Izraelska vojska izvela je vazdušni napad na južni Bejrut, prvi od početka juna, usmjeren na drugog najvišeg zvaničnika Hezbolaha.
Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je IDF (Izraelske odbrambene snage) izveo udar „u srcu Bejruta, gađajući šefa štaba Hezbolaha, koji je predvodio organizaciju u njenoj izgradnji i naoružavanju“.
Izvor iz Izraela rekao je za CNN da je meta napada bio Hajtam Ali Tabatabai, praktično drugi čovjek Hezbolaha.
Izvor je dodao da je procjena štete u toku i da još nije jasno da li je Tabatabai poginuo u napadu.
Netanjahu je naredio napad na osnovu preporuke ministra odbrane i načelnika Generalštaba IDF-a, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
- Neprijateljski avion izveo je napad na južna predgrađa Bejruta, što je rezultiralo žrtvama i značaјnom materijalnom štetom - izvještava zvanična libanska novinska agencija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izrael nakon duže pauze izveo napad na Bejrut, meta bio Ali Tabatabai

Izraelski avioni udarili su danas na južna predgrađa glavnog grada &nbsp;Libana, Bejruta, uz prethodno upozorenje stanovništvu da se skloni sa tog područja, prenosi Radio Slobodna Evropa.
To je treći izraelski napad na tu oblast od kada je primirje stupilo na snagu krajem novembra prošle godine.
U saopštenju izraelske vojske, nakon napada, &nbsp;rečeno je da je gađano skladište precizno navođenih projektila koje pripada militantnoj grupi Hezbolah, prenosi AP.
Dodaje se da je skladištenje takve opreme kršenje sporazuma postignutog za okončanje rata Izrael-Hezbolah.
Ogroman dim se nadvio nad područjem nakon udara tri bombe, koji je pogodio "nešto što je ličilo na metalni šator smješten između dvije zgrade" – javio je fotograf Asošijejted Presa sa terena, a što je pokazao i snimak koji kruži društvenim mrežama.
Fotograf je u hangaru vidio dva spaljena i uništena kamiona. Trenutno nema izvještaja o žrtvama.
U prethodnom upozorenju, izraelska vojska je rekla da gađa objekte Hezbolaha u oblasti Hadat i pozvala je stanovnike da se odmaknu najmanje 300 metara od mjesta prije napada.
Uslijedila su potom dva udara upozorenja. Borbeni avioni čuli su se iznad djelova libanske prijestonice prije napada u blizini naselja Al-Jamous, gdje je pucano u vazduh kako bi stanovnici bili upozoreni i evakuisani.
Tokom posljednjeg rata između Izraela i Hezbolaha, izraelski dronovi i borbeni avioni redovno su udarali po južnim predgrađima, gdje Hezbolah ima širok uticaj i podršku.
Izrael je ubio nekoliko najviših lidera Hezbolaha, uključujući Hasana Nasralaha i to područje smatra uporištem militanata i optužuje tu grupu da tamo skladišti oružje.
Predsjednik Libana Džozef Aun osudio je izraelski napad na južna predgrađa Bejruta, pozvavši Sjedinjene Države i Francusku, kao garante prekida vatre, da 'preuzmu odgovornost' i izvrše pritisak na Izrael da obustavi napade'.
On je upozorio da kontinuirane akcije Izraela 'podrivaju stabilnost' i rizikuju da region izlože ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama.
Specijalna koordinatorka UN-a za Liban Dženin Henis, objavila je na mreži X da je najnoviji izraelski napad 'proizveo paniku i strah od ponovnog nasilja među onima koji očajnički žele da se vrate u normalu'.
Ona je pozvala sve strane da zaustave sve akcije koje bi mogle dodatno potkopati sporazum o prekidu vatre i sprovođenje rezolucije UN-a kojom je okončan rat.
Nedjeljni udar uslijedio je nakon dva ranija napada na južna predgrađa glavnog grada Libana.

