Premijer Milojko Spajić je, komentarišući sporazum sa partijama opozicije, kazao da je najbitnije da se cijela država objedinila oko Barometra 26.
- Oni su verbalno pristali da pristupe Barometru 26. Oni imaju neku formalaciju i objašnjenje koje treba da "prodaju" simpatizerima. Nama je najbitnije da se cijela država objedinila oko platforme Barometar 26.
Premijer je rekao da je ovo demokratska zemlja i da o svim inicijativama treba voditi dijalog.
- Nikada nikome nećemo zabraniti da govori ono što misli. Čuli smo juče od predstavnika albanskih stranaka da će imati inicijatvu prema Skupštini o lošem tretmanu etničkih albanaca u Ulcinju. Nemamo ništa protiv toga - naveo je Spajić.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić o sporazumu sa opozicijom: Najbitnije da se država objedinila oko Barometra 26

Počasni predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović ne dozvoljava svojoj partiji da prihvati "Barometar 26", kojim je definisano da se umjesto polarizujućih tema, fokus svih političkih aktera usmjeri na evropske integracije, ocijenio je generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović.
Pejović je kazao da dokument koji je usvojen na Vladi Crne Gore prije par mjeseci, a koji su podržali svi konstituenti većine definiše da se sporne, identitetske teme rješavaju širim konsenzusom.
- Tek nakon par mjeseci DPS i opozicija predlažu ono što je "Barometar 26" već ranije definisao, pa je potpuno besmislena teza da je PES nečiji politički talac, jer navodno ne prihvata ponuđeni sporazum opozicije. Ukoliko cijela opozicija nije talac počasnog predsjednika DPS-a, koji se u zadnje vrijeme ne ustručava da javno kritikuje i Stejt department, onda će parlamentarne opozicione partije koje se programski zalažu za evropske integracije prihvatiti dokument "Barometar 26" i vratiti se svojim redovnim radnim obavezama u Skupštini Crne Gore - zaključio je Pejović.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Pejović: Đukanović ne dozvoljava DPS-u da prihvati "Barometar 26"

U odnosu na to kako će se pojedini odrediti prema pratformi Barometar 26 biće jasnije prave i iskrene namjere. Ali to će značiti i da znamo na čemu smo i sa kojim snagama idemo naprijed, kazao je premijer Milojko Spajić koji je, povodom zatvaranja tri pregovaračla poglavlja sa Evropskom unijom u okviru mađarskog predsjedavanja, sa ambasadorom Mađarske Jožefom Neđešijem pripredio u Vili “Gorica” prijem za diplomatski kor, članove Vlade i Parlamenta.&nbsp; Spajić je zahvalio Mađarskoj na podršci našoj zemlji na planu evropske integracije i ukazao na rezultate koje je Crna Gora ostavarila u prethodnoj godini.&nbsp; - Uvjeren sam da je godina koju ubrzo ostavljamo za nama esencijalno važna za misiju evropeizma i stvaranje snažnije kohezije integracijom Zapadnog Balkana u zajednicu kojoj ovaj prostor prirodno i geografski pripada - istakao je on. Na toj liniji premijer je čestitao i zemljama regiona koje su takođe ostvarile važne rezultate u prethodnoj godini i kazao da danas na Zapadnom Balkanu opet duvaju vjetrovi eurooptimizma.&nbsp; Premijer je ukazao i na to da članstvo u EU nije samo zadatak Vlade već cjelokupnog društva, te podsjetio na platformu „Barometar 26“ koja, kako je rekao, ima za cilj da okupi sve društvene aktere koji mogu dati doprinos ovom cilju.&nbsp; - U odnosu na to kako će se pojedini odrediti prema istoj biće jasnije prave i iskrene namjere. Ali to će značiti i da znamo na čemu smo i sa kojim snagama idemo naprijed. Jer je naprijed naš jedini put - poručio je Spajić. Neđeši je rekao da je Mađarska posvećena i jednoglasno podržava napore Crne Gore za pristupanje EU od samog početka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241220101252_1e1bfe8caa0b27e8d90cb2fa2a556a148120c60f655afec89df5e1182ceabc86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241220101252_1e1bfe8caa0b27e8d90cb2fa2a556a148120c60f655afec89df5e1182ceabc86" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Prijem u Vili Gorica"> <figcaption>Prijem u Vili Gorica(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Naša država je i tokom šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU, koje se privodi kraju, pružila svu političku i stručnu pomoć Crnoj Gori kako bi što više napredovala u procesu evropskih integracija. Kako se približava kraj mađarskog predsjedavanja EU, sa velikim zadovoljstvom možemo konstatovati da je Crna Gora, ostvarujući naše nade i ciljeve, učinila važne korake ka priključenju EU - istakao je ambasador Mađarske. On je kazao da Mađarska iskreno vjeruje da bi pristupanjem zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, koja je na čelu procesa proširenja, EU samo pobijedila, promovisala stabilnost i konkurentnost kontinenta. Na događaju je govorio i ambasador Evorpske unije u Podgorici, Johan Satler koji je čestitao Crnoj Gori na brojnim uspjesima ove godine, uključujući pozitivan IBAR, usvajanje Reformske agende, pristupanje SEPA-i i zatvaranje tri pregovaračka poglavlja. - Nema sumnje da je 2024. bila veoma uspješna godina — ‘berićetna godina’, kako kažemo na Balkanu. Vidjeli smo šta Crna Gora može postići svaki put kada njeni političari odluče da ostave po strani razlike i zajednički podrže evropske reforme. U budućnosti, možda ćemo ovu godinu pamtiti kao prekretnicu koja je označila početak završne faze pregovora, ali samo ako crnogorska politička elita ostane potpuno posvećena evropskoj agendi, izbjegavajući jednostrane odluke, bojkote ili davanje prioriteta podjelama - rekao je Satler.

