Dionice su pale u ponedjeljak, jer su se tržišta ohladila nakon pobjedničkog početka avgusta.
Trgovci su iščekivali ključne rezultate maloprodaje i godišnji govor predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella na summitu centralne banke u Jackson Holeu, prenosi SEEbiz.
Dow Jones Industrial Average pao je 30 bodova, odnosno 0,1 odsto. S&amp;P 500 dodao je gotovo 0,1 odsto, dok se Nasdaq Composite zadržao blizu pozitivne nule.
Dionice Mete i Microsofta pale su oko 2,5 odsto i jedan odsto, povlačeći prema dolje šire tržište.
Ulagači će ove sedmice analizirati finansijske rezultate velikih trgovaca, uključujući Home Depot, Lowe's, Walmart i Target, kako bi dobili naznake o zdravlju američkih potrošača. Zabrinutost zbog povišenih procjena, carina i umjerenog rasta radnih mjesta ostaje glavna tema za učesnike na tržištu uoči druge polovine godine.
- Izvještaji o zaradi trgovaca ove sedmice vjerovatno će odražavati zabrinutost zbog carina, porast inflacije i očekivano usporavanje privrede - rekao je viši strateg za globalno tržište u Wells Fargo Investment Institutu Skot Vren, dodajući da će se rast dionica koji se vidio posljednjih sedmica „vjerovatno zaustaviti“ kao rezultat toga.
Fed će takođe i dalje biti u fokusu ove sedmice dok članovi scentralne banke putuju u Jackson Hole u Vajomingu na godišnji simpozijum o ekonomskoj politici. Ulagači će pratiti događaj kako bi dobili naznake o budućem kretanju kamatnih stopa. Futures ugovori o fondovima Fed-a uračunavaju gotovo 85 odsto vjerovatnosti da će centralna banka smanjiti kamatne stope na sljedećem sastanku o politici u septembru, prema alatu FedWatch CME-a.
Tri glavna prosjeka dolaze iz druge uzastopne pozitivne sedmice, koji je ujedno obilježio i četvrtu sedmicu rasta od posljednjih pet za S&amp;P 500 i Nasdaq. Dionice male tržišne kapitalizacije nadmašile su prošlu sedmicu jer su se ulagači kladili na nadolazeća smanjenja kamatnih stopa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Indeksi pali

Na većini svjetskih berzi cijene dionica su ove sedmice pale jer se ulagači plaše širenja krize na Bliskom istoku, s obzirom na eskalaciju izraelsko-iranskog rata.
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,02 odsto, na 42.206 bodova, a Nasdaq indeks isto toliko na 19.447 bodova. S&amp;P 500 skliznuo 0,2 odsto, na 5.967 bodova, prenosi SEEbiz.
Na tržištima vlada oprez, jer je žestoko raketiranje između Izraela i Irana ušlo u drugu sedmicu, a sukob bi mogao dodatno eskalirati jer je Vašington poručio da razmatra mogućnosti napada na Iran.
Bijela kuća poručila je ove sedmice da će predsjednik SAD-a Donald Tramp u idućih 15 dana odlučitio ulasku SAD u izraelsko-iranski rat.
Međutim, Tramp nije čekao tako dugo, pa su u nedjelju rano ujutro američki avioni bombardirali tri iranska nuklearna postrojenja.
U fokusu ulagača bila je prošle sedmice i redovna sjednica čelnika američke centralne banke. Kao što se očekivalo, Fed je ostavio kamatne stope nepromijenjene, a predsjednik centralne banke Jerome Powell ponovio je da zbog uvođenja carina očekuje rast inflacije idućih mjeseci, pa Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.
- Powell je jasno poručio da ne namjerava da mijenja monetarnu politiku dok ne bude jasno kako su carine uticale na inflaciju - kaže Piter Kardilo, ekonomista u kompaniji Spartan Capital Securities.
I na evropskim berzama cijene dionica ove sedmice su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 posto, na 8.774 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,7 posto, na 23.350 bodova, a pariški CAC 1,2 odsto, na 7.589 bodova.

