Na gradilištu Vrulja-Mijakovići juče su završeni djelovi rasponske konstrukcije iznad stubnih mjesta 3 i 5, čime su kompletirani betoni glavne noseće konstrukcije mosta broj dva u punoj dužini od 156 metara, poručio je koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, Nikola Zejak. - Paralelno sa ovim, na mostu broj 1 radi se betoniranje pješačkih staza i ivičnih greda, i ova pozicija će biti glavni fokus u narednim danima. Kompletiranje svih pješačkih staza na oba mosta očekujemo u naredna tri dana - rekao je on za portal ETV.&nbsp; Zejak je najavio da će ove nedjelje krenuti sa ugradnjom hidroizolacije a mostovima.&nbsp; - Ono što preostaje iza toga jeste postavljanje dilatacionih elemenata i izrade pješačkih staza. Paralelno sa radovima na mostu, radi se tamponiranje na otvorenoj trasi i priprema za nastavak ugradnje asfalta -rekao je Zejak.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021081044_cd8064c4eb633028ea35059e8eab601c0010d0a6b1d670dc6ab4b2a16635d5a9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251021081044_cd8064c4eb633028ea35059e8eab601c0010d0a6b1d670dc6ab4b2a16635d5a9" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Vrulja-Mijakovići"> </figure>  Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara. Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021081044_99bbcf782c4c768184b77f41b75063503e3e5ae30418d093ff928b5a798b8f51.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251021081044_99bbcf782c4c768184b77f41b75063503e3e5ae30418d093ff928b5a798b8f51" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Vrulja Mijakovići"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FOqwS6UgmDq0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO/VIDEO) Betoniran i drugi most na putu Vrulja - Mijakovići

Egipat i Katar ostaju ključni faktori u oblikovanju posleratne budućnosti Gaze, dok Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati otvoreno traže razoružavanje Hamasa kao preduslov za pružanje podrške obnovi.
Egipat i Katar, zajedno sa Turskom, ključni su regionalni saveznici mirovnog plana iza kojeg stoje Sjedinjene Države, a koji su Hamas i Izrael prihvatili 10. oktobra. Lideri ovih država, zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, u Šarm el Šeiku su potpisali deklaraciju kojom se učvršćuje prekid vatre u Gazi.
Time je budućnost ratom razorene teritorije s oko 2,1 milion stanovnika, bar djelimično, u njihovim rukama – pod uslovom da mirovni proces napreduje nakon prve faze, kojom je nakon gotovo dvije godine sukoba zaustavljen rat u Gazi. SAD, EU i više zapadnih država i dalje Hamas tretiraju kao terorističku organizaciju.
<h3>Egipat se diplomatski profilisao i profitira</h3>
„Uloga Egipta kao ključnog posrednika u pregovorima o prekidu vatre i okončanju izraelskog genocida u Gazi omogućila je Kairu da ponovo potvrdi svoj strateški značaj za međunarodne partnere“, rekao je za DW Timoti Kaldas, zamjenik direktora Tahrir instituta za politiku Bliskog istoka (TIMEP).
Prema njegovim riječima, Egipat nastoji da zadrži taj diplomatski zamah i dodatno ojača svoj uticaj u regionu. Ta uloga već je donijela i ekonomske koristi – Ujedinjeni Arapski Emirati su u februaru 2024. potpisali ugovor vrijedan 35 milijardi dolara za izgradnju projekta u Ras al-Hikmiju, nedaleko od Aleksandrije. Evropska komisija je mjesec kasnije obećala i 7,4 milijarde eura pomoći Kairu, kroz zajmove i finansijske instrumente.
„Za Egipat je diplomatska pobjeda i to što je plan američkog predsjednika Donalda Trampa odbacio ranije ideje o prisilnom preseljenju stanovništva iz Gaze u Egipat i Jordan“, navodi Kaldas i dodaje da će Kairo težiti značajnoj ulozi u obnovi.
Prema procjenama UN-a, Svjetske banke i EU, za oporavak i obnovu Gaze potrebno je oko 70 milijardi dolara, od čega 20 milijardi u prve tri godine.
Ipak, egipatske vlasti žele pažljivo da prikažu svoje angažovanje kao podršku palestinskom narodu – a ne kao djelovanje u ime Izraela.