Izraelski napad na Bejrut, pogođena stambena zgrada

Izraelska vojska je saopštila kako je izvela vazdušne napade na južno predgrađe Bejruta, Dahija, koje se zbog velikog broja šiita koji u njemu žive smatra uporištem Hezbolaha.
Prema početnom izvještaju libanskog Ministarstva zdravstva u napadu su ubijene tri osobe, a sedam je povrijeđeno. Među stradalim ima žene i djece.
Prema izvještajima libanskih medija meta napada je bila stambena zgrada, a u napadu su oštećena tri gornja sprata zgrade.
Iz IDF-a su saopštili kako su ciljali Hezbolahovog operativca. Ovo je bio drugi napad ove vrste od kada je u novembru na snagu stupilo primirje između Hezbolaha i Izraela.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FHibaNasr%2Fstatus%2F1906872715526443202%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1906872715526443202%7Ctwgr%5E218a7c9991e858b55ab7bd8d99b9178e61a13249%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Udar je bio usmjeren na teroristu Hezbolaha koji je nedavno upravljao Hamasovim operativcima i pomagao im u planiranju značajnog i neizbježnog terorističkog napada na izraelske civile. Terorista je predstavljao stvarnu i neposrednu prijetnju - navela je izraelska vojska u zajedničkom saopštenju s agencijom Šin Bet.

Izrael izveo vazdušne napade na Bejrut: Ubijene tri, a povrijeđeno sedam osoba

Oko 40 projektila ispaljeno je danas na Izrael iz pravca Libana, saopštila je izraelska vojska, dodajući da su u napadima lakše povrijeđene četiri osobe.
Vojska je saopštila da je identifikovano oko pet projektila u niziji Šaron i u gradskom području Tel Aviva, kao i oko 25 projektila u Galileji i oko deset na sjeveru tog regiona.
Oglasile su se sirene za uzbunu.
Vojska je saopštila da su neki projektili presretnuti, dok su drugi pali u nenaseljena područja.
Libanski proiranski pokret Hezbolah juče je ispalio oko 100 projektila u pravcu Izraela.&nbsp;

Oko 40 projektila ispaljeno iz Libana na Izrael, četiri osobe povrijeđene

Škole u ​​Bejrutu i ​​njegovoj okolini biće zatvorene u ponedjeljak i utorak, saopštilo je libansko Ministarstvo obrazovanja poslije dva izraelska napada na glavni grad Libana.
- Ministar obrazovanja Abas Halabi najavio je zatvaranje javnih i privatnih škola i privatnih visokoškolskih ustanova - navodi se u saopštenju ministarstvu.
Izraelske snage sprovele su tokom dana dva napada na Bejrut gdje je najmanje jedna osoba poginula i devet povrijeđeno.
Izrael, koji je u otvorenom ratu od 23. septembra protiv Hezbolaha, intenzivirao je posljednjih dana svoje napade na uporišta libanskog islamističkog pokreta, posebno u južnim predgrađima Bejruta i južnom i istočnom Libanu.

U Bejrutu danas i sjutra zatvorene škole poslije dva izraelska napada

Glavni portparol Hezbolaha Mohamed Afif ubijen je danas u izraelskom vazdušnom napadu na centar Bejruta, u kojem su stradale još najmanje tri osobe, a četiri ranjene, izjavio je neimenovani zvaničnik libanske grupe za Asošijeted pres.
U tom napadu pogođena je zgrada u centru Bejruta koja pripada Arapskoj socijalističkoj Baas partiji, a taj napad je bio prvi izraelski napad na centralni dio Bejruta poslije nekoliko sedmica.
Afif je davao izjave posebno nakon eskalacije izraelskih napada na Liban u septembru i nakon ubistva dugogodišnjeg lidera Hezbolaha Hasana Nasrale koji je, takođe, ubijen u izraelskom vazdušnom napadu.
On je neposredno prije napada u kome je stradao održao konferenciju za novinare, koju je završio nešto prije nego što je bilo planirano.
Ranije danas izraelski ratni avioni napali su južna predgrađa Bejruta u kojima Hezbolah ima uporišta i to nakon što je vojska upozorila ljude da se evakuišu iz nekoliko zgrada.&nbsp;

Ubijen portparol Hezbolaha Mohamed Afif

Glavni portparol militantne grupe Hezbolah Mohamed Afif ubijen je danas u izraelskom vazdušnom napadu na centar Bejruta, u kojem su poginule još najmanje tri osobe, a četiri ranjene, rekao je neimenovani zvaničnik libanske grupe za AP.
U napadu u kojem je ubijen Afif pogođena je zgrada u centru Bejruta koja pripada Arapskoj socijalističkoj Baas partiji.
Bio je to prvi izraelski napad na centralni dio Bejruta poslije nekoliko sedmica.
Afif je davao izjave posebno nakon eskalacije izraelskih napada na Liban u septembru i nakon ubistva dugogodišnjeg lidera Hezbolaha Hasana Nasrale koji je takođe ubijen u izraelskom vazdušnom napadu.
Izraelski ratni avioni napali su ranije danas južna predgrađa Bejruta u kojima Hezbolah ima snažna uporišta nakon što je vojska upozorila ljude da se evakuišu iz nekoliko zgrada.

