorske prisutnima se obratio predsjednik Ivan Jovović, ističući da sjećanje na najveću pomorsku, a ujedno i ratnu tragediju koja je u jednom danu zadesila crnogorski narod, ne smije i ne može izblijedjeti. – Obavezni smo, ne samo pred istorijom već i pred budućim generacijama, da ovo mjesto učinimo markerom nacionalnog i državnog identiteta, simbolom patriotskog čina jedne generacije crnogorskih iseljenika kojima su u brodolomu potopljene sve nade da će pomoći odbrani svoje domovine. Nažalost, njihova lična tragedija ubrzo je postala i kolektivna, ne samo zbog neprijateljskih dejstava austrougarskih trupa, već i zbog licemjernog odnosa tzv. saveznika prema Kraljevini Crnoj Gori – kazao je Jovović, dodajući da je naša – plava grobnica – decenijama bila institucionalno zapostavljena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010614014_2326cf3710977360e2f27a8268f1e221f5ae6e74140e2aef0eee604b2c48f9d8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010614014_2326cf3710977360e2f27a8268f1e221f5ae6e74140e2aef0eee604b2c48f9d8" data-rendition-name="original" width="641" height="854" loading="lazy" alt="medova"><figcaption>Foto: matica crnogorska</figcaption></figure>  On je upozorio da se poštovanje prema crnogorskim žrtvama ne može očekivati od drugih ukoliko ih sama država ne čuva i ne njeguje. – Ne možemo tražiti od susjeda ili međunarodnih subjekata da poštuju crnogorske žrtve ako mi sami to ne činimo. Gdje su danas, i gdje su bili prethodnih godina i decenija, najviši državni funkcioneri, intelektualci, naučni i kulturni radnici? Zašto nikada resorno ministarstvo nije organizovalo đačke i studentske posjete ovom mjestu trajnog pijeteta? Mnogo je otvorenih pitanja i nedoumica, uključujući i one koje se odnose na istorijske kontroverze ove tragedije. Matica crnogorska ne želi samo da riječju i slikom čuva sjećanje na medovske stradalnike, već ovim putem stavljamo na raspolaganje i stručnu, kao i finansijsku pomoć za realizaciju projekta postavljanja dostojnog spomen-obilježja u lučkom akvatorijumu Medova – poručio je Jovović. Obilježavanju su prisustvovali i predstavnik crnogorske manjine u Vladi Albanije Marinko Ćulafić, otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Tirani Pavle Karanikić, kao i delegacija UBNOR-a Bar, u čije ime se prisutnima obratio sekretar Vukan Vujačić. Sjećanje na veliko crnogorsko stradanje u Medovi, kao i godišnjica Božićnog ustanka, obilježeni su i na Cetinju, gdje su predsjednik cetinjskog Ogranka Matice crnogorske Luka Lagator i sekretar Ogranka Vesko Pejović položili cvijeće na spomenik – Lovćenska vila – i na Spomenik crnogorskim ustanicima u Bajicama.

Vječna slava crnogorskim rodoljubima

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) zakazana je za 9. januar, saznaje Pobjeda. Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.
Prema nezvaničnim saznanjima, tema sjednice biće politička situacija nastala tokom protesta građana koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i odnos partije prema daljem ostanku u vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fpredsjednistvo-dnp-a-9-januara-o-izlasku-te-partije-iz-vlasti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.
Knežević je tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, gdje su se okupili građani Botuna i Zete, ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.
– Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da neće prihvatiti, podnijeću ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete – poručio je Knežević.
U Botunu i Zeti trenutno je na snazi dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.

