Jedan od ciljeva Nove srpske demokratije je da propagiranjem teze o tome da su djelovi današnje Crne Gore bili dio tzv. Stare Hercegovine stvori istorijsko opravdanje za saoizaciju i razbijanje Crne Gore. Za tu potrebu su tokom obilježavanja 150-godišnjice ustanka pravoslavnih Hercegovaca (Nevesinjske puške 1875.) i proslave godišnjice Berlinskog kongresa objavili da bez ovoga ustanka ne bi bilo nezavisnosti Crne Gore i Srbije na Berlinskom kongresu 1878. Uz to, tvrde da su Crna Gora i Srbija tada jednako stekle nezavisnost. Obje teze su krivotvorene.
Nezavisnost novovjekovne Crne Gore nije nastala u Nevesinju, već na Cetinju. Osnove nezavisnosti su postavljene tokom vladavine mitropolita Danila Petrovića-Njegoša. Susjedna turska provincija (sandžak i pašaluk) Hercegovina je od početka XIX vijeka bila dio interesne sfere Crne Gore i oblast prema kojoj se Crna Gora širila. Vrhunac ove višedecenijske politike bio je u vrijeme vladavine knjaza Danila i knjaza Nikole, kada je Crna Gora uspostavila dominaciju među pravoslavnim Hercegovcima i njihovim vođama. Oni su se gotovo poistovjetili sa Crnogorcima, a Crnu Goru su doživljavali kao svoju zemlju i zato su htjeli da se prisajedine Crnoj Gori. O tome najbolje svjedoči pismo pivskog vojvode Žarka Lješevića i drugih glavara koje su tokom ustanka u Hercegovini 1861. godine poslali Komisiji evropskih sila. Vojvoda Lješević je u ovome pismu saopštio: „Prisajedinjenje k crnogorskom narodu, gdje naša braća pravoslavna u miru i sreći žive, to je jedino jemstvo za našu budućnost; uživanje jednakog prava kao Crnogorci, jest naša jedina želja.“ Tada su Hercegovci sve više prihvatali i crnogorsku narodnu nošnju.
Oslobodilački i državotvorni pokret se razvijao od Crne Gore prema Hercegovini, a ne obrnuto. Uz to, početkom 1870-ih u Hercegovini je vladalo suparništvo između Crne Gore i Srbije. Knjaz Nikola je progonio srpske agente iz Hercegovine i nastojao da uništi uticaj Srbije. Kada se početkom 1871. pročula mogućnost da će Srbija dobiti Bosnu i Hercegovinu diplomatskim putem, grupa crnogorskih oficira na Cetinju je reagovala s ogorčenjem. Izjavili su da Crna Gora neće bez borbe dozvoliti da Hercegovina pripadne Srbiji, dok je knjaz Nikola izjavio da bi takav potez doveo do krajnje neprijateljskih odnosa Crne Gore i Srbije.
Ustanak u Nevesinju je izbio zbog socijalnog, a ne nacionalnog nezadovoljstva, i to bez znanja Crne Gore i Srbije. Kako ustanak ne bi pokvario planove Crne Gore, knjaz Nikola je u Hercegovinu uputio vojvodu Peka Pavlovića koji je preuzeo kontrolu nad ustankom. Potom je knjaz pozvao hercegovačke glavare na Lovćen 26. jula i saopštio im da će Crna Gora rukovoditi ustankom. Neposredna komanda je povjerena vojvodi Petru Vukotiću koji je hercegovačke ustanike organizovao po ugledu na crnogorsku vojsku, a ustanici su dobili crnogorske činove. U Hercegovinu su tada upućene i jedinice crnogorskih dobrovoljaca. Uvedena je stroga
disciplina, a bila je propisana smrtna kazna za svakog ko bi radio protiv ujedinjenja Crne Gore i Hercegovine.
