Po pitanju transparentnosti baze podataka Crna Gora kaska za zemljama regiona, saopšteno je na Drugoj konferenciji procjenjivača ProVal 2025. koju je u Budvi realizovao Institut ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG). U okviru konferencije upriličen je niz prezentacija i panela s ciljem razmjene znanja, iskustava i inovacija koje oblikuju budućnost profesije. Učesnici su imali priliku da prate najnovije trendove, standarde i tehnologije u oblasti procjene vrijednosti, umrežavaju se sa kolegama, predstavnicima institucija i liderima iz struke, ostvare bodove za kontinuirani profesionalni razvoj (CPD), te učestvuju u panelima i diskusijama koje vode renomirani domaći i međunarodni stručnjaci.&nbsp; Patrick Davitt, bivši predsjednik IPAV održao je prezentaciju na temu procjene stambenih nekretnina, Marko Popović profesor sa Fakulteta tehničkih nauka govorio je o ulozi vještačke inteligencije u procjeni mašina i opreme, dok je Matija Mašković predstavio nacionalnu platformu za procjene Procijeni.me.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102508108_887947532ab88768172814c300a42f75510cbd23fea4c2a383799ed5950e075e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102508108_887947532ab88768172814c300a42f75510cbd23fea4c2a383799ed5950e075e" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="ProVal 2025"> </figure>  Posebno važne teme otvorene su tokom panela “Baza podataka kao temelj pametne države”.&nbsp; Sanja Radović, predsjednica Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG) kratko je predstavila rezultate istraživanja koje je IOPCG sproveo u saradnji sa kolegama iz okruženja, ali i prijateljima iz TEGoVA-e o transparentnosti država kada je u pitanju baza podataka.&nbsp; - Istraživanje je pokazalo da Crna Gora nije toliko transparenta, bez obzira na to što mi imamo određene baze podataka. Slovenija, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju te baze koje su na različitim nivoima razvoja. Baza podataka je kao živi organizam koji ima svoje faze razvoja, jer mu je neophodno vrijeme za prilagođavanje svim regulativnim zahtjevima i politikama. Na osnovu ovog istraživanja najrazvijenije su baze podataka u Hrvatskoj i Sloveniji - navela je Radović.&nbsp; Panel je bio prilika da se otvori dijalog o tome šta je potrebno Crnoj Gori da bude u koraku sa regionom da bi se osiguralo pravično, efikasno, transparentno upravljanje tržištem nepokretnosti.&nbsp; Marko Bulatović direktor Uprave za nekretnine osvrnuo se na to koji podaci trenutno nedostaju u digitalnom sistemu katastra da bi se mogla formirati pouzdana baza o vrijednostima u transakcijama cijena nepokretnosti.&nbsp; - Podaci katastarske evidencije su jasno zakonom definisani. Prilikom predaje zahtjeva imamo kratak opis sadržaja i ko je podnosilac zahtjeva, dok se u upravnom postupku donosi rješenje koje sadrži podatke koji su definisani zakonom – oznaka katastarske parcele, oznaka objekta sa spratnošću i površinom i broj lista nepokretnosti, dok ne sadrži ono što je za vas najvažnije, a to je cijena nekretnina. Cijenu imamo u notarskom zapisu koji primimo od notara, ali je ne unosimo u rješenja – lista nepokretnosti ne sadrži taj podatak. U kreiranje jedinstvene baze podataka koja bi imala više podataka nego što imamo u digitalnoj formi trebali bi da se uključe Poreska uprava, organi lokalne samouprave koji se bave naplatom poreza, procjenitelji, bankarski sistem, notari. To su organi koji bi zajedničkim snagama trebali raditi na ozbiljnoj bazi podataka jednog ozbiljnog registra. Mi smo srednjoročnim planom rada za iduću godinu planirali izradu Registra cijena prometovanih nepokretnosti. Smatram da bi takav registar znatno doprinio nekim budućim ciljevima kada je u pitanju masovna procjena - naveo je Bulatović.&nbsp; Koča Đurišić, direktor Uprave za državnu imovinu ukazao je da će upravo Registar cijena prometovanih nepokretnosti biti ključan za procjenitelje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102508108_f18658b096437c3f996b533acf25592a41a85de0b25a31f10f2fc44662ffa823.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102508108_f18658b096437c3f996b533acf25592a41a85de0b25a31f10f2fc44662ffa823" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="ProVal 2025"> </figure>  - Takva baza podataka može relativno brzo biti uspostavljena. Uspostavljanjem softverskog rješenja svi ti podaci koji se dobijaju od svih notara iz Crne Gore mogu relativno lako i brzo da budu uneseni. Treba da se uspostavi kao jedna obaveza da za svaki budući ugovor treba da se unese cijena i svi ostali brojevi i podaci koji su vezani za nepokretnosti. Samim tim će ta baza podataka da se ažurira svakim novim ugovorom i imaćemo realno stanje podataka kada su u pitanju procjene - kazao je Đurišić.&nbsp; Osvrnuo se i na aktivnosti same Uprave za državnu imovinu kada je u pitanju baza podataka. - U Upravi za državnu imovinu smo odradili evidenciju državne imovine, te je to popisivanje po prvi put odrađeno u novijoj istoriji Crne Gore. Taj registar državne imovine podrazumijeva tri faze - evidenciju, elektronsku bazu i procjenu državne imovine. Srednjoročni plan nam je da krenemo sa masovnim procjenama državne imovine i pojedinačnim procjenama za one djelove državne imovine za koje procijenimo da su najznačajniji za državu - istakao je Đurišić. Paulo Barros Trindade, predsjednik TEGoVA-e ukazao je na prakse u drugim evropskim zemljama kada su u pitanju baze podataka.&nbsp; - Većina zemalja u EU imaju registre za imovinu, imaju sisteme kojima rade procjenu u fiskalne svrhe i imaju baze podataka za transakcije. Glavni problem je što u Crnoj Gori nemate baze podataka za transakcije. U procesu ste da uđete u EU, te trebate da uzmete u obzir Regulativu o zaštiti podataka. Sada ste u poziciji da možete vidjeti šta se dešava u drugim zemljama i možete izabrati najbolje rješenje za vaš sistem. Ako želite da investirate u sistem preporučio bih vam da to bude transparentan sistem koji će ponuditi maksimalnu količinu informacija sa tržišta. Bolja procjena znači manje problema u budućnosti - poručio je Barros Trindade. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora kaska za regionom u transparentnosti baze podataka, u planu izrada Registra cijena prometovanih nepokretnosti