Predsjedništvo DNP-a 9. januara o izlasku te partije iz vlasti

U Centru za neonatologiju Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore nema dovoljno ljekara i medicinskih sestara, a glavni razlog za to je nezainteresovanost za bavljenje tom granom medicine, kazala je načelnica Centra Lidija Banjac.
Ona je u intervjuu Agenciji MINA rekla da u Centru radi osam neonatologa, 12 visokih medicinskih sestara i 42 medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom.
„Prema standardima, Centar nema dovoljan broj ljekara i sestara. Glavni razlog za takvo stanje je nezainteresovanost mladih ljekara i medicinskih sestara za neonatologiju, o čemu govori činjenica da se na raspisane konkurse ne javlja dovoljan broj kandidata“, kazala je Banjac.
Kako je navela, posljednjih deset godina stopa preterminskih porođaja u Crnoj Gori, kao i u većini evropskih zemalja, kreće se od sedam do deset odsto, što znači da se svaka deseta beba u Crnoj Gori rodi prijevremeno.
„U prethodnom periodu stopa je bila od 4,5 odsto do šest odsto, što nedvosmisleno ukazuje na porast incidence preterminskih porođaja“, dodala je Banjac.
Ona je kazala da Centar za neonatologiju zbrinjava svu ugroženu preterminsku novorođenčad Crne Gore, što čini 60 odsto od ukupnog broja preterminske novorođenčadi.
„Isto tako, preterminska novorođenčad čine čine 60 odsto naše hospitalizovane novorođenčadi“, rekla je Banjac.
Na pitanje da li Centar raspolaže savremenom medicinskom opremom koja je neophodna za uspešno zbrinjavanje i liječenje preterminske novorođenčadi, ona je odgovorila potvrdno.
„Respiratori koje mi imamo su najsavremeniji Dräger-ovi aparati, koji se koriste i u neonatalnim centrima u Njemačkoj i drugim zemljama centralne Evrope. Ne postoji značajno zastarjela oprema, ali bi dodatni kapaciteti (više inkubatora i respiratora) bili korisni“, navela je Banjac.
Na pitanje da li zaposleni u Centru za neonatologiji redovno prolaze stručne obuke i edukacije koje se odnose na njegu prijevremeno rođenih beba, ona je odgovorila da se svake godine usvaja plan kratkoročnih i dugoročnih edukacija za ljekare i sestre.
Ljekari, kako je kazala Banjac, redovno učestvuju na svjetskim i evropskim kongresima.
Ona je dodala da su skoro svi ljekari Centra prošli jednogodišnje subspecijalističke studije iz neonatologije.
Za medicinske sestre se, kako je kazala Banjac, organizuju boravci u referentnim centrima ili edukacije sa ekspertima.
Odgovarajući na pitanje šta bi bio najveći iskorak koji bi država trebalo da napravi kako bi unaprijedila brigu o prijevremeno rođenim bebama, ona je rekla da je Crnoj Gori potreban veći Centar za neonatologiju, odnosno Institut za neonatologiju sa savremenom opremom, koji bi primao i liječio svu ugroženu preterminsku i terminsku novorođenčad.
„U okviru ovog Centra trebalo bi da funkcioniše Banka humanog mlijeka, koja bi omogućila da se i najteži neonatološki pacijenti u Intenzivnoj njezi hrane majčinim ili donorskim mlijekom“, istakla je Banjac.
Upitana koji faktori najčešće dovode do prijevremenih porođaja, ona je kazala da je etiologija multifaktorijalna.
„Uzročni faktori se dijele na maternalne (bolesti majke, pušenje, stres), fetalne (urođene bolesti fetusa, nepravilna pozicija, višeplodna trudnoća), od strane porođajnih puteva i posteljice (insuficijencija grlića materice, odlubljivanje posteljice), infekcije“, navela je Banjac.
Govoreći o složenosti liječenja prijevremeno rođenih beba, Banjac je rekla da one zahtijevaju intenzivnu njegu i terapiju od samog rođenja, da su često potrebne reanimacije u porođajnoj sali, a da kasnije imaju dug i komplikovan klinički tok sa čestim pogoršanjima.
Kako je navela, najčešće komplikacije uključuju respiratornu insuficijenciju, sepse, nekrotizirajući enterokolitis i retinopatiju prematurusa.
„Liječenje zahtijeva adekvatan prostor, skupu opremu (respiratori, monitori, nCPAP-aparati, fototerapijske lampe, laminarne komore, infuzore, inhalatore, aspiratore) i visokoedukovan kadar“, istakla je Banjac.
Na pitanje koliko je važna rana intervencija, ona je odgovorila da je to ključno za pravilan razvoj visokorizične preterminske novorođenčadi, pa habilitacioni tretman započinju još u Centru.
Nakon otpusta, kako je kazala Banjac, nastavlja se sa različitim oblicima fizikalnog tretmana u domovima zdravlja, ili centrima koja se bave fizikalnom terapijom.
Ona je rekla da se za veliki broj preterminske novorođenčadi tretman dalje nastavlja u Institutu za fizikalnu terapiju u Igalu.
„Fond zdravstva Crne Gore pokriva troškove boravka u Institutu (tri ture u trajanju od 21 dana u prvoj godini, a zatim dvije godišnje), što nas stavlja ispred zemalja u okruženju“, navela je Banjac.