<h3>Katar – posrednik između Hamasa i svijeta</h3>
Katar, prema riječima Kristijana Aleksandera iz Instituta za bezbjednost i odbranu Rabdan, ima ključnu ulogu u očuvanju primirja „dovoljno dugo da se učvrsti politički proces u kojem njegova posrednička uloga ostaje nezamjenljiva“.
Katar ima bliske odnose sa Sjedinjenim Državama – u blizini Dohe nalazi se najveća američka vojna baza na Bliskom istoku, Al Udeid. SAD su Katar 2022. godine proglasile glavnim saveznikom izvan NATO-a, a od 2012. u toj zemlji je smješteno i političko rukovodstvo Hamasa, navodno na zahtjev Vašingtona.
„Iako Doha prihvata da Hamas mora da se razoruža i preda kontrolu nad Gazom, pritisak da se njegovo rukovodstvo protjera prije postizanja sveobuhvatnog dogovora uništio bi uticaj koji Katar čini korisnim posrednikom“, objašnjava Aleksander.
Napad izraelskih snaga na političko rukovodstvo Hamasa u Dohi početkom septembra izazvao je sumnje u to da li Katar i dalje uživa status privilegovanog američkog saveznika i kakva će biti njegova uloga u nastavku mirovnih pregovora.
<h3>Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein – podrška, ali bez posredovanja</h3>
Prema pisanju izraelskog lista Israel Hajom, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein upozorili su Bijelu kuću da neće podržati mirovni proces „dok Hamas ne bude razoružan“.
Iako UAE nisu neposredni posrednici poput Katara i Egipta, oni su važni diplomatski i finansijski podržavaoci posleratnog plana. Emirati su 2020. potpisali Abrahamove sporazume o normalizaciji odnosa s Izraelom, čime su se pozicionirali kao važan most između arapskog i izraelskog svijeta.
<h3>Saudijska Arabija – ključna sila iza kulisa</h3>
Saudijska Arabija, iako nije bila direktno uključena u potpisivanje prekida vatre u Egiptu, imala je presudnu ulogu iza kulisa, smatra Sebastijan Zons iz njemačkog Centra za primijenjena istraživanja u partnerstvu sa Orijentom (CARPO).
„Rijad želi stabilnost ne samo u Gazi, već u cijelom regionu, jer je ona preduslov za ekonomsku diversifikaciju zemlje“, objašnjava Zons. Ipak, Saudijci ne žele direktno vojno prisustvo u Pojasu Gaze, već bi mogli podržati obuku palestinskih bezbjednosnih snaga u saradnji s Egiptom i Jordanom.
Njihov prioritet, kaže Zons, jeste da Hamas izgubi politički značaj. Ipak, dodaje da Rijad nema veliko povjerenje ni u Palestinsku samoupravu ni u njenog predsjednika Mahmuda Abasa.
Ostaje da se vidi da li će Izrael i Saudijska Arabija, uz podršku SAD, obnoviti razgovore o normalizaciji odnosa – proces koji je prekinut nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Rijad je više puta naglasio da će normalizacija biti moguća jedino ako uključuje jasan plan za stvaranje nezavisne palestinske države.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp ostaje optimista. U intervjuu za televiziju Fox izjavio je: 
 „Nadam se da će Saudijska Arabija ući u taj proces – i da će i druge zemlje slijediti njen primjer.“

Arapske sile i posleratna Gaza: Ko oblikuje budućnost regiona?

Mladi ljudi širom Južne i Jugoistočne Azije, odrasli uz internet i globalnu povezanost, sve su frustriraniji zbog svojih političkih vođa. Dok broj radnih mjesta opada, a društvena nejednakost raste, protesti koje predvode pripadnici generacije Z potresaju čak i najstabilnije političke sisteme regiona.
Tokom protekla dva mjeseca, demonstracije mladih potresle su više zemalja Azije – od Katmandua do Džakarte, od Dilija do Manile.
Dok su protesti u Nepalu doveli do pada tamošnje vlade, najnoviji talas mladih pobuna širom Jugoistočne Azije, iako manje dramatičan, primorao je vlasti na rijetke ustupke u borbi protiv korupcije i privilegija političkih elita.
Neposredni povodi za proteste razlikuju se od zemlje do zemlje, ali je uzrok isti – nedostatak prilika za mlade, rastuća nejednakost i svakodnevno isticanje luksuza elite na ekranima telefona generacije Z.
