Nije čudno što je Pavle Bulatović i dalje simbol devedesetih godina, ali i suština aktuelne vlasti u Crnoj Gori - ocijenio je Bejto Šahmanović iz Bošnjačkog demokratskog pokreta osvrnuvši se na to što je Savjet za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova dao je saglasnost da u dalju proceduru ide prijedlog da jedna ulice dobije ime po Pavlu Bulatoviću - nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova i ministru odbrane Savezne Republike Jugoslavije, odnosno čovjeku koji je direktno učestvovao u deportaciji Bošnjaka iz Crne Gore sa ratnim zločincima Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.
Moguće je, kaže Šahnanović, da Pavle Bulatović danas simbolizuje suštinu aktulne vlasti u Crnoj Gori.
- Ovakvim potezima vladajuća garnitura nas svjesto vraća u devedesete i šalje poruku da se zločin isplati, jer ako učestvuješ u zločinu dobićeš ulicu ili spomenik - istakao je on u izjavi za Antenu M.
Mora se, podvlači on, naglasati kako je ovakvoj politici kolicioni partner Bošnjačka stranka Ervina Ibrahimovića.
- Ovu inicijativu predložili koalicioni partneri Bošnjake stranke i oni neće stati sa retrogardnom politikom i idejama, a Bošnjaka će i dalje vjerno ćutati samo da im se ne diraju fotelje - ukazao je Šahmanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šahmanović: Vladajuća garnitura nas svjesno vraća u devedesete i šalje poruku da se zločin isplati

Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman sastao se danas u Podgorici sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom, gdje je naglasio posvećenost njegovog pokreta ka stvaranju inkluzivnog društva zasnovanog na ekonomskom napretku, socijalnoj jednakosti i ravnomjernom razvoju svih regiona, naročito onih koji su zapostavljeni poput sjevera Crne Gore, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Šahman je upoznao ambasadora Satlera sa ključnim aktivnostima koje Bošnjački demokratski pokret (BDP) sprovodi od osnivanja prošle godine, kao i sa planovima organizacije u kontekstu budućih društveno-političkih izazova.&nbsp;
Dodao je, kako se ističe u saopštenju, da je od suštinske važnosti jačanje ekonomskih aktivnosti u manje razvijenim sredinama, što bi doprinijelo osnaživanju lokalne privrede, otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju uslova za ostanak stanovništva u tim područjima.
- Poseban značaj pridajemo vladavini prava, s naglaskom na poštovanje ljudskih i manjinskih prava. Među ključnim prioritetima našeg djelovanja su uspostavljanje meritokratskih principa, borba protiv nepotizma, kao i izgradnja efikasne i transparentne javne administracije koja će biti u punoj funkciji građana - kazao je Šahman.&nbsp;
Istakao je, kako se navodi, značajnu ulogu dijaspore, koja već decenijama aktivno živi i radi uglavnom na prostorima Zapadne Evrope, i predstavlja snažnu podršku razvojnim inicijativama u Crnoj Gori.
Ambasador Satler čestitao je na formiranju Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) i poželio uspješan rad.&nbsp;
Izrazio je spremnost Delegacije Evropske unije da sarađuje sa svim demokratskim političkim akterima u Crnoj Gori.&nbsp;
Satler je. kako se dodaje, naglasio da Crnu Goru očekuje period intenzivnih reformi, pri čemu je reforma izbornog zakonodavstva jedan od ključnih prioriteta.
Sastanku je prisustvovao i jedan od osnivača BDP-a dr Bejto Šahmanović, koji je kao jedan od aktera protesta upoznao ambasadora Setlera sa dešavanjima ispred “Vile Gorica” koji je organizovan povodom dodjele Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću.
Podsjećamo, Bejto Šahmanović je u utorak primljen u Urgentni centar u Podgorici nakon što je isprskan biber sprejom tokom protesta ispred Vile Gorica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbdp-sahmanovic-zavrsio-u-urgentnom-nakon-upotrebe-biber-spreja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šahman sa Satlerom: Crnu Goru očekuje period intenzivnih procesa, reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima

Član Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) dr Bejto Šahmanović večeras je primljen u Urgentni centar u Podgorici nakon što je isprskan biber sprejom tokom protesta ispred Vile Gorica.
To je saopštio lider BDP-a Sead Šahman koji je izrazio zabrinutost zbog postupanja policije prema okupljenim građanima.
- Večeras je moj prijatelj i politički saborac dr Bejto Šahmanović primljen u Urgentni centar nakon što je policija upotrijebila biber sprej tokom mirnog protest - rekao je Šahman.
On je podsjetio da je protest organizovan kao izraz nezadovoljstva zbog dodjele Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću, čiji izbor je izazvao burne reakcije u javnosti.
- Bošnjački demokratski pokret najoštrije osuđuje primjenu sile nad građanima koji su na miran i dostojanstven način iskazali svoje neslaganje s politikom koja urušava antifašističke i demokratske vrijednosti Crne Gore - poručio je Šahman.

