Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Podgorici protiv ekipe Beča utakmicu 11. kola B grupe Admiralbet ABA lige.
Budućnost je prvi meč u Beču dobila 83:78, a u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvarila je sedam pobjeda.
Debitant u regionalnom takmičenju je na začelju B grupe, u seriji je od pet poraza, a u dosadašnjem dijelu takmičenja upisao je svega dva trijumfa.
Duel u M:tel dvorani Morača počeće u 20 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Budućnost Voli sjutra dočekuje Beč

Brutalno ubistvo 21-godišnjeg sina ukrajinskog političara u Beču rasvijetljeno je nakon što su dvojica osumnjičenih Ukrajinaca uhapšena u svojoj državi. Sumnja se da su mladića pretukli u podzemnoj garaži luksuznog hotela, a zatim ga zapalili u automobilu. Istraga ukazuje da je motiv bio novac, odnosno krađa kriptovaluta, prenosi Krone.
Bečka policija je saopštila da su u saradnji s ukrajinskim vlastima i Evropolom uhapsili 19-godišnjaka i 45-godišnjaka po međunarodnoj potjernici. Politički motiv je isključen — riječ je o koristoljublju. Sa kripto-novčanika žrtve nestao je veliki iznos, a kod jednog od uhapšenih pronađena je značajna količina dolara.
Žrtva, student iz Beča i sin zamjenika gradonačelnika Harkiva, nestao je u četvrtak. Snimci pokazuju da su ga napadači savladali i brutalno pretukli u garaži hotela Sofitel. Obdukcija je potvrdila teške povrede i da je tijelo bilo gotovo potpuno izgorjelo.
Napadači su ga potom stavili na zadnje sjedište Mercedesa ukrajinskih tablica i zapalili vozilo kako bi prikrili tragove. Mogući uzrok smrti je gušenje ili toplotni udar.
Ključan trag bio je otopljeni kanister benzina pronađen u automobilu, koji je policiju doveo do snimaka sa bečke benzinske stanice na kojima se vide osumnjičeni kako kupuju gorivo. Nakon zločina pobjegli su u Ukrajinu, gdje će im se suditi, jer izručenje Austriji nije predviđeno.
Tijelo mladića pronađeno je prošle srijede oko pola sata iza ponoći, nakon što su vatrogasci ugasili zapaljeni Mercedes.