Indeksi pali zbog eskalacije na Bliskom istoku

Vrijednost dolara prema korpi valuta blago je ojačala ove sedmice, odražavajući blago poboljšanje apetita prema riziku globalnih investitora nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odložio primjenu carina na evropski uvoz.
Odvojeno je i sud presudio da je Tramp prekoračio svoja predjsednička ovlašćenja nametanjem visokih carina trgovisnkim partnerima, prenosi SEEBIZ.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,3 odsto na 99,44 bodova, nakon pada od 1,9 odsto u sedmici ranije, pod uticajem sniženja kreditnog rejtinga SAD-a.
Nakon snažno rasta od 1,7 odsto prema dolaru u sedmici ranije, ove nedjelje je euro blago oslabio u odnosu na dolar, 0,11 odsto na 1,1347 USD.
Američka valuta je, nakon prošlosedmičnog pada u odnosu na japansku, ove sedmice nadoknadila dio tih gubitaka, ojačavši jedan odsto na 144,04 JPY.
Kurs američke valute tako je u maju ostvario prvi mjesečni dobitak prema jenu od početka godine, ojačavši oko 0,6 odsto, dok prema euru na mjesečnom nivou nije bilježio veće promjene.
Investitori su uračunali u cijenu imovine vjerovatnost da će američke carine ostati u nekom obliku, čak i sada kad je Trump suočen sa sudskom bitkom oko svojih ovlašćenja da nameće carine ostatku svijeta.
Naime, malo poznati Sud za međunarodnu trgovinu sa sjedištem na Menhetnu presudio je da je Tramp prekoračio ovlaščenja nametanjem sveobuhvatnih carina na uvoz iz zemalja koje prodaju više SAD-u nego što kupuju. Bijela kuća se odmah žalila na tu odluku i cijeli proces bi mogao stići i do Vrhovnog suda.
U međuvremenu, ta odluka je probudila nadu da bi Tramp mogao odustati od najviših carina kojima je prijetio.

Dolar blago ojačao

Cijene nafte u petak su porasle, krećući se prema drugoj uzastopnoj sedmici rasta zbog smirivanja trgovinskih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine.
Ipak, optimizam je donekle prigušen očekivanom većom ponudom iz Irana i Organizacije zemalja izvoznica nafte i saveznika (OPEC+).
Na londonskom se tržištu barelom sirove nafte trgovalo po 29 centi višoj cijeni, od 64,82 USD. Na američkom su tržištu cijene barela sirove nafte porasle 27 centi, na 61,89 USD, prenosi SEEbiz.
Na oba tržišta cijene su prethodnog dana trgovala pale više od dva odsto zbog mogućnosti postizanja iranskog nuklearnog sporazuma, a time i puštanjem većih zaliha na globalno tržište.
Vođa istraživanja Onyx Capital Group, Hari Tčiliguirian, rekao je da je entuzijazam proizašao iz napretka u odnosima između SAD-a i Kine omogućio oporavak cijena nafte.
- Međutim, OPEC+ ubrzava ukidanja svojih dobrovoljnih smanjenja snabdjevanja, dok nuklearni pregovori između SAD-a i Irana još traju, onemogućujući iranskim barelima da dođu do Kine - naveo je Tčiliguirian.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da se SAD približava nuklearnom sporazumu s Iranom, te da Teheran "donekle" pristaje na njegove uslove. Međutim, izvor upoznat s pregovorima rekao je da još postoje pitanja koja je potrebno riješiti. 
 
Analitičari ING-a napisali su da bi ukidanje sankcija postizanjem nuklearnog sporazuma omogućilo Iranu povećanu proizvodnju nafte, što bi rezultiralo dodatnim snabdjevanjem od oko 400 hiljade barela dnevno.