Banjac: Nedovoljno ljekara i medicinskih sestara u Centru za neonatologiju

New York Times je 30. decembra 1923. godine, na strani 8, objavio tekst autora Luiđija Kriskuola, počasnog generalnog konzula Kraljevine Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama. Riječ je o članku tadašnjeg nezvaničnog diplomatskog i političkog predstavnika crnogorske Vlade u egzilu u SAD-u, nakon zvaničnog prekida diplomatskih odnosa između Sjedinjenih Država i Crne Gore 1921. godine. Radi se o reagovanju velikog i iskrenog prijatelja Crne Gore i istrajnog borca za njena prava – komandira Luiđija Kriskuola, lidera Međunarodnog komiteta za nezavisnost Crne Gore sa sjedištem u Njujorku, nosioca viteškog Ordena knjaza Danila I Petrovića Njegoša za nezavisnost Crne Gore. Tekst Luiđija Kriskuola, u prevodu sa engleskog na crnogorski jezik, glasi: <h3>Aspiracije Crne Gore</h3> Luigi Criscuolo 30. decembar 1923. Uredniku The New York Timesa: – Ako postoje trenuci kada novine mogu iskoristiti svoje uredničko pravo i ne dozvoliti objavljivanje određenih priloga u svojim stupcima, onda je to pravo s punim razlogom moglo biti primijenjeno u vezi s pismom gospodina Marka Radičića-Kavaje, koje je objavljeno u prošlonedjeljnom izdanju Timesa. Neću se predugo zadržavati na suštini crnogorskog pitanja; ono je u boljim rukama nego što su moje. Ja sam ga ovdje samo ponovo pokrenuo u trenutku kada su evropski diplomati pokušavali da zaborave sramnu transakciju u čijem su sprovođenju i sami učestvovali. – Moji prilozi o crnogorskom pitanju objavljivani su u Timesu tokom posljednje tri godine, tako da nemam potrebu da dodatno objašnjavam svoje motive vašim čitaocima. Čak i ako se ne slažu s mojim idejama, uvjeren sam da vjeruju da su one iskrene i bez ikakvih skrivenih pobuda. A kakvi bi uopšte mogli biti motivi u borbi za jednu takvu stvar – za narod koji nema ništa drugo da ponudi osim zahvalnosti? – Što se tiče poređenja između mojih tvrdnji, budući da nijesam Crnogorac, i tvrdnji vašeg dopisnika, koji tvrdi da jeste, kakve to veze ima sa samim pitanjem? Sama činjenica da je gospodin Radičić-Kavaja možda rođen u Crnoj Gori ne daje mu nikakvo pravo da govori u ime Crnogoraca. To pravo pripada ljudima poput gospodina Plamenca, koji su u prošlosti obavljali najviše državne funkcije u Crnoj Gori, ili njihovim bliskim saradnicima. – Gospodin Radičić-Kavaja iznosi novu tvrdnju da je Crna Gora uključena u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca pod vlašću unuka njenog pokojnog vladara, kralja Nikole. On ne pominje da je taj unuk kralj Aleksandar od Srbije, ostavljajući, možda namjerno, utisak da govori o princu Mihailu od Crne Gore, koji je takođe unuk pokojnog kralja Nikole. On takođe tvrdi da je od tog vremena Crna Gora išla ukorak s ostalim pokrajinama Jugoslavije. Ali ako su uslovi u Crnoj Gori zaista tako dobri, zašto se onda svijetu ne bi dokazalo da su zahtjevi autonomaša neosnovani, da su Crnogorci zadovoljni i da se sprovede legalan plebiscit koji bi jednom zauvijek riješio to pitanje? – Na taj način bi srbofili mogli uvjeriti svijet da ljudi poput lorda Sidenama, lorda Gladstona, dr Aleksandra Devajna, generala F. E. Bernama, Artura Hendersona, Alberta Tomasa, Vitnija Vorena, senatora Koplejnda i drugih, koji se bore za crnogorsku stvar, zapravo