Kada desnica kaže da su slobode govora u Evropi ugrožene, ona je – u pravu.
Ima sve više argumenata koji pokazuju da je zaista tako. Štaviše, situacija sa slobodom govora u Crnoj Gori i regionu ponekad djeluje bolja nego u najbogatijim dijelovima Evrope – Njemačkoj, Francuskoj i naročito Velikoj Britaniji.
Novi primjer dolazi iz Njemačke, gdje je policija u četvrtak upala u dom desnog političkog komentatora i bivšeg univerzitetskog profesora Norberta Bolca, u sklopu istrage o korišćenju slogana iz nacističkog perioda, koji su u toj zemlji zakonom zabranjeni. Bolc je, naime, prije dvije godine na platformi X (bivšem Tviteru) kritikovao ljevičarske woke politike, uporedivši ih sa sloganom nacističke partije iz 1920-ih – „Njemačka, probudi se“ (riječi woke i „buđenje“ imaju isti korijen u više evropskih jezika).
Oni koji danas brane Bolca ističu da je potpuno jasno da je komentator zapravo kritikovao ljevičarske politike i upoređivao ih sa totalitarizmom, te da je apsurdno optuživati ga da je na bilo koji način afirmativno koristio Hitlerov slogan. Bolc je kazao da ga je policija upozorila da ubuduće društvene mreže koristi pažljivije, s čim se on sarkastično složio, rekavši da će „od sada pisati samo o drveću“.
Njemačka je poznata po odlučnom obračunu sa nacističkim nasljeđem, i nema sumnje da je to zemlji donijelo više dobrog nego lošeg. Ali, može li se desiti da zakoni, u nekom trenutku, odu predaleko i postanu sredstvo za obračun sa slobodom mišljenja?
U februaru je američki potpredsjednik Džej Di Vens tokom govora u Minhenu optužio evropske države da redovno krše slobodu govora, naročito kada su u pitanju konzervativci. Moguće je da je barem djelimično bio u pravu (iako je, u gotovo svemu drugom kada je riječ o Evropi, bio u zabludi). U već pomenutoj Njemačkoj postoje ozbiljne inicijative da se zabrani krajnje desna partija Alternativa za Njemačku, iako je trenutno prva po popularnosti u anketama.
U Francuskoj je sud već zabranio najpoznatijoj političarki desnice, Marin Le Pen, da se kandiduje na izborima, mada zbog optužbi za korupciju. U Rumuniji je sud poništio, a zatim odložio izbore nakon što se činilo da će na njima pobijediti desničar Kalin Đorđesku, zbog navodnog širenja ruske propagande tokom kampanje.
Velika Britanija, pak, ima problem ne toliko sa slobodom okupljanja, koliko sa slobodom govora. Britanska policija godišnje uhapsi i do 12 hiljada ljudi zbog uvrjedljivih objava na društvenim mrežama, a nedavno hapšenje scenariste Grejema Linehana zbog zapisa kritičnih prema pravima transrodnih osoba izazvalo je veliku raspravu o tome ide li policija predaleko u regulisanju onoga što se smije, a što ne smije reći na internetu.
Kada ljudi počnu osjećati da ne mogu izreći stav koji je do juče bio sasvim uobičajen, to znači da država ne radi nešto kako treba. Pitanje je složeno i u svakoj zemlji različito uređeno, u zavisnosti od političkih okolnosti i istorijskog konteksta.
Ali za sve nas to bi trebalo da bude upozorenje – i kada je riječ o upotrebi ustaškog slogana „Za dom spremni“ u Hrvatskoj, i kada je riječ o stavovima koji, na primjer, kritički posmatraju Oluju – da hapšenja i represija zbog političkog govora na kraju vode ka policijskim istragama i suđenjima zbog onoga što neko kaže ili misli. A to što ljudi govore, u najvećem broju slučajeva, ne bi trebalo da bude stvar države i vlasti.