1250x600

1084x550

U izraelskom napadu na Bejrut ubijen glavni portparol Hezbolaha

Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je najmanje šest osoba poginulo rano jutros u izraelskom bombardovanju južnog dijela Bejruta i da je 15 osoba ranjeno.
Ranije je libanska nacionalna novinska agencija Ani javila da je izraelska vojska sprovela niz vazdušnih napada na južno predgrađe Bejruta i da su pogođeni medicinski centar i jedna zgrada, prenio je portal francuskog Monda.
- Izraelski borbeni avioni izvršili su napad u zoru na stan u zgradi u kvartu Davhet Aramun, i u njemu ima ranjenih - javila je agencija Ani, javila je agencija Frans pres.
Izraelska vojska jutros je preko mreže Iks pozvala stanovnike južnog predgrađa Bejruta da se evakuišu.

Šest osoba poginulo u izraelskom bombardovanju južnog predgrađa Bejruta

Jedna osoba je poginula, a 15 je ranjeno u novom izraelskom napadu na južno predgrađe Bejruta, uporište Hezbolaha, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Libana.
Kako je javila libanska agencija vijesti Ani, „izraelski neprijatelj sproveo je napad blizu raskrsnice u južnom predgrađu Bejruta“.
Fotograf agencije Frans pres javlja da je gađana napuštena zgradu u čijem prizemlju je bilo zastupništvo firme koja prodaje automobile i motocikle.
Vojska je formirala bezbjednosni kordon, rekao je fotograf.
Južno predgrađe Bejruta redovno je na meti izarelskih napada od kraja semptembra. U noći od četvrtka na petak je pogđeno nekoliko kvartova tog grada.
Sa intenziviranjem izraelskih napada veliki dio stanovnika predgrađa napustilo je taj kvart na ulazu u Bejrut, kod Međunarodnog aerodroma Libana.
Više od 1.900 ljudi poginulo je u Libanu od 23. septembra kada je Izrael pojačao napade na uporišta Hezbolaha, po računici Frans presa zasnovanoj na podacima koje objavljuje Ministarstvo zdravlja.

U izraleskom napadu na južno predgrađe Bejruta jedna osoba poginula, 15 ranjeno

Izraelski avioni sproveli su danas napade na južna predgrađa Bejruta nakon što su pozvali na evakuaciju stanovništva tog dijela grada koji Izraela smatra poprištem islamističkog pokreta Hezbolah.
To je prvi napad poslije tri dana.
Slike AFPTV-a prikazuju oblake sivog i crnog dima koji se dižu iznad ciljanih četvrti predgrađa Bejruta.
Libanska agencija ANI javila su da dva „neprijateljska udara“ gađala zgradu u okrugu Haret Hreik.
Izraelska vojska pozvala je stanovnike tog naselja da evakuišu to područje.
- Hitno upozorenje stanovnicima južnih predgrađa, posebno onima iz naselja Haret Hreik: živite u blizini objekata i interesa koji pripadaju Hezbolahu protiv kojih će izraelska vojska izvršiti operacije u bliskoj budućnosti - napisao je na platformi Iks portparol izraelske vojske Avičaj Adrai na arapskom.
Slični pozivi na evakuaciju upućeni su i za dva druga naselja u predgrađu Bejruta koji su bili na meti napada izraelskih snaga.
Ti napadi dolaze poslije raketnog napada jutros iz Libana ka sjeveru Izraela i slanja drona ka privatnoj rezidenciji izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Najmanje 1.418 ljudi je ubijeno u Libanu od početka masovnih izraelskih bombardovanja Hezbolaha 23. septembra, prema podacima AFP-a na osnovu zvaničnih podataka.
UN su identifikovale oko 700.000 raseljenih, uključujući veliki broj stanovnika južnih predgrađa Bejruta.

Izraelska vojska pozvala na evakuaciju južnih predgrađa Bejruta, pa izvela napade

Trinaestogodišnji E.I. iz Nikšića, koji je bio smješten u Centru za djecu i mlade "Ljubović", nestao je u utorak, 10. februara, nakon što se samovoljno udaljio prilikom izlaska iz ustanove sa vaspitačem zbog trgovine za lične potrebe korisnika, kazali su "Danu" iz te institucije.
Dječakova porodica saopštila je "Danu" da su o nestanku dječaka obaviješteni u utorak, od kada traje njihova agonija i iščekivanje bilo kakve vijesti koja bi nagovijestila da je njihovo dijete bezbjedno.
- Rekli su nam da ga nema od utorka. Odmah smo prijavili policiji, ali zasad nema nikakvih informacija. Molimo sve ljude da odmah jave ako ga bilo gdje primijete. Mali je, strahujemo za njega - kazao je za "Dan" dječakov otac Iljaz Itaj.
Apelovali su na građane da policiji prijave ako imaju bilo kakva saznanja o nestalnom dječaku, ili da pozovu broj 069/703–726.