BDP: Šahmanović završio u Urgentnom nakon upotrebe biber spreja

Glavne preporuke Državne revizorske institucije nijesu urađene, a to se prije svega misli na finansiranje i na praćenje projekata... A to je i osnovna uloga Fonda - da finansiranje bude u više tranši, a praćenje da bude višefazno, kazao je u emisiji "24 sata" na Televiziji E, funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta i bivši član upravnog odbora Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, koji je nedavno podnio ostavku zbog uočenih nezakonitih radnji i brojnih nepravilnosti u radu Fonda, Bejto Šahmanović.
U razgovoru za emisiju Šahmanović je govorio o tome šta je utvrdila Državna revizorska institucija (DRI), zbog čega je donio odluku o ostavci, kao i o pritiscima i zloupotrebama unutar Fonda.
Šahmanović objašnjava i šta je konkretno problem u radu komisije za dodjelu bodova.&nbsp;
- Imamo preporuke za rad komisije, na koji način oni dodjeljuju bodove, da li detaljno obrazlažu dodjelu tih bodova. Kada smanje potražena sredstva od aplikanata, da li i tu detaljno obrazlažu zbog čega smanjuju. I na kraju, kada je određen projekat, da li oni tu isto daju detaljno obrazloženje - kazao je Šahmanović.&nbsp;
Posebno je naglasio važnost uspostavljanja elektronske baze podataka radi veće transparentnosti.
- Na kraju je isto i preporuka da se napravi elektronska baza podataka, to je softver - gdje bi tačno imali ko su aplikanati, ko su koordinatori, ko su asistenti na projektu. Šta se dešava? Imamo projekte gdje, na primjer, se mijenjaju imena koordinatora projekata, a asistenti na projektu ostaju isti. Preko tog softvera to bi bilo lako uočljivo - ističe on.&nbsp;
Šahmanović je izrazio razočarenje nedostatkom interesa poslanika u parlamentu za rad Fonda.
- Žao mi je što na ovom odboru za ljudska i manjinska prava se jedva stvorio kvorum, znači da poslanici u suštini nijesu zainteresovani za rad Fonda. Ti poslanici što su došli, vjerujem da većina nije ni pročitala taj izvještaj - poručio je Šahmanović.&nbsp;
Na pitanje zbog čega je podnio ostavku, Šahmanović odgovara da je u periodu 23. oktobra, naravno, kako je dodao, i uz podršku većine članova upravnog odbora, poništio tadašnji konkurs, iz razloga što je mislio, a i dalje misli da je nepravedno podijeljen toliki iznos novca.
- Samo primjer, i tu su se druge nacionalne zajednice uključile, da je 3,5 hiljada dodijeljeno Hrvatskoj zajednici od 1.400.000. Mislio sam da je to nepravedno, i čak i nužno da kažem svoje zajednice, u podršku većine članova upravnog odbora, poništio konkurs - dodao je Šahmanović.&nbsp;
Nakon toga organizovali su sastanke sa predsjednicima Savjeta i članovima komisije, s ciljem da pronađu pravedniji način raspodjele.
- Pokušavali smo na neki način da nađemo najmanji zajednički sadržalac, da bi to bilo pravednije i bolje za sve zajednice. S toga sam tada imao i sastanak sa predsjednikom Bošnjačke stranke Ervinom Ibrahimovićem, na tom sastanku je prisustvovao i bivši direktor fonda Emir Dacić, kao i bivši član komisije za vrednovanje projekata u fondu Adis Pepić, koji je trenutno sekretar vanjskih poslova. Ja sam im saopštio neke stvari koje sam vidio da nijesu pravedne i ponudio sam na neki način i ostavku - ističe Šahmanović.&nbsp;
Istakao je da nije želio da bude doveden u vezu sa koruptivnim radnjama.&nbsp;
- Ja sam ljekar i nijesam htio niti želio da zbog 250 eura ili bilo koje sume, da me neko stavlja u isti koš sa tim ljudima i tim aktivnostima koje su se dešavale. Oni su meni tada obećali da će se promijeniti, međutim ništa se nije promijenilo - naglasio je Šahmanović.&nbsp;
Naveo je i pritiske koje je trpio tokom svog angažmana.
- U tom periodu sam vidio ko stoji za koga, ko štiti koje aplikanate, čiji su koji projekti, i mogu sada i ovdje ovako javno reći da sam u tom periodu preživio od različitih pritisaka, od prijateljskih savjeta do prijateljskih ponuda. Bilo je i materijalnih ponuda, zatim prijetnji da to nije pametno i nije dobro, bilo je pokušaja lične diskreditacije mene i moje porodice, uz isprobanu taktiku od uha do uha, što su vrlo vješti ljudi u rukovodstvu Bošnjačke stranke, do pokušaja prijetnji i ucjena. Na kraju nijesu ostvarili svoj cilj, ali sam tada vidio šta se dešava i ko stoji za koga - navodi Šahmanović.&nbsp;
Govorio je i o tome da li je prijavio nepravilnosti nadležnim institucijama.&nbsp;
- Nijesam prijavio, ja sam ostao i dalje da budem član Upravnog odbora, ali sam se rijetko pojavljivao na sjednicama, nego sam prikupljao materijale koji će u narednom periodu biti svima dostupni - ističe Šahmanović.&nbsp;
Izjavio je i da se sukobio sa rukovodstvom Bošnjačke stranke.
- Od tada je počeo moj razilazak sa rukovodstvom Bošnjačke stranke. Ja sam to doživio kao bolnu istinu sa tom situacijom – da oni još nijesu nikakvi predstavnici svog naroda, nego su obični lopovi koji zloupotrebljavaju ime nacije - dodao je on.&nbsp;
Komentarišući nove okolnosti u Fondu, rekao je da aktuelni direktor ne može biti odgovoran za greške prethodnika, ali da je i sam bio član komisije za vrednovanje projekata.
- Komisija ima sedam članova. Petoro su bliski Bošnjačkoj stranci. Dvojica su članovi opštinskog odbora Bošnjačke stranke Podgorica. Jedan od njih je trenutno direktor Direktorata Ministarstva dijaspore. Dvojica su članovi glavnog odbora Bošnjačke stranke. Jedan je načelnik zavoda za zapošljavanje u jednoj sjevernoj opštini, dok je drugi, imenovani Nurković, član glavnog odbora Bošnjačke stranke - naveo je Šahmanović.&nbsp;
O načinu rada komisije, rekao je da oni rade tako što pronađu aplikanate, dogovore se s njima i bukvalno im predaju projekte.&nbsp;
Pri predaji projekta, kako dodaje, postoji Word verzija i PDF verzija koju oni uzimaju, samo se mijenjaju imena i prezimena.
Dodao je i da u Fondu radi i načelnik za monitoring i evaluaciju koji je član Bošnjačke stranke, koji dodjeljuje važne projekte osobama koje su takođe članovi Bošnjačke stranke.
- Ja vam dajem projekat, dogovorimo se, raspodijelimo sredstva, ovamo u Fondu, tačno znamo da će se prihvatiti izvještaj i zatvoriti taj začarani krug. To predstavlja organizovanu grupu. Svjestan sam da je trenutna situacija u pravosudnim institucijama takva kakva jeste, ali želio sam dati svoj doprinos i vjerujem da će pravda kad-tad zakucati na vrata - zaključio je Šahmanović.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Šahmanović: Konkurs u Fondu za manjine sam poništio jer je nepravedno podijeljen novac

