Berza hartija od vrijednosti Abu Dhabija (ADX) i finansijsko tržište Dubaija (DFM) biće, nakon napada u Iranu, zatvorene danas i sjutra, najavljeno je iz Uprava za tržište kapitala Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).&nbsp;
- Uprava potvrđuje da će nastaviti pomno da prati događaje u regiji i kontinuirano procjenjuje situaciju, preduzimajući dalje mjere prema potrebi- naveli su predstavnici regulatora u saopštenju, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Kuvajtska berza već je uvela obustavu trgovanja do daljnjega.
&nbsp;Iranski projektili pogodili su Kuvajt, kao i Amman, Dohu i Rijad, koji su ostali otvoreni u nedjelju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Berze u UAE zatvorene danas i sjutra

Na svjetskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok ulagači procjenjuju koji će sektori imati koristi, a koji štete od razvoja vještačke inteligencije.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,25 odsto na 49.625 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,1 odsto na 6.909 bodova, a Nasdaq 1,5 odsto na 22.886 bodova, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na najvećoj svjetskoj berzi cijele sedmice se tjedna trgovalo nesigurno, pa su indeksi jedan dan porasli, a već drugi pali, što je najviše zavisilo od kretanja u tehnološkom sektoru.
&nbsp;Dionice kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u taj razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.
&nbsp;Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i akcije niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.
&nbsp;- Tržište pokušava da dokuči koji su sektori poslovanja ugroženi vještačkom inteligencijom. Ta tehnologija se razvija brzo, a u ovoj fazi ciklusa ulagači shvataju da neće svi pobijediti i da se neće sva očekivanja ispuniti - rekao je Kit Bjukenen, analitičar u Global Investmentsu.
&nbsp;Dobitke na sedmičnom nivou indeksi su učvrstili tek u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine predsjednik Donald Tramp uveo prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
&nbsp;To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 ofsto, moraju ukinuti.
&nbsp;Međutim, Tramp je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Uprkos tome, cijene dionica na Wall Streetu su u petak porasle.
&nbsp;- Ulagači su odahnuli, jer Trumpove nove carine nijesu veće - kazao je Majk Dikson, strateg u Horizon Investmentsu.
Tramp je danas poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti i dodatne namete. Zbog toga se iduće sedmice može očekivati nesigurno trgovanje na berzama. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trampovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca.
&nbsp;Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi USD, koje će SAD-a morati da vrati iz saveznog budžeta.
&nbsp;Na evropskim berzama nastavljen je pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine banaka i kompanija.
&nbsp;Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 odsto na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 odsto na 25.260 bodova, a pariski CAC 2,45 odsto na 8.515 bodova.
&nbsp;Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica dostigao je rekordni nivo od 630 bodova.