Dječak pobjegao iz Doma tokom odlaska u kupovinu

Federalne vlasti u SAD pokrenule su istragu o tome da li su dva imigraciona agenata lagala pod zakletvom u vezi sa ranjavanjem jednog Venecuelanca iz vatrenog oružja u Mineapolisu prošlog mjeseca.
Direktor ICE-a Tod Lajons, kazao je da je agencija pokrenula zajedničku istragu sa Ministarstvom pravde nakon što su se pojavili video-snimci svjedočenja dvojice agenata čiji su iskazi, kako se čini, neistiniti.
Prethodno je federalni sudija naredio da se odbace sve optužbe protiv Venecuelanca Hulija Cezara Sose-Selisa, kojeg je jedan imigracioni agent ranio u nogu. Optužnica je odbačena i protiv još jednog Venecuelanca Alfreda Alehandra Alhorne.
Neimenovani agenti ICE-a poslati su na prinudni odmor dok se interna istraga ne završi, rekao je Lajons.
- Laganje pod zakletvom je ozbiljno kršenje saveznog zakona - rekao je Lajons, dodajući da je u toku i aktivna istraga kancelarije američkog državnog tužioca.
Prema njegovim riječima, kada istraga bude završena, agenti mogu ostati bez posla, ali se mogu suočiti i sa saveznim krivičnim gonjenjem.
- Muškarcima i ženama u ICE-u povjereno je da sprovode vladavinu prava i moraju se držati najviših standarda profesionalizma, integriteta i etičkog ponašanja. Kršenje tog svetog zavjeta neće biti tolerisano. ICE ostaje u potpunosti posvećen transparentnosti, odgovornosti i poštenom i fer sprovođenju imigracionih zakona naše države - rekao je Lajons.
Odbacivanje optužnica protiv dvojice Venecuelanaca uslijedilo je nakon ubistva dvoje američkih državljana u Mineapolisu koje su počinili agenti imigracionih službi. U oba slučaja i svjedoci i video-snimci proturječili su zvaničnim tvrdnjama da su agenti upotrijebili oružje iz opravdanih razloga.
Savezni tužilac za distrikt Minesote Daniel N. Rosen, juče je zatražio, što je vrlo neuobičajeno, da se optužnice protiv Alhorne i Sose-Selisa odbace jer su „novootkriveni dokazi materijalno nekonzistentni“ sa tvrdnjama koje su prošlog mjeseca iznijete u krivičnim prijavama i na pripremnom ročištu u postupku protiv dvojice Venecuelanaca. Potom je federalni sudija Paul A. Magnuson odbacio oba slučaja, ocijenivši da je u njima bilo predrasuda, što znači da optužnice protiv njih više ne mogu biti ponovo podnijete.
Nije poznato da li će Venecuelanci ipak biti protjerani iz SAD, ali njihov advokat kaže da je „van sebe od radosti“ zbog toga što su optužnice odbačene.
- Optužnice protiv njih bile su zasnovane na lažima jednog agenta ICE-a koji je bezobzirno pucao u njihovu kuću kroz zatvorena vrata - rekao je advokat Brajan D. Klark.
Istražitelj FBI pod zakletvom je rekao da su službenici ICE-a 14. januara pokušali da izvrše saobraćajnu kontrolu u Mineapolisu nad vozilom kojim je upravljao Alhorna. On je slučajno udario drugo vozilo i pobjegao pješke prema kući u kojoj je živio.
Službenik imigracione službe pojurio je za Alhornom, koji se, prema navodima federalnih vlasti, žestoko opirao hapšenju.
U krivičnoj prijavi bilo je navedeno da su Sosa-Selis i još jedan muškarac napali agenta lopatom za snijeg i drškom od metle dok su se on i Alhorna rvali na zemlji.
Agent je pucao iz pištolja, pogodivši Sosu-Selisa u desnu butinu. Muškarci su utrčali u stan i potom su uhapšeni.