Član Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore Bejto Šahmanović podnio je danas ostavku na tu poziciju, ogorčen izborom Dženisa Nurkovića za direktora ove ustanove, odnosno što je, kako tvrdi u saopštenju dostavljenom medijima, taj izbor stvar političkog dogovora, zbog čega svoj angažman smatra nespojivim sa vrijednostima za koje se zalaže. Ostavku je dostavio predsjednici Upravnog odbora Suadi Begović, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, predsjednici Administrativnog odbora Skupštine Jeleni Nedović i ministru za ljudska i manjinska prava Fatmiru Đeki. - Nakon posljednje sjednice na kojoj je imenovan Dženis Nurković za direktora Fonda, smatram da je pravda u toj instituciji pretrpjela ozbiljan udarac, te da je moj dalji ostanak u ovom tijelu nespojiv s vrijednostima za koje se zalažem. Ne želeći da svojim prisustvom dajem legitimitet ovakvom radu i potencijalno koruptivnim radnjama, odlučio sam da podnesem ostavku – napisao je on. Istakao je da je „menovanje g. Dženisa Nurkovića rezultat političkog dogovora vladajuće garniture“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531080520_5c5c4d28ed7d37b0e40aacf118b4d323c2745144e0b17967741ef91061d76352.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250531080520_5c5c4d28ed7d37b0e40aacf118b4d323c2745144e0b17967741ef91061d76352" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Dženic Nurković"> <figcaption>Dženis Nurković(Photo: Gradska TV)</figcaption> </figure>  - Smatram da je rukovodstvo Bošnjačke stranke svjesno trgovalo ovom funkcijom kako bi prikrilo tragove dosadašnjih „mutnih“ radnji koje su se dešavale u Fondu. U Upravi za ljudske resurse prijavila su se dva kandidata – pomenuti Nurković i Agron Ibrahimi. Ta institucija svjesno je odugovlačila proces provjere kandidata sve dok g. Ibrahimi nije preuzeo funkciju državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, kojim rukovodi ministar iz Bošnjačke stranke. U zamjenu za to, g. Ibrahimi se nije pojavio na ispitivanju – tvrdi Šahmanović. Ističe da je „zabrinjavajuće da su, i pored tajnog glasanja, za Nurkovića – koji je prethodno bio član Komisije za raspodjelu sredstava Fonda, čijim radom su bili nezadovoljni skoro svi članovi Upravnog odbora – većina njih ipak glasala za njegovu kandidaturu“.&nbsp; - Ovakva okolnost dodatno pojačava sumnje u političku trgovinu i korupciju – konstatovao je on i dodao da ne misli da će njegova „ostavka značajnije uticati na cjelokupna dešavanja u Fondu i u Crnoj Gori, ali neka ovaj čin ostane zapisan kao jasna poruka“.&nbsp; Zaključio je da se nada da će se, možda jednog dana, nadležne pravosudne institucije ozbiljnije zainteresovati i temeljno ispitati rad Fonda. Portal ETV polovinom maja da je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava primjer potpune institucionalne anarhije i da nosioci vlasti vode isključivo ličnim i partijskim interesima, po kojem „ključu“ dijele pozicije, jer je ova ustanova funkcionisala bez direktora od 30. aprila, nakon što je istekao „vd“ mandat Ibrahimiju. Izvori Portala ETV tada su rekli da je Fond došao u takvu situaciju, jer Bošnjačka stranka, „preko svojih ljudi u Upravnom odboru nije dozvolila izbor vršioca dužnosti, a kako bi instalirala svoga čovjeka“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170652_991dcf7f2f24d0c178e0f6e71e273c49b71c6646b198f241c38e185c4957e8a4.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602170652_991dcf7f2f24d0c178e0f6e71e273c49b71c6646b198f241c38e185c4957e8a4" data-rendition-name="original" width="900" height="572" loading="lazy" alt="Bošnjačka stranka"> </figure>  - Sjednica Upravnog odbora Fonda održana je 25. aprila kada je konstatovano da Ibrahimiju ističe mandat vršioca dužnosti 30. aprila, pa je donešen zaključak da se u narednih nekoliko dana zakaže elektronska sjednica na kojoj bi bio izabran novi v.d, a na osnovu prijedloga članova Upravnog odbora. Tadašnji predsjednik Đorđije Brujić, međutim, nije poštovao taj zaključak i nije zakazao elektronsku sjednicu – kazali su naši &nbsp;nezvanični sagovornici. Brujić novu sjednicu zakazao za 8. maj sa prijedlogom za određivanje vršioca dužnosti. - Međutim, kako nije postojalo većinsko raspoloženje da se za „vd“ izabere jedina prijavljena iz reda zapošljenih Emina Skenderović nije ni bilo glasanja, jer su neki članovi Upravnog odbora napuštili sjednicu – rekli su oni. Članovima Upravnog odbora tek je 17. maja stigao dopis Uprave za ljudske resurse, odnosno „lista kandidata“ sa jednim kandidatom za direktora Fonda, a to je Dženis Nurković. Konkusr za direktora Fonda raspisan je još 2. oktobra prošle godine, ali iz Uprave nijesu pojasnili što ih je spriječilo da procedure okončaju tek 16. maja. Na konkurs se osim Nurkovića prijavio i Ibrahimi, ali je on „ispao“ iz trke, jer se nije pojavio na testiranju u Upravi za ljudske resurse 15. maja. Ibrahimi je baš toga dana imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. - Jasno je nama u Fondu zašto se to desilo. Trebalo je vremena Albanicima i Bošnjacima da se nagode ko će biti na čelu ove institucije. To je njihov politički plijen. A Bošnjačka stranka godinama „ima tapiju“ da organizacije i pojedinci koji su joj bliski dobijaju novac Fonda za projekte. Fond je njihova „zlatna koka“. Izborom Nurkovića za direktora imaće punu konrolu. Zato nije mogla da prođe Emina Skenderović – kazali su ranije naši sagovornici iz Fonda. Dženis Nurković je član Glavnog odbora Bošnjačke stranke. Predsjednik je Komisije za vrjednovanje projekata Fonda za manjine, na čiji rad svi nacionalni savjeti imaju brojne prigovore. Za direktora Fonda imenovan je na jsednici Upravnog odbora u petak, 30. maja.