Evropski problem: Prečesto gušenje slobode govora

Nva vaspitna jedinica JPU ,,Dragan Kovačević” otvorena je danas u Goliji, u okviru OŠ ,,Branko Višnjić” - Nikšić. Otvaranju su prisustvovali prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacije, Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, Milica Žižić, predsjednica Skupštine Opštine Nikšić, Snežana Zogović, direktorica JPU ,,Dragan Kovačević”, Bojana Nikolić, direktorica OŠ ,,Branko Višnjić”, Marko Šljukić, sekretar Ministarstva, kao i roditelji budućih predškolaca iz ovog kraja.&nbsp; Ovo je prvi put da se u ovom mjestu, koje je od Nikšića udaljeno oko 60 km, otvara vrtić. Inicijativu su pokrenuli roditelji u dogovoru sa OŠ „Branko Višnjić“, a uz saglasnost Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obezbijeđen je prostor za otvaranje jedne vaspitne grupe u kojoj će boraviti oko 10 djece predškolskog uzrasta. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija je istakla da je strateški cilj Ministarstva da svako dijete u Crnoj Gori ima pristup kvalitetnom obrazovanju, bez obzira u kojem kraju Crne Gore živi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025141028_aa7c369816b4acc7d1b208345114f30893c183b86eba6954959cd3f38d42484c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025141028_aa7c369816b4acc7d1b208345114f30893c183b86eba6954959cd3f38d42484c" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Novi vrtić u Goliji"> </figure>  - Ministarstvo intenzivno radi na rekonstrukciji škola u ruralnim područjima i otvaranju novih područnih odjeljenja, a posebna pažnja je posvećena i dostupnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Naša misija je da otvaranjem škola i vrtića doprinesemo da crnogorsko selo nastavi da živi, da se u njemu čuje žamor djece, da oni koji u njemu žive tu i ostanu, ali i da se vrate oni koji su ga napustili jer bez razvoja sela nema zdravog, održivog i dugoročnog razvoja Crne Gore. Obaveza svakog resora, pa i našeg, je da da svoj doprinos ostvarenju te misije - naglasila je ministarka. Ona je dodala da je raduje dosadašnja uspješna saradnja sa Opštinom Nikšić koja će u narednom periodu kao rezultat imati nekoliko važnih infrastrukturnih projekata u gradu pod Trebjesom.&nbsp; Marko Kovačević, predsjednik Opštine Nikšić istakao je da je ovo samo jedan od projekata koji zajednički realizuju Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Opština Nikšić i da je lokalna samouprava kao jedan od svojih prioriteta definisala upravo ulaganje u obrazovanje. - Opština Nikšić će dati svoj doprinos uspješnoj realizaciji ovog projekta tako što će finansirati boravak svih mališana u ovoj vaspitnoj jedinici. Na taj način dajemo doprinos ne samo unapređenju kvaliteta vaspitno-obrazovnog procesa na teritoriji Opštine Nikšić, već i podstičemo razvoj ruralnih područja koja su od neprocjenjivog značaja za budućnost Nikšića - naglasio je Kovačević i podsjetio da je Nikšić prva opština u Crnoj Gori koja je svim osnovcima obezbijedila besplatan školski pribor kroz novi pogram podrške iz domena socijalne i dječije zaštite, za čiju implementaciju je lokalna uprava izdvojila oko 350 hiljada eura. Milica Žižić, predsjednica Skupštine Opštine Nikšić je potvrdila da otvaranje vrtića govori o ljubavi Golijana prema svojoj rodnoj grudi, uliva nadu da će Golija biti još življa i naseljenija, kao i vjeru u neka zajednička, bolja vremena.&nbsp; Žižić je uputila čestitke JPU "Dragan Kovačević" na izvanrednom radu i otvaranju nove vaspitne jedinice, a mališanima poželjela ugodan boravak u vrtiću. Snežana Zogović, direktorica JPU "Dragan Kovačević" je istakla da vrtić omogućava djeci da od najranijeg uzrasta razvijaju socijalne, emocionalne i intelektualne sposobnosti, da se djeca koja pohađaju vrtic lakše prilagođavaju školskim obavezama i da otvaranje ove vaspitne jedinice omogućava da djeca iz seoske sredine imaju iste uslove kao i djeca iz gradskih sredina.&nbsp; Zogović je napomenula da se mladi roditelji lakše odlučuju da ostaju na selu ako imaju mogućnost da njihova djeca borave u vrtiću i ako imaju adekvatne uslove za školovanje.