Nakon incidenta, republikanska ministarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem napala je demokratskog guvernera Minesote Tim Valz i gradonačelnika Mineapolisa Đžejkob Frej, optuživši ih da „podstiču ometanje i napad na naše organe reda, a to je savezni zločin“.
- Ono što smo vidjeli sinoć u Mineapolisu bio je pokušaj ubistva saveznih organa za sprovođenje zakona. Našeg agenta (ICE) iz zasjede su napale tri osobe koje su ga tukle lopatama za snijeg i drškama od metli. Plašeći se za svoj život, policajac je ispalio hitac u odbranu - rekla je Noem 15. januara.&nbsp;
United States Department of Homeland Security danas nije odgovorilo na novinarsko pitanje da li Noem i dalje stoji iza tih izjava.
Advokat Klark pozvao je saveznu vladu da objavi ime agenta ICE-a i da podigne optužnicu protiv njega „za njegov zločin“.
Sudski podnesci pokazuju da su federalne vlasti pokrenule sopstvenu krivičnu istragu o incidentu, iako je FBI odbio da javno objavi dokaze, identitet agenta ICE-a ili da ga učini dostupnim za intervju.
Zahtjev tužioca Rozena za odbacivanje optužbi nije precizirao koji su se novi dokazi pojavili niti kojih je laži bilo u prethodnim podnescima vlade, ali su se pukotine u priči počele pojavljivati već tokom pripremnog sudskog ročišta 21. januara.
Iskaz agenta ICE-a o trenucima prije nego što je zapucao značajno se razlikovao od svjedočenja dvojice optuženih i troje očevidaca. Njegova izjava da je bio napadnut metlom i lopatom za snijeg takođe nije bila potkrijepljena dostupnim video-snimcima.
Alhorna i Sosa-Selis negirali su napad na agenta metlom ili lopatom za snijeg. Ni video-dokazi, ni svjedočenje komšije, niti djevojke dvojice Venecuelanaca nijesu potvrdili iskaz agenta da je napadnut metlom ili lopatom ili da je u napadu učestvovala treća osoba.
Frederik Gec, advokat koji zastupa Alhornu, rekao je da je njegov klijent imao metlu u ruci i da ju je bacio prema agentu dok je trčao prema kući.
Advokatica Robin Volpert, koja zastupa Sosu-Selisa, rekla je da je njen klijent držao lopatu, ali da se povlačio u kuću kada je policajac pucao i ranio ga.
Advokati saoptuženih rekli su da se savezno tužilaštvo u potpunosti oslanjalo na svjedočenje agenta koji je pucao iz pištolja.
Ni Alhorna ni Sosa-Selis nijesu imali krivični dosije. Obojica su radila noću kao vozači dostave u jednoj kompaniji, pokušavajući da izbjegnu susrete sa federalnim agentima, rekli su njihovi advokati.
Alhorna i Sosa-Selis povukli su se u stan na spratu i zabarikadirali vrata, pa su federalni agenti upotrijebili suzavac u pokušaju da ih istjeraju napolje, rekao je agent FBI-ja.
Zabrinuti za bezbjednost dvoje djece mlađe od dvije godine, Alhorna i Sosa-Selis su se predali.
Tom prilikom uhapšen je i treći Venecuelanac Gabrijel Alehandro Ernandez Ledezma, koji je takođe živio u stanu na spratu.
Iako protiv njega nikada nije podignuta federalna optužnica, u zahtjevu od 30. januara za njegovo puštanje na slobodu navodi se da je Ernandez Ledezma pritvoren bez sudskog naloga i da je u roku od nekoliko sati prebačen u pritvorski objekat ICE-a u Teksasu.
U podnesku se tvrdi da je njegovo zatvaranje izvršeno kako bi se spriječilo da postane važan svjedok koji bi mogao da ospori ono što je tvrdila savezna vlada i da pomogne državi Minesota u njenoj istrazi.
Ernandez Ledezma je u ponedjeljak vraćen u Minesotu i pušten iz pritvora ICE-a nakon što je federalni sudija naredio njegovo puštanje na slobodu.