<h4>Mladi bijesni zbog nejednakosti u bogatstvu</h4>
Novi izvještaj Svjetske banke, objavljen ovog mjeseca, oslikava raspoloženje mladih na kontinentu. Svaka sedma mlada osoba u Kini i Indoneziji je nezaposlena, dok se otvaranje novih radnih mjesta preusmjerava iz proizvodnje u slabije plaćene uslužne djelatnosti – urušavajući stepenice koje su nekada vodile milione u srednju klasu. 
 Zabrinjavajuće je da je grupa „ranjivih na siromaštvo“, u kojoj su mladi prekomjerno zastupljeni, sada brojnija od srednje klase u većini ekonomija Jugoistočne Azije.
Fil Robertson, direktor organizacije Asia Human Rights and Labor Advocates, kazao je za DW da nije čudo što većinu nedavnih protesta predvode mladi. 
 „Bleštavi sadržaji na društvenim mrežama koji prikazuju bogatstvo elite, često kao rezultat korupcije, raspiruju ogroman bijes među mladima“, rekao je Robertson.
„Apsolutni neuspjeh vlada širom regiona da premoste jaz između najbogatijih i najsiromašnijih stvorio je plodno tlo za pobune generacije koja vjeruje da nema šta da izgubi izlaskom na ulice.“
<h4>Talas mladih protesta širom regiona</h4>
U Nepalu su protesti mladih protiv zabrane glavnih društvenih mreža, uz višegodišnje nezadovoljstvo zbog korupcije, eskalirali 8. septembra. Pokret je oborio vladu – premijer K. P. Šarma Oli bio je primoran da raspusti parlament i ukine zabranu društvenih mreža.
Ubrzo nakon toga, Indoneziju su zahvatile višenedjeljne demonstracije s tragičnim ishodom. Protesti su počeli zbog nezadovoljstva povlasticama koje uživaju poslanici, dok se građani suočavaju s krizom troškova života. Demonstracije su se proširile širom zemlje, ubijeno je najmanje deset osoba, a hiljade su uhapšene. 
 Kao odgovor, predsjednik Prabovo Subjanto ukinuo je pojedine privilegije za političare i sproveo rekonstrukciju vlade, tokom koje su smijenjeni ministarka finansija Šri Muljani Indravati i više visokih zvaničnika.
Protesti su potom zahvatili i Istočni Timor, jednu od najsiromašnijih azijskih država, gdje su studenti krajem septembra danima demonstrirali ispred parlamenta. Pobunili su se protiv planova za kupovinu novih automobila za poslanike i zakona kojim bi im bile zagarantovane doživotne penzije. 
 Vlada je, pod pritiskom ulice, popustila – zakon je povučen, a nabavka vozila odložena.
Na Filipinima su se hiljade, uglavnom mladih, sredinom septembra okupile u parku Rizal u Manili, protestujući zbog gubitka oko 1,8 milijardi dolara kroz navodnu korupciju u lažnim projektima za kontrolu poplava.
<h4>Ekonomska nepravda i privilegije elite – ključna pitanja</h4>
Zbog velikog učešća mladih, ovi protesti nazivaju se „ustankom generacije Z“, koja obuhvata rođene između 1997. i 2012. godine. 
 Iako su mladi pokretu dali energiju i, što je presudno, digitalnu infrastrukturu, njihovi zahtjevi – borba protiv ekonomske nepravde i privilegija elite – odjekuju i među starijim generacijama, ističe Gita Putri Damajana, doktorantkinja Australijskog nacionalnog univerziteta.
U Indoneziji i Nepalu sindikalci, radnici bez ugovora i predstavnici civilnog društva pridružili su se mladima nakon što su studentski protesti razbili barijeru straha.
Kako navodi Bridžet Velš iz Azijskog istraživačkog instituta Univerziteta u Notingemu u Maleziji, proteste u Istočnom Timoru i Indoneziji u većoj mjeri su predvodili mladi, dok su na Filipinima imali podršku šire javnosti.
Ovo, međutim, nije nova pojava. Protesti koje su u Tajlandu 2020–2021. predvodili mladi bili su direktan izazov establišmentu, pa čak i monarhiji. 
 Iako taj pokret nije doveo do strukturalnih promjena, kada je prijetio bezbjednosti vlade, „tajlandska država je bila spremna da koristi različite oblike represije kako bi ugušila mobilizaciju“, rekao je za DW Mark Kogan, profesor studija mira i konflikta na univerzitetu Kansai Gaidai u Osaki.