Beč: Ubijen sin ukrajinskog političara, motiv pljačka kriptovaluta

Zabrinjavajuća je eskalacija politički motivisanih kampanja difamacije koje se trenutno odigravaju u Crnoj Gori. Riječ je o bez presedana intenziviranju političkog progona kritički nastrojenih medija, pojedinaca i opozicionih predstavnika, odnosno upotrebi tužilaštva kao političkog oruđa i orkestriranim medijskim napadima koje sprovodi aktuelna vlast, uz očigledno učešće službenih tužilačkih struktura i medija bliskih režimu, kazao je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković u Beču gdje je u svojstvu glavnog govornika učestvovao na panelu u organizaciji Karl-Renner-Instituta na temu: “Put Crne Gore ka EU: prepreke i prilike”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024171028_fc4eca2119c3ef337ff722b41b87fff1ba3cd3b907fb65ad9a28186903d6a5d2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024171028_fc4eca2119c3ef337ff722b41b87fff1ba3cd3b907fb65ad9a28186903d6a5d2" data-rendition-name="original" width="2244" height="1496" loading="lazy" alt="Danijel Živković u Beču"> </figure>  Obraćajući se učesnicima, Živković je ukazao je da aktuelni momenat nesporno izmijenjenog bezbjednosnog ambijenta i istorijske prekretnice u međunarodnim odnosima, može još jednom potvrditi da je politika proširenja ne samo ključna politika EU koja generiše stabilnost na Zapadnom Balkanu, već i jasan pokazatelj snage Unije kao važnog geopolitičkog aktera. Živković je naglasio da je danas evidentno da je prozor šansi širom otvoren za Crnu Goru, ali istovremeno i izrazio bojazan da je njegovo zatvaranje polako krenulo i da naša zemlja sada već ulazi u zonu rizika da ovu šansu propusti i uđe u nepredvidivu fazu u kojoj će biti teško doći do neophodnog konsenzusa svih država članica EU za novo proširenje. - Predsjednik DPS-a ukazao je da u Crnoj Gori danas, kao rezultat malignog uticaja sa strane imamo kontinuirane napade na predstavnike medijske zajednice i organizacija civilnog društva, predlaganje zakona kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode, zagovaranje istorijskog revizionizma sa ciljem poništavanja antifašističkog nasljeđa našeg društva i negiranja presuda međunarodnih sudova za ratne zločine, te da se ovakvim djelovanjem ugrožavaju tekovine demokratskog razvoja Crne Gore i dovodi u pitanje istorijska šansa koja nam se ukazala u vidu mogućeg pristupanja EU do kraja decenije - saopšteno je iz DPS-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024171028_6de251bf4709936aac17143d49a0730449e570c00d4ad07c649a8bb4d4bf774f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251024171028_6de251bf4709936aac17143d49a0730449e570c00d4ad07c649a8bb4d4bf774f" data-rendition-name="original" width="2244" height="1496" loading="lazy" alt="Danijel Živković u Beču"> <figcaption>Danijel Živković u Beču(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Živković je upozorio da uprkos geopolitičkoj naklonosti EU, zahvaljujući kojoj naša država pravi određene pomake u integracionom procesu, ključni problem Crne Gore danas odnosi na suštinsku razliku između onoga što njena vlast govori i onoga što radi, što je rezultat direktnog uticaja regionalnih aktera na vlast u Crnoj Gori. Govoreći o opozicionom angažmanu DPS-a, Živković je kazao da će partija na čijem je čelu nastaviti da pruža podršku svemu što našu državu približava Uniji, ali biti i brana svim destruktivnim snagama i malignim uticajima spolja. - Prepoznajemo da Evropska unija ima i svoje unutrašnje izazove, ali znamo da za Crnu Goru i zemlje Zapadnog Balkana nema alternative niti boljeg garanta stabilnosti i napretka - kazao je Živković. Živković iskazao je spremnost Demokratske partije socijalista na saradnju sa međunarodnim partnerima u zaštiti građanskih sloboda i sprečavanju dalje demokratskog nazadovanja u Crnoj Gori, kako bi cilj, članstvo naše države u EU do 2028. godine bio zaista i ostvarljiv.&nbsp; - U vremenima kakva danas proživljava Evropa, obilježenim rastućim autoritarizmom, regionalnom nestabilnošću i prijetnjama demokratskim normama, od suštinske je važnosti da svi napori Evropske unije u podršci istinski demokratskoj Crnoj Gori budu udvostručeni - zaključio je Živković. Na skupu koji je okupio političare, diplomate i predstavnike civilnog društva, govorili su i Andreas Šider, šef delegacije austrijskih socijaldemokrata (SPO) u Evropskom parlamentu i Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u Centru za građansko obrazovanje “CGO”, dok je moderator panela bio direktor Karl Rener Instituta Saša Obreht.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024171028_420ff1696e049289b9db60c66e163542ceb88d93d651a7b762bd991dd019d04f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251024171028_420ff1696e049289b9db60c66e163542ceb88d93d651a7b762bd991dd019d04f" data-rendition-name="original" width="2244" height="1496" loading="lazy" alt="Danijel Živković u Beču"> <figcaption>Danijel Živković u Beču(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Boravak u Beču predsjednik, Živković iskoristio je i za posjetu Parlamentu Austrije i susrete sa poslanicima Socijaldemokratske partije (SPÖ) Maksimilijanom Kelnerom i Elke Hanel Torš, koje je informisao o aktuelnom stanju u Crnoj Gori i dogovorio nastavak dalje saradnje. Panel diskusiji i susretima u Beču prisustvovao je i novoimenovani sekretar za međunarodnu saradnju DPS-a Jasmin Bojadžić.

Živković u Beču: U Crnoj Gori na snazi progon političkih neistomišljenika, tužilaštvo postalo političko oruđe u rukama vlasti