Spajić: Odnos prema Barometru 26 otkriće prave namjere, znaćemo na čemu smo

Svaka koalicija sa antievropskim snagama predvođenim Demokratskom partijom socijalista bila bi nož u leđa Briselu, poručuje predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
On je to istakao nakon što su DPS i SD odbile da se odazovu na sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem povodom Barometra 26, prenosi Portal Analitika.
- DPS i njegovi sateliti još jednom su pokazali da su glavni kočničari na našem putu ka EU. Svaka koalicija sa antievropskim snagama predvođenim DPS-om bila bi nož u leđa Briselu - dodao je Knežević.
Evropska unija, kaže on, nema alternativu i ne smije biti dozvoljeno koaliranje sa tim partijama.
- Da je Demokratski front ranije bio u prilici da vrši vlast, Crna Gora bi odavno bila članica EU. A božja je pravda što će DF uvesti Crnu Goru u porodicu evropskih naroda - zaključuje Knežević.

Knežević: Svaka koalicija sa DPS-om bila bi nož u leđa Briselu

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović obavijestio je premijera Milojka Spajića da SD neće prisustvovati sastanku povodom platforme „Barometar 26“, ocjenjujući da dokument izostavlja suštinske odgovore na evropske izazove, ali i služi kao sredstvo za politički obračun unutar aktuelne parlamentarne većine.
- Nakon pažljive analize sadržaja dokumenta, obavještavamo Vas da se istom nećemo odazvati, jer smatramo da Platforma ne ispunjava osnovne kriterijume koji bi je kvalifikovali kao dovoljno kvalitetan okvir za okupljanje svih političkih i društvenih struktura oko evropskog puta Crne Gore - naveo je Šehović.
Kako je naveo u odgovoru, stiče se utisak da dokument, umjesto da ponudi konkretna i mjerljiva rješenja za značajne izazove s kojima se Crna Gora suočava na evropskom putu, sadrži niz opštih fraza i uopštenih ocjena koje ne adresiraju ključne prepreke u procesu evropskih integracija.
- Takav pristup ne doprinosi građenju stvarnog političkog konsenzusa, već se može posmatrati kao politički gest koji nema stvarnu ambiciju da riješi naše suštinske evropske izazove, već bi se prije reklo da služi političkom obračunu unutar same parlamentarne većine. Unutar koje, inače, takođe ne postoji saglasnost u vezi ovog dokumenta - istakao je Šehović.
On je jasno poručio da političkog krivca za izazove u evropskim integracijama ne treba tražiti u parlamentarnoj opoziciji, već u aktuelnoj vladajućoj strukturi, odnosno posebno u dijelu parlamentarne većine, za koju i sam premijer snosi ne samo funkcionalnu, nego i političku odgovornost.&nbsp;
- Taj dio vlasti, uprkos deklarativnoj posvećenosti evropskom putu, svojim djelovanjem i narativom, uporno demonstrira antievropski i antizapadni karakter, narušava odnose s pojedinim državama članicama Evropske unije i drugim susjednim, tradicionalno prijateljskim zemljama, negira antifašističku tradiciju i otvoreno glorifikuje ratne zločince, te gotovo svakodnevno otvara pitanja koja doprinose novim identitetskim podjelama i širenju međunacionalne i međuvjerske mržnje, što nas udaljava od osnovnih vrijednosti Evropske unije i ugrožava mukotrpno stvaran građanski karakter države i društva. Decenijama su te snage pokazivale jasnu antizapadnu orijentaciju, što se ni danas nije promijenilo, uprkos sitnim, tj. politički jeftinim retoričkim prilagođavanjima - obrazložio je Šehović.
