Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ušli u sjedište Barske plovidbe u Baru, gdje su tražili na uvid dokumentaciju oko sporne odluke o prodaji stare zgrade kompaniji Roaming Montenegro.
Više izvora Vijesti navelo je da su službenici SPO u subotu od ranog jutra bili u Barskoj plovidbi, jer je SDT odmah reagovalo nakon što su se u medijima pojavile informacije o mogućem namještanju prodaje i nezakonitom isključivanju jednog od ponuđača.
Ministarstvo pomorstva krajem aprila tražilo je urgentnu prodaju imovine - stare poslovne zgrade, ali i poslovnog prostora u Beogradu, kako bi Barska plovidba, 21. jula ove godine, imala novac da plati ratu kredita Eksim banci i kako bi pomogla spasavanje brodova Crnogorske plovidbe.
Zbog toga je raspisan oglas za prodaju stare poslovne zgrade Barske plovidbe, u elitnom dijelu u centru Bara, a dvije ponude dostavljene su 27. juna ove godine.
Komisija je na otvaranju konstatovala da su obje ponude - kompanije Roaming Montenegro i Admiral holding, ispravne.
Kompanija Admiral holding je za oronulu zgradu, koja se ne koristi već četvrt vijeka, ponudila 1,95 miliona eura, dok je Roaming Montenegro ponudila 1,75 miliona. 
 
Prema oglasu Barske plovidbe, jedini kriterijum za izbor najboljeg ponuđača bila je visina ponude. 
 
Izvršni direktor, Boris Mihailović, je sredinom prošle sedmice saopštio da će tu nekretninu od 1,8 hiljada kvadrata prodati drugorangiranom ponuđaču na oglasu odnosno kompaniji Roaming Montenegro za 1,75 miliona eura, što je tek nešto malo više od početne cijene. 
 
To je za 200 hiljada eura manje od ponude koju je dostavila kompanija Admiral Holding. 
 
Mihailović je ponudu Admirala nakon višednevnog analiziranja, ali i konsultacija sa advokatskim timom, proglasio neispravnom, zbog navodno manjkave prateće dokumentacije.
On je u saopštenju potvrdio da je iz kompanije Admiral holding navodno dostavili neispravnu dokumentaciju, odnosno netačnu izjavu ovjerenu kod notara.
Oglašavanje Barske plovidbe i odluka o najboljem ponuđaču uslijedila je nakon što su se iz kompanije Admiral holding obratili javnosti i nagovijestili da se priprema scenario kako bi se nekretnina prodala Roaming Montenegru, navodeći da sumnjaju da se oglas namješta, te da u cijelom postupku “ima posla za tužilaštvo”.
- Kako je jedini uslov za izbor ponuđača viša cijena, čudi da je Komisiji i izvršnom direktoru potrebno toliko vremena da utvrde razliku između dva broja, osim ako nije u pitanju neka druga namjera na koju sumnjamo od trenutka kada je trebalo da se održi javno otvaranje ponuda i kada smo saznali ime konkurenta - navodi se u saopštenju kompanije Admiral holding.
Nakon toga Mihailović je potvrdio je da je 21. jula donijeta odluka da se stara poslovna zgrada proda kompaniji Roaming Montenegro, naglašavajući da je Admiral holding navodno nije dostavio ispravnu dokumentaciju, odnodno da su dostavili, kako je napisao, netačnu izjavu ovjerenu kod notara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sumnjiv tender za staru zgradu Barske plovidbe