Srbija je morala da prizna crnogorsku dominaciju u Hercegovini. U novembru 1875. izaslanik srpske vlade Nikola Hristić je na Cetinju priznao Crnoj Gori pravo da pripoji Hercegovački pašaluk do Neretve i Skadarski pašaluk do Drima, dok je sjeverna granica crnogorske interesne zone određena oko Lima, Ljubišnje i Foče. Ovo je potvrđeno i Vojnom konvencijom između Srbije i Crne Gore 1876. Crna Gora je objavila rat Osmanskom carstvu 15. juna 1876. i jedan od glavnih ciljeva je bio oslobođenje Hercegovine. Knjaz Nikola je s većinom vojske prešao u Hercegovinu 22. juna, a crnogorska vojska i hercegovački ustanici sastali su se na Crnom Kuku 24. juna. Od tada do kraja rata hercegovački ustanici su ratovali u sklopu crnogorske vojske. Hercegovački ustanici nijesu ratovali pod srpskom trobojkom, već pod crnogorskim alaj-barjakom i krstaš-barjacima. Crna Gora je uspješno okončala rat i oslobodila je dio Hercegovine od turske vlasti. Crna Gora je izborila slobodu Hercegovcima, a ne obrnuto. Srbija u tome nema nikakve zasluge niti je tada tražila Hercegovinu. U Memoaru koji je ministar spoljnih poslova Srbije Jovan Ristić uputio Berlinskom kongresu 12. juna 1878. navedeno je: „Ako bi se zemlja, koja danas sastavlja Kosovski Vilajet, sjednila sa Srbijom, ova [Srbija] bi imala Drinu i Lim kao svoju zapadnu granicu“. Svjesna da ne može ostvariti Garašaninovo Načertanije, srpska Vlada je tada tražila teritorije samo do Lima i Drine, tako da je Hercegovina u potpunosti bila u crnogorskoj interesnoj zoni.
Ni Crna Gora ni Srbija na Berlinskom kongresu nijesu tražile ujedinjenje, već priznanje nezavisnosti. Polazne osnove su im bile bitno različite. Srbija je pred Berlinski kongres bila vazalna kneževina u Turskoj. Taj status je regulisan sultanovim hatišerifima iz 1829., 1830., 1833. i 1839. (Turski ustav za Srbiju), a potom je potvrđen članovima 28 i 29 Pariskog mirovnog ugovora 1856. Na osnovu toga je Srbija bila u vazalnom (tributarnom) odnosu prema Turskoj, pod garancijom Velikih sila. Kao simbol tog vazalstva plaćala je godišnji danak od 2,3 miliona groša. Srbija se ove obaveze oslobodila tek na Berlinskom kongresu. Srpski kneževi su na prijesto stupali tek nakon što ih sultan fermanom potvrdi. Tako je sultan 1868. fermanom potvrdio izbor kneza Milana Obrenovića i dao mu je nasljedno kneževsko dostojanstvo. Ova odredba je ušla i u Ustav Kneževine Srbije iz 1869. Prema članu 10 ovog Ustava, kneževski položaj Milana Obrenovića zasnivao se na, između ostalog, sultanovim beratima i hatišerifima iz 1830. i 1868. godine.
Za razliku od Srbije, Crna Gora prije Berlinskog kongresa nije bila vazalna država, nije plaćala danak niti je na izbor njenih vladara i unutrašnju upravu uticao sultan. Crna Gora je o tome suvereno odlučivala, a nezavisnost je izvojevala i branila oružanom borbom. Crna Gora je prije Berlinskog kongresa imala međunarodno priznatu granicu (prema Autro-Ugarskoj iz 1841. i prema Turskoj iz 1858.). Uz to, Crna Gora je sa drugim državama održavala direktne odnose, bez posredovanja Osmanskog carstva. Samostalno je odlučivala o ratu i miru, tako da je imala sve atribute nezavisne države, osim potpunog međunarodnog priznanja.