„Teško je zamisliti da će se scenario iz Nepala ponoviti u drugim zemljama Jugoistočne Azije“, dodao je on.
<h4>Da li region očekuju novi ustanci generacije Z?</h4>
Damajana ističe da ovi protesti nijesu usmjereni na rušenje cijelih vlada, već na zahtjeve za odgovornost i bolje upravljanje unutar postojećih političkih sistema. 
 Vlade širom Jugoistočne Azije, upozoravaju analitičari, sada su svjesne da su privilegije i korupcija zapaljive teme.
Ipak, korijeni nezadovoljstva ostaju jaki, a u zemljama gdje se demokratija urušava, poput Indonezije i Filipina, vlasti proteste mladih već označavaju kao „nerede“, „anarhiju“ ili „strano finansirane“, što je poznata taktika za njihovu delegitimizaciju.
Pravi izazov, smatraju stručnjaci, biće kako uličnu snagu pretvoriti u dugoročne institucionalne reforme – borbu za vjerodostojna izborna pravila, jačanje antikorupcijskih tijela i stvaranje preciznijih zakona, što rijetko postaje viralno na TikToku.
„Energija potrebna da se odgovornost ugradi u institucije je ogromna – a proces lako mogu preoteti upravo one elite koje pokreti žele da ograniče“, kaže Damajana.
Uprkos tome, sve veće političke i ekonomske frustracije vjerovatno će pokrenuti još više protesta mladih širom Azije. 
 Tajland, koji je od marta pogođen političkom krizom, očekuje nove izbore do kraja godine. Stranka Move Forward, orijentisana ka mladima, pobijedila je na prethodnim izborima, ali joj je onemogućeno da formira vladu. Kasnije ju je Ustavni sud raspustio po osnovu neosnovanih optužbi.
Od tada se pokret pregrupisao u Narodnu stranku, koja i dalje uživa veliku podršku. Ako ponovo pobijedi, a suoči se sa sličnim preprekama, mladi Tajlanđani mogli bi reagovati burno.
„U svijetu u kojem su mladi konstantno povezani putem društvenih mreža, a vijesti se šire brže nego ikad, ne bi trebalo da čudi ako uspješni protesti generacije Z u jednoj zemlji inspirišu slične pokrete u drugim“, zaključuje Robertson.
„To je pozitivan korak ka većoj odgovornosti i jednakosti koji je odavno bio potreban – i bilo bi idealno da se taj talas proširi dalje, kako bi se autokrate spriječile u zloupotrebi državnih resursa i kršenju ljudskih prava.“

Protesti generacije Z: Zašto je azijska omladina ljuta?

Vlada Crne Gore odustala je od ideje da Razvojna banka (RBCG) obavlja poslove platnog prometa i prikupljanja depozita, što proizilazi iz predloga izmjena Zakona o Razvojnoj banci koji su u skupštinsku proceduru predali poslanici Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica i Seid Hadžić.
Ovim potezom, donijetim nakon preporuka Međunarodnog monetarnog fonda i pritiska dijela stručne i političke javnosti, Vlada želi da uskladi rad banke sa praksom zemalja Evropske unije i fokusira je na podršku privredi kroz razvojne kredite, navodi agencija MINA pozivajući se na pisanje Pobjede.
U vrijeme usvajanja tog zakona, mogućnost da RBCG obavlja poslove platnog prometa i primanja depozita izazvalo je negodovanje dijela političke i stručne javnosti, ali i međunarodnih institucija, imajući u vidu da bi time obavljala poslove komercijalnih banaka, piše Pobjeda.
Zakon je usvojen prošlog oktobra, a ovih dana ističe i rok od godinu koji je Ministarstvu finansija dat za izradu podzakonskih akata koji je trebalo da regulišu ovo i ostala pitanja od značaja za primjenu.
Prije nepun mjesec, prilikom predstavljanja završne izjave Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ministar finansija Novica Vuković je saopštio da bi u narednih pola godine Vlada trebalo da odluči da li će se Razvojna banka baviti i poslovima platnog prometa i prikupljanjem depozita, a guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović ukazala da u tom trenutku nijesu dobili zahtjev za otvaranje računa ove banke te da bez zakonskih izmjena ne bi bilo ni moguće otvarati transakcione račune za klijente.