Barska plovidba ove sedmice uplatila je 150 hiljada eura Crnogorskoj plovidbi, koje je kompanija iz Kotora iskoristila za uplatu polovine zaostale zarade pomorcima na svoja dva broda. Ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji koji je odobrilo Ministarstvo pomorstva, a prihvatile skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe, daje se nova šansa našim brodarskim kompanijama, koju moraju iskoristiti, smatra direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović.
Brodovi 21. maj i Kotor Crnogorske plovidbe kupljeni su 2012. a brodovi Bar i Budva, Barske plovidbe, 2014. Kao model poslovanja obje kompanije u većinskom državnom vlasništvu odabran je, najlakši, a najmanje profitabilni, vremenski najam plovila.
Crnogorskoj plovidbi država je više puta iz budžeta opredijelila novac za plaćanje rate kredita uzetog za nabavku dva prekookeanska broda. Kredit je otplaćen ove godine, a brodarska kompanija iz Kotora državi je ostala dužna ukupno 37 miliona eura. Slično je i sa brodarskom kompanijom iz Bara koja je, doduše revnosnije izmirivala kreditne obaveze, prema kineskoj EXIM banci, pa je državi do sada ostala dužna oko devet miliona eura. Ovo je rekapitulacija poslovanja naših brodara. Država želi da sačuva brodove koji viju crnogorsku zastavu - smatra direktor Braske plovidbe Boris Mihajlović. Poručuje za Radio Crne Gore da se šansa mora iskoristiti.
- Ne smatram da imamo preveliku argumentaciju, ni jedni ni drugi, da bi se bunili. Znači, ako neko može da nas ugasi, ima sve elemente. A on nas ne gasi nego nam daje novu šansu. Smatram da je to pozitivan iskorak - rekao je Mihajlović.
Sada se Barska plovidba koja je u znatno povoljnijoj finansijskoj situaciji, ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji, koji je predložilo Ministarstvo pomorsta, obavezala da firmi iz Kotora, kojoj je prijetio skori stečaj, do kraja ove godine uplati do milion eura.
- Mi smo već u ponedjeljak izmirili određenu prvu tranšu koja bi iznosila 150 hiljada eura i to smo prenijeli kolegama iz Crnogorske plovidbe. Oni su izmirili pola zaostale plate prema pomorcima. Računamo sa uplatom od novog unajmitelja koju očekujemo u ponedjeljak, da će se izmiriti ostatak što se tiče zaostale zarade i da ćemo u kontinuitetu tokom juna zajedničkim naporima iz neke dodatne naše uplate i redovne najamnine, da ćemo postići da 1. jula ne bude zaostatka u zaradama svim mornarima u Crnogorskoj plovidbi i da onda od 3. jula kako i kod naše Barske plovidbe tako i Crnogorske plovidbe, nemaju mornari zaostale zarade i izbjegnemo sve ove nemile situacije od prije nekoliko mjeseci koje su izazvale prijave ITF-u. Mislim da ćemo i do kraja avgusta svesti i obaveze prema svim ostalim dobavljačima na nulu - dodao je Mihajlović.
Nedavno su zaključeni novi povoljniji ugovori o najmu dva broda Crnogorske plovidbe. 21. maj zarađivaće dnevno 8750, a Kotor 8450 dolara. To je na mjesečnom nivou više za skoro 70 hiljada eura, od prihoda koji su do sada generisala ta dva plovila. Izazov je tehnička ispravnost oba broda, tvrdi Mihajlović. Najavljuje da će se inostrani inspektori u prvoj narednoj luci ukrcati na brodove Crnogorske plovidbe.
- Imamo određene informacije da neki rezervni djelovi nijesu najboljeg kvaliteta koji su stavljani u prethodnom periodu. Tako da to sve moramo da sagledamo i da bismo na osnovu toga donijeli odgovarajuće odluke i investirali dio novca da se ti brodovi dovedu u stanje kako ih zaslužuju obzirom da je to državna imovina i ogledalo države Crne Gore. Tako da nipošto više ne smijemo da dolazimo u situaciju da u svakoj drugoj luci ima neka vrsta problema - rekao je Mihajlović.
Mihajlović ističe i da će se analizirati svi aspekti poslovanja, od primjera radi nabavke goriva, rezervnih djelova; optimizovati troškovi, kako bi se u narednom periodu pokušala stabilizovati finansijska situacija u obje brodarske kompanije. Misli da bez podrobne analize, koja bi potvrdila isplativost investicije, nije realno očekivati da država bude garant za nabavku novih plovila, iako je optimalni radni vijek četiri crnogorska teretna broda orjentaciono još pet odnosno sedam godina.

Crnogorskoj plovidbi 150.000 eura: Pomorci dobijaju zaostale zarade

Skupštine akcionara Crnogorske i Barske plovidbe usvojile su danas Ugovor o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija kojim je planirano da Barska plovidba uzme od Crnogorske plovidbe iz Kotora u zakup dva broda, a da zauzvrat uplati avans od milion eura, što će kotorskoj kompaniji poslužiti da izmiri obaveze prema bankama i dobavljačima, te da uspostavi tekuću likvidnost, saznaje Portal ETV.
Na taj način, a kako je već ranije kazao ministar pomorstva Filip Radulović, Crnogorska plovidba se spašava od stečaja, niko od zaposlenih neće ostati bez posla, niti će izgubiti brodove vrijedne 30 miliona eura za koje je posljednja rata banci isplaćena u januaru.