Predstavnici Rusije, Njemačke, Austro-Ugarske i Italije su na Berlinskom kongresu izjavili da su od ranije priznavali nezavisnost Crne Gore, dok su joj nezavisnost prije kongresa osporavali Osmansko carstvo i Velika Britanija. Na osnovu toga je u članu 26 Berlinskog ugovora zapisano: „Crnoj Gori priznaju nezavisnost Visoka Porta i sve one visoke ugovorne strane koje
to do sada nijesu učinile“. Ovakva formulacija znači da je Crna Gora i prije Berlinskog kongresa bila nezavisna država, ali da nije imala potpuno međunarodno priznanje nezavisnosti. Na Berlinskom kongresu njenu nezavisnost su priznale Osmansko carstvo i Velika Britanija i tako je stekla puno međunarodno priznanje. Berlinski kongres je za Crnu Goru bio završnica međunarodnog priznanja nezavisnosti koju je imala i ranije. S druge strane, nezavisnost Srbije počinje upravo od Berlinskog kongresa. U članu 34 Berlinskog ugovora je navedeno: „Visoke ugovorne strane priznaju nezavisnost Kneževine Srbije, obavezujući je na uslove koji su izloženi u sledećem članu“. Na osnovu bitne razlike između članova 26 i 34 koji se odnose na nezavisnost Crne Gore i Srbije jasno je da Crna Gora i Srbija nijesu imale isti međunarodni položaj ni prije ni tokom Berlinskog kongresa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krivotvorine i istine o Nevesinjskoj pušci i Berlinskom kongresu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se danas sa ambasadorom Ruske Federacije u našoj zemlji Nj. E. Aleksandrom Lukašikom, gdje je Mandić saopštio, u susret 13. julu, &nbsp;da naša zemlja nikada neće zaboraviti zalaganje i podršku velike carske Rusije na Berlinskom kongresu 1878. godine, kada je nakon vjekova borbe za slobodu potvrđena državnost Crne Gore
Oni su na sastanku, kako se navodi, istakli istorijske i kulturne veze koje povezuju naše narode, posebno naglasivši povezanost nekadašnje Knjaževine, odnosno Kraljevine Crne Gore sa tadašnjom Ruskom imperijom koji su se ogledali u dinastijskim i vladarskim odnosima između Kralja Nikole Petrovića i ruskih careva Aleksandra III i Nikolaja II Romanovа.

Mandić sa Lukašikom: Crna Gora neće zaboraviti podršku carske Rusije na Berlinskom kongresu

Potrebno je sa evropske retorike preći na evropska djela, a opozicija da ne bude dekor većini nego neizostavna karika u tom procesu - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.&nbsp;
U objavi na mreži Iks Mugoša je iznio dio svojih očekivanja vezanih za evropski put Crne Gore.
- Očekivao sam da ćemo jednog sudiju Ustavnog suda izabrati prije 15 mjeseci kad je prestala funkcija sudiji Gogiću, ali zbog većine kojoj i Vi pripadate, njihovih medjusobnih ucjena, trgovine i kalkulacija to se i dalje nije desilo. Očekivao sam i da većina kojoj Vi pripadate neće krajem prošle godine, kršeći Ustav i zakon, utvrditi prestanak funkcije sutkinji Đuranović, što je i konstatovano u mišljenju Venecijanske i Evropske komisije - naveo je Mugoša obraćajući se ministarki.
Istakao je i da je očekivao da se krajem maja ove godine raspravlja na plenumu o predlogu predsjednika Jakova Milatovića za sudiju Ustavnog suda, jer je tada prestala funkcija sudiji Šćepanoviću, ali se, dodaje, to ni do dan danas nije desilo zbog antidemokraskog i suštinski antiustavnog ponašanja većine kojoj i ministarka pripada.
- Očekivao sam da će partija kojoj i Vi pripadate poštovati potpisani Sporazum sa opozicijom oko prevazilaženja problema u vezi sa Ustavnim sudom. Očekivao sam da većina kojoj i Vi pripadate neće nastaviti antievropsko i antidemokratsko ponašanje i da će bez dijaloga sa opozicijom, iako je to intencija ustavne norme jer je potrebna kvalifikovana većina za izbor sudija US, i kršeći potpisani sporazum oko rješavanja problema u Ustavnom sudu, koji je potpisan uz prisustvo i garancije Delegacije EU u Crnoj Gori, predložiti kandidate za sudije Ustavnog suda. Uz to, sve su to uradili znajući i da predloženi kandidati nemaju podršku za izbor u Parlamentu Bošnjačke stranke - kazao je Mugoša.