Cijene nafte porasle prema 65 USD

Na Volstritu su u ponedjeljak "Dow Jones" i "S&amp;P 500" indeks blago porasli, a trgovalo se oprezno dok se čekaju novi kvartalni poslovni rezultati kompanija i vijesti s trgovinskog fronta između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine.
"Dow Jones" indeks ojačao je 0,28 odsto na 40.227 bodova, dok je "S&amp;P 500" porastao neznatno na 5.528 poena. Nasdaq indeks oslabio je blago na 17.366 bodova.
Premda blago, S&amp;P 500 porastao je u ponedjeljak peti dan zaredom, što je njegov najduži pozitivni niz od novembra, prenosi Hrportfolio.
No, posljednjih dana taj rast je minimalan, jer su ulagači oprezni, između ostalog, zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao je prošle sedmice da se pregovara, no Peking je to opovrgnuo i pozvao Vašington da ukine sve carine na kineski uvoz. Drugih značajnijih vijesti s tog fronta nema.
Ulagači su oprezni i zbog toga što će ove sedmice kvartalne poslovne rezultate objaviti oko 180 kompanija iz sastava S&amp;P 500 indeksa, između ostalih, i neke od najvećih svjetskih kompanija, kao što su Apple, Microsoft, Amazon, Meta Platforms.
Do sada je oko 180 kompanija iz sastava S&amp;P 500 indeksa objavilo izvještaje, pri čemu ih je 73 odsto nadmašilo očekivanja po pitanju zarada.
Analitičari sada procjenjuju da su zarade kompanija u prvom tromjesečju u prosjeku porasle oko 11 odsto, dok su na početku aprila očekivali rast od oko osam odsto.
Osim podataka o dobiti i prihodima, ulagače zanima i šta poslovodstva kompanija očekuju u narednom periodu, s obzirom na carinski rat.
Od oko 180 kompanija, koje su do sada objavile izvještaje, njih 78 smanjilo je procjene o zaradi, 32 povećale, a ostale nijesu objavile procjene.
U fokusu ulagača biće ove sedmice i ekonomski podaci, između ostalih, o bruto domaćem proizvodu, zapošljavanju i inflaciji u SAD-u.
I na evropskim berzama cijene dionica su blago porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je neznatno na 8.417 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,13 odsto na 22.271 poen, a pariski CAC 0,5 odsto na 7.573 boda.

Blagi rast na početku sedmice

Vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i treću uzastopnu sedmicu jer je američka valuta i dalje pod pritiskom zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je ove sedmice 0,6 odsto na 99,23 boda, novi najniži nivo u tri godine, prenosi SEEbiz.
Pritom je kurs eura porastao 0,3 odsto na 1,1390 USD. Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 0,9 odsto, pa je njena cijena zaronila na 142,2 JPY.
Pad kursa dolara treću sedmicu zaredom posljedica je nastavka trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao je da očekuje trgovinski dogovor s Kinom, ali nije to detaljnije obrazložio.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Kina više neće obraćati pažnju ako SAD nastavi igru s carinskim brojkama. To je bio odgovor na prijetnju Vašingtonu da će povećati recipročne carine na uvoz iz Kine na ukupno 245 odsto zbog njenih protivmjera.
I dok se Vašington fokusirao na rat carinama, Kina je uvela niz necarinskih restriktivnih mjera. Među ostalim, u uslužnim djelatnostima, kao što su finansije, konsalting i turizam, u kojima SAD godinama ima veliki suficit u razmjeni s Kinom, kažu analitičari.
SAD i Kina zaplele su se u dosad neviđenu i skupu igru kukavice i čini se da nijedna strana ne namjerava da odstupi, rekao je Ting Lu ekonomista u kompaniji Nomura.
Osim toga, dolar je pod pritiskom jer se očekuje slabljenje američke ekonomije. Prošle sedmice predsjednik Američke centralne banke Džeroum Pauel kazao je da će veće nego što se očekivalo carine vjerovatno značiti višu inflaciju, a sporiji rast privrede.
Fed će, prema riječima Pauela, pričekati više ekonomskih podataka prije nego nešto preduzme s kamatnim stopama.
Zbog toga su splasnule špekulacije da će centralna banka uskoro smanjiti kamate, bez obzira na to što je Tramp ponovo pozvao Pauela da ih smanji i zaprijetio da će ga uskoro smijeniti.
Za razliku od Feda, Evropska centralna banka smanjila je ove sedmice, treći put ove godine, ključne kamatne stope 0,25 procentnih bodova kako bi podržala privredu u vrijeme nesigurnosti zbog carinskog rata.