Kaćuša Krsmanović

Šahmanović odlazi jer sumnja da je izbor Nurkovića za direktora proizvod političke trgovine i korupcije

Iako je Bošnjačko vijeće zamišljeno kao nadstranačka institucija, ovaj savjet je pretvoren u ispostavu Bošnjačke stranke - kazao je potpredsjednik Bošnjačkog vijeća i funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta Bejto Šahmanović a nakon, kako je rekao, burne sjednice održane za vikend u Rožajama.
Šahmanović se, kako se navodi u saopštenju, građanima zahvalio na podršci koju je dobio prethodna dva dana, te pojasnio da je bio svjestan namjere koju je imao i sproveo predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, a po partijskoj direktivi svog šefa Ervina Ibrahimovića.&nbsp;
- Prije održavanja sjednice uputio sam imejl kako bih obezbijedio prisustvo medija i uvid javnosti u rad krovne institucije Bošnjaka u Crnoj Gori. S obzirom na to da nisu ništa učinili, niti odgovorili na moj dopis, bio sam prinuđen iskoristiti svoj lični profil za uživo snimanje sjednice kako bi cijela javnost vidjela o čemu se radi - kazao je Šahmanović.&nbsp;
On je naveo da su na početku odbili da se predsjednik Bošnjačkog demokratakog pokreta Sead Šahman uvrsti po funkciji u budući saziv vijeća.&nbsp;
- Zatim su izglasali da sjednica bude tajna. A potom su izglasali svoju jednopartijsku izbornu komisiju, koju čine: predsjednik SO Rožaje Almir Avdić, koji u ime Bošnjačke stranke obnaša tu poziciju, predsjednica Foruma žena BS Sabina Muratović, poslanik BS u Skupštini Crne Gore Admir Adrović, kao i članica BS Arnela Šutković - precizirao je Šahmanović.&nbsp;
On je ocijenio da je ovakvim potezom obesmišljen cijeli izborni proces, pa su stvorene sumnje da je u najavi zloupotreba vijeća u partijske svrhe.&nbsp;
- Prilikom prekida snimanja Mustafić mi se obratio riječima: "Zapamtićeš ti mene za ovo", dok je sjedio pored mene. Ovo doživljavam kao prijetnju, a sve što se može desiti meni ili ljudima koji su mi bliski direktno je izvršeno po direktivi vrhuške Bošnjačke stranke na čelu sa Ervinom Ibrahimovićem. Nakon prekida sjednice doživio sam i verbalni napad od zaposlenog u Vijeću - kazao je Šahmanović.&nbsp;
On je dodao da jednu, ali najvažniju stvar ne shvataju političari Bošnjačke stranke, a to je da imaju ono što oni nemaju - mladost, entuzijazam, hrabrost i malo više petlje nego što oni imaju.&nbsp;
- I najvažnija stvar – nikome ništa ne dugujemo, jer smo slobodni građani koji žive od svog rada, a ne od privilegija - kazao je Šahmanović.
Uputio je apel javnosti, odnosno pozvao sve koji mogu i žele da im pomognu u naumu da proces otvore i da bude transparentan, bez zakulisnih radnji i dopisivanja glasova.&nbsp;
- Zato ćemo se na svakom mjestu i u svakom trenutku pobuniti i reći ono što imamo. Sve će biti transparentno - poručioo je Šahmanović.