On je istakao uvjerenje da jedino istinska i kredibilna proevropska većina može ubrzati i privesti kraju proces evropskih integracija, te dodao da trenutna politička struktura nema taj kapacitet, niti povjerenje da povede Crnu Goru ka Evropskoj uniji.
- Socijaldemokrate Crne Gore i naši partneri iz Evropskog saveza bili su utemeljivači evropskih vrijednosti u Crnoj Gori još u devedesetim godinama, kada je ideja evropske budućnosti naše države bila neprihvatljiva svim drugim političkim akterima. Upravo zahvaljujući našoj viziji i istrajnosti, evropska agenda je postala sastavni dio državne politike. Ova istorijska odgovornost obavezuje nas da svakom pitanju koje se odnosi na evropski put naše države pristupimo krajnje ozbiljno i odgovorno - napisao je Šehović u odgovoru.
Šehović je naveo da je ova odluka predstavlja svjesno odbijanje inicijativa koje, kako je kazao, nemaju realnu snagu da doprinesu evropskom napretku Crne Gore.
- Naša odluka da ne učestvujemo u ovom procesu rezultat je dosljednosti u odbrani evropskih vrijednosti i svjesnog odbijanja da podržimo inicijative koje, po nama, nemaju realnu snagu da doprinesu evropskom napretku Crne Gore - zaključio je Šehović u zvaničnom odgovoru Spajiću.

Šehović odbio Spajićev poziv: „Barometar 26“ služi za obračun unutar vlasti, čiji dio ima antievropski i antizapadni karakter

Demokratska partija socijalista (DPS) je samo retorički proevropska stranka, dok djelima nastavlja da bude protivnik evropskih integracijanije, kazali su iz Pokreta Evropa sad (PES) nakon što je ta partija saopštila da njihovi predstavnici neće prisustvovati konsultacijama premijera i lidera PES-a Milojka Spajića povodom platforme Barometar 26.
U DPS-u su pojasnili da smatraju da je dio parlamentarne većine suštinski suprotstavljen EU vrijednostima i da sa pozicija vlasti aktivno radi protiv članstva Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-nece-na-sastanak-sa-spajicem-povodom-barometra-26&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz PES-a su u reagovanju ocijenili da je već prošle godine postalo jasno da je DPS samo retorički proevropska partija. 
 
- Dok djelima nastavlja da bude protivnik evropskih integracija - kazali su iz PES-a. 
 
Dodali su da poslanici DPS nijesu glasali za sudiju Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca, kao ni za dva od tri člana Sudskog savjeta, što je bio preduslov za deblokadu istovremeno pravosuđa i evropskih integracija. 
 
- DPS nije glasao za deblokadu evropskih integracija, zato i ne čudi što ne podržava "Barometar 26" i ulazak Crne Gore u EU do 2028 - navodi se u reagovanju PES-a. 
 
To je, kako cijene u PES-u, samo potvrda da DPS-u ekonomski i benefiti u oblasti vladavine prava punopravnim članstvom u EU nijesu prioritet. 
 
- Zato je Crnoj Gori trebalo 12 godina da zatvori svega tri pregovaračka poglavlja, a ova Vlada će za dvije godine da zatvori sva preostala - zaključili su u PES-u.

PES: DPS nastavlja da bude protivnik evropskih integracija

Vjerski poglavari određuju što je ustavno i daju političku podršku za izbore - sekularizam na djelu, naveo je na mreži X predsjednik SDP i
jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.

Prema njegovim riječima, uzalud Barometar, razni dokumenti i prazne priče kada nam ovakve stvari oblikuju društveni ambijent.

- Kada toksična paradigma prevlada u društvu kratak je put i do promjene politike - poručio je Vujović.