Dolar oslabio treću sedmicu zaredom

Vlada je danas na berzi u Londonu izdala 850 miliona eura vrijedne državne obveznice po kamatnoj stopi od 5,125 odsto.
Kako pišu "Vijesti", obveznice su izdate na period od sedam godina.
Ovaj novac će, prema ranijim najavama, biti iskorišćen za vraćanje starih dugova.

Vlada emitovala obveznice od 850 miliona eura

Na Wall Streetu su ove sedmice cijene dionica pale, najviše u tehnološkom sektoru, dok su na evropskim berzama porasle nakon što je Evropska centralna banka (ECB) dodatno snizila kamatne stope, prenosi agencija Mina. 
 
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,3 odsto na 44.544 boda, dok je S&amp;P 500 skliznuo jedan odsto na 6.040 poena, a Nasdaq indeks 1,6 odsto na 19.627 bodova, prenosi Hina. 
 
Najveću svjetski berzu uzdrmala je početkom sedmice vijest da je aplikacija kineske start up firme, DeepSeek, postala najbolje ocijenjena besplatna aplikacija u Apple-ovom App Store-u, ispred američkog konkurenta ChatGPT. 
 
To je dovelo u pitanje rašireno mišljenje da Sjedinjene Američke Države (SAD) zauzimaju prvo mjesto u svijetu u razvoju vještačke inteligencije. 
 
Uz to, DeepSeek je poručio da koristi jeftinije čipove i manje podataka, što je izazvalo zabrinutosti po pitanju toga koliko će zapravo zbog razvoja vještačke inteligencije porasti potražnja u nabavnom lancu - od proizvođača čipova do centara podataka. 
 
Zbog toga je samo u ponedjeljak cijena dionice Nvidie potonula 17 odsto, pa je tržišna vrijednost najvećeg svjetskog proizvođača čipova za vještačku inteligenciju pala gotovo 600 milijardi USD, što je najveći dnevni pad vrijednosti neke kompanije u istoriji Wall Streeta. 
 
Do kraja sedmice cijena dionice Nvidie nadoknadila je dio gubitaka, no ipak je sedmicu završila u velikom minusu. Uz to, pale su i cijene dionica niza drugih tehnoloških kompanija. 
 
U fokusu ulagača bile su i poruke čelnika američke centralne banke s redovne sjednice na kojoj su, kao što se očekivalo, odlučili da kamate ostave nepromijenjene. 
 
No, u saopštenju, Federalne rezerve (Fed) nijesu poručile da je „postignut napredak" po pitanju inflacije, kako su to činile prethodnih mjeseci, nego da tempo rasta cijena „ostaje povišen". 
 
Predsjednik Fed-a, Džerom Pauel, kazao je da centralna banka ne mora žuriti s prilagođavanjem politike, s obzirom na to da je monetarna politika dobro pozicionirana za predstojeće izazove. 
 
Pauel je takođe kazao da je prerano reći kako će politike predsjednika Donalda Trampa uticati na ekonomiju i inflaciju, pa će Fed pričekati dok odgovori na ta pitanja ne budu jasniji. 
 
U prošloj godini je, zahvaljujući popuštanju inflacije u SAD-u, Fed u tri navrata smanjio kamate, za ukupno jedan procentni poen. 
 
No, kako ekonomija stabilno raste, dok je inflacija i dalje znatno iznad planiranih dva odsto, u ovoj godini se očekuju samo dva reza kamata Fed-a, i to za ukupno pola procentnog poena. 
 
A na evropskim berzama cijene dionica su porasle, nakon što je ECB smanjila kamatne stope za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
To je već peto smanjenje kamata otkako je ECB u junu prošle godine počeo da popušta monetarnu politiku. 
 
Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks najvažnijih evropskih dionica dostigao je prošle sedmice rekordne vrijednosti. U cijelom januaru skočio je više od šest odsto. 
 
Londonski FTSE indeks ojačao je dva odsto na 8.673 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,6 odsto na 21.732 poena, a pariski CAC 0,3 odsto na 7.950 bodova.

Padaju cijene dionica na Wall Streetu

Potpuno neočekivano, mim-kriptovaluta novoizbaranog američkog predsjednika Donalda Trampa doživjela je veliki sunovrat na berzi već prvog dana njegovog povratka u Bijelu kuću.
U pitanju je "Mim koin" (kriptovaluta koja je potekla od mima na internetu), koja je do subote popodne 18. januara, nekoliko sati poslije lansiranja, imao tržišnu kapitalizaciju u vrijednosti od skoro 5,5 milijardi dolara, prema sajtu CoinMarketCap.com.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKobeissiLetter%2Fstatus%2F1881396600230318374%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1881396600230318374%7Ctwgr%5E758c2e9c744af75a62034aafb2ae9e1162804647%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Prva loša vijest za Trampa: Veliki sunovrat na berzi

Ukupan promet na Montenegroberzi u prva tri kvartala je iznosio 8,26 miliona eura &nbsp;i bio je 0,62 odsto niži u odnosu na isti prošlogodišnji period. 
 
- Prosječan dnevni promet u prva tri kvartala iznosio je 45,14 hiljada eura - navodi se u kvartalnom Biltenu Montenegroberze. 
 
U prva tri kvartala je trgovano 183 dana, a zaključeno je 1,23 hiljade transakcija. 
 
Ukupan promet u prva tri kvartala na prime tržištu iznosio je 1,64 miliona eura, a sklopljeno je 256 transakcija. 
 
U istom periodu, na standard tržištu sklopljeno je 220 transakcija, a promet je iznosio 754,68 hiljada eura. 
 
Tokom prvih devet mjeseci, sklopljene su 642 transakcije na slobodnom tržištu, a promet je iznosio 4,78 miliona eura. 
 
Ukupan promet na MTP ME tržištu iznosio je 1,08 miliona eura, a sklopljeno je 111 transakcija. 
 
Tržišna kapitalizacija akcija emitenata regulisanog tržišta Montenegroberze na dan 30. septembar iznosila je 2,59 milijardi eura, što je 4,83 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. 
 
Ukupna tržišna kapitalizacija akcija, koja obuhvata i segmente MTP ME tržišta Montenegroberze iznosila je 3,62 milijarde eura.

Dnevni promet na berzi 45,14 hiljada eura

Na inicijativu Opštine Herceg Novi, lokalitet izuzetne prirodne vrijednosti – Plava špilja, upisan je u Registar speleoloških objekata, što je prvi korak ka sticanju statusa zaštićenog područja. Od narednog mjeseca, posjeta i korišćenje Plave špilje biće mogući isključivo uz dozvolu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ažuriranje Registra speleoloških objekata Crne Gore biće završeno do kraja septembra, kada će Plava špilja po prvi put zvanično biti uvrštena u nacionalnu bazu speleoloških objekata.
Na ovaj način, kako navode iz Opštine Herceg Novi, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, posjete Plavoj špilji biće moguće isključivo uz prethodno pribavljenu dozvolu, čime će biti spriječene dalje devastirajuće aktivnosti.
- Sljedeći važan korak u pravcu zaštite ovog prirodnog bisera je izrada studije zaštite, koju je inicirala Opština Herceg Novi. Ova studija je preduslov da Plava špilja bude proglašena zaštićenim područjem prirode, što je krajnji cilj lokalne uprave, a za šta je dobijena podrška resornog Ministarstva - kazali su iz te opštine.

