Ovogodišnje 15. izdanje Bedem Festa koje je nedavno održano na Tvrđavi u Nikšiću privuklo je veliko interesovanje javnosti, te o njegovom uspjehu i dalje govore kako publika, tako i izvođači. Prema procjenama organizatora kapijama Tvrđave je u vrijeme festivala prodefilovalo između 7.000 i 8.000 ljudi.&nbsp;
- Prema podacima sa graničnih prelaza dosta ljudi je došlo iz regiona – iz Bosne i Srbije isključivo inspirisano Bedem festom, jer zaista koncerti Vanne, Marine Perazić, Neleta Karajlića i Voodoo Popeye-a su bili ekskluzivni nastupi jer te izvođače niste imali priliku da vidite i čujete bilo gdje drugo. Kao što smo i najavljivali pola godine prije nego što će se desiti 15. Bedem fest bili smo sigurni da radimo pravu stvar i da je ovo jedno novo festivalsko poglavlje u Crnoj Gori. Pokloniti tako dobre ekskluzivne koncerte tako velikog broja izvođača i sve to učiniti od srca, vratiti se na Tvrđavu, oživjeti stari grad Nikšić – toliko smo uradili sjajnih stvari. Bedem fest je ove godine opravdao sva očekivanja - naveo organizator festivala Petar Šundić.&nbsp;
Jedna od vrijednosti ovog festivala je i u tome što iznova skreće pažnju na sav potencijal Tvrđave i Stag grada u Nikšiću.
- Konačno smo pokazali da Tvrđava i Stari grad – Bedem u Nikšiću moraju da žive tokom godine i da je Bedem fest donio tu svjetlost i da je donio taj život i siguran sam da od sljedeće godine nećemo više biti domoroci i da će se pojaviti neki novi programi i sadržaji na Tvrđavi - istakao je Šundić.&nbsp;
Ovogodišnje izdanje festivala je bilo prilika da se osim velikih imena regionalne muzičke scene publici u Nikšiću prezentuju i neki novi i mladi muzičari.&nbsp;
- Mi smo ove godine uradili jednu sjajnu stvar sa Omladinskim resursnim centrom iz Tuzle, imali smo sjajnu saradnju kroz projekat We Can Do It Together sa Regionalnom kancelarijom za mlade i Omladinskim kulturnim fondom. Predstavili smo dva mlada benda – Deminutiv iz Banja Luke i Roba bez greške iz Podgorice. Uspostavili smo saradnju sa Serbia Creates, jednom platformom koja promoviše mlade bendove. Imali smo premijerne nastupe bendova Keni nije mrtav i Kruz Roudi, tu je bio i pobjednički sastav Bunt Rock festivala, Mali demon - naveo je organizator.&nbsp;
Osim promocije Tvrđave i mladih talenata, posebno treba istaći i zeleni koncept festivala koji promoviše očuvanje životne sredine.&nbsp;
- Nikšić je nekada bio grad piva, rock’n’roll-a i čelika, a danas dobija neko novo lice. Mi smo grad kandidat za Prijestonicu kulture 2030. godine. Trebamo iznalaziti nova rješenja održivosti našeg Nikšića, a upravo je za to poslužio naš zeleni koncept ove godine – to su novi modeli održivosti. Moramo prevazilaziti teške industrije koje su iza nas, a koje su imale užasno štetne ekološke posljedice po zdravlje, vazduh i čistoću. Sa Elektroprivredom Crne Gore ćemo tražiti neka nova rješenja kada je riječ o elektrifikaciji Tvrđave i nekim novim načinima da se snabdijevamo putem vjetra ili sunca kojeg toliko ima svake godine - naveo Šundić.&nbsp;
Zelenom konceptu ove godine doprinijela je i saradnja za Željezničkim prevozom Crne Gore te je posjetiocima bio omogućen besplatan željeznički prevoz iz Podgorice do Nikšića. Tako je voz promovisan kao zeleno i bezbjedno prevozno sredstvo.&nbsp;
Posebnu zahvalnost organizator je uputio i pripadnicima i pripadnicama Vojske Crne Gore i Ministarstvu odbrane Crne Gore, bez kojih, kako kaže, ne bi uspješno mogli pripremiti i realizovati 15. Bedem fest.&nbsp;
Tek što je završeno ovogodišnje izdanje, organizatori za 2025. već planiraju novo 16. izdanje Bedem Festa.&nbsp;
- Obećavam da će 16. izdanje prevazići 15, puni smo energije i želje. Festival Bedem Fest kao prvi među jednakima u Crnoj Gori je jednostavno taj magnet, ta neka energija koja privlači svojim dobrim primjerom. Mi smo entuzijasti, mi smo volonteri, mi smo između donosioca odluka i publike, mi smo spremni da radimo svoje stvari iz ljubavi i za opšte dobro. U tom pravcu ćemo i nastaviti. Zahvaljujem se svima koji su se popeli na Tvrđavu, pokazali su da su ispoštovali sve ono što smo željeli, a to je da dođu u velikom broju, a sa druge strane pozivamo i one partnere koji nisu bili sa nama da se pridruže u 16. izdanju da pokažemo da zajedno možemo raditi sjajne stvari -podvukao je Šundić.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šundić: Bedem fest okupio između 7.000 i 8.000 ljudi