Gradska muzika Kotor, jedan od najstarijih simbola &nbsp;grada i nosilac bogate muzičke tradicije od 1842. godine, ostvarila je izuzetan uspjeh na renomiranom World Orchestra Festivalu, koji je održan u Beču od 23. do 26. jula 2025. godine.
Na ovom međunarodnom takmičenju, koje okuplja orkestre iz čitavog svijeta, kotorski orkestar je u kategoriji “Brass and Wind Orchestra” osvojio zlatnu nagradu, čime je još jednom potvrđen izuzetni umjetnički nivo, predanost članova i snaga muzičkog nasljeđa koje traje više od jednog vijeka.
Predsjednik Gradske muzike Kotor izjavio je:
- Ogromna ljubav prema muzici, izuzetna podrška lokalne zajednice i prijatelja, uporan rad i odricanje svih članova orkestra, kao i stručna ruka maestra Darija Krivokapića, rezultirali su osvajanjem prvog mjesta u kategoriji duvačkih orkestara. 
Pored kolektivnog priznanja, posebno priznanje dodijeljeno je i dirigentu Dariju Krivokapiću, kome je međunarodni žiri uručio Specijalnu nagradu za izuzetan doprinos razvoju i promociji orkestarske muzike, kao i za inspirativno vođenje ansambla na međunarodnoj sceni.
Maestro Krivokapić je tim povodom istakao:
- Ovo priznanje nije samo nagrada našem orkestru, već i cijelom Kotoru. Pokazali smo da naš grad, iako mali po veličini, njeguje veliku muzičku tradiciju, koja je prepoznata i cijenjena širom svijeta.
Učešće Gradske muzike Kotor na World Orchestra Festivalu u Beču ostvareno je uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i kompanije Bigova Bay.
Ovim velikim priznanjem, Gradska muzika Kotor ne samo da je upisala još jednu zlatnu stranicu u svojoj bogatoj istoriji, već je još jednom dostojno predstavila kulturnu baštinu Crne Gore na svjetskoj sceni.

Gradska muzika Kotor osvojila zlatnu nagradu na Svjetskom festivalu orkestara u Beču

Ministarka spoljnih i evropskih poslova Austrije Beate Majnl-Rajzinger večeras je u Beču poželjela dobrodošlicu studentima maratoncima iz Srbije koji štafetno trče do Brisela, poručivši im da je veoma hrabro to što rade, i da je ono što „srpski studenti hoće, isto ono što Evropska unija hoće“.
- Stvarno je nevjerovatno to što radite, tako je hrabro! Znate, kao što sam rekla prethodnih dana i ono što sam rekla u Beogradu, ono što vi hoćete je i ono što Evropska unija hoće- rekla je austrijska ministarka koja se u Beču popela na binu i pozdravila okupljene na dočeku studenata iz Srbije, prenosi N1.
Ministarka je navela da i jedni i drugi hoće da vide napredak, rezultat, demokratiju, vladavinu prava i perspektivu za sve studente.
Ona je inače juče bila u zvaničnoj posjeti Beogradu, gdje je razgovarala i ministrom spoljnih poslova Markom Đurićem.
Đurić je večeras, ne pominjući o kakvom se skupu radilo u Beču,optužio ministarku da se „grubo umiješala u političke odnose“ u Srbiji učestvovanjem na skupu na kojem su se, kako je rekao „potpuno neskriveno čuli stavovi koji se odnose na unutrašnja pitanja Srbije“.
Studenti iz Srbije planiraju da stignu u Brisel 12. maja, kada bi trebalo da bude održana sjednica Evropskog parlamenta (EP), na čijem dnevnom redu će biti rasprava o situaciji u Srbiji. Oni ultraštafetni maraton do Brisela trče na smjenu.

Majnl-Rajzinger studentima: Ono što vi hoćete je i ono što EU hoće

Socijaldemokratska partija (SPO), kojoj pripada odlazeći gradonačelnik Beča Mihael Ludvig zadržala je vođstvo na danas održanim lokalnim izborima u Beču, rezultati su izlaznih anketa, prenosi N1.
Prema tim anketama, ljevica je ostvarila ipak lošiji rezultat u odnosu na prethodne izbore, dok je ekstremna desnica utrostručila rezultat.
Socijaldemokrate, koje neprekidno drže gradsku vlast od 1945. godine, osvojile su više od 39 odsto glasova, dok su na prethodnim izborima 2020. godine imali oko 42 odsto glasova.
Ekstremno desničarska Slobodarska partija Austrije (FPO) osvojila je drugo mjesto sa oko 20 odsto glasova, što je ogroman skok u odnosu na sedam odsto prije pet godina kada je stranka bila umiješana u korupcijski skandal.
Ludvig (64) je odmah isključio mogućnost formiranje gradskih vlasti sa FPO. Tokom svog posljednjeg mandata, on je formirao koaliciju sa liberalima.
Ekstremna desnica tvrdi da u Beču vlada nesigurnost i da bi trebalo da prestane da troši novac na integraciju tražilaca azila, bilo da su sirijski, avganistanski, ili iz drugih zemalja.
Ukupno 1,1 milion birača je pozvano da glasa u glavnom gradu. Više od trećine od dva miliona stanovnika Beča nema austrijsko državljanstvo, a taj broj raste.
Zeleni su zauzeli treće mjesto sa gotovo 15 odsto glasova prema izlaznim anketara, dok su liberali stranke Neos dobili oko deset odsto.
Beč, jedan od najgušće naseljenih gradova u Evropi, zagovornik je socijalnog stanovanja i javnog prevoza i često se navodi kao vodeći grad po kvalitetu života.