Plava špilja od septembra u Registru speleoloških objekata: Posjeta samo uz dozvolu

Nakon uspješne prošle sezone i dovedenih pojačanja, KK Budućnost Voli ulazi u novu takmičarsku godinu sa jasnim ciljem – da napreduje i ostane konkurentan na svim frontovima.
- Moram prvo da kažem da mi je drago zbog prošle sezone, bila je dobra sezona. Po završetku sezone, uspjeli smo da dovedemo igrače koji se slažu u naš profil, u naš sistem, doveli pojačanja i u stručnom štabu. Za sada sam zadovoljan, klub je obezbijedio sve što sam ja htio, konkurentni smo na svakoj poziciji. Imamo dobar tim, pet novih igrača kojima će trebati neko vrijeme da se uklope. Čeka nas mnogo rada, teška sezona, dvije teške lige, očekivanja su uvijek visoka, i tako i treba da bude, da svi napredujemo i da smo svi fokusirani. Neki igrači su tu, već sam razgovarao sa njima, za sad ide sve po po planu, radujem se ovoj sezoni. Nadam se da ćemo imati podršku i ove sezone - istakao je trener Andrej Žakelj.
Eurokup ostaje glavni cilj, ali trener ističe da razlike nema – svaki meč i svaki trening mora biti na maksimumu, uz jasan cilj da se ide na pobjedu.
- Eurokup je takmičenje koje nam je u glavi,znamo šta nam je fokus. Ne pravim razliku između Eurokupa i ABA lige, želim da je svaka utakmica i trening maksimum, i kao što se očekujemo, da pobijedimo sve - dodaje Žakelj.
Odlazak Rajta iz Budućnosti je potvrda kvaliteta kluba, ali i prilika za nove igrače, između ostalih Kovliara i Mejsa, da pokažu da mogu biti novi lideri tima. Klub je takođe doveo i Buteja, Butsijela i Tomsona.
- Drago mi je što je Rajt uspio, što igrači iz Budućnosti mogu da igraju u boljim klubovima, sa boljim ugovorima, kao i Kamenjaš. Drago mi je zbog njih ali i nas. Rajt je pokazao da je lider i da je napredovao. Mi smo na toj poziciji doveli Kovliara uz njega još i Mejsa. Kovliar ima potencijal, ima želju a to je najbitnije. Svakako je to jedan igrač koji će biti tu duže, a uz njega je iskusniji Mejs koi je takođe dobar igrač, koliko će Rajt da nam nedostaje ne mogu da kažem. Mi ćemo sve da napravimo da je to što manje očigledno, ali ja vjerujem u ove igrače što smo doveli, zašto da oni ne budu sljedeći Rajt - kazao je Rajt.&nbsp;
Nakon uspješne prošle sezone i odlične hemije u timu, trener ističe da ima punu podršku kluba i sve uslove za dalji razvoj, kao i povjerenje u izbor igrača.
- Mi svi, nakon dobre prošle sezone, imamo dodatni motiv, imali smo strašnu hemiju i to se vidjelo na terenu, na tome radimo i sada. Ja uživam da radim tako, imam potporu kluba, imam sve uslove da se kao trener razvijam, da dovedem igrače koje ja želim, to je neko povjerenje koje mora da se poštuje - zaključuje Žakelj.
Podsjetimo, ekipu su napustili Kenan Kamenjaš, Mekinli Rajt, Aleksa Ilić, Mateo Drežnjak, Petar Minić, Judoka Azubuki i Alen Omić. Ugovore su produžili Jogi Ferel i Džuvan Morgan, a pod ugovorom su bili Andrija Slavković, Đorđije Jovanović, Rašid Sulajmon, Flečer Megi i Nikola Tanasković.