Svjetske berze ove sedmice porasle

Azijske dionice su u ponedjeljak trgovane u plusu, dok je cijena zlata pala, u danu kada su pojedina tržišta bila zatvorena ili su radila skraćeno zbog predstojećih praznika Lunarne nove godine.
Japanski Nikkei 225 blago je ojačao za 0,1 posto, na 56.996,21 poen, nakon što su vladini podaci pokazali da je japanska ekonomija u posljednjem kvartalu od oktobra do decembra rasla sporije nego što su ekonomisti očekivali, po stopi od 0,2 posto na godišnjem nivou.
Sporiji rast povećava vjerovatnoću da će japanska premijerka Sanae Takaiči nastaviti s planovima za oživljavanje ekonomije kroz povećanje javne potrošnje i smanjenje poreza, naveo je u bilješci Marsel Tjelan, šef za Aziju i Pacifik u kompaniji Capital Economics.
Trgovan je mali obim dionica jer su berze u Kini, Južnoj Koreji i Tajvanu bile zatvorene. Prvi dan Lunarne nove godine ove godine pada u utorak.
Hongkonški Hang Seng je u skraćenoj trgovačkoj sesiji porastao za 0,5 posto i zatvorio na 26.705,94 poena.
U Australiji je indeks S&amp;P/ASX 200 ojačao 0,3 posto, na 8.940,60 poena, dok je indijski Sensex bio u plusu 0,2 posto.
Američki terminski indeksi su takođe bili nešto jači. Futures za S&amp;P 500 porastao je za 0,2 posto, dok je futures za industrijski indeks Dow Jones takođe bio gotovo 0,2 posto u plusu. Američke berze su danas zatvorene zbog Dana predsjednika, državnog praznika.
U petak su se cijene američkih dionica smirile nakon oštrog pada ranije tokom sedmice, koji je bio potaknut zabrinutošću zbog potencijalnih poremećaja koje bi vještačka inteligencija mogla izazvati u različitim industrijama, a što je posebno teško pogodilo softverske kompanije.
Izvještaj koji je pokazao da je inflacija prošlog mjeseca oslabila takođe je pomogao stabilizaciji tržišta. Podaci koji sugerišu da se inflatorni pritisci u SAD-u možda smanjuju ostavili su Federalnim rezervama više prostora za još jedno smanjenje kamatnih stopa.
S&amp;P 500 je u petak blago porastao, za manje od 0,1 posto, na 6.836,17 poena. Industrijski indeks Dow Jones dodao je 0,1 posto i završio na 49.500,93 poena, dok je Nasdaq composite oslabio 0,2 posto, na 22.546,67 poena.
Proizvođač čipova Nvidia, najteži komponent po težini u indeksu S&amp;P 500, pao je u petak za 2,2 posto. Tehnološka kompanija AppLovin porasla je 6,4 posto nakon što je dan ranije izgubila gotovo petinu svoje vrijednosti, dok su investitori procjenjivali na koji način bi AI mogla poremetiti poslovanje softverskih i tehnoloških firmi.
Na robnim tržištima, u ranom trgovanju u ponedjeljak su pale cijene zlata i srebra. Cijena zlata je bila niža za 1,1 posto, na 4.994,60 dolara po unci, nakon pada ispod granice od 5.000 dolara, dok je srebro palo za 3,8 posto, na 75,04 dolara po unci.
Cijene nafte ostale su stabilne.
Američka referentna nafta WTI poskupjela je za 5 centi, na 62,94 dolara po barelu, dok je Brent, međunarodni reper, porastao za 5 centi, na 67,80 dolara po barelu.
Na deviznim tržištima, američki dolar je iznosio 153,08 japanskih jena, u odnosu na 152,64 jena ranije. Euro se trgovao po 1,1867 dolara, u odnosu na prethodnih 1,1872 dolara.

Azijske berze rastu uoči Lunarne nove godine, zlato pada

Na Wall Streetu je u ponedjeljak Dow Jones indeks blago porastao, na novu rekordnu vrijednost, a ojačao je i S&amp;P 500, najviše zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora.
Dow Jones ojačao je neznatno na 50.135 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 0,47 odsto na 6.964 poena, a Nasdaq indeks 0,9 odsto na 23.238 bodova.
Pritom je najviše, u prosjeku 1,6 odsto, porastao tehnološki sektor. Tako je nastavljen oporavak tog sektora drugi trgovinski dan zaredom, nakon što su u prvom dijelu prošle sedmice cijene dionica nekih od najvećih tehnoloških kompanija oštro pale, prenosi Hrportfolio.
Donedavno je taj sektor snažno rastao nakon svake vijesti o većem ulaganju u razvoj vještačke inteligencije (AI), no sada se postavlja pitanje u kojoj će se mjeri ta ogromna ulaganja isplatiti i koje će kompanije bolje proći u žestokoj AI konkurenciji.
U ponedjeljak se oporavio i sektor proizvođača softvera, koji je već sedmicama pod pritiskom, jer bi brzi AI razvoj mogao izazvati poremećaje u toj industriji.
S&amp;P 500 indeks softverskog i uslužnog sektora porastao je gotovo tri odsto, najviše zahvaljujući skoku cijene dionice Oraclea od gotovo deset odsto.
Među najvećim dobitnicima bio je i rudarski sektor, koji je u prosjeku porastao 1,4 odsto, jer su se cijene zlata i srebra blago oporavile nakon prošlosedmičng oštrog pada.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,16 odsto na 10.386 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,19 odsto na 25.014 poena, a pariski CAC 0,6 odsto na 8.323 boda.