Federalna istraga u SAD o laganju dvojice agenata ICE povodom slučaja ranjavanja u Minesoti

Odluka osnovne državne tužiteljke Slađane Vukotić – Kankaraš da nakon saslušanja pusti na slobodu biznismena Veselina Barovića (73), koji je uhapšen u četvrtak veče zbog 17 metaka od automatske puške koju je dobrovoljno predao policiji prije 20 godina, potvrda je da su bezbjednosne službe ovom spektakularnom akcijom pokušali da skrenu pažnju sa debakla koji ih je zadesio bjekstvom šefa kriminalne organizacije Miloša Medenice.
Kako piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/oruzje-kod-barovica-legalno-a-za-utaju-poreza-ga-nijesu-ni-saslusali">Pobjeda</a>, iako je Uprava policije u opširnom saopštenju navela da se Barović, osim za ilegalno posjedovanje dva pištolja, tereti i za utaju poreza, za navodnu štetu koju je nanio državi - nije ni saslušan.
Pretresi Barovićeve imovine započeli su sat i po prije početka emisije ,,Načisto“, autora Petra Komnenića, u kojoj se navodni Miloš Medenica, kao što je i obećao, javio uživo kako bi potvrdio da nije u pitanju vještačka inteligencija, kako to od prvog njegovog „javljanja“ tvrdi Uprava policije.
Da su se sa slučajem Barovića pokušali zamaskirati brojni problemi bezbjednosnog sektora, potvrđeno je i činjenicom što je ovaj crnogorski biznismen za 12 sati, odmah nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu pušten na slobodu.
Tvrdnje policije da je u ilegalnom posjedu držao dva pištolja nijesu potkrijepljene dokazima, a zaboravljenih 17 metaka od automatske puške koju dvije decenije nema, tužiteljka nije vidjela kao osnov za tužilačko zadržavanje.
Do sada mnogo puta viđen recept bezbjednosnih službi ovog puta imao je kontra efekat. Umjesto da umiri javnost, policijska akcija protiv Veselina Barovića dodatno je pojačala sumnje da se iza pompe oko njegovog hapšenja krije pokušaj bezbjednosnog sektora da sanira štetu nastalu bijegom Medenice.
<h2>Sumnjivi tajming</h2>
U četvrtak veče, tačno u 18.20 časova, službenici Uprave policije pokucali su na vrata porodice Barović sa nalogom za pretres.
Sat kasnije, nezvanična informacija o ,,velikoj akciji“ osvanula je na portalu Vijesti.
Tajming je bio filmski precizan. Dok je javnost iščekivala uključenje (navodnog) čovjeka koji je na dan izricanja desetogodišnje kazne zatvora nestao bez traga, policija je pretresala objekte u kojima stanuje Barović.
Sat prije ponoći Baroviću je određeno policijsko zadržavanje do 24 sata, a već sjutra ujutro u petak, u 7.28 časova oglasili su se iz Uprave policije.
U njemu se navodi da je Barović uhapšen zbog sumnje na utaju poreza od gotovo 332.000 eura, kao i zbog ilegalnog posjedovanja dva pištolja i municije.
Spektakularna akcija pretresa objekata koje koristi Barović u tri crnogorska grada, pronalazak oružja i municije i optužbe za neplaćanje poreza su potezi koji ukazuju da su se u bezbjednosnom sektoru dobro spremili za snažan medijski efekat.
To potvrđuje i konstatacija ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, jednog od gostiju emisije koji je ukazao Komneniću kako skoro dva sata se bave da li se javnosti obraća Medenica ili vještačka inteligencija, a u toku je akcija pretresa Barovića. Međutim, pažnju javnosti, što potvrđuju brojni komentari na društvenim mrežama više je zaokupirao Medenica, kao i saslušanje Komnenića u stanici policije na okolnosti kontakta sa ovim bjeguncem putem kratkog video poziva, koji Šaranović, kako je kazao – se trudio da ne gleda.
Za to vrijeme, veliki broj pripadnika policije tragao je za dokazima protiv Barovića za navodnu utaju poreza.
Njegov pravni zastupnik, advokat Slobodan Smolović saopštio je juče novinarima ispred zgrade tužilaštva da Barović nije saslušavan na te okolnosti, uprkos tome što je ta informacija dominirala u saopštenju Uprave policije.
Fokus saslušanja u tužilaštvu, kako je kazao, bio je isključivo na oružju koje je pronađeno u četvrtak veče.
Međutim, i tu dolazi do obrta. Utvrđeno je da Barović posjeduje oružne listove.
Farsa oko njegovog hapšenja, optužbi da je državnu kasu oštetio za više stotina hiljada eura splasnula jednako brzo kao što je i počela.
Barović je bio glavna figura crnogorske košarke skoro tri decenije i predsjednik KK Budućnost u vrijeme najvećih uspjeha kluba u bivšoj državi, ali i predsjednik Košarkaškog saveza u nekoliko mandata.
Sa druge strane, dok se medijski prostor punio informacijama o Baroviću, brojna pitanja u vezi bijega Miloša Medenice ostala su bez odgovora.
Niko još nije preuzeo odgovornost niti je dao smisleno objašnjenje kako je moguće da osoba pod mjerama nadzora, sa očekivanom visokom zatvorskom kaznom, nestane bez ikakvog traga.
<h2>Barović će platiti 332.000 eura kad Uprava prihoda dokaže da je dužan taj iznos</h2>
Postupak protiv Veselina Barovića po krivičnoj prijavi za utaju poreza od 332.000 eura biće sproveden u redovnom postupku, saopšteno je iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici.
Pobjeda saznaje da je Barović povodom navodne utaje poreza prije 15 dana u svojstvu građanina pred nadležnim organima kazao da je prilikom prodaje firme 2018. godine radio sve u skladu sa tada važećim zakonima.
Pošto mu je predočeno da je novom metodologijom utvrđeno da na ime kapitalne dobiti državi duguje 331.893,36 eura, on je saopštio da je spreman da plati taj iznos ali tek pošto se ovaj stav Uprave prihoda potvrdi i nakon njegovog osporavanja u posebnom postupku.