Otvoren vrtić u Goliji; Jakšić-Stojanović: Bez razvoja sela nema ni razvoja Crne Gore

U Tivtu, prema podacima lokalne Turističke organizacije (TO), trenutno boravi 3,19 hiljada turista, što je 24 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Broj turista je u odnosu na 2019. godinu porastao čak 89 odsto, prenosi Radio Tivat.
Najveći broj gostiju boravi u privatnom smještaju, 2,44 hiljade, od kojih su svega dvoje domaći. 
U hotelima je registrovano 743 gosta, 76 odsto više nego prošle godine. Dominantni su strani gosti, koji je 726, dok je domaćih svega 17.
Kampovi i odmarališta nijesu zabilježili dolaske turista.
- Strani turisti čine znčajan broj posjetilaca na ukupnom nivou, što potvrđuje da Tivat i dalje ostaje prepoznat kao atraktivna destinacija na međunarodnom tržištu - navodi se u saopštenju.

U Tivtu 24 odsto više turista

Prethodne sedmice registrovano je 28 laboratorijski potvrđenih slučajeva infekcije virusom korona, a preminula je jedna osoba (95) iz Podgorice.
Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore ističu da se radi o znatno manjem broju oboljelih u odnosu na sedmicu ranije.
- S obzirom na to da se značajan dio oboljelih ne testira, prijavljeni broj slučajeva ne odražava stvarnu učestalost bolesti u populaciji, pa se procjenjuje da je broj oboljelih znatno viši od registrovanog - saopštili su iz IJZ.
Kako su ukazali, kod osoba starijih od 65 godina, kao i kod hroničnih bolesnika svih uzrasta, bolest i dalje može dovesti do pojave težih komplikacija, pa čak i smrtnog ishoda.
Prema podacima iz zdravstvenih ustanova, za razliku od ranijeg perioda, sada se javlja više pacijenata sa simptomima sezonskog virusa gripa.
Iz JZU Apoteke Montefarm saopštili su da je ove sedmice počela distribucija više od 20.000 vakcina protiv gripa.