1250x600

Šahmanović: Bošnjačko vijeće pretvoreno u ispostavu Bošnjačke stranke, Mustafić mi se obratio riječima "Zapamtićeš ti mene za ovo"

Mujović je prvenstveno gradonačelnik Podgorice i tu je da služi narodu, bez obzira kako se ko izjašnjavao. Bliskost ili udaljavanje jednih od drugih ne treba da se zasniva na vjeri i naciji, nego na nekim drugim kriterijima - ko je pošten čovjek, ko nije, ko je lopov, ko je kriminalac - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta, Bejto Šahmanović.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović priredio je iftar za pripadnike islamske vjeroispovijesti i zahvalio im se što Crnu Goru doživljavaju kao svoju zemlju. Funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta Bejto Šahmanović kaže da bi, kako bi se bolje shvatila težina Mujovićevih riječi, trebalo zamisliti situaciju u kojoj je, na primjer, predsjednik Opštine Plav organizovao večeru na koju je pozvao pravoslavno stanovništvo i zahvalo im što Plav doživljavaju kao svoj.
- Možemo samo zamisliti kako bi se osjećali stanovnici Murine, Brezovica, Velike, kad bi im se tako obratio predsjednik opštine. I Plav, i svaki grad, i cijela država Crna Gora pripada svima nama, nezavisno kako se izjašnjavamo nacionalno ili vjerski. Pripadnici manjinskih naroda su suvlasnici Crne Gore, svoji na svome, nijesu niotkuda došli, niti žele gdje da idu. Ono što je posebno specifično u vezi sa gospodinom Mujovićem je što je on akademski građanin, profesor i njegovi stavovi su ideološki bliži Marku Kovačeviću, nego nekom predsjedniku opštine koji je više građanski orjentisan - rekao je Šahmanović.
Komentarišući to što je gradonačelnik Mujović za pripadnike islamske vjeroispovijesti kazao da su „ukras Podgorice“, Šahmanović smatra da bi i u tom slučaju trebalo napraviti poređenje.
- Zamislimo da predsjednik Opštine Rožaje kaže da je pravoslavno stanovništvo ukras tog grada. Kako bi se onda osjećali stanovnici Bijele Crkve, koji su dominantno pravoslavne vjeroispovijesti? Gradonačelnik Mujović očigledno ne doživljava pripadnike druge vjerske zajednice kao građane, nego kao neku nižu vrstu. Što bi neko nekome bio blizak, ako je jedne ili druge vjere? Mujović je prvenstveno gradonačelnik Podgorice i tu je da služi narodu, bez obzira kako se ko izjašnjavao. Bliskost ili udaljavanje jednih od drugih ne treba da se zasniva na vjeri i naciji, nego na nekim drugim kriterijima - ko je pošten čovjek, ko nije, ko je lopov, ko je kriminalac - istakao je Šahmanović.
Duhovnost je, smatra Šahmanović, hrana čovjeku, a njeno javno isticanje ne znači da je neko bolji ili lošiji vjernik.
- Stvarno mi nije jasno veliko isticanje u javnosti, objavljivanje različitih snimaka na društvenim mrežama u vezi sa bilo kojom religijom. To je intimni trenutak veze čovjeka sa bogom. Isticanjem na društvenim mrežama taj trenutak se gubi. Tako nešto je među našim stanovništvom postalo popularno nakon 2020. godine. Od tada se masovno objavljuju fotografije iz džamija, crkava... na taj način se neko dokazuje da je neki vjernik, a u pozadini imamo neke druge stvari - kaže Šahmanović.
Govoreći o mogućim razlozima zbog kojih je izostala reakcija Islamske zajednice nakon, za mnoge, sporne retorike Mujovića, Šahmanović je rekao da Islamska zajednica ima svoj način funkcionisanja, koji Bošnjački demokratski pokret poštuje.
- Osvrnuo bih se na određene političke partije, koje koriste nacionalni prefiks i predstavljaju se kao autentični zastupnici svog naroda. Gdje su oni da se izjasne o ovom pitanju? Očigledno je da se nastavlja kontinuitet njihove politike da nemaju stav - rekao je Šahmanović.
Komentarišući poruku generalnog sekretara Udruženja novinara Crne Gore Igora Miloševića, koji je na lokalnom javnom servisu rekao da je nepristojno da nacionalne manjine zauzimaju važno političko mjesto, Šahmanović je rekao da je crnogorsko društvo ušlo u proces bosnizacije Crne Gore, odnosno, razgradnje građanske države.
- Cilj svih nacionalista je da se podijele, a onda dobro da se pobiju. Izuzetno cijenim stav gospodina Miloševića i hvala mu na ovim toplim riječima. Očigledno je da on misli da nijednu ozbiljnu funkciju ne može da obnaša pripadnik manjinskog naroda u Crnoj Gori i da je dobro što su živi, zdravi i da ih niko ne bije. Mora se i on navići da je došlo neko novo vrijeme, gdje većina stanovnika ne razmišlja na taj način i da treba da se gleda kompetentnost. Međutim, saglasio bih se sa gospodinom Miloševićem da čovjek koji trenutno vodi Ministarstvo vanjskih poslova ne bi trebao da ga vodi. Ali, ne iz tih razloga koje navodi gospodin Milošević, nego zbog nekompetentnosti. Uz svo uvažavanje košarke kao sporta, ne ide da jedan bivši košarkaški trener vodi ovako ozbiljno ministarstvo - poručio je Šahmanović.