1250x600

1084x550

Tehnološki sektor podstakao rast indeksa

Većina najvažnijih svjetskih indeksa ove sedmice je zabilježila gubitke.
Trgovalo se oprezno jer poslovni rezultati kompanija nijesu impresionirali, a za novog predsjednika američke centralne banke predložen je Kevin Warsh, bivši guverner Fed-a.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ove sedmice oslabio 0,4 odsto na 48.892 boda, a Nasdaq 0,2 odsto na 23.461 bod. S&amp;P 500 je ojačao 0,3 odsto na 6.939 bodova, prenosi SEEbiz.
Kako su geopolitičke napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i EU-a oko Grenlanda splasnule, ove sedmice su u fokusu ulagača bili kvartalni poslovni rezultati kompanija, i to nekih od najvećih tehnoloških.
Početkom sedmice indeksi su znatno porasli, jer su se ulagači nadali boljim rezultatima nego što su analitičari procjenjivali. Rezultati nekih kompanija su bili bolji od očekivanja, pa je cijena dionice Meta Platformsa samo u jednom danu skočila sedam odsto.
Međutim, bilo je i razočarenja, pa je cijena akcije Microsofta pala deset odsto, jer su rezultati tog softverskog diva u određenim segmentima bili slabiji nego što se očekivalo.
Osim toga, ulagači se plaše da prihodi od investicija u razvoj vještačke inteligencije neće porasti tako brzo kao što su se nadali.
Ulagače nijesu impresionirali ni rezultati Applea, Tesle i nekih drugih tehnoloških divova, pa je Nasdaq indeks, koji je pun tehnoloških dionica, ove sedmice blago pao.
U petak je predsjednik SAD-a Donald Trump za novog predsjednika Fed-a, nakon što Jeromeu Powellu u maju istekne mandat, predložio Kevina Warsha, bivšeg guvernera Federalnih rezervi.
Mediji pišu da je Warsh sklon smanjenju kamata, ali i da je manje radikalan izbor od ostalih kandidata koji su se spominjali posljednjih mjeseci, te oprezniji po pitanju monetarnih podsticaja.
I na evropskim berzama se trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,8 odsto na 10.223 boda, dok je frankfurtski DAX pao 1,5 odsto, na 24.538 bodova, a pariski CAC 0,2 odsto na 8.126 bodova.

Većina indeksa na svjetskim berzama u minusu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Na najvećim svjetskim berzama cijene dionica su u prvim sedmicama nove godine snažno porasle, pa su mnogi berzanski indeksi, kao S&amp;P 500 i STOXX 600, dostigli nove rekorde.&nbsp;
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 2,3 odsto na 49.504 boda, dok je S&amp;P 500 porastao 1,6 odsto na 6.966 bodova, a Nasdaq indeks 1,9 odsto na 23.671 bod, prenosi SEEbiz.
Rekordi Dow Jonesa i S&amp;P 500 zahvaljuju se rastu cijena dionica u rudarskom, energetskom, industrijskom i drugim sektorima koji su zaostajali za rastom tehnološkog sektora posljednjih godina.
Snažno su porasle i cijene dionica proizvođača oružja, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao da bi vojni budžet za narednu godinu trebalo da iznosi 1,5 biliona dolara, dok u ovoj godini iznosi oko 900 milijardi.
Posljednjih mjeseci cijene dionica u tehnološkom sektoru znatno osciliraju jer se ulagači plaše da je taj sektor precijenjen nakon višegodišnjeg rasta podstaknutog razvojem vještačke inteligencije.
I dok dio analitičara smatra da će i ove godine tehnološki sektor predvoditi po rastu, drugi smatraju da mu predstoji nestabilnost jer ulagače zabrinjavaju velike investicije i dugovi.
U prvoj sedmici ove godine nije bilo puno vijesti, a ulagači su najviše pažnje posvetili izvještaju o zapošljavanju.
U SAD-u je u decembru broj zaposlenih porastao 50 hiljada, manje nego u prethodnom mjesecu i manje nego što se očekivalo. Međutim, stopa nezaposlenosti pala je na 4,4 odsto, što pokazuje da situacija na tržištu rada nije tako loša.
Zbog toga ti podaci nijesu značajnije utjecali na očekivanja u vezi kamatnih stopa američke centralne banke.
I na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,7 odsto na 10.124 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,9 odsto na 25.261 bod, a pariski CAC dva odsto, na 8.362 boda.
Mnogi evropski berzanski indeksi dostigli su rekordne nivoe, pa tako i STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica.
Zahvaljujući rastu najvećih svjetskih berzi, MSCI indeks svih svjetskih berzi dostigao je rekordnih 1.034 boda.