Vujović: Vjerski poglavari određuju što je ustavno i daju političku podršku za izbore - sekularizam na djelu

Jasno je svima da je usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu napravljena greška, to smo rekli i u Albanskom forumu, ali i na nivou resora. Ipak, nadam se da ćemo zatvoriti četiri poglavlja u pregovorima sa EU, a da će Hrvatska biti na našoj strani, kao što je to i do sada bila - poručio je ministar javne uprave i funkcioner Albanskog foruma Maraš Dukaj.
On se, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M, osvrnuo i na razrješenje Jasne Dokić sa funkcije potpredsjednice Opštine Budva To, kaže Dukaj, nije novina - odnosno nije situacija koja traje od juče.
- Prema svakoj opštini imamo isti tretman, ovakve situacije u Budvi nijesu usamljene, imali smo prinudne uprave i u drugim opštinama poput Tivta. Očekujem da prvo završimo reformu Zakona o javnoj upravi, pa se nadam da će to uskoro doći na dnevni red u plenumu - pojašnjava sagovornik Antene M.
Naredne sedmice će Ministarstvo javne uprave imati jasniju sliku o situaciji o Budvi, kako zaključuje Dukaj.
Odgovarajući na pitanje o zahtjevu predsjednika opštine Pljevlja Darija Vranešada vjerski praznik Sveta Petka bude Dan Pljevalja, Dukaj ističe da MJU ne može o tom zahtjevu odlučivati s obzirom na to da dokumentacija nije potpuna.
- Ponašanje Vraneša ne doprinosi miru u društvu, a njegovo ponašanje nije usamljeno. Pozivam sve aktere u društvu, poput Vraneša, da ne pljuju po svojoj državi - naveo je Dukaj.
<h2>SUKOB ZBCG I ALBANSKOG FORUMA</h2>
Oni koji vuku paralele između onih poput Darija Vraneša i onih koji su prethodne sedmice obilježavali Dan albanske zastave, kaže Dukaj, treba da znaju da je to nacionalni simbol Alabanaca i da je to zastava koju je Crna Gora svim zakonima priznala.&nbsp;
- Nađite mi jednog političara iz Albanije i sa Kosova koji se zalažu za Veliku Albaniju. Sa druge strane, iz Srbije nam direktno dolaze takve ideje. Nama uopšte nije bilo lako da kao jedina manjina budemo dio 44. Vlade. Dokazali smo da nemamo tutora, a da imamo principe i da teme koje nas dijele ne budu na dnevnom redu u ovom periodu - istakao je Dukaj.
Ukazuje da trenutnu situaciju ne bi nazvao sukobom već polemikom između ZBCG i AF.&nbsp;
- Kad te neko jednom prevari, onda u redu. Kad te neko drugi put prevari, onda smo mi krivi. Zato mi nećemo potpisati "Barometar 26", a sve što piše u tom dokumentu, piše i u sporazumu o formiranju Vlade. Mi ćemo ostati u Vladi sve dok ta Vlada ne prekrši neki od principa za koji se zalažemo - naveo je on.
Premijer Milojko Spajić i PES, ukazuje Dukaj, sve više bi trebalo da shvataju ko su pravi prijatelji i istinski partneri.
- Prvi put smo pružili iskreno ruku i dali riječ, ali smo bili prevareni, ako pogledamo stavove Andrije Mandića. Ja sam rekao više puta da djelima svako treba svoja obećanja da dokaže. Nadam se da će Andrija Mandić i grupacija oko njega staviti po strani teme koje nas dijele i zaustavljaju evropski put. Značajan dio te grupacije nije iskren na ovom putu napretka, mnogi od njih prekršili su sporazum koji smo potpisali, ali se nadam da će im interes Crne Gore biti iznad toga - odgovara Dukaj.&nbsp;
Izjava ministra odbrane Dragana Krapovića o hapšenju dvojice pripadnika Vojske Crne Gore na Kosovu, kaže Dukaj, nije mu logična jer tvrdi da je Krapović trebalo da zna i da bude obaviješten o hapšenju.
Podsjetimo, Krapović je na konferenciji za medije kazao da je tu informaciju saznao iz medija.
Atmosfera u Vladi je, tvrdi Dukaj, nepromijenjena, bez obzira na sukob na relaciji pripadnika nekadašnjeg DF-a i AF-a.
- Nikada nijesmo imali ličnih sukoba na toj relaciji, iako postoje neslaganja u identitetskom smislu. Jednom kada uđemo u EU možemo otvoriti sva pitanja identitetske prirode, ali, sada treba da rješavamo suštinske stvari. Sve dok je tako, mi smo dio Vlade - kaže Dukaj.
Nerealne su stvari koje se koriste za dnevnopolitičke priče i sastavljanje političkog pamfleta Andrije Mandića, kaže Dukaj, ali na duge staze, vjeruje, 90 odsto takvih zahtjeva neće biti na dnevnom redu većine koja trenutno sjedi u skupštinskim klupama.
Najavu da će 19. decembra uslijediti okupljanje Srba u Tuzima kod Skenderbegovog spomenika, ministar javne uprave vidi kao provokaciju i buđenje nepotrebnih sukoba.
- Dobrodošli su svi da obiđu spomenik Skenderbega, ali bez bilo kakvih prisvajanja i provokacija. Zato, treba da se okupljamo, ne samo kod ovog spomenika, nego kod apsolutno svakog i da slavimo slogu, zajedništvo i da koristimo svaki dan koji imamo, jer život je kratak - zaključuje Dukaj.