Propao pokušaj bezbjednosnih službi da skrenu pažnju sa debakla oko bjekstva Miloša Medenice

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) optužilo je Ministarstvo socijalnog staranja i Ministarstvo zdravlja za pravnu nesigurnost i diskriminaciju osoba s invaliditetom, nakon što je Pravilnik o ostvarivanju prava iz socijalne i dječje zaštite u roku od mjesec dana dva puta izmijenjen, čime su brojne indikacije za ličnu invalidninu i dodatak za njegu i pomoć najprije proširene, a potom izbrisane.
UMHCG tvrdi da su prava faktički zavisila od datuma podnošenja zahtjeva, jer su osobe sa istim dijagnozama mogle ostvariti pravo između 18. decembra 2025. i 16. januara 2026, ali ne i nakon toga, te ocjenjuje da je riječ o političkoj i budžetskoj odluci na štetu najugroženijih.
Udruženje zahtijeva hitno javno objašnjenje razloga izmjena, objavljivanje kompletne dokumentacije u vezi s donošenjem pravilnika, vraćanje izbrisanih indikacija, redovno zasijedanje socio-ljekarskih komisija i rješavanje zaostalih zahtjeva, obustavu donošenja podzakonskih akata bez konsultacija s organizacijama osoba s invaliditetom, kao i institucionalnu odgovornost zbog, kako navode, sistemskog urušavanja prava kroz prikrivene budžetske rezove.
UMHCG oštro protestuje zbog, kako su naveli u saopštenju, načina na koji je Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije (MSSPD) postupalo prilikom donošenja novog, a potom izmjena Pravilnika o bližim uslovima za ostvarivanje osnovnih materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite i medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, dodatka za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena.
Ovaj pravilnik je, kako objašnavaju, u roku od svega mjesec dana, izmijenjen dva puta, što predstavlja presedan i neprihvatljivu praksu koja direktno narušava načela pravne sigurnosti, jednakosti pred zakonom i ravnopravnog tretmana korisnika/ca prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite.
- U praksi, Ministarstvo je proizvelo apsurdnu i diskriminatornu situaciju: osobe s invaliditetom i osobe sa promjenama u zdravstvenom stanju u periodu od 18. decembra 2025. do 16. januara 2026. mogle su ostvariti pravo na ličnu invalidninu i/ili dodatak za njegu i pomoć, dok nakon 16. januara 2026. osobe s istim stanjima, kao i osobe s istim dijagnozama, ta prava više ne mogu ostvariti. Drugim riječima – u našoj državi pravo ne zavisi od istog osnova, nego od toga da li je osoba „stigla” u pravi „čas”. Da ovo nije izolovan slučaj zastoja govori i činjenica da se tzv. socio-ljekarske komisije, na osnovu čijih se mišljenja ostvaruju prava iz ovog pravilnika, ponovo ne sastaju, pa korisnici/e mjesecima čekaju da se postupi po njihovom zahtjevu. Tako se piše nepravda, tako se ne sprovodi reforma - poručuju iz ovog udruženja.
Dodaju da je Pravilnik objavljen u Službenom listu Crne Gore 18.12.2025. kao prva ozbiljnija izmjena nakon 2014. i sadržao je proširenu listu indikacija za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite. Međutim, nakon manje od mjesec dana primjene, objavljena je nova verzija Pravilnika 16.01.2026, kojom su izbrisane brojne indikacije i osnovi za ostvarivanje prava, posebno u oblasti lične invalidnine i dodatka za njegu i pomoć – prava koja su od ključnog značaja za osobe s invaliditetom.
UMHCG je, nakon uvida u obje verzije pravilnika, uočilo ozbiljne nedostatke i kontradiktornosti, zbog čega su, kažu, posumnjali da je proces donošenja i izmjena obilježen političkim pritiscima, improvizacijama i budžetskim kalkulacijama.