Beč: Ljevica najvjerovatnije zadržava vođstvo nad gradom, ekstremna desnica utrostručila rezultat

Na glavnoj željezničkoj stanici u Beču u toku je velika policijska operacija. Kako je na mreži Iks (X) objavila bečka policijska uprava, stanica je evakuisana "nakon pristigle prijetnje".
- Imamo nekoliko službenika na terenu i razjašnjavamo situaciju. Izbjegavajte nepotrebne boravke u području željezničke stanice - napisala je policija na mreži Iks.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLPDWien%2Fstatus%2F1896583033932657025%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1896583033932657025%7Ctwgr%5E647754751d1e873dcee0b90798b6bd5da1d85b9a%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Policija j evakuisala glavnu željezničku stanicu nakon prijetnje, a željeznički saobraćaj je zaustavljen, saopštila je policija glavnog grada Austrije i nacionalna željeznička kompanija OBB.
Na stanici je i profesionalna spasilačka služba.
Prijetnja je objavljena nešto poslije 16 sati.

Glavna željeznička stanica u Beču evakuisana zbog prijetnje

Avganistanski državljanin, optužen za planiranje terorističkog napada u Beču, uhapšen je početkom decembra u Austriji, javili su u austrijski mediji.
Mladić star 21 godinu navodno je planirao da napadne božićne vašare u Beču i gradsku policiju, prenosi "Salcburger nahrihten" i dodaje da je optuženi u pritvoru od početka decembra.
Mladić je imao "Tiktok" nalog na kojem je aktivno objavljivao propagandu "Islamske države", navodi se u izvještaju.
Avganistanac je uhapšen u Salcburgu, a namjeravao je da izvrši napade u Beču, navodi list pozivajući se na policiju. Nisu opisani detalji plana.
Uhapšeni je priznao da je planirao terorističke napade i potvrdio svoje veze sa "Islamskom državom", piše u izvještaju.