uzalud troše svoje vrijeme na bezvrijedan cilj, navodno pod uticajem skupine – bandita – iz Crne Gore. – Međutim, činjenice pokazuju da stanje u Crnoj Gori nije dobro i da su, od primirja naovamo, Srbi u Crnoj Gori sproveli pravi režim terora i ugnjetavanja – paljenje kuća, ubijanje i mučenje stanovništva, kao i silovanja žena. Kao izvor navodim nepristrasnog autoriteta poput generala F. E. Bernama iz Kanade, koji je proveo gotovo deset godina na Balkanu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106130144_d7a6ad336b62642ab93f5c324d57978469bcba5925a4525792a2a14ac2f3e4d3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106130144_d7a6ad336b62642ab93f5c324d57978469bcba5925a4525792a2a14ac2f3e4d3" data-rendition-name="original" width="241" height="302" loading="lazy" alt="plamenac"> <figcaption>Crnogorski ministar predsjednik Vlade Jovan S. Plamenac</figcaption> </figure>  – Gospodin Radičić-Kavaja iznosi i tvrdnje o Crnogorcima koji su se vratili u svoju domovinu da bi uživali u velikodušnoj vlasti Jugoslavije. To nije tačno. Veliki broj Crnogoraca napustio je Sjedinjene Američke Države i druge zemlje kako bi učestvovao u Balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu. Značajan dio njih poginuo je boreći se u odbrani svog izdajničkog saveznika, Srbije, a hiljade tih ljudi i danas se nalaze u crnogorskim planinama, nastavljajući borbu protiv Srbije. – Što se tiče pitanja ko finansira moj rad ovdje – smiješno je pomisliti koliki su strah moji navodni kontakti na Vol Stritu unijeli u redove srbofila. Oni sanjaju o nekom tajanstvenom fondu, o bezdanom trezoru zlata koji me snabdijeva nebrojenim milionima kako bih širio ovu – podmuklu – propagandu o Crnoj Gori među lakovjernim Amerikancima. Problem je u tome što neki ljudi nikada ne rade ništa bez lične koristi. – Idealizam je u Evropi toliko mrtav da je ljudima odatle neshvatljivo kako bi razumna osoba mogla pomoći onome ko je na koljenima, a da zauzvrat ne dobije neku materijalnu korist. Vudro Vilson je bio pogrešno shvaćen jer se zalagao za određene ideale, iako je, naravno, pravio i greške. – Idealizam je, razumije se, stran većini balkanskih naroda, koji su vjekovima bili prodavani i mučeni – najprije od Turaka, a potom od Austrijanaca. Stoga mogu lako razumjeti zašto gospodin Radičić-Kavaja ne može da se uzdigne do nivoa idealizma, koji jedino američko okruženje i američko obrazovanje mogu da stvore. – Ali da se vratim pitanju finansiranja. Reći ću ko me ne finansira, a to će biti sasvim dovoljno. Sigurno me ne finansira italijanska vlada, koja je zatražila od gospodina Plamenca da napusti Italiju, jer su on i njegovi saradnici ugrožavali dobre odnose između Italije i Jugoslavije. – Moj rad ne finansira ni Jovan S. Plamenac, koji je od nekadašnjeg milionera i povjerenika kraljevskih kuća danas sveden na život u veoma skromnim uslovima na zapadnoj strani Njujorka, ulažući sav svoj napor da nastavi posao započet ovdje prije tri ili više godina. – Takođe me sigurno ne finansiraju ni moji italijansko-američki prijatelji, koji se plaše da bi mogli doći u nemilost italijanske vlade i ostati bez odlikovanja. Neki od njih polako umiru od bijesa pri samoj pomisli da bi Crna Gora mogla postati slobodna bez njihove pomoći. – C’est à rire! – Smiješno je!

Tag: barometar-26