Miraš Dušević

Usvojen Ugovor o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija

Ministar pomorstva Filip Radulović saopštio je da su našli privremeno rješenje za Crnogorsku plovidbu kojoj prijeti stečaj, te da će njihova dva broda Barska plovidba uzeti u zakup.
- Stanje u Crnogorskoj plovidbi je loše već duže vrijeme. Akutniji problem je dug prema banci od 400.000 eura - koji nijesu do današnjeg dana uspjeli da pokriju. Banka je spremna da izvrši prinudnu naplatu: što bi značilo blokadu računa, zarobljivanje dva broda u nekim lukama svijeta, što bi značilo i da plate neće biti isplaćene i da će doći do stečaja.. - naveo je on na pres konferenciji Vlade.
Bila bi, kaže Radulović, ogromna šteta da ta dva broda da pođu u stečaj.
- Mi ćemo da spasimo Crnogorsku plovidbu od stečaja. Sačuvali smo ta radna mjesta i sazvaćemo vanrednu Skupštinu u narednih tridesetak dana - rekao je Radulović.
Premijer Milojko Spajić je rekao da nakon spasavanja Instituta Simo Milošević nastavljajku da rješavaju dugogodišnje probleme.
- Crnogorska plovidba ovim potezom dobija novu šansu. Ministarstvo će se baviti budućnošću plovidbi. Do kraja godine sam ubijeđen da ćemo imati garanciju za njihovu budućnost - dodao je on.
Rekao je da je riječ o dvostranom ugovoru Crnogorske i Barske plovidbe.
Crnogorska bi, kako je rekao Radulović, uplatila Barskoj do milion eura.
<h2>Spajić o kritikama Milatovića: Meni je njega žao</h2>
Odgovarajući na pitanje o kritikama koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio na račun Sporazuma za Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Spajić je rekao da ga žali.
- Čuli smo puno optužbi od predsjednika ovih dana. Meni je njega žao - rekao je Spajić na pres konferenciji.
Jedini koji zna kako pregovarati sa DPS-om je, kaže, upravo on.
- Srećom nije uspio u Podgorici što je u početku bio naumio... Tu je i zagovaranje vraćanje Dragane Đuranović – nije uspio u tome.. &nbsp;- naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-o-kritikama-milatovica-meni-je-njega-zao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović je, inače, poručio da je sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti turizma i razvoja nekretnina načelno protivan Ustavu i da podrazumijeva aboliranje važnih crnogorskih zakona. Ocijenio je jako problematičnim određene saglasnosti koje su došle od dijela državne administracije.
- I sasvim sigurno mogu biti dio krivičnih procesa jer neki ljudi iz naše državne administracije su dali potpise na nešto što nije tako - istakao je predsjednik Crne Gore navodeći da misli na Ministarstvo evropskih poslova, Sekretarijat za zakonodavstvo...&nbsp;
Zato je podvukao da se otvara krivična odgovornost nesavjesnog vršenja posla.
- Ovdje je odgovornost velika na poslanicima u Skupštini Crne Gore jer se raspravlja, ne čak o načinu na koji Crna Gora treba da se razvija, nego o zakonitosti istog. Ne znam kako smo došli u situaciju da razmatramo nešto što je u fundamentu nezakonito - jasan je Milatović.
Čini mu se, kaže, da je u ovoj situaciji naopako sve od početka. Naveo je da je problematično to što ovaj dokument nije usaglašen sa Sporazumom o stabilizaciji priduživanju koji imamo sa Evropskom unijom. To je, dodaje on, osnovni ugovor koji imamo sa svim zemljama članicama EU.&nbsp;
- Tako da on na neki način suštinski odstupa od onog našeg ključnog vanjskog prioriteta - a to je članstvo u EU... Ovo kažem bez ulaženja u razvojnu kompontentu da li nešto treba da se gradi. Prosto govorim o problematici koja se tiče zakonitosti samog sporazuma - naveo je on ističući i da je sporna činjenica da su unaprijed preuzete neodređene finansijske obaveze za državu Crnu Goru.
Zato je naglasio i da očekuje i jasno izjašnjenje Evropske unije (EU) ovim povodom.
- Jer ako EU kaže da je ovo u skladu sa njihovom pravnom tekovinom - dajte da potpišemo 20 ovakvih sporazuma. Tek kad dovedete u logičnu ravan neku stvar u takav apsurdan kontekst, onda druga strana reaguje. Zašto sjutra gradonačelnik nekog grada ne bi mogao bilateralno da odredi nekog investitora i da mu da zemljište kako bi se to zemljište razvijalo? U čemu je razlika? Ko to mimo zakona Crne Gore može da odlučuje koji investitor može, a koji ne može? Ko to u ime crnogorskog naroda može da abolira zakone u Crnoj Gori, a da istovremeno priča o vladavini prava? Ovo je klasična vladavina ne-prava koja je kobna za državne interese Crne Gore i svih naših građana - naveo je, između ostalog, Milatović.
Milatović je decidan da i ddgovornost nije samo na premijeru Milojku Spajiću - nego na svakom članu Vlade i poslaniku u Skupštini Crne Gore koji bude glasao za ovakav sporazum.
- Ovdje se radi o ključnim državnim interesima koji su jasno trenutno u formi nezakonitog posla - poručio je Milatović.