Žakelj pred novu sezonu: Hemija iz prošle sezone naš je dodatni motiv

Povodom 19. avgusta – Svjetskog dana humanitarne pomoći, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković uputio je poruku zahvalnosti pojedincima i organizacijama koji svakodnevno, kroz humanost i solidarnost, čine svijet boljim mjestom, posebno ističući primjer crnogorske porodice iz Berlina, koja godinama unazad predstavlja simbol nesebične predanosti i pomoći brojnim institucijama i pojedincima širom Crne Gore.
- Svjetski dan humanitarne pomoći podsjeća nas na značaj humanosti u svijetu u kojem zajedno živimo. U vremenu rastućih podjela i svakodnevnih izazova, humanost ostaje naša snaga i zajednička obaveza. Svaki čin dobrote, koliko god mali bio, ima moć da promijeni nečiji svijet -poručio je gradonačelnik Cetinja.&nbsp;
Đurašković ističe primjer crnogorske porodice iz Berlina.&nbsp;
- Oni su postali simbol posvećenosti humanitarnim, sportskim, obrazovnim, kulturnim i zdravstvenim institucijama širom Crne Gore. Njihova saradnja sa Crvenim krstom Crne Gore pokazuje iskrenu brigu za najugroženije, pružajući im sigurnost i nadu - naveo je gradonačelnik, dodajući da ova porodica svakodnevno obezbjeđuje više od hiljadu toplih obroka u narodnim kuhinjama širom zemlje.
Podrška ove porodice ne zaustavlja se na granicama Crne Gore, pomoć je upućivana i zajednicama u regionu pogođenim prirodnim nepogodama, što, kako navodi, govori o njihovom dubokom uvjerenju da je solidarnost temelj snažnijih i humanijih zajednica.
- Izuzetno je značajno što njihova pomoć ne poznaje granice nacionalnosti, vjere ili bilo koje druge pripadnosti. To potvrđuje istinsku vrijednost humanosti i šalje snažnu poruku da je snaga u zajedništvu i prihvatanju različitosti - istakao je Đurašković.
Kakp dodaje, kroz svoje aktivnosti, ova porodica ne samo da pomaže, već aktivno promoviše Crnu Goru i njene vrijednosti na međunarodnoj sceni, ističući zajedništvo, empatiju i društvenu odgovornost kao temelje svakog uspjeha.
- Njihov primjer nas inspiriše i poziva da gradimo svijet u kojem je pomaganje drugima temelj naše zajedničke budućnosti. Humanost nas povezuje, jača i daje smisao svakom životu, podsjećajući nas da u svakom dobronamjernom djelu postoji moć koja može promijeniti nečiji svijet - zaključuje se u poruci gradonačelnika.
Prema njegovim riječima, za bolju Crnu Goru i bolji svijet, svi smo pozvani da slijedimo ovaj primjer, da svoje vrijeme, energiju i resurse usmjerimo ka stvaranju društva u kojem niko neće biti zaboravljen, a svaka ruka pružene pomoći biće znak zajedništva i nade. Neka nas humanost vodi kroz sve izazove, jer zajedničkim djelovanjem gradimo temelje pravednijeg i saosećajnijeg svijeta.
- Samo zajedno, sa vjerom u snagu dobrote i solidarnosti, možemo pretvoriti snove o boljoj budućnosti u stvarnost. Za Crnu Goru bez podjela, za svijet u kojem svako dijete, porodica i zajednica imaju priliku za prosperitet i sigurnost, jer bolji svijet počinje od nas samih. Neka duh humanitarne pomoći bude vodilja za sve nas, ka Crnoj Gori, zemlji nade, slobode i odgovornosti za budućnost koju zajedno stvaramo - zaključio je Đurašković.

Đurašković: Crnogorska porodica iz Berlina inspiracija i podrška Crnoj Gori

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Nema slobode bez hrabrosti

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Tag: berza

Indeksi pali

Indeksi pali zbog eskalacije na Bliskom istoku

Dolar blago ojačao

Cijene nafte porasle prema 65 USD

Blagi rast na početku sedmice

Dolar oslabio treću sedmicu zaredom

Vlada emitovala obveznice od 850 miliona eura

Padaju cijene dionica na Wall Streetu

Prva loša vijest za Trampa: Veliki sunovrat na berzi

Dnevni promet na berzi 45,14 hiljada eura

Indeksi pali

Plava špilja od septembra u Registru speleoloških objekata: Posjeta samo uz dozvolu

Žakelj pred novu sezonu: Hemija iz prošle sezone naš je dodatni motiv

Đurašković: Crnogorska porodica iz Berlina inspiracija i podrška Crnoj Gori

PRATITE TVe UŽIVO