Šahmanović: Crnogorsko društvo u procesu bosnizacije, razgradnje građanske Crne Gore

Potpredsjednik Bošnjačkog vijeća i osnovač Bošnjačkog demokratskog pokreta Bejto Šahmanović kazao je da je Bošnjačkoj stranci na izborima u Beranama "poklonjeno 600 glasova".
- Na popisu stanovništva 4,48 odsto ili 1.103 stanovnika Berana su se izjasnili kao Bošnjaci. Prema popisu stanovništva, 23 odsto građana, a pretpostavlja se i Bošnjaka, je bez prava glasa, tj. imaju manje od 18 godina, što u krajnjem znači 254 Bošnjaka koji nemaju pravo glasa. Pravo glasa, dakle, ima oko 850 Bošnjaka u Beranama. Izlaznost u Beranama je bila oko 60 odsto, pa dolazimo do rezultata da je na izborima izašlo oko 510 Bošnjaka. Ako je na drugim listama bilo dosta Bošnjaka, a znajući da je BS na prošlim parlamentarnim izborima imala oko 50 odsto podrške bošnjačkog stanovništva, dolazimo do brojke od 255 glasova koje je BS mogla da osvoji - saopštio je Šahmanović.
On je istakao da je BS nedavno napustilo više lokalnih rukovodilaca partije. Postavlja se pitanje, navodi on, ko je poklonio 600 glasova Bošnjačkoj stranci.
- I da je 50 odsto Bošnjaka glasalo BS u Beranama, a nije jer su ih napustili bivši predsjednik OO BS Berane Erol Rastoder i predsjednik Foruma mladih BS Berane Omar Mehović? Ko je imao dvojku iz matematike u osnovnoj školi, sve mu je jasno. Ljudima sa kupljenom diplomom, ili ponavljačima, teže ide ova matematika - pita Šahmanović.
Može se, navodi on, razraditi i drugi model.
- Neka je na izborima izašlo svih 850 Bošnjaka u Beranama, neka su svi glasali za BS, onda ispada da ostali Bošnjaci na drugim listama nisu glasali ni za same sebe (u šta je teško povjerovati), a da ne govorimo o njihovim porodicama. Ono što je još jedan dokaz za ovu perfidnu igru između BS-a i provučićevih stranaka u Crnoj Gori, dokazuje i to da je ova “pozajmica“ glasača odrađena na biračkim mjestima na kojima je mješovita nacionalna struktura, gdje se glasači mogu pozajmiti a da se to ne može dokazati - dodao je Šahmanović.
Tvrdi da sinoć na konferenciji BS-a gotovo da nije bilo Beranki i Beranaca.
- Da je sve unaprijed izrežirano i osmisleno u kabinetu Vučićevih stranaka u Crnoj Gori govori i zajednička fotografija iz izbornog štaba BS-a u Beranama, na kojoj je skoro cijelo Predsjedništvo a Beranki i Beranaca skoro i da nema, tj. desetak njih. Još jedna činjenica ide u prilog tezi da dok se broje glasovi, nosilac liste BS-a u Beranama dr Denis Adrović kaže sljedeće: „Mi već imamo osvojen prvi mandat, pošto još prebrojavanje glasova nije završeno, mi stremimo ka drugom mandatu“. Doktor postade vidovit ili nešto zna - upitao je Šahmanović.
On ističe da se sve dešava jer predsjednik BS Ervin Ibrahimović, nakon što nijesu prešli cenzus u Podgorici, "u saradnji sa Vučićevim partijama u Crnoj Gori, mora nekako pokazati da je ulazak Bošnjačke stranke u Vladu sa ex Demokratskim frontom ispravan potez i da drži situaciju stabilnom u svojoj partiji".
- Kako to pokazati? Stabilnim rezultatima na lokalnim izborima. Uz pomoć koga? Uz pomoć prosrpskih partija bliskih Vučiću koje dobijaju novac iz Srbije - navodi Šahmanović.
Ove igre će se, ističe on, nastaviti i u daljem periodu.
. Toga treba da budu svjesni svi građani Crne Gore, poželjni su gradovi u kojima dominantnu snagu imaju provučićeve opcije u tim opštinama, i nemojte se čuditi kad budete vidjeli glasove a nema ljudi, šema je već razrađena, strategija napisana. Na kraju, stvar je jasna, rukovodstvo Bošnjačke stranke je prihvatilo ovu igru, svjesni ili nesvjesni, neki po nalogu, neki po hiru a neki iz ličnih pobuda, da učestvuju u etnofederalizaciji Crne Gore, samim tim razbijanju Crne Gore, a u konačnici i nemilim scenama - rekao je Šahmanović.
Prema njegovim riječima, politička situacija je takva da će se ići prema pravljenju trećeg puta, gdje će se udružiti sve građanske opcije i pokušati spasiti situaciju.
- Ili prema nekom novom referendumu s pitanjem - da li smo Vučićeva prćija ili nezavisna država... Gruzija nam je blizu, a praviti Mađarsku od Crne Gore je poraz za našu državu. Dragi Bošnjaci, građani prije svega, samo da znate - vi odlučujete. Neka vam je sa hajrom - zakjlučio je Šahmanović.