IJZ: Jedna osoba preminula od korone

Nakon što se po pozivu policije danas kasno popodne javila u Centar bezbjednosti Podgorica mlada Podgoričanka, koja tereti bivšeg supruga da fizički zlostavlja njihovu kćerku kada boravi kod njega, sprovedena je u zatvor u Spužu, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici koji je osudio na 15 dana zatvorske kazne, jer odbija da mu preda dijete – saopštila je Portalu ETV njena porodica. Ova mlada žena je u sedmom mjesecu rizične trudnoće. O njenoj borbi s crnogorskim institucijama Portal ETV izvještavao je u više navrata, a, kako smo pisali 25. jula, tada je krivičnu prijavu policiji podnijela i protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, kako je rekla, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – napisla je ona tada u prijavi. Kako je ispričala za Portal ETV, pozvonili su i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – napisala je u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe. Tada je bila u petom mjesecu trudnoće i zbog stresa je, kako je istakla u prijavi, prokrvarila, o čemu je izvještaj ginekologa dostavila policiji. U prijavi je napisala i da je sutkinja Hrković ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. Sa sutkinjom se tada dogovorila da popodne sa kćerkom dođe u Centar za socijalni rad, gdje njena kćerka, kako je napisala u prijavi, kada je ugledala oca „doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="sud"> <figcaption>PO NALOGU SUDA ŽENA U SEDMOM MJESECU RIZIČNE TRUDNOĆE ZATVORENA: Osnovni sud u PodgoriciOsnovni sud</figcaption> </figure>  Ova mlada žena tada je za Portal ETV kazala &nbsp;da je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako je rekla, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je odgovorila da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. Ona odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom. U maju smo objavili da je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković donijela odluku da na 15 dana pošalje u zatvor mladu Podgoričanku, jer odbija da preda maloljetnu kćer ocu protiv kojeg je pokrenula više postupaka zbog nasilja nad njihovim đetetom. Poslije ovakve odluke Podgoričanka je protiv sutkinje Hrković podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana. U rješenju sutkinje Hrković piše da „izvršni dužnik nije ispunila obavezu naloženu rješenjem o izvršenju ... od 06. 05. 2025. godine ovog suda, pa se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“. - Nalaže se izvršnom dužniku da odmah omogući održavanje ličnih odnosa izvršnog povjerioca i djeteta ..., tako što će u prostorije Centra za socijalni rad dovesti dijete, kako bi je izvršni povjerilac preuzeo... – piše u tom rješenju. Prema odluci suda djevojčica bi kod oca trebalo da boravi svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom od 16 do 19 sati, a te sedmice bi provodila i vikend kod oca – od petka do neđelje veče. U slučaju da ne postupi po ovoj odluci sutkinja Hrković je Podgoričanku kaznila i još jednom zatvorskom kaznom u trajanju od mjesec dana, koju će, kako piše u rješenju, „sud sprovesti po službenoj dužnosti“. Sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“. Centar za građansko obrazovanje ranije je upozorio na izvještaj GREVIO (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama) koji je u prošlogodišnjem izvještaju upozorio na hitnu potrebu za unaprjeđenjem postupanja u slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i drugih zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.

Žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, po nalogu suda, odvedena u zatvor

Pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, advokat Mihailo Volkov, podnio je 15. oktobra Osnovnom sudu u Podgorici tužbu zbog dugogodišnjeg mobinga. &nbsp; U tužbi se navodi čak šest postupanja koja su osnov za pisanje tužbe. Pavićeviću je usmenom naredbom zabranjeno da dolazi na posao još 9. aprila 2021. godine, a disciplinski postupak je pokrenut februara ove godine. Vrh Uprave policije, &nbsp;kako je izvijestila Televizija E, svojevremeno nije Pavićevića obavijestio o planovima mafijaškog klana da dronom napadnu Pavićevićevu porodičnu kuću u Danilovgradu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević"> <figcaption>GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević</figcaption> </figure>  Prema tužbi advokata Vojkova, pozivajući se na analizu sudske prakse Crne Gore prema Pavićeviću je počinjeno više ponašanja koja ukazuju na postojanje mobina. Među njima ,,namjerno i neopravdano izolovanje zaposlenog od drugih zaposlenih tako što se izbjegava i prekida komunikacija sa njim”; ,,širenje neistina o zaposlenom uopšte i u vezi sa njegovim privatnim životom”; ,,nedavanje radnih zadataka zaposlenom koji nije opradano potrebama procesa rada, kao i neopravdano onemogućavanje zaposlenog da izvršava radne zadatke” kao i ,,neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih”... U akciji Specijalnog državnog tužilaštva Pavićević je 3. oktobra priveden zbog sumnje da je dio kriminalne grupe na čijem je čelu Aleksandar Mijajlović. &nbsp; Portal ETV je septembra ove godine pisao o disciplinskom postupku protiv Pavićevića koji je poprimio obrise pravog kafkijanskog procesa: ročište, održano 25. septembra, bila je tek prva rasprava iako je postupak protiv Pavićevića pokrenut čak osam mjeseci ranije - još 13. februara ove godine. &nbsp; Pavićevićeva odbrana je tvrdila da se radi o montiranom disciplinskom procesu, o krivotvorenim informacijama u operativnom izvještaju Komisije za bezbjednosne provjere. Ne samo to: Pavićević i advokat Volkov su pokazali da u disciplinskoj tužbi postoje fingirane informacije koje se odnose - na nepostojeća lica i nepostojeće događaje ili lažno prikazana dešavanja čiju je vjerodostojnost lako bilo prethodno provjeriti. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Pavićević tužio državu za mobing