U završnoj izjavi MMF-a je ocijenjeno da bi Razvojna banka trebalo da se drži istih poslova koje je obavljala prije nego je transformisana iz tadašnjeg Investiciono-razvojnog fonda, odnosno da kreditira privrednike koji imaju otežan pristup finansiranju kod komercijalnih banaka. MMF je pozvao na obazrivost kada je riječ o proširenju djelatnosti na primanje depozita i obavljanje platnog prometa, kako bi se izbjegli potencijalni rizici po fiskalnu i finansijsku stabilnost.
U predlogu izmjena Zakona o Razvojnoj banci, poslanici PES-a ukazuju da je strateški pravac razvoja i orjentisanost na EU integracije nametnuo potrebu snaženja finansijskih institucija, što se ostvarilo formiranjem ove banke čija je uloga, kako navode, da opslužuje tržišne segmente koje komercijalne banke ne opslužuju adekvatno.
Uloga Razvojne banke je i, kako dodaju, posebno značajna tokom ekonomskih kriza kada omogućava likvidnost privrede i njenu održivost. Ipak, nakon analize evropskih iskustava, mijenja se inicijalni plan.
- Razmatrajući komparativna iskustva zemalja članica Evropske unije, razvojne banke u tim zemljama ne obavljaju poslove platnog prometa i primanja depozita, sa izuzetkom onih banaka koje su osnovane u skladu sa Zakonom o bankama, kao kreditne institucije. Uvažavajući komparativna iskustva i preporuke međunarodnih institucija, a u cilju obezbjeđivanja funkcionalne operativnosti Razvojne banke, predloženo je brisanje propisanih nadležnosti - navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena, uz napomenu da su usaglašene sa rješenjima zemalja članica EU.
A upravo su se na to odnosile i prošlogodišnje kritike dijela politike i stručne javnosti, ali i predsjednika države, Jakova Milatovića, koji je prvobitno odbio da potpiše ukaz o proglašenju zakona, koji je zatim ponovo usvojen u ponovljenom glasanju, takođe na predlog poslanika PES-a.
Zakon o Razvojnoj banci izazvao je dosta polemike u javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su što predlog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio mišljenje Evropske komisije.
Na to su ukazali i iz CBCG koji su u načelu podržali osnivanje banke, navodeći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika.
Ipak, s druge strane, problematizovali su više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke.
Razvojna banka je pravno počela da radi 1. januara ove godine. Iz CRPS-a je na taj datum brisan Investiciono-razvojni fond, a upisana je Razvojna banka.

Vlada odustala od planova da Razvojna banka obavlja platni promet i prima depozite

Odluka predsjednika Crne Gore da posthumno odlikuje mitropolita Amfilohija Radovića najvišim državnim priznanjem predstavlja moralni i politički sunovrat i opasnu poruku svim građanima koji vjeruju u evropske vrijednosti. Tim činom predsjednik Milatović ne gradi pomirenje, već nagrađuje čovjeka koji je decenijama širio mržnju, dijelio narode i podržavao ratne politike koje su razorile region, navodi se u otvorenom pismu NVO Crnogorski forum upućenom predsjedniku države Jakovu Milatoviću institucijama Evropske unije i ambasadama zemalja Kvinte.