Dukaj: Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu je bila greška, nećemo potpisati „Barometar 26“

Ponekad nam se učini, makar meni se učini, da ovaj Milatović nešto kao odskače, ili je nešto uradio, i ima tu ponešto. Ali, vi ne možete znati, to je politika i nikad ne možete znati da li on zna da mu nema povratka, i kad bi se vratio tamo njima bio bi niko i ništa, u partiji, a ne usuđuje se da napravi taj pravi korak, a pravi korak bi bio da napravi vlast sa opozicijom i sa suverenističkim snagama. To bi bio pravi potez, hrabar - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivši poslanik LSCG u Skupštini Crne Gore i politički analitičar Ranko Đonović.
Vojnici uhapšeni na Kosovu, kaže Đonović, sa oznakom na tablicama ,, Kosovo je Srbija” su zaneseni ideologijom, smatra on, a izjava ministra odbrane Dragana Krapovića je skandalozna je i gora od onoga, kako kaže, što su vojnici uradili.
- Dovoljan je razlog zbog te izjave da bude smijenjen, a i zbog toga što su momci koji pripadaju Vojsci bili đe su bili, sa parolom kojom su bili, pa da li su oni pošli da se sprijateljimo mi sa Kosovom, da li su pošli da naprave neki most za neku bolju saradnju, bilo da su Srbi ili Crnogorci, ili su pošli da provociraju, šta su mislili da tako šetaju i da ih neće uhvatiti kosovska policija?! Nijesu problem dva vojnika, problem je upravo ministar Krapović, njegova ideologija, za koju znamo kakva je bila i prije nego što se dokopao vlasti. E sad, da bi držao vlast njih nema dovoljno, zato im je trebao jedno vrijeme Dritan, mjesto Dritana su dobili sad ove manjine da ih održavaju kratko na vlast, njima je veliko mjesec, dva, da ne kažem godina mandata njima je veliko - naveo je on.
Do kad ćemo mi izdržati je, kaže, veliko pitanje. Dodao je da misli da Crnu Goru čekaju vrlo loši dani.
- Kao što sam to rekao sto puta otkad su ovi došli, ne zato što ne bih volio da je dobro, ne zato, bože sačuvaj, nego zato što ja nikakvo dobro ne vidim u programu i djelovanju ove vlasti, i ove većine. To je kao da ste stavili rogove u vreću pa svaki rog viri na neku stranu, probio je, ona vreća bi bila nešto što ih ne može okupiti. Njih Crna Gora ne interesuje, ni Spajića, ni Milatovića. Čuš vratili se sa 15.000 ili 20.000 eura plate, taj vrli ,,patriota” ne napisavši i ne rekavši ni jednu riječ prije je došao da pomogne Crnoj Gori. On je došao da je sahrani, da je sahrani na lijepi način, kao što je u onoj prvoj poziciji bio Dritan Abazović, koji nas jednim potpisom oslobodio naše kulturne baštine, kao što su Demokrate, kao što je Aleksa Bečić. Ko su ti momci? Ko su? Šta su uradili dobro za Crnu Goru? Ništa, a lošega puno. Doći će dan za naplatu, ja sam siguran da je Crna Gora suviše jaka da bi je mogli takvi šarlatani poništiti, ali treba to iščekati - poručio je Đonović.
Barometar 26 je dokument kojim premijer Spajić teži zadržati vlast, kaže Đonović, i to ne znači ništa, ali se postavlja pitanje, ističe on, do kada će građani Crne Gore takovo što tolerišu, i, kako kaže, izlazeći na izbore da daju podršku takvim prevarantskim strankama.
- Uopšte se ne ustručavam da ih nazovem prevarantskim strankama, koje će Crnu Goru o jadu zabaviti, i već jesu. Kad oni to kažu, i kad se taj Barometar spominje, ja bih im odgovorio ,,bolje im bog pomogao” jer to sve nije tačno, četiri godine to gledamo. Što nijesu reagovali na bilo što što se dešava, samo ono što treba. Oni znaju da njima nema opstanka na vlasti ako se odreknu Mandića i ove tamo bratije koja se skupila, nema toga što ne bi oni napravili. Ponekad nam se učini, makar meni se učini, da ovaj Milatović nešto kao odskače, ili je nešto uradio, i ima tu ponešto. Ali, vi ne možete znati, to je politika i nikad ne možete znati da li on zna da mu nema povratka, i kad bi se vratio tamo njima bio bi niko i ništa, u partiji, a ne usuđuje se da napravi taj pravi korak, a pravi korak bi bio da napravi vlast sa opozicijom i sa suverenističkim snagama. To bi bio pravi potez, hrabar - zaključio je Đonović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5Po9sztTsWw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đonović: Siguran sam da je Crna Gora suviše jaka da bi je ovakvi šarlatani poništili