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je tužbu protiv nekadašnjeg šefa Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aca Ognjenovića, koji je otkaz dobio krajem jula, optužujući ga da je „u više navrata, putem javnih objava i komentara na društvenoj mreži Facebook, iznosio neistinite, uvrjedljive, omalovažavajuće i klevetničke tvrdnje“ na njegov račun, „koje su javno dostupne velikom broju lica i kao takve prenijete od strane nekoliko portala, te prosljeđivane neodređenom broju lica i izvjesno trajno arhivirane“. Lakušić je prethodno, isto u avgustu, protiv Ognjenovića i nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića, kojem je krajem juna, takođe, uručen otkaz, podnio krivičnu prijavu u kojoj je tvrdio da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ta prijava je, kako je Portalu ETV kazao Ognjenović, odbačena kao neosnovana. Lakušić, međutim, nastavlja sa progonom, pa novom tužbom od Ognjenovića, čovjeka kojeg su u Regionalnom vodovodu ostavili bez posla, traži 10.000 eura za pretrpljene i buduće duševne bolove. - Zbog ukazivanja na nezakonite postupke Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića na udaru smo se našli Vladimir Ružičić i ja, jer smo odbili da ćutimo. Da se radi o udruženom djelovanju i pokušaju da nas ućutkaju svjedoči i činjnica da je gotovo identičnu tužbu protiv mene podnio i doskorašnji Lakušićev savjetnik, sada penzioner, Željko Raičević – kazao je Ognjenović za Portal ETV. On očekuje da će Osnovni sud u Kotoru odbaciti tužbe kao nedozvoljene, ali i dodaje da ukoliko ih prihvati „konačno će se stvoriti situacija da će Lakušić i Raičević na ročištu morati da daju konkretne odgovore o svim dešavanjima u Regionalnom vodovodu“. Lakušić je u objavama na Fejsbuku optuživao Ružičića i Ognjenovića da rade za „šljunkarsku mafiju“, protiv koje se on, navodno, bori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U tužbi koju je podnio protiv Ognjenovića, pored ostalog, Lakušić citira objave u kojima ga je prozivao da je dio „kriminalne grupe“ koja je „godinama izvlačila novac iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. Fokus tružbe je, ipak, na objavi kojom ga je, kako piše, Ognjenović prozvao da je odgovoran za ,,nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (dosada otkriveno oko 55.000 eura) koje je sproveo Lakušićev savjetnik Željko Raičević“. Ističe da je „tekst na ovu temu sa neistinitim navodima o navodnom nezakonitom umanjenju naknade na štetu RVCP za koju je okrivljen tužilac objavio ETV portal“. Naš portal objavio je 16. jula da su se bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove, kojima je uručen otkaz, opet obratili premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću sa inicijativom za preispitivanje rada Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – citirali smo navode iz njihovog pisma. Oni su u dopisu iskazali bojazan i da se pokušava da „povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik“. U Regionalnom vodovodu dešava se gotovo nevjerovatna situacija – uskoro će godina kako je Lakušić podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora, ali Vlada je, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije konstatovala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a" data-rendition-name="original" width="1000" height="1333" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>OTKAZI ZA NEPODOBNE: Krsto Radović (Photo: Foto: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ostavka je uslijedila ubrzo pošto je nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića, u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Pisali smo da je Ivanković čak treći izvršni direktor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. Prvo je smijenio Gorana Jevrića, a onda i Josifa Đuraškovića. Za prvog čovjeka Odbora direktora Lakušić je imenovan kao kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Lakušić tužio Ognjenovića, traži mu 10.000 eura za duševne patnje