Kako poručuju, Amfilohije Radović nije simbol duhovnosti, već simbol podjela i anticrnogorstva.&nbsp;
- Njegove javne riječi i djela svjedoče o tome - vrijeđao je Crnogorce nazivajući ih „komunističkom kopiladi“, Bošnjake i Muslimane omalovažavao je kao „izmišljeni narod i lažnu vjeru“, četničke komandante Pavla Đurišića i Dražu Mihailovića nazivao je „borcima za evropsku demokratiju“, kletvom prijetio građanima Crne Gore riječima „Ko bi rušio krstinu s Rumije, dabogda mu živo meso otpadalo“, Rusiji je iskazivao slijepu vjernost riječima „Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, bio proklet tri hiljade puta“ - navodi se u pismu Crnogorskog foruma.&nbsp;
Takav govor nije, kako ističu, vjera, to je ideologija mržnje koja je pratila i hranila ratove devedesetih godina.&nbsp;
- Tokom tog perioda Amfilohije je bio jedan od duhovnih stubova nacionalističkog pokreta koji je blagosiljao vojnike i paravojne jedinice i opravdavao agresije na Hrvatsku, Bosnu i Kosovo. Umjesto da poziva na mir, on je veličao zločince i podržavao ideju „Velike Srbije“. Srpska pravoslavna crkva, čiji je bio ključni predstavnik, igrala je presudnu ulogu u širenju velikosrpske ideologije i ostala do danas najorganizovaniji instrument uticaja Srbije i Rusije na Balkanu. Njen politički angažman i propagandna moć direktno ugrožavaju stabilnost i evropski put Crne Gore - podvlače iz Crnogorskog foruma.&nbsp;
Prema njihovim riječima, Milatović, dodjeljujući orden takvom čovjeku, pokazuje da ide istim putem kao Andrija Mandić, Milan Knežević, Momo Koprivica i Milojko Spajić - putem podaništva prema Beogradu i Moskvi.&nbsp;
Ova odluka, kako kažu, nije izraz evropskog puta, već otvorena podrška ideologiji koja je izazivala ratove i podjele.&nbsp;
- Nagrađivanjem Amfilohija Milatović ne afirmiše evropske, nego amfilohijevske vrijednosti, one koje su suprotne miru, građanskoj državi i toleranciji. Crna Gora ne može biti i evropska i amfilohijevska. Mora da bira. A oni koji žele evropsku budućnost ne mogu ćutati dok se četnički simboli i duhovni učitelji mržnje nagrađuju državnim priznanjima - dodaje se u otvorenom pismu predsjedniku Crne Gore.&nbsp;
Zato, kako poručuju, traže:
1. Da predsjednik Milatović povuče odluku o odlikovanju Amfilohija Radovića.
2. Da Skupština Crne Gore donese zakon kojim se zabranjuje veličanje ideologija koje su dovele do ratnih zločina i zabrani svako veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
3. Da Evropska unija i zemlje Kvinte jasno saopšte stav o ovom činu koji podriva evropske vrijednosti i stabilnost u regionu.
- Amfilohije nije zaslužio ni orden ni spomenik. On je svojim riječima i djelima nanosio duboke rane Crnoj Gori. Odlikovati takvog čovjeka znači izdati žrtve i podržati one koji su rušili sve ono što Evropa i slobodna Crna Gora predstavljaju. Svi oni koji afirmišu ovaj čin nijesu iskreni ni privrženi demokratskim vrijednostima Evropske unije. Vidimo da su to, među ostalima, Jakov Milatović, Andrija Mandić, Milan Knežević, Momo Koprivica i mnogi drugi iz ove vlasti - zaključili su iz Crnogorskog foruma.&nbsp;

Milatović nagrađuje čovjeka koji je decenijama širio mržnju, dijelio narode i podržavao ratne politike koje su razorile region

Doskorašnji službenik „Parking servisa Podgorica“ Perica Đukanović, kojem je vršilac dužnosti direktora ovog gradskog preduzeća Nikola Lazović uručio otkaz 1. oktobra, podnio je krivičnu prijavu protiv Lazovića i v.d. pomoćnice izvršnog direktora Danijele Mijović Boljević zbog krivičnog djela povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tačka 5 i tačke 6 Zakona o radu. U prijavi je istakao da je činjenični opis odluke o otkazu skandalozan, te da sumnja „da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da“ ga „disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zapošljenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima Sindikata 'Naš glas'“. <h2>&nbsp;ATAK NA USTAVNA PRAVA</h2> Đukanović je bio zapošljen na poziciji - operater sistema u Odjeljenju za opšta i posebna parkirališta. - Od imenovanja gospodina Lazovića na mjesto v.d. izvršnog direktora, u našem preduzeću počela su dešavanja, uvjeren sam, duboko štetna po prava i interese same firme, ali i interese i prava radnika, uključujući mene i moju suprugu, koja je takođe zapošljena u istom privrednom društvu čiji je osnivač Glavni grad Podgorica – napisao je on u krivičnoj prijavi. Ističe da se više puta obraćao nadležnim institucijama strijepeći za svoj i posao supruge, time i za materijalnu sigurnost svoje četvoročlane porodice.