Uhapšen Avganistanac koji je planirao teroristički napad u Beču

Mislim da je Dan studenata jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, studentkinja Mina Peruničić.
Međunarodni Dana studenata 17.novembra koji se obilježava svake godine u spomen na dan kada su 1939.godine nacisti ubili nekoliko čeških studenata, a preko 1200 studenata poslali u koncetracione logore, zbog protesta protiv okupacije Češke. 
Pošto je već imala iskustvo starijeg brata i sestre sa studijama u inostranstvu, prisjeća se Perunučić, to je bio i njen plan još od, kako kaže, gimnazijskih dana, pa je tako posle završenih osnovnih studija u Podgorici, dodaje ona, master studije nastavila u Beču.
- Htjeli smo da imamo to iskustvo osamostaljivanja, upoznavanja drugih kultura i jezika, što smatram da je dragocjeno iskustvo. Zašto baš Beč, pa zato što je prelijep grad, bezbjedan, opet dovoljno daleko, a dovoljno blizu i lako je pala prava odluka - rekla je Peruničić.
Što se tiče razlike u studiranju u Crnoj Gori i Austriji, objašnjava Peruničić, razlika je u pristupu profesora,dodaje ona i kaže da su profesori dosta otvoreniji.
- Ne postoji onaj momenat da vam je neugodno nešto da pitate i koliko god je puta potrebno da se ponovi odgovor na to pitanje. Podstiču na diskusiju, podstiču da su stalno tu za vas. Imaju jedan jako prijateljski otvoreni odnos. Nastava je dosta praktičnija, a sam Univerzitet nudi mnogo nekih prilika koje mi nemamo, a baš su krucijalne u kreiranju nekog puta i iskustava i prilika za studenta. Konkretno, na mom primjeru, na mom Univerzitetu postoji career launch sto bi znacilo da idete kod kompanije, gdje vam oni predstave zaposlene i gdje imate priliku i da iz prve ruke od HR- a čujete neke zaista korisne savjete sjutra za zaposlenje. To omogućava kontakte, da zaista pričate sa zaposlenima, što je meni lično dalo priliku intervju u jednoj ogromnoj kompaniji, kao šansu za praksu koju sam skoro imala. Mnogo bi mi bile manje šanse da prosto nijesam imala tu priliku da odem, koju je organizovao moj Univerzitet - naglasila je Peruničić.
Razliku čine i prilike za zaposlenje, poručuje Peruničić, jer se u Beču zaista cijeni trud, znanje i vještine, navodi ona, a svako ko pokaže trud i znanje će, kako kaže, dobiti priliku za intervju i razmatranje.
Sagovornica Budilnika kaže da studira na engleskom jeziku, jer je Webster univerzitet multikulturalan, a njemački poznaje solidno, i, ističe ona, cilj joj je da usavrši i taj jezik.
- Međunarodni Dan studenata za mene ima posebnu simboliku jer slavi slobodu,solidarnost i borbu za prava studenata širom svijeta. Mislim da je to jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti. Mislim da ovaj dan ne samo mene, nego sve studente podsjeća koliko je važno da svi mi kao mladi budemo aktivni učesnici u obrazovnim procesima, ne samo pasivni primaoci znanja, već samo aktivni učesnici i da se borimo za društvo koje vrjednuje obrazovanje i prilika da se osvrnemo na prethodnu godinu i neke promjene koje su se desile u obrazovnom sistemu i isto tako da razmotrimo šta bi se moglo dalje poboljšati za narednu godinu - istakla je Perunučić.
U kratkoročnim planovima , vjeruje Peruničić, ne namjerava povratak u Crnu Goru, jer je na dobrom putu da započne inostranu karijeru, ali, dodaje ona, na duže staze je otvorena opcija da se vrati i donese iskustvo, kako kaže, u svoju Crnu Goru.
Izazov je bio preseliti se u inostranstvo, prisjeća se Perunučić, i otići u nepoznato, i nije uvijek , kako kaže, prijatno.
- Izlazite iz zone komfora i napuštate sve što vam je poznato i idete u nepoznato. Koliko god da je to vaša želja, apsolutno nije uvijek prijatno. Prva i glavna stvar, rekla bih, jeste što vam nedostaje dom, nedostaju vam ljudi koje volite, drugo jeste da se teško prilagoditi na tu promjenu studiranja na stranom jeziku, koliko god da dobro poznajete neki jezik, studirati na tom jeziku je nešto što vam na samom početku stvara pritisak, zato što tu postoji taj trenutak odgovornosti da znate zašto ste došli i da opravdate svoju odgovornost i odgovornost svojih roditelja. Sve su to neki mali izazovi s kojima se susrećemo na dnevnim bazama, sve je novo i taj proces osamostaljenja je, rekla bih, najizazovniji - zaključila je Peruničić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7bmRuxlpWTA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Peruničić: Studenti u Beču imaju mnogo više prilika i šansi za zaposlenje

Italijanka Sofija Gođa pobjednica je drugog superveleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen danas u Val Dizeru.
Do prve pobjede ove sezone, 27. u Svjetskom kupu, došla je u vremenu minut, 20 sekundi i 24 stotinke.
Gođa je 15 stotonki bila brža od drugoplasirane Novozelanđanke Alis Robinson, dok je trećeplasirana Amerikanka Lindzi Von imala zaostatak od 36 stotinki.
Italijanka Elena Kurtoni završila je na četvrtom mjestu, peta je bila Francuskinja Kami Seriti, a šesta Austrijanka Kornelija Huter.
Slovenka Ilka Štuhec imala je sedmo vrijeme.
U ukupnom poretku Svjetskog kupa vodi Amerikanka Mikaela Šifrina Šifrin sa 558 bodova.
Robinson, koja je slavila u prvom superveleslalomu, &nbsp;vodeća je u plasmanu te discipline sa 180 bodova.
Gođa je druga sa 160, dok je Von trećeplasirana sa 110 bodova.
U ukupnom poretku Svjetskog kupa vodi Amerikanka Mikaela Šifrina Šifrin sa 558 bodova.
Novozelanđanka Alis Robinson je druga sa 484, dok je treća Gođa sa 372 boda.