Anja Ivanović

Crnogorskoj plovidbi prijetio stečaj, Barska će uzeti u zakup njihova dva broda

Agencija za zaštitu konkurentnosti je konstatovala da je država pomorskoj kompaniji Barska plovidba nezakonito uplatila šest miliona eura, četiri puta po 1,5 miliona eura. To je potvrđeno Primorskom portalu u AD Barska plovidba.
U rješenju koje je Agencija za zaštitu konkurentnosti donijela 2022. godine, Barska plovidba dobila je nezakonitu državnu pomoć te je naloženo tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija da preduzme mjere neophodne za povraćaj sredstava. Osim toga, ovom resoru je naloženo da utvrdi sve iznose neusklađene državne pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih, a neizmirenih rata za kredit kod Eksim banke za kupovinu dva broda te napravi plan povraćaja sredstava. Barska plovidba je pokrenula sudski postupak
Upravni sud Crne Gore je odbio tužbu „Barske plovidbe“ AD Bar protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije o povraćaju neusklađene državne pomoći kao neosnovanu.
Time je Rješenje Agencije za zaštitu konkurencije od 17. avgusta 2022. godine postalo pravosnažno. Agencija za zaštitu konkurentnosti je na svom saajtu objavila vijest da je doneseno rješenje o povraćaju neusklađene državne pomoći koje je postalo pravosnažno.
- Ova presuda je od naročitog značaja iz razloga što se radi o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći i na ovaj način se doprinosi stvaranju sudske prakse u ovoj oblasti - naveli su iz Agencija za zaštitu konkurentnosti
U presudi od 21. novembra 2024. godine se navodi da po ocjeni Upravnog suda Crne Gore, obrazloženje Rješenja Agencije za zaštitu konkurencije je potpuno, dati su argumentovani i prihvatljivi razlozi za svaku tačku iz dispozitiva, nije bilo povrede pravila postuka, činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno i na takvo činjenično stanje je pravilno primijenjeno materijalno pravo.
Pomorsko preduzeće AD „Barska plovidba“ kreditno se zadužila kod Exim banke 46,4 miliona eura za kupovinu dva teretna broda, „Bar“ i „Budva“. Država je dala garancije.