Predstavnici Demokratske partije socijalista neće prisustvovati konsultacijama premijera Milojka Spajića sa funkcionerima političkih partija povodom tzv. ,,Barometra 26”, saopšteno je iz te stranke.
Kako su rekli u DPS-u, razlog ovakve odluke leži u činjenici što dio parlamentarne većinu čine subjekti koji ne samo što su suštinski suprotstavljeni EU vrijednostima već, sa pozicija vlasti, aktivno rade protiv članstva Crne Gore u Evropsku uniju što je strateški državni cilj koji je upravo naša partija utemeljila u decenijama za nama.
- Dodatno, smatramo da navedena platforma nema za cilj istinski konsenzus oko ključnog preostalog spoljno-političkog prioriteta, već predstavlja pokušaj stabilizacije delegitimisane Vlade Milojka Spajića kao i još jedan manevar kojim bi se Andrija Mandić predstavio kao evropski činilac na političkoj sceni Crne Gore - ističe se u saopštenju DPS-a.
O ispravnosti ovakvog stava govori, kako napominju, i činjenica da ni djelovi parlamentarne većine, i njihov lider koji je ujedno i potpredsjednik Vlade, ne žele da učestvuju u platformi koju je ponudio premijer Spajić.&nbsp;
- Želimo još jednom da poručimo, da će Demokratska partija socijalista podržati sva zakonska rješenja u Skupštini Crne Gore koja se tiču evropske agende, što smo i nebrojeno puta potvrdili u praksi - poručeno je iz DPS-a.

DPS neće na sastanak sa Spajićem povodom ,,Barometra 26”

Vuk Dabović osvojio je zlatnu, a Danilo Marković bronzanu medalju na međunarodnom bokserskom turniru za omladince "Ljah Nimani" u Prištini.
Dabović je u finalnom meču kategorije do 70 kilograma savladao Riona Bajramija iz Sjeverne Makedonije prekidom u prvoj rundi.
Njegov klupski drug iz podgoričkog kluba Power boxing Danilo Marković zaustavljen u polufinalu kategorije do 65 kilograma u duelu sa Hrvatom Matejom Mortonom.
Uz zlatnu medalju, Dabović je dobio pehar za najborbeniji par turnira u glavnom gradu Kosova.
Sa Dabovićem i Markovićem u Prištini putovao je trener iz BK Power boxing Milorad Purić.
- Turnir u Prištini bio je izuzetno značajan, posebno za razvoj naših omladinaca. Bila je to idealna prilika da osjete atmosferu jakih međunarodnih mečeva, testiraju ono što treniramo i uče kako se nositi sa pritiskom. Ponosan sam na to kako su reagovali i kako su se predstavili bokserskoj javnosti u regionu a i šire - rekao je trener Purić.
Memorijalni turnir, koji je održan u znak sjećanja na legendarnog trenera reprezentacije Jugoslavije, okupio je u Palati omladine i sporta takmičare iz Albanije, Bugarske, Poljske, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Ukrajine, domaćina Kosova i Crne Gore.