Očekivao je, ističe, da partija kojoj ministarska pripada zastane i ne doprinosi svojim potezima produbljavanju ustavne i političke krize, da ispoštuje sporazum koji su potpisali sa opozicijom uz garancije Satlera, da pokažu političku i demokratsku zrelost koja podrazumijeva dijalog sa opozicijom.
- Ali su oni izabrali očigledno dogovor sa DF-om iza zatvorenih vrata, iako sam vam jasno predočio posljedice takvog političkog djelovanja. Ministarko, sve su ovo bila moja evropska očekivanja od Vaše evropske većine i evropske partije kojoj Vi pripadate. Ništa od tih očekivanja niste ispunili tako da nije korektno i primjereno da Vi opoziciju pozivate da pokaže kako nam poručiste “da svoju proevropsku orijentaciju iskažemo kroz realan doprinos”. Osim toga, to što je većina kojoj i Vi pripadate nakon 15 mjeseci opstrukcija, kalkulacija i trgovine zakazala glasanje o kandidatima za sudije na dan dolaska predsjednice Evropske komisije u CG je još jedna potvrda fasadne demokratije i “mazanja očiju” evropskim partnerima - istakao je Mugoša.
On je ministarku podsjetio da ne treba da izaberemo sudije US zbog Evropske komisije i dolaska njene predsjednice nego zbog nas, vladavine prava, jačanja nezavisnosti i integriteta institucija, a ovo što radi većina kojoj i ministarska pripada nije, kaže, put ka ostvarenju tog cilja.
- Zato, ministarko Gorčević, potrebno je sa evropske retorike preći i na evropska djela, koja posebno u ovoj najkompleksnijoj fazi EU integracionog puta podrazumijevaju opoziciju ne kao dekor većini nego kao neizostavnu kariku u tom procesu. Živjela evropska Crna Gora - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1976021907720782264%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1976021907720782264%7Ctwgr%5E8d95382681d1d4071f24f9f4c353ee9be7396a47%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Potrebno sa evropske retorike preći na evropska djela, a opozicija da ne bude dekor većini nego neizostavna karika u tom procesu

Vaterpolisti Jadran M:tela pobijedili su večeras u Kragujevcu, nakon boljeg izvođenja peteraca, ekupu Radničkog 14:12, u utakmici drugog kola regionalne Premijer lige.
Duel je u regularnom toku završena neriješeno 10:10.
Domaćin je sredinom posljednje četvrtine vodio 10:8, ali je Jadran sa dva vezana gola poravnao i izborio remi.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Matija Sladović sa četiri, dok su po dva gola postigli Strahinja Gojković, Fran Valera, Danilo Stupar i Dmitri Holod.
U ekipi Radničkog najbolji je bio Andrija Prlainović sa četiri pogotka.

Jadran nakon boljeg izvođenja peteraca slavio u Kragujevcu

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je danas na hapšenje gradonačelnika Čikaga i guvernera američke države Ilinois, obojice iz Demokratske partije, dok se njegova administracija pripremala da rasporedi vojne trupe na ulice trećeg po veličini američkog grada, prenosi agencija Rojters.
Gradonačelnik Čikaga, Brendon Džonson, kao ni guverner Ilinoisa, Džej-Bi Pricker, nijesu optuženi za bilo kakvo krivično djelo, a obojica su istaknuti protivnici Trampove akcije protiv ilegalne imigracije i raspoređivanja pripadnika Nacionalne garde u gradovima s većinskim demokratskim biračima.
Poziv da se zatvore dvojica izabranih zvaničnika dolazi u trenutku kada se još jedan Trampov poznati politički rival, bivši direktor FBI Džejms Komi, spremao da se pojavi pred sudom zbog krivičnih optužbi koje su široko kritikovane kao neosnovane, navela je britanska agencija.
Tramp je često pozivao na zatvaranje svojih protivnika još otkad je ušao u politiku 2015. godine, ali je Komi prvi koji se suočava s krivičnim gonjenjem.
Tramp je na svojoj društvenoj mreži optužio Džonsona i Prickera da nijesu zaštitili imigracione službenike koji djeluju u Čikagu.
- Gradonačelnik Čikaga treba da bude u zatvoru jer nije zaštitio ICE oficire. Isto i guverner Pricker! - napisao je Tramp, misleći na pripadnike američke Imigracione i carinske službe.