Kompanija Plantaže ostvarila je u prošloj godini pozitivan neto rezultat od 1,05 miliona eura i najveći prihod u posljednjoj deceniji u iznosu od 34,9 miliona eura.
Kompanija je, kako je saopšteno nakon usvajanja finansijskog izvještaja za prošlu godinu, ostvarila značajan napredak u ključnim poslovnim segmentima, što se najbolje reflektuje kroz pozitivan rezultat poslovanja ostvaren u prošloj godini.
- Fokus na efikasno upravljanje resursima, optimizaciju poslovnih procesa i održiv rast rezultirao je najboljim poslovnim rezultatom u posljednjih pet godina, najvećim nivoom prihoda u posljednoj deceniji, stabilizacijom troškova uprkos izazovu rastuće inlfacije, dobrim rezultatima na strateški važnim tržištima i značajnim smanjenjem finansijskih obaveza - navodi se u saopštenju kompanije.
Kompanija je prošlu godinu zaključila sa pozitivnim poslovnim rezultatom koji prije oporezivanja, iznosi 230 hiljada eura, a nakon oporezivanja 1,05 miliona eura.

- Na ovakav rezultat značajno je uticalo, između ostalog, rast prihoda, kontrola troškova i povećanja vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda od 800 hiljada eura - rekli su iz Plantaža.

EBITDA, kao ključni pokazatelj operativne efikasnosti, nastavlja svoj pozitivan trend. Nakon što je u 2022. godini bila negativna preko četiri miliona eura, u 2023. godini je prešla u pozitivnu zonu od 800 hiljada eura, dok se u prošloj godini bilježi dalji rast i značajno bolji rezultat u odnosu na prethodnu godinu od 5,4 miliona eura, čime se potvrđuje održivost poslovnog modela i jačanje finansijske stabilnosti.

- Rast EBITDA ne samo da potvrđuje da je kompanija stabilizovala poslovanje, već i osigurava finansijsku fleksibilnost potrebnu za dalji razvoj, investicije i jačanje tržišne pozicije - dodaje se u saopštenju.

Na kraju prošle godine ukupne obaveze kompanije smanjene su gotovo milion EUR u odnosu na prethodnu godinu. Ovi rezultati, kako se poručuje, nedvosmisleno potvrđuju odgovorno upravljanje finansijama i posvećenost dugoročnoj stabilnosti kompanije, što dodatno učvršćuje poziciju kompanije na tržištu.
Plantaže su u prošloj godini ostvarile najveći prihod u posljednjoj deceniji u ukupnom iznosu 34,9 miliona eura, što je sedam odsto više u odnosu na 2023.
- U prošloj godini zabilježen je snažan rast prihoda od prodaje flaširanih proizvoda, koji su na svim tržištima porasli deset odsto, kao rezultat dobre poslovne strategije i prilagođavanju tržišnim trendovima. Na domaćem tržištu u prošloj godini zabilježen je rast prihoda osam odsto, dok su međunarodna tržišta zabilježila rast od 12 odsto - rekli su iz Plantaža.
Posebno značajan rezultat postignut je na ključnim tržištima Crne Gore i Srbije, gdje je premašen nivo prodaja iz 2019. godine, što dodatno potvrđuje snagu i prepoznatljivost brenda Plantaža.
- U prošloj godini ostvaren je značajan napredak u segmentu ugostiteljstva i vinskog turizma. Prihod od ugostiteljstva u prošloj godini višestruko je veći od prihoda ostvarenih ranijih godina, odnosno 21 odsto veći od prihoda ostvarenih u 2023, što potvrđuje da ugostiteljska djelatnost postaje sve značajniji generator prihoda za kompaniju. Ovi rezultati potvrđuju uspješnu diversifikaciju izvora prihoda i kontinuirani razvoj svih segmenata poslovanja - navodi se u saopštenju.
Uprkos nepovoljnim klimatskim prilikama koje su dramatično uticale na proizvodnju vina širom Evrope, pri čemu su mnoge zemlje zabilježile značajno smanjenje proizvodnje u odnosu na prethodne godine, proizvodnja grožđa bilježi oporavak u odnosu na prethodnu proizvodnu godinu. U odnosu na 2023. godinu proizvodnja vinskog i stonog grožđa u prošloj godini bila je 30 odsto veća, sa veći prinosima grožđa u odnosu na zemlje regiona.
- U odnosu na 2023. godinu, proizvodnja breskve i nektarina bila je na nivou prethodne. Proizvedeno je i 185 tona ploda masline, što je skoro četiri puta veći prinos od prinosa iz 2023. godine. Proizvodnja maslina i maslinovog ulja sa desetak tona, prije samo sedam do osam godina, stigla je do respektabilne godišnje proizvodnje od preko 100 tona, koja će u narednim godinama, kako novozasađena stabla masline budu ulazila u fazu rodnosti, u kontinuitetiu rasti - precizira se u saopštenju.
Ulaganja u razvoj i modernizaciju poslovanja bila su jedan od ključnih fokusa Plantaža u prošloj godini, što potvrđuje i činjenica da je realizovan investicioni ciklus vrijedan preko tri miliona eura.
- Ovo predstavlja rast od 76 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Investicije su bile usmjerene, prije svega, na podizanje novih zasada, modernizaciju opreme i sprovođenje građevinskih radova koji povećavaju efikasnost i proizvodne kapacitete - kazali su iz Plantaža.