Crnogorskim bokserima zlato i bronza u Prištini

Kik-boks reprezentacija Crne Gore nastup na Svjetskom kupu u Antaliji završila je sa osam medalja – četiri zlatne i po dvije srebrne i bronzane.
Senior Nemanja Čađenović, koji je zbog povrede propustio početak sezone, treći put zaredom osvojio je prestižno takmičenje u Turskoj.
Čađenović je u finalu discipline lou kik (do 71) ubjedljivo je slavio protiv domaćeg borca Enesa Kojunčua 3:0.
U polufinalu je savladao Elnura Mustafajeva iz Azerbejdžana i Furlana Ziju iz Turske.
Najsjajnijim odličjem okitio se i najbolji crnogorski junior Viktor Dukić, koji je u finalu (lou kik, preko 91) nokautom u prvoj rundi pobijedio Alija Kaju iz Turske.
Do zlata su stigli i juniori Isah Tarhaniš i Slađana Božović.
Tarhaniš (lou kik, do 57) pobijedio je Azerbejdžanca Umida Najaflija i bez borbe Murada Mamadova, dok je u finalu bio bolji od Merta Bozkurta iz Turske.
Božović (lou kik, do 56) je bez borbe prošla u finale, gdje je savladala domaću takmičarku Fatmu Erol.
Srebro su zavrijedili juniori Gzim Prelvukaj i Sultan Imeri.
Prelvukaj (lou kik, do 67) je u prvom meču za reprezentaciju pobijedio Erina Eskina iz Turske, da bi u okršaju za zlato izgubio od Elvina Fatalilija iz Azerbejdžana.
Imeriju se rival u polufinalu nije pojavio u ringu, dok je u finalu (lou kik, do 54) izgubio od Francuza Adama Dailija.
Bronzane medalje pripale su juniorima Jovanu Lipovini i Isahu Agoviću.
Lipovina (lou kik, do 63,5) je u prvom kolu savladao Buraka Dama iz Turske, dok je u polufinalu zaustavljen od drugog domaćeg borca Husejina Karagača.
Agović je bio slobodan na startu, ali je u polufinalu poražen od Emira Ačara iz Turske.
Selektor Goran Radonjić kazao je da je u Antaliji ostvaren zapažen rezultat, navodeći da je turnir bio dobra provjera crnogorske takmičare.
On je kazao da se poslije kraće pauze vratio Nemanja Čađenović koji je iz meča u meč bio bolji i pokazao dobru formu.
- U finalu je bio dominantan. Juniorski dio ekipe uglavnom je opravdao očekivanja. Ostaje žal što nijesmo imali više mečeva. Bilo je nekoliko otkazivanja protivnika, ali šta je tu je. Dukić je za kratko vrijeme koje je proveo u ringu prikazao takođe dobru formu. Zadovoljan sam borbenošću i željom koju su prikazali Božović i Tarhaniš - kazao je Radonjić.
On je istakao da je bilo i takmičara koji su podbacili, dok su neki imali priliku da debituju za reprezentaciju.
- Bile su to dobre provjere za ono što nas čeka u nastavku godine – za manje od mjesec učestvovaćemo na Svjetskom kupu u Budimpešti - rekao je Radonjić.
Svjetski kup u Antaliji okupio je više od 2.600 takmičara iz 41 države.

Crnogorskim kik-bokserima osam medalja

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je papu Lava XIV da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru.
Spajić je predvodio crnogorsku delegaciju na ceremoniji inauguracije pape Lava XIV, koja je održana na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.
Premijer je na društvenim mrežama objavio da je čestitao papi "u ime katolika i svih građana Crne Gore, uz želju da njegova služba donese mir i nadu cijelom svijetu".
Spajić je kazao da je pozvao Lava XIV da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru.
- Kao nastavak istorijskih veza koje je afirmisao papa Lav XIII još 1886. godine potpisivanjem konkordata sa knjazom Nikolom ispred Knjaževine Crne Gore, prvog takvog između Svete Stolice i jedne većinski pravoslavne države - naveo je Spajić.