Pljuske, koje je srbijanski režim dobio na sednici i u rezoluciji Evropskog parlamenta, očigledno su izazvale veliki potres u vrhu države i SNS. Zato je već prvog jutra od usvajanja nikad dužeg i ozbiljnijeg spiska kritika, zamerki, uslova i opomena – u Beogradu došlo do “terorističkog napada”.
Doduše, samo koji sat pošto je - po mnogim elementima sumnjivu - pucnjavu i paljevinu u “Ćacilendu”, ispred Skupštine u kojoj traje zasedanje, predsednik države (za to naravno nenadležan) nazvao “terorizmom”, tužilac je sveo na “pokušaj ubistva”. Ali, to ne menja suštinu sumnje da se nešto – što se, najzad, moglo dogoditi bilo kog dana tokom sedam ipo meseci postojanja najvećeg nehigijenskog naselja u Evropi, a nije – dogodilo baš u momentu kada je odnarođeni srbijanski režim dobio žestoke evropske packe, koje nikako ne može da sakrije.
Nije, naravno, samo tajming događaja u “Ćacilendu” sumnjiv.&nbsp;
Sumnjivo je i kako je izvršilac sa sve kantom benzina i oružjem uopšte ušao među šatore u kojima obitava najgori srbijanski šljam i zločinac, koje čuva policija i gde skoro svakodnevno bivaju napadnuti obični građani koji samo pokušaju da prođu pored.&nbsp;
Sumnjivo je i što je izvršilac penzionisani pripadnik BIA, a važi uverenje da je pripadnik obaveštajnih službi “u službi” do smrti, a ne do penzije.&nbsp;
Sumnjivo je i brzopotezno saslušanje na vratima “marice” i pred kamerama, jer takvo priznanje se lako obara pred sudom.&nbsp;
Sumnjiva je i brzina kojom su policija i tužilaštvo izašli s potpunim podacima i malte ne završenom istragom, kroz usta onoga čiji se rejting strmoglavljuje, a koji voli da priča svakodnevno o svemu sem o onome šta narod očekuje od njega.&nbsp;
Sumnjiva je i ažurnost “sređivanja” lica mesta i okončanja istražnih radnji – što neodoljivo podseća na postupke posle rušenja nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici.
Upravo zbog približavanja godišnjice novosadske tragedije, analitičari su skloni verovanju da događaj ispred Skupštine predstavlja i svojevrstan alibi koji bi mogao da se iskoristi i u prevenciji okupljanja većeg broja ljudi u Novom Sadu, 1. novembra.
Ono što izaziva nespokojstvo je činjenica da je srbijanski režim u poslednje vreme doživeo nekoliko značajnih udaraca, u koje treba ubrojati i konačni prekid snabdevanja gorivom iz Rusije, sa ucenom za gas, i promenjenu retoriku dosad šarmirane Ursule fon der Lajen, i prvi put evropska reagovanja na laži i uvrede, pa i hlađenja iz SAD i Turske. U isto vreme, veliki broj dotad vernih pristalica iz interesa uočljivo se povukao, kupljeni simpatizeri nadaju se novom vlasniku, pretnje i ucene sve manje “rade”, a piramida koruptivne vlasti se sve više oslanja samo na tradicionalno nepouzdane besprizorne i kriminalce. U takvim uslovima, treba imati u vidu da je zver saterana u ćošak najopasnija. Otud i nespokojstvo: izgleda da je Srbija ušla u fazu kada od vlasti kojoj se izmiče tle pod nogama može da očekuje sve. Bukvalno sve.
Najzad, od trenutka kada se srušila novosadska nadstrešnica, pa do danas, režim i manifestuje sve svoje najgore osobine – samo ne radi ono zbog čega vlast i postoji: ne utvrđuje istinu i krivce za tragediju. Osobine režima, opet, nikome nisu nejasne – to je četrdesetogodišnji kontinuum diktature, bezakonja, nasilja, rata, krađe, nemorala, zaluđivanja i primitivizma. Rukavice su u Srbiji odavno skinute, pa da i mi ne pišemo u rukavicama. Zločinačku es-pe-esovsko – radikalsku vlast (1988-2000), posle koštunica-tadićevskog perioda prikrivanja, izbegavanja odgovornosti i “pomirenja”, nasledila je zločinačka presvučeno radikalska “naprednjačka” i “reformisana” es-pe-esovska vlast (2012 – danas). I to je to.&nbsp;
Ovako svedeno, liči da Srbija nije ni imala šansu. A ta spoznaja i danas unosi nespokoj, imajući u vidu da su se i u studentski protest, i u opozicione stranke, i u građanske organizacije infiltrirali isti oni mozgovi i psihologija koji su svojevremeno okrenuli leđa Balkanskom kasapinu. Oni, koji nisu smatrali da režim svojim delovanjem čini nemerljivu štetu Srbiji, srpskom narodu, svima koji žive u Srbiji i svima koji imaju nesreću da se sa Srbijom graniče, već da nije dovoljno efikasan i sposoban da ostvari “vekovni san”.