Ukupni rashodi u prošloj godini iznose 35,4 miliona eura i blago su ispod nivoa iz 2023. godine.
- U strukturi ukupnih rashoda dominiraju troškovi radne snage, kao i troškovi materijala i energije. U prošloj godini u odnosu na prethodnu, trošak bruto zarada stalno zaposlenih veći je šest odsto u odnosu na 2023. godinu. Razlozi za to su objektivni i posljedica su: uvećanje obračunske vrijednosti boda osam odsto od maja 2023. godine, primjena novog kolektivnog ugovora od početka prošle godine, uvođenje obaveze plaćanja rada nedjeljom, nakon stupanja na snagu novog Opšteg kolektivnog ugovora, uvećanje troškova sezonske radne snage zbog globalnih i tržišnih uslova rada u sektoru poljoprivrede i vinogradarstva. Ipak, u poređenju sa 2019. godinom, ukupni troškovi radne snage su niži preko dva miliona eura navodi se u saopštenju.

Pozitivan neto rezultat Plantaža

Pljevljska policija rasvijetlila je krivično djelo krađa pričinjeno u jednoj prodavnici i podnijela krivičnu prijavu protiv A.J. (23) iz tog grada zbog sumnje da je počinio to krivično djelo.
- Odjeljenje bezbjednosti Pljevlja je 16. aprila obaviješteno da je u jednoj prodavnici mješovite robe, počinjena krađa, te da je nestao novac iz pazara koji je radnica držala u jednom novčaniku”, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policija je odmah preduzelia mjere i radnje koje su veoma brzo dovele do identifikovanja A.J., operativno interesantnog lica, kao osumnjičenog da je počinilo ovo krivično djelo.
- On je, kako se sumnja, ušao u prodavnicu i, iskoristivši nepažnju zaposlenih, iz novčanika koji se nalazio iza pulta otuđio 250 eura pazara - &nbsp;ističe se iz UP..
Dodaju da je policija novac pronašla i vratila ga vlasniku prodavnice.
- Protiv A.J. je, nakon obavještenja koje je dao u policijskim prostorijama na okolnosti događaja, državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima podnijet poseban izvještaj, kao dopuna krivične prijave prethodno podnijete po nepoznatom izvršiocu, zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo - navode iz policije.
- A.J. je višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta i zloupotrebe opojnih droga - zaključuje se u saopštenju.