Spajić: Pozvao sam papu Lava XIV da posjeti Crnu Goru

Tražimo maksimalnu kaznu za dva muškarca koja su sinoć provocirala okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, na način što su pokazivali tri prsta i fotografisali se, u suprotnom ćemo podnijeti privatnu tužbu - kazala je za Portal ETV Ivana Pajović koja je u ime građana Cetinja i nevladine organizacije Centar za građanska prava i građana podnijela krivičnu prijavu protiv njih.
Državljanin Srbije čiji identitet još nije poznat i Miloš Cicmil su tokom dvosatne blokade koju mjesecima organizuju rodbina i prijatelji dvadeset troje ubijenih u dva masakra koja su se na Cetinju dogodila izašli iz automobila u koloni. Tada je državljanin Srbije prišao okupljenim članovima jedne od porodica koje su izgubile svoje najdraže i podigao tri prsta, dok ga je Cicmil fotografisao.
Okupljeni građani su burno reagovali na ovu provokaciju, nakon čega je državljanin Srbije pobjegao i zaključao se u svoj automobil, dok je Cicmil ostao na ulici. Policija je ubrzo zatim uhapsila obojicu.&nbsp;
Njih dvojica su ranije danas privedeni u Sud za prekršaje u Podgorici na saslušanje, nakon čega su izjave dale i Pajović i Vesna Pejović, baba Marka i Mašana i majka Nataše Martinović koji se stradali u masakru na Medovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-krusevom-zdrijelu-prisli-i-pokazivali-tri-prsta-porodicama-zrtava-cetinjskih-masakara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pajović je za Portal ETV, nakon davanja izjave, kazala da će u zavisnosti od visine kazne odrediti se prema tome da li će podnijeti privatnu tužbu, odnosno to će zavisti od toga da li će biti zadovoljni presudom i da li će ona biti opomena za društvo.
Pred Sudom za prekršaje kazala je da je bila na protestu na Kruševom ždrijelu da pruži podršku sugrađanima, te da su građani svi krenuli da uhvate dva muškarca koji su se fotografisali sa tri podignuta prsta, ali je jedan od njih pobjegao. Jedan od njih je, prema njenim riječima, iz Srbije.
Sugrađani su, kako ističe, uspjeli da ga stignu, a ponosna je što je spriječena eskslacija.
- Izvinjenje ne prihvatamo. To njihovo pokajanje je jedino zbog visine kazne - rekla je Pajović.
Ističe da su ih sreli danas ispred zgrade Suda za prekršaje, te da im nijesu prišli da se izvine, da kažu da se desilo, ali da nijesu imali namjeru da provociraju.
Pajović dodaje da imaju sumnje da su ova dva muškarca poslata da provociraju.
Istakla je pred sudom da na društvenim mrežama postoji negativna kampanja za Cetinje i blokadu koja se organizuje zbog dva masovna ubistva koja su zadesila Prijestonicu.
- Nismo smjeli da dozvolimo da to završi na društvene mreže - navela je Pajović.
Morala je, kako dodaje, da naglasi da su Cetinje satanizovali govorom mržnje, da je Cetinje za svakog otvorilo vrata, te da može da diže koliko god hoće prsta.
- Bilo mu je jasno da ne može da ponizi nijednu Crnogorku, a kamoli Crnogorca - navela je Pajović.
Ovakvi primjeri, prema njenim riječima, ne mogu proći, te da će građani koji organizuju proteste na Kruševom ždrijelu ubrzo izaći u javnost sa saopštenjem da se ne dolazi da se provocira.
- Meni se nije izjašnjavao. Vesni Pejović je rekao da nije tačno da mu je bila u pozadini. Priznao je da je dizao tri prsta jer je Srbin. Veliko je Cetinje, a da ne dođe tu da provocira ljude koji su od velike muke na ulici. Sve i da nije znao - mogao je da pita zbog čega je zastoj - kazala je Pajović.
Dodaje da ga je Pejović upitala kad je pokazao tri prsta misli li na njeno troje ukopanih, na što je on odgovorio: "Živjela Srbija".
Ističe i da bi zbog samog povoda blokada bilo prirodno da postoji empatija, dodajući da ima više njih koji su osjećali sažaljenje za tragedije u drugim državama, jer to je, kako ističe, naše čojstvo - da pazimo druge od sebe.
J. B.&nbsp;

Pajović: Tražimo maksimalnu kaznu za dva muškarca koja su provocirala okupljene tokom blokade na Kruševom ždrijelu

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: barometar-26