Barskoj plovidbi nezakonito dodijeljena državna pomoć od šest miliona eura

Upravni sud odbio je kao neosnovanu tužbu Barske plovidbe protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koja se odnosi na povraćaj neusklađene državne pomoći koja se odnosi na garanciju i otplatu rata kredita Eksim banci za kupovinu dva broda ,,Bar“ i ,,Budva“.
Iz AZK su saopštili da je time njihovo rješenje iz avgusta 2022. godine postalo pravosnažno.
- Ova presuda je od naročitog značaja iz razloga što se radi o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći i na ovaj način se doprinosi stvaranju sudske prakse u ovoj oblasti -saopšteno je iz AZK.
<h3>Nezakonita pomoć</h3>
Odlukom AZK-a iz 2022. godine je utvrđeno da je Barska plovidba dobila nezakonitu državnu pomoć te je naloženo tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija da preduzme mjere neophodne za povraćaj sredstava. Osim toga, ovom resoru je naloženo da utvrdi sve iznose neusklađene državne pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih, a neizmirenih rata za kredit kod Eksim banke za kupovinu dva broda te napravi plan povraćaja sredstava.
Barska plovidba je u ovom sporu tvrdila da je AZK prekoračila ovlašćenja te da je odlučivala o obligacionom zahtjevu koji je u nadležnosti Privrednog suda. Ukazivali su da nema dokaza da su zahtjevali državnu pomoć ili da je država dala, te da AZK nije dala jasne razloge na osnovu čega je zaključila da je riječ o državnoj pomoći. U tužbi su tvrdili da je AZK pogrešno primjenjivala zakon iz 2018. na pravnu situaciju koja je nastajala tokom 2012, a okončana potpisivanjem garancije početkom 2013. godine. Vlada je odlučila da otplati 1,5 miliona eura dospjelog duga ljeta 2020, a tadašnje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva zaduženo je da Vladi dostavi prijedlog za konverziju učešća Vlade u akcijskom kapitalu na osnovu tog plaćanja Eksim banci. Ukazuju da je Ministarstvo finansija u novembru 2021. godine podnijelo tužbu Privrednom sudu sa prijedlogom za izdavanje platnog naloga tražeći da se Barska plovidba obaveže da isplati 1,6 miliona eura.
- U konkretnom se radi o privrednopravnom odnosu između tužioca, kao korisnika kredita i Eksim banke, kao davaoca namjenskog kredita u iznosu od 46,4 miliona dolara za nabavku dva broda, za koji kreditni aranžman je Vlada izdala garanciju urednog izmirenja prema davaocu kredita, čime je Država Crna Gora, kao jemac, stupila u obligacionopravni odnos, smatrajući strateškim i opravdanim interesom zaštitu pomorstva kao privredne grane Crne Gore, a o čemu je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dao pozitivno mišljenje - tvrdili su u tužbi iz Barske plovidbe dodajući da se u ovom slučaju radi o dvostrukom suđenju u istoj stvari.
Iz AZK su tvrdili da je nevažno da li je Barska plovidba tražila državnu pomoć, već da li je ona dodijeljena, dodajući da neznanje korisnika državne pomoći da je zatražio ili primio mjeru koja predstavlja državnu pomoć ne može biti od uticaja na drugačije postupanje. Naveli su i da je postupak pred AZK nezavisan od postupka pred Privrednim sudom.
- Činjenica da je država većinski vlasnik tužioca, ne može biti razlog za isključenje prisustva državne pomoći, imajući u vidu da su članom 2 Zakona o kontroli državne pomoći predviđeni uslovi pod kojima određena mjera predstavlja državnu pomoć, a koji su u konkretnom slučaju ispunjeni. U konkretnom postoje dva instrumenta dodjele državnih pomoći tužiocu - prvi je instrument izdavanja državne garancije, a drugi je, u više navrata, isplaćivanje kreditne rate - naveli su tokom postupka pred Upravnim sudom iz AZK dodajući da se nezakonita državna pomoć odnosi na neizmirene rate i razliku između izdate garancije i državne garancije koja bi se izdala prema tržišnim uslovima.
<h3>Obrazloženje</h3>
Istog stava bio je i Upravni sud koji je utvrdio da je obrazloženje u rješenju AZK-a potpuno i argumentovano, te da nije bilo povrede pravila postupka, kao da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno.
U obrazloženju odluke suda se navodi da je izdavanje garancije pod povoljnijim uslovima nego što su tržišni, mehanizam kojim se posredno obara cijena kapitala koju snosi primalac državne pomoći, budući da trošak izdavanja garancije za dobijanje kredita ulazi u ukupan trošak pribavljanja kapitala.
- Time se korisniku državne pomoći umanjuju ukupni troškovi i omogućava mu se da stekne prednost u odnosu na ostale učesnike na tržištu. Veoma često, država izdaje suverene garancije, koje, s jedne strane, ništa ne koštaju onoga ko prima kredit, a s druge strane, budući da je kreditni rejting država načelno uvijek iznad kreditnog rejtinga privrednih društava u tim državama, umanjuje kamatnu stopu po kojoj povjerilac naplaćuje kamatu, čime se svodi na implicitno subvencionisanje kamatne stope - stoji u obrazloženju odluke.
Navodi se da ovaj slučaj ima sve karakteristike državne pomoći, što dodatno podupire činjenica da je država u više navrata isplaćivala rate banci koje je Barska plovidba trebalo da isplati.
- Pritom, riječ je o neusklađenoj državnoj pomoći koja, povrh toga, nije ni prijavljena nadležnim državnim organima. Pritom, ni konverzija duga u akcijskom kapitalu tužioca ne dovodi u pitanje činjenicu da je u pitanju nezakonita/neusklađena državna pomoć u smislu člana 2 Zakona o kontroli državne pomoći - zaključuje Upravni sud.
<h2>Kredit kod Eksim banke</h2>
Kredit za izgradnju brodova ,,Bar“ i ,,Budva“ uzet je kod Eksim banke, a brodovi koji su građeni u brodogradilištu Jinling u Kini, preuzeti su u septembru i oktobru 2014. godine i od tada su u tajm čarteru (vremenskom najmu), kod unajmitelja. Kredit je iznosio 46,4 miliona dolara (23,2 miliona po brodu), kamata je iznosila dva odsto, što sve ukupno daje obavezu Barske plovidbe prema Eksim banci u iznosu od 58,09 miliona dolara.
Ova kompanija je prošlogodišnju januarsku ratu kredita otplatila sama, dok je obavezu u julu preuzela država. Godinu ranije uspjela da je sama izmiri obje polugodišnje rate od 3,72 miliona dolara. Prema planu otplate koji je ranije sačinio MKI, bilo je predviđeno da Barska plovidba do kraja 2026. godine vrati šest miliona eura uz kamatu od skoro 155.000 eura.