Šahmanović: Ko je Bošnjačkoj stranci poklonio 600 glasova u Beranama?

Prvi test nakon ulaska u 44. rekonstruisanu Vladu Milojka Spajića i Andrije Mandića bila je Podgorica i ona je pokazala sljedeće - partija sa pet &nbsp;ministarskih pozicija i mjestom potpredsjednika Vlade, šest poslaničkih mandata u Skupštini Crne Gore, resursima po dubini, parama i vojvodama, zapošljavanjima i ugovorima o djelu, zloupotrebljavajući funkcije i kupujući glasove nije prošla ni manjinski cenzus koji je zagarantovan po principu afirmativne akcije, saopštio je Bejto Šahmanović iz Bošnjačkog demokratskog pokreta.
Ovo, kakako je rekao Šahmanović, predstavlja poraz "ispravne" politike aktuelnog rukovodstva BS-a na čelu sa "magistrom" Ibrahimovićem.
- Politika za koju se zalaže trenutno rukovodstvo BS-a pokazuje da nema uporište među bošnjačko-muslimanskim narodom, naročito što će rezultati popisa stanovništva pokazati da je Podgorica grad u kome živi najviše naših sunarodnika u Crnoj Gori - rekao je Šahmanović.
To se, ističe on, prvi put pokazalo kada su izašli samostalno na izbore i odmjerili snage, "te da bilo kakvo pravljenje pakta sa četničkim vojvodom je pogubno za bošnjački narod i građansku Crnu Goru".
- Pad od 1.000 glasova za samo godinu dana i nula mandata, uz sve ove resurse je fijasko Ervinove politike. Neutemeljena euforija nakon tročlanog koalicionog nastupa u Gusinju je u Podgorici pokazala svoje pravo lice - naglasio je Šahmanović.
On je pozvao nosioca liste Edina Tuzovića, ali i sve njegove saradnike iz odbora da naprave otklon od ovakve politike, kako je rekao, "Vojvodinog Ibrahimovića", ne dozvoljavajući mu da napravi alibi i optuži druge za svoj izborni poraz.
- PS. Poruka gospodinu Ibrahimoviću od Linkolna iz Amerike: „Možeš lagati neke ljude sve vrijeme, možeš lagati sve ljude neko vrijeme, ali ne možeš lagati sve ljude sve vrijeme“ - zaključio je Šahmanović.&nbsp;

Šahmanović: Fijasko Ervinove politike

Kristina Šćepanović, sekretarka za međunarodnu saradnju Savjeta mladih DPS-a i odbornica u SO Nikšić ušitala je poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića zašto je Vladislav Dajković i dalje funkcioner u Glavnom gradu.
- Ili mu je možda odbrana Pavla Đurišića preporuka? - dodala je Šćepanović.&nbsp;
Prema njenim riječima, nakon što je dobio dozvolu od Andrije Mandića oglasio se i Vasilije Čarapić - banalno i glupo, po običaju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKristina_Scep%2Fstatus%2F1965445700763951437&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šćepanović Čarapiću: Zašto je Dajković i dalje funkcioner u Glavnom gradu, je li mu odbrana Pavla Đurišića preporuka

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja odluku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kojom se nalaže rukovodiocima vrtića i škola da izvrše provjeru personalnih dosijea zapošljenih u dijelu diploma i uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja, rješenja o priznavanju inostranih obrazovnih isprava, potvrda o položenom stručnom ispitu, kao i licenci za rad, te da izvještaje dostave u roku od 45 dana.
Kako navode u saopštenju, ova mjera je ključna za unapređenje obrazovanja jer je neophodno sprovesti sveobuhvatnu provjeru diploma u svim obrazovno-vaspitnim ustanovama. Samo tako možemo obezbijediti jasan i nedvosmislen uvid u zakonitost, stručnost i profesionalizam onih koji su stub našeg obrazovnog sistema - nastavnog kadra koji obrazuje buduće generacije i od čijeg rada direktno zavisi kvalitet različitih društvenih oblasti.
&nbsp;- CGO godinama dosljedno ukazuje na potrebu jačanja povjerenja, profesionalizma i zakonitosti u procesu nastave, uz akcenat na znanje i kritičkom mišljenje. Integritet nastavnika/ca mora biti zasnovan na njihovom pregalaštvu, zaslugama stečenim obrazovanjem i stručnom radu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
CGO, kako se ističe, očekuje da će izvještaji ustanova koji budu dostavljeni Ministarstvu biti javno dostupni.
- Ti izvještaji mogu poslužiti i kao osnova za formiranje javno dostupne baze podataka o nastavnom kadru u Crnoj Gori, čime bi se značajno povećala transparentnost i povjerenje u formalni proces osnovnog i srednjeg obrazovanja - zaključuju iz CGO.&nbsp;