Indeksi na rekordnim nivoima

Dionice su u ponedjeljak porasle čak i nakon američkog napada na Venecuelu i hvatanja vođe Nikolasa Madura, jer su cijene sirove nafte zabilježile rast.&nbsp;
Investitori su se kladili da ta akcija neće dovesti do većih geopolitičkih sukoba koji bi poremetili tržišta.
&nbsp;Dow Jones Industrial Average porastao je 1,5 odsto i dostigao novi rekord svih vremena u sesiji. S&amp;P 500 porastao je 0,7 odsto, kao i Nasdaq Composite, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Energetske dionice predvodile su rast zbog ideje da će firme imati koristi od obnove venecuelanske naftne infrastrukture.
&nbsp;Chevron je porastao pet odsto i smatran je najvećim korisnikom zbog svoje postojeće prisutnosti u Venecueli, koja ima najveće dokazane rezerve nafte u svijetu. Exxon Mobil trgovao je s porastom od dva odsto.
&nbsp;Dionice firmi za usluge naftnih polja koje bi mogle pomoći energetskoj obnovi Venecuele, poput Halliburtona i SLB-a, porasle su devet odnosno deset odsto. State Street Energy Select Sector ETF (XLE) porastao je tri odsto.
&nbsp;- Možda će kratkoročno to povećati cijenu nafte, jer se postavlja pitanje snabdijevanja i isporuke nafte - rekao je za CNBC glavni investicioni strateg u CFRA Researchu Sem Stoval.
&nbsp;Maduro i njegova supruga Silija Flores prevezeni su u Njujork, gdje su optuženi za zavjeru protiv narkoterorizma i druge zločine.

Skok indeksa

Cijene nafte stabilizovale su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod 63 američka dolara budući da ulagači čekaju ishod sastanka o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, nakon normalizacije isporuka iz Kazahstana.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi nižoj cijeni od 62,72 američka dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 42 centa i koštao je 58,9 američkih dolara, penosi Hrportfolio.
&nbsp;Trgovce su početkom sedmice zabrinuli novi ukrajinski napadi na naftnu infrastrukturu u ruskoj luci Novorosijsk na Crnom moru.
&nbsp;Konzorcijum kaspijskog cjevovoda (CPC) bio je prisiljen da obustavi utovar nafte na terminalima u Novorosijsku budući da su ukrajinski dronovi oštetili sidrište tankera.
&nbsp;Terminal Južnaja Ozereevka uglavnom otprema naftu iz Kazahstana i od početka godine tovario je u prosjeku 1,48 miliona barela nafte dnevno, 200 hiljada više nego prošle godine, zbog proširenja polja Tengiz.
&nbsp;Chevron je u međuvremenu potvrdio da je nafta Tengizchevroila ponovo krenula prema kupcima.
&nbsp;Tržišta prate i pregovore o mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doputovao je u Moskvu na razgovore o izmijenjenom popisu od 19 točaka koji skicira američki okvir za sporazum.
&nbsp;Izvorni američki prijedlog obuhvatao je 28 tačaka, prema medijskim izvještajima.
Ulagače su na početku sedmice zabrinule i pojačane napetosti između SAD-a i Venecuele.
Američki predsjednik rekao je u subotu da razmatra mogućnost zatvaranja vazdušnog prostora nad Venecuelom, a američki vojni brodovi izveli su u karipskoj regiji više napada na čamce, tvrdeći da prevoze drogu. Procjenjuje se da je u napadima poginulo više desetina ljudi.
&nbsp;U noći s nedjelje na ponedjeljak Tramp je rekao da je razgovarao telefonom s venecuelanskim predsjednikom Nikolasom Madurom, ali nije želio ulaziti u detalje.
&nbsp;U utorak je Karakas objavio da je odobrio repatrijaciju grupe iseljenika koji bi trebalo da doputuju avionom.
&nbsp;Venecuela izvozi oko 800 hiljada barela nafte dnevno, većinom u Kinu.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji za 48 centi i koštao je 63,79 USD.