Upravni sud odbio tužbu Barske plovidbe

Barska plovidba i hrvatska "Jadrolinija" potpisali su ugovor o obnavljanju pomorske linije Bar - Bari u julu i avgustu 2025. "Jadrolinijin" brod "Dalmacija", kapaciteta 800 putnika i 280 vozila, ploviće na toj ruti jednom sedmično. Utorkom isplovljava iz Barija, srijedom iz Bara. Cijena karte još nije definisana; okvirno će za putnike biti 70 eura, a za vozila do pet metara, prevoz je približno 100 eura.
Ukoliko bude interesovanja, ta pomorska linija između Crne Gore i Italije biće aktivirana, već u junu, ističe komercijalni direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković, u razgovoru sa Miloradom Filipovićem u emisiji "Mirno more" na Radiju Crne Gore.
- Ugovor je potpisan, znači da su, da kažem, izvjesni detalji vezani za tu poslovnu saradnju. Očekujemo da će se njihov brod 'Dalmacija' naći na ovoj liniji, odnosno zaploviti definitivno tokom jula i avgusta mjeseca, a ukoliko potražnja bude i u prethodnom ili u postsezonskom periodu prisutna, mi ćemo naravno nastaviti da ta linija bude i duže, odnosno da bude i tokom juna, odnosno septembra - kaže Mirković.
Za sada je dogovorena saradnja tokom jula i avgusta, ali očekuje da će biti veća potražnja i da će marketinški zajedno sa "Jadrolinijom" raditi na privlačenju što više putnika, kako bi ta linija radila i u junu.
- Kada je reč o brodu "Dalmacija", ima kapacitet 800 putnika i 280 vozila, izgrađen je 1993. godine, rekonstruisan u potpunosti 2014. Malo je rano govoriti o preciznim iznosima cijene prevoza na ovoj liniji za 2025. godinu. One će biti preciznije definisane u narednom periodu, negde u februaru, martu. Ali okvirno možemo da kažemo da bi cijena karte trebala da bude za putnika, palubna karta negde oko 70 eura, a za vozilo do pet metara dužine, oko 100 eura - objašnjava Mirković.
"Dalmacija" će ploviti između crnogorske i italijanske obale jednom sedmično.
- S obzirom da je taj brod od strane Jadrolinije angažovan na njihovoj redovnoj liniji između Crne Gore i Dubrovnika, brod će na liniji Bar-Bari saobraćati jedanput sedmično, jer je jako teško da uklope više putovanja s obzirom da imaju i svoju liniju Dubrovnik-Bari - kazao je Mirković.