CGO: Provjera diploma ključna za jačanje povjerenja i profesionalizma u obrazovanju

Evropska narodna partija (EPP), najveća politička grupacija u EU koja dominira u svim institucijama Evropske unije, razmotriće status Srpske napredne stranke (SNS) u toj grupaciji. SNS ima status pridružene članice (status punopravnog članstva mogu imati samo stranke iz EU država) u EPP-u, zbog čega je godinama uživao snažnu podršku ove grupacije, prenosi hrvatski Jutarnji list.
Mnoge diplomate su tu „stranačku vezu“ spominjali često i kao jedan od razloga zašto i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja dolazi iz redova EPP-a, ima tako prijateljski stav prema Vučiću. EPP je često i u Evropskom parlamentu, s izuzetkom nekih zastupnika iz Hrvatske i iz baltičkih država, štitio svog partnera, Vučićev SNS.
Kritike iz Evropskog parlamenta prema Vučićevom režimu su dolazile uglavnom iz redova zelenih, socijalista i liberala, zbog čega su često zastupnici ovih grupacija nazivani raznim uvredljivim nazivima. Prije dva dana je na sve to bila primorana reagovati i povjerenica EU za proširenje Marta Kos, koja je rekla da oni koji nazivaju zastupnike Evropskog parlamenta „najgorim ološem“ „imaju problema s razumijevanjem demokratije“.
Da će EPP internom istragom razmotriti status SNS-a u toj grupaciji potvrdio je u utorak i predsjednik EPP-a Manfred Veber. On je rekao da EPP „ne zatvara oči pred onim što se događa u Srbiji“.
- Ovo izaziva debatu unutar EPP porodice kao što možete zamisliti i kao EPP mi smo svjesni tih događaja, vidimo slike, vidimo razvoj događaja tamo - rekao je Veber najavivši da će sljedećih dana o tome biti rasprava u EPP-u.
Ipak Veber je demantovao vijesti da se Vučić ne poziva na sastanke EPP lidera i da je na zadnjem kongresu u Španiji Vučić sam odlučio da neće učestvovati iako je imao poziv.
Iako se unutar EPP-a stvaraju podjele oko Vučića i SNS-a, još uvijek uticajni političari, pogotovo iz Njemačke, Poljske, Grčke i nekih drugih država, nisu spremni podržati neke mjere protiv SNS-a. S druge strane raste frustracija političara iz EPP-a zbog udaljavanja Srbije iz EU i približavanja Rusiji i Kini. Do sada su se neki uticajni političari iz EPP-a angažovali kako bi spriječili bilo kakve mjere protiv Srbije.
Tako su sve prijetnje koje su neki iz EU upućivali Srbiji zbog odnosa s Rusijom ostale prazne i bez rezultata. Tako je bilo i kada je Vučić potpuno ignorisao pozive iz EU da ne ide na vojnu paradu u Moskvi u maju. Umjesto „cijene koju će platiti“, kako su tada upozoravali iz EU, Komisija je nakon toga Srbiji uplatila preko 100 miliona eura tranše finansijske pomoći iz paketa rasta za zapadni Balkan.
Vučić je proteklih dana bio na sastanke u Pekingu gdje su bili lideri Rusije, Kine i Sjeverne Koreje, što je dodatno razljutilo Evropsku uniju.
Osim odnosa s Rusijom, za EPP pridruženo članstvo SNS-a postaje sve neugodnije i zbog kritike koje dolaze na račun SNS vlasti u Srbiji za kršenje medijskih sloboda, zloupotrebu državnog aparata za obračun s političkim protivnicima, uključivanje osuđenih raznih zločinaca u aktivnosti stranke i antizapadne kampanje, koju vode mediji bliski SNS-u.
Vučićev SNS je primljen u EPP sa statusom pridruženog člana u vrijeme kada je Angela Merkel bila njemačka kancelarka i ona je snažno gurala prijem SNS-a u EPP. Jedino je HDZ pri glasanju bio suzdržan, dok su sve ostale nacionalne delegacije glasale za.

Jutarnji list: Pukla ljubav između Vučića i najmoćnije grupacije Evropske unije?

Ivanu Cvijoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u podgoričkom Višem državnom tužilaštvu.&nbsp;
Cvijović (40) je uhapšen danas zbog sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju putem pomaganja - saopštila je Uprava policije povodom slučaja ranjavanja djevojke na magistralnom putu Budva–Cetinje, u mjestu Brajići, u nedjelju 7. septembra.
Podsjećamo, na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, u nedjelju desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao s motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.

Cvijoviću određeno zadržavanje do 72 sata

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Tag: bejto-sahmanovic