Cijene nafte ispod 63 američka dolara

S&amp;P 500 je u ponedjeljak pao, a volatilnost se nastavila i u decembru.
Široki indeks izgubio je 0,5 odsto, dok je Nasdaq Composite pao 0,4 odsto. Dow Jones Industrial Average smanjio se 357 bodova, odnosno 0,7 odsto. Sva tri indeksa su na putu da prekinu petodnevni niz pobjeda.
Bitcoin, vodeća kriptovaluta, pao je više od šest odsto i trgovao se ispod 86 hiljada USD, vršeći pritisak na berzu. Digitalna valuta krajem prošlog mjeseca pala je ispod 90 hiljada USD prvi put od aprila i od tada se bori ostati iznad te granice. Dionice povezane s kriptovalutama, uključujući Coinbase i Strategy, pale su u ponedjeljak, prenosi SEEbiz.
Broadcom i Super Micro Computer izgubili su više od dva odsto, što ukazuje na veće ostvarivanje profita kod nekih imena u trgovini vještačkom inteligencijom. Međutim, dionice Synopsysa porasle su nakon što je Nvidia najavila ulaganje u kompaniju. U međuvremenu, dionice Nvidije, miljenika vještačke inteligencije koji je postao favorit Wall Streeta i Main Streeta, porasle su više od jedan odsto.
Osim tehnoloških kompanija, trgovci poput Home Depota i Walmarta napredovali su kako je sezona praznične kupovine krenula punom parom. State Street SPDR S&amp;P Retail ETF (XRT) dodao je gotovo jedan odsto u ponedjeljak, čime je njegov petodnevni rast porastao više od sedam odsto.
Wall Street dolazi iz snažne sedmice. Dow i S&amp;P 500 skočili su više od tri odsto, dok se Nasdaq oporavio blizu pet odsto.
&nbsp;Međutim, tržište je postalo turbulentno i u novembru je bilo sve samo ne glatko. S&amp;P 500 i Dow zatvorili su se blago iznad stagnacije za taj mjesec, dok je Nasdaq pao 1,5 odsto i prekinuo sedmomjesečni rast. U jednom trenutku u novembru, tehnološki nastrojen Nasdaq pao je gotovo osam odsto u odnosu na zatvaranje u oktobru usred zabrinutosti oko procjena dionica vještačke inteligencije.
Svakako, sezonalnost je na strani Wall Streeta s početkom decembarskog trgovanja. S&amp;P 500 u prosjeku bilježi rast od više od jedan odsto u decembru, što ga čini trećim najboljim mjesecom u godini za referentnu vrijednost u evidencijama koje datiraju od 1950. godine, prema Stock Trader’s Almanacu.

Pad indeksa na početku decembra

Kao odgovoran čovjek bi trebalo da saopštite ko Vam je rekao da je neizručivanje Svetozara Marovića bilo politički dogovor, a ne da saopštavate priče „rekla-kazala“ i da pozivate vladu druge države da Vas demantuje - poručio je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić nakon što je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović izjavio da mu je to rekao visoki predstavnik Vlade Srbije.
Šćepanović je rekao i da će saopštiti ko mu je to rekao - ako bude demantija.
- Od visokog predstavnika Vlade Srbije, na jednom simpozijumu, u razgovoru mi je saopšteno - uz napomenu da to neće javno reći - da je to bio politički dogovor. Rečeno mi je da je to bio dogovor između dvije države da se to lice ne izruči. To je bio dogovor političke elite, visoko profilisanih donosilaca odluka, da Svetozar Marović ne bude izručen Crnoj Gori. Ako bude demantija, reći ću ko mi je to rekao - kazao je Šćepanović na sjednici Odbora za bezbjednost odbranu i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu na čijem dnevnom redu je kontrolno saslušanje povodom utvrđivanja okolnosti bjekstva prvostepeno osuđenog Miloša Medenice.
Da je Šćepanović rekao nešto konkretno, onda bi, kako je konstatovao Nikolić, mogli da ga demantuju.
- A ovako ostavljate sumnju da govorite proizvoljno. Žao mi je što vraćate točak unazad. Danas je 2026. godina, a Vi u argumentaciji koju iznosite pred poslanicima i građanima stalno idete u prošlost. Očigledno je da je u slučaju Medenica napravljen propust. Možete da se branite koliko god hoćete, napravljen je propust i Vi sad zbog nečijeg propusta iz 2015. godine treba da pravdate propust iz 2026. godine - istakao je Nikolić.
Marović je, kako je rekao Nikolić, priznao krivicu, potpisao sporazum o priznanju krivice i trenutno je u Srbiji koja je odgovorna za njegov status i eventualno izručenje Crnoj Gori.
- I sad nas navodite na sumnju da je neko iz Srbije rekao da je vlada te države učestvovala u političkom dogovoru sa drugom vladom i na taj način kompromitovala svoju poziciju. Imam ozbiljan problem da se uklopim u tu logiku - rekao je on.
Zaključak nakon sjednice, ironičan je Nikolić, je da u Crnoj Gori apsolutno niko ni za što nije odgovoran.
- Apsolutno nema odgovornih, nema disfunkcionalnosti, nema propusta, sve je kako treba i građani nemojte da budete zabrinuti zbog ovoga što nam se događa - dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.0137%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmikic-prestavnici-viseg-suda-nasli-za-shodno-da-ucestvuju-u-televizijskim-emisijama-ali-ne-i-da-se-nadu-u-skupstini&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić Šćepanoviću: Kao odgovoran čovjek bi trebalo da saopštite ko vam je rekao da je izručenje Marovića bilo politički dogovor, a ne da saopštavate priče „rekla-kazala“