Linija Bar-Bari od juna jednom sedmično, karta od 70 do 100 eura

S istinom nije moguće polemisati. Nikad i nije bilo. Ne postoji moja, tvoja, naša ili njihova istina. Uvijek je samo jedna istina. Ma koliko se zavaravali. Ako vas mrzi da čitate o istini, preporučujem Netflixovu seriju Zero day. Jeste, banalno je, ali kratka je, pa vam neće uzeti vrijeme, koje, jelte, nemate. Na samom kraju ove mini serije otac ne pristaje na kompromis. Makar ga istina koštala vlastite ćerke i njene slobode.
Elem, kad vam neko kaže da živimo slobodu i demokratiju, recite mu da laže. Ne kao pas, jer psi ne lažu, uprkos zabludama. Laže kao političar. Niko ne laže tako masno kao političari. Da ne bude zabune, lagali su oduvijek. Ali su se nekad bar trudili da trepnu kad slažu. Danas lažu bez ambicije da njihove laži makar liče na istinu. Jer im se može. Tako su u mogućnosti. Bahati, primitivni, beskrupulozni. Lažu o svemu. Najviše o sopstvenim biografijama. O bogatom iskustvu političke i partijske prostitucije.
Slovo o moralu drže oni koji su zbog parčeta vlasti izdali i bivše sebe i sve ostalo. Crnu Goru, recimo. Danas takvi sebe pitaju: „Jesmo li se za ovo borili?“ Jeste, dakako da jeste. Časove o konačnoj slobodi drže oni koji bi u konclogore svakog ko drugačije misli. I svakog ko se usudi da im kaže istinu o njima. Putem svoje medijske posluge biju bitke sa svima koje ne kontrolišu. Strijeljaju, linčuju, obilježavaju sve koji o njima ne pišu bajke za laku noć. Valjda je tako u demokratiji. Možda ne razumijemo kako pjeva sloboda, pa sebi dajemo za pravo da se izjasnimo o režimu, o gužvama u saobraćaju, o cijenama u marketima, o poniženoj i zgaženoj zemlji, ili, čak papučama.
Olako shvatamo slobodu. Govor nam nije dat da bismo govorili, već da bismo pjevali o našim dobrotvorima. Jezik mora služiti vlasti, nikako istini i pokudi. Tome nas, uostalom, uči i Sveto pismo u Poslanici Rimljanima: „Svaka duša da se pokorava vlastima koje vladaju; jer nema vlasti da nije od Boga, a što su vlasti, od Boga su postavljene. Tako koji se suproti vlasti suproti se naredbi Božijoj; a koji se suprote primiće grijeh na sebe.“ Biće da se nešto grdno pobrkalo u čitanju Biblije, pa vlast služi Srpskoj crkvi. Ili je Srpska crkva danas vlast?
Mogla bi me zbog ove jeresi Srpska crkva i tužiti. Nije da ne bi. Kad već opskurni Ž. N. prijeti pravom i strašnim sudom zbog napisane istine o njemu, zašto to isto ne bi učinili njegovi duhovni pastiri? Jer, ni oni kao ni on s istinom ne mogu polemisati. S vlastitim biografijama u kojima piše da ne ljube bližnjeg svog već ratne zločince. Masovne ubice, koje su proglasili ili pjesnicima ili svetiteljima.
Samo u Crnoj Gori ljudi bez časti mogu tražiti novac za povredu časti. Ili za duševnu bol, iako je duša u njihovom slučaju baš poput Bećirove nagrađene knjige, nema je.
Zato, uprkos nastojanjima da nas zaplaše svojim sudovima i drugim institucijama, u obavezi smo da govorimo istinu. Uvijek. Pa i o opskurnom Ž. N., intimusu Nemanje s Mokre Gore. I dvorskom praznoslovu aktuelnog režima. Koji istinu o sebi naziva „zlobnim glupostima“.
Samo u literaturi ćenef možemo nazvati turskim kupatilom. A šovinistu građaninom svijeta.
Zna to Ž. N., ipak je on književni guru jedva pismenim „pesnicima s bradom“.

Neko je oklevetao Ž. N.?

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima i uz uglavnom dobru vidljivost, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG savjetovali su vozačima da izbjegavaju putovanje u najtoplijem dijelu dana, da oprezno voze i poštuju pravila saobraćaja.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj je biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Lepenac -Ribarevina, Ribarevine - Poda i Poda - Berane, vozila saobraćaju jednom trakom naizmjenično, a saobraćaj se povremeno obustavlja, ne duže od 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.
Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.

Putevi mjestimično mokri

Više državno tužilaštvo (VDT) u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata Svetislavu Stanišiću (65), zbog sumnje da je u Budvi ubio svog brata S.S. (66) i bratanića N.S. (26).
Stanišiću je zadržavanje određeno sinoć nakon saslušanja u VDT-u u Podgorici.
- Slijedi naredba o sprovođenju istrage sa predlogom da se osumnjičenom odredi pritvor - kazala je Libertasu rukovoditeljka VDT-a Lepa Medenica.
Dvostruko ubistvo kojem je, kako sumnjaju u policiji, prethodila svađa, dogodilo se u subotu ujitru kod lokala na Slovenskoj plaži.