Gođa pobijedila u Val Dizeru

Državljanin Srbije A.H. (41) uhapšen je zbog sumnje da je, sa još jednom osobom, u dužem vremenskom periodu prijetio objavljivanjem eksplicitnih fotografija jedne žene zbog čega im je ona u više navrata davala novac - ukupno 1.100 eura.
Policija je, kako su saopštili, postupala po prijavi od 19. decembra.
- Nakon što su osumnjičeni od oštećene, dan prije podnošenja prijave, zahtijevali dodatnih 2.000 eura, a potom i predaju mobilnog telefona marke iPhone 17, kao i 500 eura, koje je bila dužna da im preda 20. decembra, policija je, u koordinaciji sa postupajućim državnim tužiocem, u cilju lociranja osumnjičenih lica, sprovela ciljanu operativno-taktičku mjeru i radnju, te organizovala kontrolisanu akciju primopredaje novca - naveli su u policiji.
Tada su i identifikovali A.H. koji je na dogovorenu lokaciju stigao kolima Volkswagen Passat, novopazarskih registarskih oznaka.
- Nakon sprovedene kriminalističke obrade i prikupljenog obavještenja, po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, A.H. je uhapšen zbog sumnje da je zajedno sa još jednim licem izvršio krivično djela ucjena, u produženom trajanju - naveli su u policiji.
Policija nastavlja aktivnosti u cilju identifikacije i procesuiranja i drugog osumnjičenog.

Budva: Državljanin Srbije uhapšen zbog sumnje da je, sa još jednom osobom, uzimao ženi novac da ne bi objavili njene eksplicitne fotografije

U Novom Pazaru danas se održava veliki studentski protest pod sloganom „Ili oni ili mi“, povodom odluke koja je više od 200 studenata Državnog univerziteta u Novom Pazaru ostavila bez statusa studenta, dok je oko 30 profesora izgubilo posao.
Studenti ističu da je ovo jedan od najkritičnijih trenutaka njihove višemjesečne borbe protiv, kako navode, nepravde, represije i institucionalnih pritisaka.
Očekuju se dolasci studenata iz više univerzitetskih centara u Srbiji, okupljanja tokom dana, kao i centralni program u popodnevnim časovima.
Prema informacijama reporterke FoNeta, atmosfera u centru grada je mirna, a policija za sada nije prisutna. U zoni DUNP-a i oko glavnih ulica postavljeni su štandovi na kojima se prodaju zastave, bedževi i pištaljke.
Okupljanje je najavljeno ispred zgrade Državnog univerziteta u Novom Pazaru, a u 11.52 biće održana komemoracija za stradale prilikom pada nadstrešnice prošle godine u Novom Sadu.
Glavni program planiran je za 17 sati, kada će studenti u blokadi održati obraćanje prisutnima.

Veliki studentski protest u Novom Pazaru: „Ili oni ili mi“

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Dječak brutalno fizički ponižavan

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Tag: bec

Budućnost Voli sjutra dočekuje Beč

Beč: Ubijen sin ukrajinskog političara, motiv pljačka kriptovaluta

Živković u Beču: U Crnoj Gori na snazi progon političkih neistomišljenika, tužilaštvo postalo političko oruđe u rukama vlasti

Gradska muzika Kotor osvojila zlatnu nagradu na Svjetskom festivalu orkestara u Beču

Majnl-Rajzinger studentima: Ono što vi hoćete je i ono što EU hoće

Beč: Ljevica najvjerovatnije zadržava vođstvo nad gradom, ekstremna desnica utrostručila rezultat

Glavna željeznička stanica u Beču evakuisana zbog prijetnje

Uhapšen Avganistanac koji je planirao teroristički napad u Beču

Peruničić: Studenti u Beču imaju mnogo više prilika i šansi za zaposlenje

Budućnost Voli sjutra dočekuje Beč

Gođa pobijedila u Val Dizeru

Budva: Državljanin Srbije uhapšen zbog sumnje da je, sa još jednom osobom, uzimao ženi novac da ne bi objavili njene eksplicitne fotografije

Veliki studentski protest u Novom Pazaru: „Ili oni ili mi“

PRATITE TVe UŽIVO