Džonson je u ponedjeljak potpisao izvršnu uredbu kojom se stvara "Zona bez ICE-a", koja zabranjuje saveznim imigracionim agentima da koriste gradske objekte u svojim operacijama.
- Ovo nije prvi put da Tramp pokušava da nepravedno uhapsi crnca. Ne idem nigdje - poručio je Džonson na društvenim mrežama.
Pricker, koji se pominje kao potencijalni demokratski predsjednički kandidat 2028. godine, takođe je izjavio da neće odustati.&nbsp;
- Tramp sada poziva na hapšenje izabranih predstavnika koji kontrolišu njegovu moć. Šta je sljedeće na putu ka potpunom autoritarizmu? - naveo je Pricker.&nbsp;
Stotine vojnika Teksaške nacionalne garde okupile su se u vojnom objektu izvan Čikaga, uprkos protivljenju Prickera, Džonsona i drugih demokratskih lidera u državi.&nbsp;
Tramp je zaprijetio da će rasporediti trupe i u druge američke gradove, rekavši prošle nedjelje da bi to moglo poslužiti kao "trening teren" za oružane snage.

Tramp pozvao na hapšenje gradonačelnika Čikaga i guvernera Ilinoisa

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Podgorici od italijanskog Trenta rezultatom 107:96, u utakmici drugog kola Eurokupa.
To je prvi poraz podgoričkog tima, nakon što je na startu kao gost pobijedio London Lajonse 86:59.
Loša treća četvrtina, primljenih 30 i svega 12 ubačenih poena, koštali su Budućnost povoljnijeg rezultata.
Budućnost je početkom treće četvrtine vodila 56:55, ali je ostatak tog dijela meča pripao italijanskom timu, koji je serijom od 9:0 u 29. minutu poveo 79:66, dok je razlika uoči posljednjih deset minuta iznosila 15 poena (83:68). &nbsp;
Razlika je sredinom posljednjeg dijela iznosila i 17 poena.
Budućnost je serijom 12:0 zaprijetila i smanjila na 95:90, ali više od toga nije mogla.
Italijanski tim do prve pobjede vodio je Divante Džons sa 24 poena.
U ekipi Budućnosti najefikasniji je bio Skajler Mejs sa 22 koša, dok je Nikola Tanasković dodao 17.

Novi poraz Budućnosti, Trent slavio u Podgorici

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Novi gaf Nedovićke: Čovjek je dva u jedan - Albanac islamske vjeroispovijesti

Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da policija nastavlja mobing njegovoga klijenta – bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića od kojeg je u petak uzeta izjavu u svojstvu građanina a u sklopu akcije koju je SDT pokrenulo kada je uhapsilo šest osoba, među kojima su službenici policije, viša državna tužiteljka, biznismen i bivši ministar odbrane i funkcioner DPS.
U petak je privedeno pet osoba – biznismen Aleksandar Mijajlović, bivši šef kontraobavještajne službe Drago Spičanović, viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, &nbsp;bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i visoki policijski funkcioner Vladan Lazović. U ponedjeljak je uhapšen i Predrag Bošković. Odlukom sudije za istrage sa slobode se brane Pavićević, Nastić, Lazović i Bošković.
Goranović je u petak u nikšićkoj policiji dao izjavu u svojstvu građanina ali mu nije saopšten razlog i, prema riječima Radulovića, inspektori su počinili niz nezakonitih radnji.
- On je u petak pozvan u svojstvu građanina i uredno se javio radi prikupljanja obaveštenja. U policiji mu nije saopšten razlog saslušanja a što je obaveza kada pozivaju nekog u svojstvu građanina. Postavljeno mu je jedno jedino pitanje koje je glasilo: „da li je on ikada odavao tajne podatke nekom neovlašćenom licu“ i on je naravno odgovorio da nije i razgovor se završio na tome – kazao je Radulović.
Dodao je da su Goranoviću oduzeli telefon i da su mu tražili pristupne šifre za mobilni i on im je dao. Radulović ukazuje da su telefon, prema njegovom mišljenju, oduzeli nezakonito jer ga nisu obezbjedili na adekvatan način.