Stanišiću određeno zadržavanje do 72 sata

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Tokom današnjeg ročišta pred Višim sudom, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ukazao na to da poslanik Demokrata Momčilo Leković direktno iz poslaničkih klupa prijeti sudijama vetingom, utičući na taj način na proces suđenja, zbog čega je branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, pozvao Demokrate da prisustvuju suđenju i upoznaju se sa predmetom, a potom razmisle da li mi na isti način komentarisali postupak.
Piperović je istakao da je tokom današnjeg ročišta Katnić otkrio skrivene poruke, koje je predložio da se zavedu kao dokazi.&nbsp;
- Vidjeli ste koliku hrpu novih dokaza je predložio. Jedan dio toga je dostavljen tužiocu na izjašnjenje i ja mislim da ovo postaje već neprijatno slušati. Toliko neprijatno da ja predlažem, naravno taj predlog neće niko usvojiti, ali ja ga predlažem u kondicionalu, recimo da se neko sjeti ili da neko predloži da na sledećem pretresu u septembru mjesecu dođu svi poslanici iz redova Demokrata- kazao je Piperović, pozivajući ministre potpredsjednike, lica iz bezbjednosti, a koji pripadaju ovoj partiji, da dođu i ‘’in vivo’’ vide u čemu se tu radi, kako je sve i zbog čega smišljeno.
Piperović je Demokratama poručio da će se na taj način neposredno uvjeriti što sve stoji u tom predmetu, a što oni, ne znajući, koriste da blate Lazovića i neke druge ljude, da neke druge ljude nazivaju advokatima mafije, da ispredaju priče o mnogo ljudi koje nemaju veze sa mozgom, bildujući sudije da, i oni su živi ljudi, neko ovako ili onako, iz straha ovoga ili onoga, i potvrdi optužnicu i produži pritvor i sve drugo što šteti pravima, što vide prava ličnosti nekih ljudi.
- Dakle, evo javno pozivam neka dođe recimo, neka dođu dva poslanika koji su najratoborniji u smislu da ako nema njih poginu pravda u Crnu Goru. Neka dođu, ja ću da sredim sa policijom da sjednu u prva dva reda, prve dvije stolice i da samo slušaju, da ništa ne pričaju. I kad izađu da nam kažu što su čuli i kako to njima izgleda. Je l’ to fer ponuda?- ponudio je Piperović.
 
 Poručio je Demokratama, za koje je kako kaže, čuo da su vrli pravnici, da dođu i neposredno se uvjere u to šta priča on, šta kaže Lazović, šta kaže Katnić, šta kaže tužilac Šoškić, šta pitaju sudije, šta pitaju branioci, šta kažu optuženi, šta će da kažu svjedoci.&nbsp;
 
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI4CBCEgnw7I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- To će biti zanimljivo. Dakle, da se neposredno uvjere šta je u predmetu. To je poenta - šta je u predmetu. Na čem’ njima to liči, kako to izgleda, i najvažnije može li uopšte da to postoji u pravnom poretku kao neki akt koji je važan, po kome se sudi. Evo neka dođu. Ne znam ko im je predavao krivično pravo, vjerovatno neki poznati stručnjak, vidim da su vični, izvolite, dođite pa pričajte- rekao je advokat Piperović.
Na kraju, Piperović je pozvao i zainteresovane iz PES-a da takođe prisustvuju suđenju, a potom da iznesu svoje mišljenje.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMibg_Hoxx2%2F%3Figsh%3DcGJ1OW83aXI2dTcz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović uputio poziv Demokratama da dođu na suđenje: Upoznajte se sa predmetom, pa onda pričajte

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Tag: barska-plovidba

Sumnjiv tender za staru zgradu Barske plovidbe

Crnogorskoj plovidbi 150.000 eura: Pomorci dobijaju zaostale zarade

Usvojen Ugovor o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija

Crnogorskoj plovidbi prijetio stečaj, Barska će uzeti u zakup njihova dva broda

Barskoj plovidbi nezakonito dodijeljena državna pomoć od šest miliona eura

Upravni sud odbio tužbu Barske plovidbe

Linija Bar-Bari od juna jednom sedmično, karta od 70 do 100 eura

Sumnjiv tender za staru zgradu Barske plovidbe

Neko je oklevetao Ž. N.?

Putevi mjestimično mokri

Stanišiću određeno zadržavanje do 72 sata

PRATITE TVe UŽIVO