Tu infiltraciju, taj moralno-vrednosni kolaps, opet, nije bilo teško izvesti. Srpske bezbednosne službe decenijama baš to, i vrlo uspešno, rade, umesto da štite bezbednost države od stranih uticaja, gde se pokazuju kao ekstremno nesposobne. Srpska pravoslavna crkva deluje kao paramilitantna organizacija, koja huška na zlo, umesto da propoveda mir i ljubav, kako stoji u njenim svetim knjigama. S lanca odavno pušteni kriminalci štite ambijent koji se za kriminalne aktivnosti samo poželeti može. Običan narod, sluđen višedecenijskom nemaštinom, ispiranjem moga, uništenim medijima, lažnim prorocima i “friziranom” istorijom, i nehotice učestvuje u tome.
Kao dokaz svega, ne moramo da idemo dalje od odnosa prema minulim ratovima. Ne samo negiranje genocida, presuđen u sudu čiju nadležnost je priznala i država Srbija, već i njegovo aktivno slavljenje. Smišljeno i plansko guranje pod tepih očiglednih i utvrđenih zločina koji se ne mogu negirati. Obesmišljavanje sudskih postupaka. Slavljenje presuđenih ratnih zločinaca, što u vreme robijanja, što kasnije, pod parolom “odslužili su kaznu”, uz “zaboravljanje” da pravni aspekt nekog zločina uvek sledi i moralni.
Tako smo, na primer, došli u situaciju da zločinac, koji odleži kaznu, bude dočekan kao heroj, dobije priliku da napiše knjigu sa “svojom istinom”, ili, čak, da odradi niz predavanja studentima Vojne akademije. Doček teško obolelog ratnog zločinca Nebojše Pavkovića i njegova planirana sahrana u Aleji zaslužnih građana najbolje ilustruju to uništavanje svake moralne vrednosti i nepostojanje jasne razlike između dobra i zla.
Ipak, Srbija ima šansu. Raspoloženje većine naroda, kao i spoljnopolitičke okolnosti, navode na pomisao da se srbijanskom režimu bliži kraj. Iako, naravno, danas još niko ne može da ozbiljno govori o momentu tog kraja, baš kao ni o okolnostima u kojima do tog kraja može da dođe, a čije pretpostavljanje s razlogom izaziva nespokoj u narodu.
Taj kraj biće makar trenutak predaha i za dve susedne države – Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru – koje Srbija direktno ugrožava svojim frustracijama neostvarenog “carstva” u granicama kojima je neko Načertanije odavno zarazio srpski genom. Jer, na isti način na koji Rusija decenijama drži Srbiju u vazalnom i često mazohističkom položaju, sistemom spojenih sudova ponaša se i Srbija prema ove dve države u kojima živi značajan broj Srba. A to znači i – značajan broj naivnih i indoktriniranih ljudi podložnih manipulaciji, spremnih da unište svoju državu zarad nerealnog očekivanja da će ih, ako to učine, hegemon prihvatiti kao sebi ravne, uz (po) nekoliko bitangi koje primaju naređenja iz ulice Kraljice Ane u Beogradu i za to imaju priličan finansijski interes.
Na kraju, u jednome treba biti posebno jasan i direktan. Ništa, apsolutno ništa se u Srbiji, a otuda ni za njene susede, ne može promeniti, pukom promenom vlasti u Beogradu. Srbija mora da se promeni iz temelja, da se izmeni kompletan narativ koji tu zemlju i njene stanovnike drži u okovima dogme, zabluda i “prirodnog” hegemonizma. Srbija mora da se vrati antifašizmu koji ju je afirmisao, vrednosno jasnom razlikovanju dobra i zla, mora da se okrene idejama budućnosti, shvatanju da je moguće raditi u sopstvenom interesu i pritom ne nužno ugrožavati tuđi. Da kao država, a shodno tome i narod koji je naseljava, izađe iz zone komfora i suoči se sa stvarima koje su u njeno ime i za njen račun rađene i sa svim posledicama toga.&nbsp;
Bez svega toga, svaka puka promena vlasti svodi se na – džaba ste krečili.

Tag: baza-podataka

Crna Gora kaska za regionom u transparentnosti baze podataka, u planu izrada Registra cijena prometovanih nepokretnosti

Evropski problem: Prečesto gušenje slobode govora

Otvoren vrtić u Goliji; Jakšić-Stojanović: Bez razvoja sela nema ni razvoja Crne Gore

U Tivtu 24 odsto više turista

IJZ: Jedna osoba preminula od korone

PRATITE TVe UŽIVO