- Telefon su stavili u kovertu koja nije pečatirana na odgovarajući način da bi se spriječilo da neovlašćene osobe imaju pristup podacima iz telefona i nakon dva dana u nedjelju je vršen pretres u Specijalnom državnom tužilaštvu – rekao je Radulović.
Osim Goranovića u nedjelju je bio prisutan i advokat Radulović, stručni saradnik iz Tužilaštva i policijska službenica iz Specijalnog policijskog odjeljenja.
Advokat smatra da je to obavljeno korektno i u skladu sa zakonom, ali je problem bio a što je on istakao u zapisniku sve ono što je prethodilo toj radnji. Ističe da je telefon više od dva dana bio dostupan neovlašćenim licim, da se u tom telefonu nalaze privatne i lične stvari uglavnom, da su to u tom telefonu nalazi i komunikacija sa njim kao advokatom vezano za više postupaka u kojima ga zastupa. Ta komunikacija, prema riječima Radulovića, treba da ima posebnu zaštitu iako sam sasvim siguran da u njoj nema ništa inkriminišuće za bilo koga. Problematično je, ponavlja, da je policija imala uvid u tu komunikaciju.
Advokat naglašava da Goranović imao status građanina pa su tim prije morali voditi računa da se njegova osnovna ljudska prava ne narušavaju i da mu ne narušavaju prvenstveno pravo na privatnost i pravo na povjerljivost razgovora sa svojim advokatom.
Goranoviću, kako navodi advokat Radulović, ni naknadno nije rečeno, niti ga je bilo ko pitao bilo što vezano za druge osobe koje su uhapšene u tom postupku ili za bilo koga drugog.
- Sve ovo ne mogu drugačije protumačiti već kao nastavak mobinga i eventualno pokušaj da se kroz pretres njegovog telefona dođe do nekih podataka koji bi koristili kasnije u pokušaju njegove kompromitacije ili ucjene. U svakom slučaju to nije dozvoljeno raditi nije zakonito raditi ako je postojala potreba da se on ili
bilo koje lice sasluša odnosno da da obavještenja policiji vezano za neko krivično djelo policija je morala poštovati zakone – kazao je Radulović.
Goranović je smijenjen 2021.godine i od tada nije imao nikakva zaduženja u policiji. Radulović smatra da on od tog prioda nema pristup bilo kakvim podacima koji bi mogli biti označeni stepenom tajnosti i sve to govori u prilog ovome što je naveo da postoji puno razloga za sumnju da je ovo nastavak jedne vrste mobinga i pritiska na Goranovića.

Radulović: Nastavljaju pritisak, Goranoviću oduzeli telefon, nijesu mu saopštili razlog saslušanja

Potpredsjednik Sindikata „Naš glas“, jedne od sindikalnih organizacija Parking servisa Podgorica, Perica Đukanović dobio je 1. oktobra otkaz, poslije duže od 15 godina rada u ovoj firmi, zato što je, kako piše i u Odluci, u više navrata od maja ove godine „komentarisao rad menadžmenta i Uprave“ tako što je upućivao dopise na više adresa ukazujući na probleme u firmi, a što je menadžment okarakterisao, pored ostalog, kao narušavanje autoriteta rukovodstva?!
Otkaz mu je uručio vršilac dužnosti izvršnog direktora Nikola Lazović, a Đukanović u izjavi za Portal ETV poručuje da će podnijeti tužbu zbog inkvizitorskog progona kojem je izložen.
<h2>DOPISI BEZ ODGOVORA</h2>
Ističe da mu je otkaz uručen jer je, za rukovodstvo sporne dopise, upućivao Inspekciji rada, ombudsmanu, gradonačelniku Saši Mujoviću i predsjednici Skupštine Jeleni Borovinić Bojović, Odboru direktora, ali da nikada nikakav odgovor nije dobio.&nbsp;
- Ništa. Muk – konstatuje on.