Pljevlja: Rasvijetljena krađa, novac vraćen vlasniku

Vlada je, na danas održanoj 77-oj sjednici utvrdila Predlog za promjenu Ustava Crne Gore, koji se odnose na to da većinu Sudskog savjeta treba da čine sudije koje su izabrane jednoglasno, te da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
U sklopu realizacije Reformske agende Crne Gore 2024 – 2027 za Instrument EU za reforme i rast kojim je predviđeno je da će se izmijeniti Ustav do juna 2025. godine, predložena promjena se odnosi na odredbe Amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta, i to Amandmana VIII i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija, i to: Amandman IX stav tri.
Predlog je, kako je navedeno u saopštenju Vlade Crne Gore, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).&nbsp;
U diskusiji je, ističu, ocijenjena opravdanom potreba za promjenom navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija, da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinos radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta.&nbsp;
Kako je naglašeno, Vlada je uspostavljanje nezavisnog, profesionalnog i pouzdanog pravosuđa prepoznala kao strateški važno područje u daljem procesu evropskih integracija Crne Gore, jer se samo nezavisno pravosuđe može smatrati krajnjim i najvažnijim garantom demokratskog funkcionisanja institucija na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou i garantom pravne sigurnosti građana.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o poreskim savjetnicima.&nbsp;
- Crna Gora je 2018. godine pristupila Globalnom forumu o transparentnosti i razmjeni informacija u poreske svrhe, međunarodnom tijelu koje je preuzelo vodeću ulogu na polju razvoja globalnog standarda za razmjenu informacija u poreske svrhe, i to: razmjenu informacija na zahtjev (EOIR) i automatsku razmjenu informacija o finansijskim računima (AEOI). Kao članica ovog tijela, Crna Gora se obavezala da implementira navedene standarde u okviru svog zakonodavstva, kao i da obezbijedi njihovu adekvatnu primjenu u praksi. U tom cilju, predložena je norma po kojoj će poreski savjetnik biti dužan da na zahtjev poreskog organa dostavi sve informacije za potrebe oporezivanja i razmjene informacija sa nadležnim organom države članice Evropske unije ili druge države, odnosno teritorije države - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Dodatno, predložene su kaznene mjere za poreske savjetnike koji postupaju suprotno dužnostima propisanim ovim zakonom.
Vlada je donijela Uredbu o izmjenama i dopuni Uredbe o graničnim vrijednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora.&nbsp;
- Cilj koji se postiže donošenjem Uredbe je dosljedna primjena kontrole emisija zagađujućih materija u vazduh u skladu sa strateškim opredjeljenjima Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine i ciljevima Reformske agende. Izmjene i dopune Uredbe imaju za cilj uklanjanje pravne nesigurnosti, odnosno prevazilaženje pravne praznine koja je nastala nepreciznim definisanjem prelaznih završnih odredbi Uredbe o graničnim vrijednostima emisija iz postrojenja za sagorijevanje i načinu izračunavanja graničnih vrijednosti emisija za postrojenja koja koriste više vrsta goriva („Službeni list Crne Gore, br. 129/21) - navodi se u saooštenju.&nbsp;
Usvojen je i Predlog o ustupanju nepokretnosti na korišćenje bez naknade, Ministarstvu kulture i medija.&nbsp;
U tom kontekstu, navode i da je data saglasnost Ministarstvu kulture i medija za korišćenje zgrade zatvora u Starom Gradu Kotoru, bez naknade, na period od pet godina, uz mogućnost produženja i prihvatila Ugovor o korišćenju nepokretnosti bez naknade.&nbsp;
Rekonstrukcija ove zgrade, koja je zaštićena kao pojedinačno kultumo dobro, završena je u julu 2021. godine i u objektu je uspostavljen Kreativni hab čiji je prostor namijenjen za boravak i rad umjetnika i razvoj kreativnih industrija.&nbsp;
Projekat je finansiran iz sredstava EU Interreg IPA CBC Italija – Albanija – Cma Gora i iz budžeta Ministarstva kulture i medija.
Vlada je usvojila Predlog o povlačenju iz skupštinske procedure Amandmana Vlade Crne Gore na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji su utvrđeni na na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine, imajući u vidu da je utvrđen novi Predlog amandmana na iste članove Predloga zakona, koji su usaglašeni sa Evropskom komisijom.&nbsp;

Vlada predlaže da se ministar pravde isključi iz Sudskog savjeta, a sudije se biraju jednoglasno

Građani će od Spajićevih i Mandićevih “investicija” imati koristi koliko i građani Srbije od Beograda na vodi, naveo je na mreži X predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.&nbsp;
&nbsp;- Isti je to obrazac dilova – patentirao Vučić. I nije kriv Alabar niti bilo koji drugi investitor što mi imamo pohlepne i gramzive predatore- ističe Vujović.&nbsp;
&nbsp;Zato im, prema njegovim riječima, treba da sve ovo zbrzaju.&nbsp;
&nbsp;- A Mandić je htio revoluciju da diže za mnogo čistije poslove kad je bio opozicija. Sad je izgleda namiren. Što se tiče Spajićeve hitnosti - nema tog prevaranta koji se ne krije iza brzine i "razvoja"- zaključio je Vujović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1912863634583077258&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Građani će od Spajićevih i Mandićevih “investicija” imati koristi koliko i građani Srbije od Beograda na vodi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: bedem-fest

Šundić: Bedem fest okupio između 7.000 i 8.000 ljudi

Pozitivan neto rezultat Plantaža

Pljevlja: Rasvijetljena krađa, novac vraćen vlasniku

Vlada predlaže da se ministar pravde isključi iz Sudskog savjeta, a sudije se biraju jednoglasno

Vujović: Građani će od Spajićevih i Mandićevih “investicija” imati koristi koliko i građani Srbije od Beograda na vodi

PRATITE TVe UŽIVO