- Dokumentacija pribavljena putem slobodnog pristupa informacijama potvrdila je naše sumnje. Iz dostavljenih informacija proizlazi da je MSSPD 26. novembra 2025. Ministarstvu zdravlja uputilo Predlog pravilnika, na čijoj izradi su učestvovali ljekari/ke navedeni u dopisu koji UMHCG ima na uvid; 5. decembra 2025. Ministarstvo zdravlja obavještava ministra Damira Gutića da nema primjedbi na predloženi tekst; 8. decembra 2025. ministar daje saglasnost i upućuje Pravilnik Sekretarijatu za zakonodavstvo, koji takođe nema primjedbi; Pravilnik prolazi kompletnu proceduru i biva objavljen u Službenom listu. Međutim, već 23. decembra 2025. dolazi do iznenadnog obrta. Ministarstvo zdravlja saopštava da, ipak, nije saglasno sa pravilnikom koji je već usvojen, objavljen i stupio na snagu, te zahtijeva da se procedura „odloži”, odnosno da se faktički poništi prethodno dato mišljenje. Početkom 2026, tačnije 12. januara, MSSPD formira novu Radnu grupu za izmjene Pravilnika, sa ukupno 11 članova/ica: devet službenika/ca MSSPD i dva predstavnika Ministarstva zdravlja. Istog dana ministar Gutić traži mišljenje ministra zdravlja Šimuna, a već 13. januara dobija saglasnost. Sekretarijat za zakonodavstvo je obaviješten istog dana, a već narednog dana daje odobrenje za objavu. Dakle, dok se na unapređenje pravilnika čekalo duže od deceniju, regresija i brisanje prava završeni su za svega dva dana. Ovakva brzina nije rezultat efikasnosti, već političke odluke - kategorični su u Udruženju.
Ističu da ostaje otvoreno pitanje kako je moguće da Ministarstvo zdravlja 5. decembra nema primjedbi na tekst, a 23. decembra osporava isti pravilnik, i to nakon što je već prošao kompletnu proceduru i stupio na snagu. To, navode, nije tehničko pitanje, već institucionalne odgovornosti i ozbiljnosti države.
- Da ne poznajemo način funkcionisanja sistema, možda bismo povjerovali da je riječ o „nespretnosti i grešci”. Međutim, jasno je da se radi o obrascu. UMHCG ocjenjuje da ovakvo postupanje potvrđuje da živimo u vremenu sistemske nepravde, gdje se „štednja” sprovodi na račun najugroženijih, dok se osobe s invaliditetom u praksi posmatraju kao trošak i teret, a ne kao građani/ke sa pravima. Posebno zabrinjava činjenica da se ovakva praksa sprovodi u trenutku kada se najavljuje reforma jedinstvenog vještačenja invaliditeta, jer se već sada obesmišljava njen smisao prije početka praktične primjene - navode u saopštenju.
UMHCG zahtijeva hitno javno objašnjenje MSSPD i Ministarstva zdravlja o razlozima zbog kojih je pravilnik izmijenjen regresivno i u ekspresnom postupku. Objavljivanje svih zapisnika, mišljenja, dopisa i obrazloženja koji su prethodili izmjenama Pravilnika; Vraćanje izbrisanih indikacija i osnova za ostvarivanje prava, posebno za ličnu invalidninu i dodatak za njegu i pomoć; Redovno zasijedanje socio-ljekarskih komisija i rješavanje svih pristiglih zahtjeva u zakonom propisanim rokovima bez daljeg odlaganja i svjesnog opstruiranja ostvarivanja prava; Prekid prakse donošenja podzakonskih akata bez konsultacija sa reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom; Da institucije preuzme odgovornost i spriječe dalje urušavanje prava kroz prikrivene budžetske rezove.
- Osobe s invaliditetom ne smiju biti kolateralna šteta fiskalne politike. Prava ne smiju zavisiti od datuma objave u Službenom listu. A država koja u mjesec dana dvaput mijenja pravilnik koji odlučuje o egzistenciji građanki i građana – pokazuje da joj nije stalo do pravde, već do kontrole troškova. Nećemo ćutati na ovakve prakse i nastavićemo da koristimo sve pravne i javne mehanizme kako bi zaštitila prava osoba s invaliditetom i svih korisnika/ca sistema socijalne i dječje zaštite - poručili su iz UMHCG.

Tag: bejrut