Jedina reakcija uslijedila je iz Agenciji za zaštitu ličnih podataka čiji inspektor je utvrdio kršenje prava zapošljenih nezakonitim snimanjem.&nbsp;
- U JP Parking servis postojale su čak tri sindikalne organizacije, jer se uprava ovog javnog preduzeća protiv sindikalne aktivnosti proteklih decenija borila maksimom – podijeli, pa vladaj. Ovi sindikati, uglavnom, nijesu obavljali svoju funkciju i nijesu se valjano starali o pravima radnika. Zbog neaktivnosti sindikata, osnovao sam novi sindikat radnika Parking servisa „Naš glas“ i imenovan sam za njegovog potpredsjednika. Već u početku svoje sindikalne aktivnosti shvatio sam zašto ostali sindikati ćute. Poslije prvih dopisa koje sam uputio na adrese različitih institucija, a radi zaštite prava radnika, protiv mene je pokrenut disciplinski postupak i promptno je donijeta odluka kojom mi je izrečena mjera prestanka radnog odnosa, uprkos odredbi člana 173 tač. 4 Zakona o radu koja propisuje da se sindikalni aktivizam ne može smatrati opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu – kazao je Đukanović za Portal ETV.&nbsp;
Njegove sindikalne aktivnosti, dodaje on, Lazović je okarakterisao kao narušavanje autoriteta rukovodstva, ali i kao otežavanje redovnog funkcionisanja procesa rada, što je kvalifikovano kao teža povreda radne obaveze.&nbsp;
- Da su moji dopisi bili opravdani, između ostalog, govori i činjenica da je po mom zahtjevu Agencija za zaštitu ličnih podataka uradila inspekcijski nadzor i utvrdila nepravilnosti u pogledu upravljanja ličnim podacima zaposlenih. Nažalost, neke od institucija su ostale gluve na moje dopise, što je rezultiralo mojim brutalnim progonom iz firme i otkazom – ističe naš sagovornik.
<h2>SIJANJE STRAHA</h2>
Kategoričan je da mu je direktor dao otkaz da bi zaplašio i obeshrabrio druge radnike i suzbio svaki oblik borbe zapošljenih za svoja prava.&nbsp;
Ono zbog čega strijepi, kako kaže, je „da se ovakvi postupci direktora Lazovića neće zaustaviti“ na njegovom otkazu i da će nastaviti sa progonom ostalih članova sindikata „Naš glas“, jedinog, kako tvrdi, funkcionalnog sindikata Parking servisa, čija je članica i njegova supruga.
Lazović je, tvrdi naš sagovornik, odmah pošto je imenovan počeo sa progonima.
- Nemam riječi za takvo ponašanje, što smo mi sve preživjeli, prvi ja, pa i mnogi drugi, to je užas. Ne znam zašto se čovjek tako ponaša, pun nekog naboja. Najgore od svega je što su ljudi u našoj firmi potpuno preplašeni. Ja sam sa neke solidne pozicije, poslije prvog sastanka kada je on počeo da omalovažava i vrijeđa kolege odmah istupio, nijesam želio da budem dio toga. Onda sam osnovao sindikat i počeo sam da djelujem. Oduzeo je kolegama slobodne dane, inkasantima koji rade u kućicama. Mi smo im omogućavali te slobodne, jer oni nijesu koristili pauze. Sad, niti imaju slobodne dane, niti pauze – priča Đukanović.
Ukazuje i na činjenicu da je uspostavljena praksa neovlašćenog snimanja zapošljenih.
- Od kontrolora do uprave. Ja sam to dokazao kroz prijavu Agenciji za zaštitu ličnih podataka čiji je inspektor našao da se radi o neovlašćenom snimanju. Ja u ovoj borbi nijesam imao nikakvog ličnog interesa, istupio sam da bismo se zaštitili, zaštitili svoja radna prava, da nas niko ne bi šikanirao, omalovažavao – kategoričan je naš sagovornik.
Ističe da se ljudi plaše da govore, da se boje otkaza. On će pravdu potražiti na sudu.