U novom izdanju emisije Srećan dan donosimo priču o predstavi „Lepa Brena Project“. O projektu koji je izazvao veliko interesovanje javnosti govori autor i reditelj Vladimir Aleksić.
Kroz humor i analizu otkrivamo koje greške najčešće sabotiraju profesionalni put i što iz toga možemo naučiti.
Najveća dance žurka stiže u Nikšić. Publiku očekuje energična noć uz regionalne zvijezde. Sa pjevačicom Anebelom razgovaramo o atmosferi, hitovima i energiji koja pomjera granice.
Viralne teorije zavjere - zašto online rasprave nikada ne prestaju? Ko stoji iza komentara bez granica i kako algoritmi podstiču polarizaciju?
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati!

Srećan dan na TV E: Predstava „Lepa Brena Project“, greške koje sabotiraju profesionalni put...

U Budilniku na Televizije E analiziramo koliko se posljedice sukoba između SAD-a, Izraela i Irana osjećaju na ulicama Dubaija.
Pitamo i koliko smo zaista tolerantno društvo i gdje je granica između različitosti i predrasuda?
Sa dolaskom toplijih dana upozoravamo i na povećan rizik od požara i podsjećamo kako nepažnja na otvorenom može imati ozbiljne posljedice.
Na Svjetski dan divljih vrsta govorimo o značaju očuvanja biodiverziteta i zaštite prirode. U fokusu Budilnika je i sport, košarkaši Podgorice Bemax dočekuju ekipu Heliosa u 8. kolu ABA 2 lige - provjerićemo kakva su očekivanja pred važan meč.
Budite uz Budilnik od sedam do devet sati.

Budilnik: Sukob SAD i Izraela sa Iranom, granica između različitosti i predrasuda, povećan rizik od požara...

Cilj američkih napada na Iran nije promjena režima, već uništavanje iranskih raketa, pogona za njihovu proizvodnju, pomorskih kapaciteta i druge bezbjednosne infrastrukture - poručio je američki ministar odbrane Pit Hegset.
Ovo, kaže on, nije takozvani rat za promjenu režima.
- Ali režim se sigurno promijenio i svijet je zbog toga bolji - rekao je Hegset na konferenciji za medije, prenosi CNN.
On je narodu Irana poručio da imaju podršku Amerike i da je sada vrijeme da preuzmu kontrolu nad svojom sudbinom i oslobode prosperitetnu i slavnu budućnost.
Hegset je rekao i da Sjedinjene Američke Države (SAD) nijesu započele rat protiv Irana, ali da će ga završiti.
On je dodao da je, prema ocjeni Vašingtona, iranski režim "47 godina vodio jednostrani rat protiv SAD", ali bez formalne objave, prenosi NBC njuz.
Hegset je naveo da je Iran napadao američke interese u inostranstvu, izvodio bombaške napade, raketne napade i napade na američko osoblje i objekte, za koje je optužio iransku Kuds jedinicu i Revolucionarnu gardu, prenosi Tanjug.
On je američku vazdušnu operaciju protiv Irana opisao kao "najsmrtonosniju, najkompleksniju i najprecizniju vazdušnu operaciju u istoriji", tvrdeći da je Teheran razvijao rakete i bespilotne letjelice kako bi stvorio "konvencionalni štit za nuklearno ucenjivanje".

Tag: berza