- Moram da odbranim sebe, da moje djelovanje nije usmjereno prema firmi, ja tu radim više od 15 godina i ja tu firmu volim, ona mi je pružila koru hljeba, meni ta firma mnogo znači, a onda je došao ovaj čovjek i napravio je potpuni karambol. Revanšistički je nastrojen. Sekretarici je uručio aneks ugovora i sada je ona inkasantkinja, arhivarki isto tako, vozaču, rukovodioca Pravne službe je spuštio na mjesto šefa... Samo zato što mu se nijesu dopadali, ako imate svoje mišljenje ne odgovarate mu – zaključio je Đukanović uz poruku da neće odustati.
Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.
- Vjerujem da će sa savremenim, odgovornim i posvećenim pristupom unaprijediti rad ovog preduzeća u interesu svih građana - kazala je tada zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić, takođe funkcionerka Milatovićevog pokreta.

Đukanović tvrdi da se Lazović brutalno obračunava sa neistomišljenicima

Biznismen Aleksandar Mijajlović, koji je od 5. oktobra u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, ne prima neophodnu terapiju, saopštio je za Portal ETV njegov advokat Zoran Piperović. Na pitanja Portala ETV zašto nije dobio neophodnu terapiju, iz UIKS-a su odgovorili da se takvi podaci &nbsp;smatraju ličnim te da „moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka“.
Naime, Piperović je kazao da je danas bio u posjeti svom branjeniku Mijajloviću koji mu je saopštio da još nema neophodne ljekove.
- Rekao mi je da još nema ljekova i da terapiju ne uzima peti dan. S obzirom da je srčani bolesnik, a boluje i od dijabetesa, ljekovi su mu nužni svakog trenutka - istakao je Piperović.
Piperović je kazao da je juče tokom dana dobio poziv od službenika UIKS-a koji mu je i sam rekao da „nema liste ljekova i da Mijajlović nije u posjedu istih“.
- Odgovorio sam službeniku UIKS-a da su ljekovi dostavljeni u ponedjeljak na portirnicu i da su tamo, te da se isti mogu preuzeti. Zahvalili su se i završili smo razgovor. Zato sam bio iznenađen, da ne kažem šokiran, kada mi je danas Aleksandar u pritvoru kazao da on još ljekove nije dobio - kaže advokat.
Piperović je uputio molbu upravi UIKS-a da se preuzmu ljekovi kako bi Mijajlović odmah počeo sa terapijom.
- Hvala vam što ste me pozvali da ovo objasnim i javno zamolim upravu UIKS-a da sa prijavnice preuzmu ljekove da bi Mijajlović počeo sa urgentnom terapijom koliko je odmah - poručio je advokat.
<h2>UIKS: Podaci lični, moraju ostati zaštićeni</h2>
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, na pitanje Portala ETV zašto Mijajlović nije dobio neophodnu terapiju, saopštili su da se ti podaci smatraju ličnim koji moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka.
- Iz tog razloga nijesmo u mogućnosti da Vam dostavimo informacije koje se odnose na bilo koje konkretno pritvoreno lice - naveli su u odgovoru.
Međutim, iz UIKS-a tvrde da je zdravstvena zaštita zatvorenika i pritvorenika organizovana u skladu sa zakonom.
- Prilikom prijema u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, svako lice lišeno slobode prolazi medicinski pregled u roku od 24 sata od prijema u zatvor. Na prava zatvorenika i pritvorenika, a u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata. Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbijeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvenih usluga, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, uključujući Klinički centar Crne Gore, opšte i specijalizovane bolnice - pojasnili su.
Naglašavaju da se u potpunosti poštuju zakonske obaveze u vezi sa pružanjem zdravstvene zaštite licima lišenim slobode, uključujući dostupnost potrebnih ljekova.&nbsp;
- Ljekovi neophodni za terapiju pritvorenika i zatvorenika redovno se nabavljaju i distribuiraju putem zdravstvene službe UlKS-a. U slučaju da ljekovi nijesu dostupni u Upravi, porodice pritvorenika imaju pravo da ih nabave, a isti se dostavljaju pritvorenim licima (u odnosu na koji postupak pritvorena lica imaju pravo žalbe) - zaključuju iz UIKS-a.
Na osnovu podataka koje je saopštio advokat Piperović, Portal ETV ponovo je uputio pitanja UIKS-u, tražeći objašnjenje zbog čega ljekovi nijesu predati s obzirom da su uredno dostavljeni na portirnici.