&nbsp; Podsjeća da se obraćao Agenciji za sprječavanje korupcije, Odboru direkora firme, Inspekciji rada, ombudsmanu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gradonačelniku Podgorice. Đukanović je potpredsjednik sindikalne organizacije „Naš glas“, formirane prije nekoliko mjeseci, na čijem je čelu njegova supruga, a dopise je, kako je napisao u prijavi, „institucijama upućivao u najboljoj namjeri prema doo 'Parking servisu' ... te jedino i isključivo vođen iskrenom brigom za prava zapošljenih i brigom za budućnost firme“. Ukazao je i na Ustav Crne Gore koji u članu 57 propisuje i grantuje pravo obraćanja: „Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor“. Ustavom je precizirano da „niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo“. - Ono što je uslijedilo nijesam očekivao, a sumnjam da je riječ o duboko nezakonitom postupanju i zloupotrebi pravila postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i zloupotrebi ovlašćenja kojima se ostvaruje krivično djelo povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tač. 5 i tač.6 Zakona o radu, a možda neka druga krivična djela – naglasio je Đukanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Parking servis"> </figure>  <h2>DISCIPLINSKI POSTUPAK</h2> Podsjetio je u krivičnoj prijavi da je protiv njega sproveden disciplinski postupak, zbog navodne teže povrede radne obaveze - prekoračenje ovlašćenja, te da je „ekspresno“ donešena odluka kojom mu je izrečena mjera - prestanak radnog odnosa, koju su potpisali Lazović i Mijović Boljević. - Smatram da je očigledno riječ o nezakonitoj i pravno ništavoj odluci, da u mojim postupcima nema obilježja teže povrede radne obaveze čije mi se izvršenje stavlja na teret, a vjerujem da ovo neće promaći stručnoj ocjeni tužilaštva. U navedenoj odluci, kao navodna teža povreda radne obaveze navodi se da sam ... u više navrata istupao prema različitim institucijama i organima komentarišući rad menadžmenta i uprave i to prema gradonačelniku Glavnog grada, predsjednici Skupštine Glavnog grada, Odboru direktora Društva, pritom, na taj način iznoseći tvrdnje bez valjanog dokaza, a koje kao takve narušavaju ugled društva, autoritet rukovodstva... itd. Smatram da je činjenični opis navedene odluke skandalozan, a sumnjam da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da me disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zaposlenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima sindikata „Naš glas“, o čemu sam odmah obavijestio i javnost – istakao je u krivičnoj prijavi Đukanović. Podsjetio je na član 173 tačku 5 i tačku 6 Zakona o radu koji precizira da se „opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra... djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom; obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu“. <h2>&nbsp;INSTITUCIJE ĆUTE</h2> Đukanović do danas nije dobio odgovor na dopise koje je upućivao institucijama. - Postupak koji sam pokrenuo nije samo moj lični slučaj, već test za institucije - da li će država zaštititi zakon koji je sama donijela ili pojedince koji ga gaze pod izgovorom „autoritet uprave“. Otkaz koji mi je uručen je čin odmazde. Moj „prekršaj“ nije bio nerad, kašnjenje ili povreda radne obaveze, već to što sam se usudio da govorim, da ukazujem na nepravilnosti i da tražim poštovanje zakona – kazao je Đukanović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b" data-rendition-name="original" width="1024" height="685" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>ĆUTI NA DOPISE ĐUKANOVIĆA: Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašava da dopisi institucijama koje je slao nijesu bili anonimni. - ...nijesam lagao, samo sam tražio da se poštuje zakon i dostojanstvo čovjeka. Ali, u Parking servisu Podgorica, to se danas kažnjava – zaključio je on. Agenciji za sprječavanje korupcije obratio se zahtjevom za savjet i zaštitu uzbunjivača (zviždača) 12. maja, a 28. maja je dopunio zahtjev, ali mu do danas nijesu odgovorili. Dopisom se, 10. juna, obratio predsjedniku Odbora direktora „Parking servisa“ Radoslavu Tomoviću, gradonačelníku Saši Mujoviću, te predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović koje je upozorio da je situacija u preduzeću zabrinjavajuće loša. - Profesionalni odnosi, sistem odlučivanja, kadrovske promjene i način upravljanja preduzećem upućuju na ozbiljan izostanak organizacije, strateškog planiranja i upravljačkih kompetencija. Atmosfera u kolektivu nikada nije bila teža, a radnici se osjećaju demotivisano, nesigurno i profesionalno ugroženo – napisao je, pored ostalog, u tom dopisu u kojem je ukazao i na činjenicu da je Lazović izabrana za v.d. direktora iako moguće nije ispunjavao uslove, odnosno da „nema prethodno rukovodeće iskustvo“, što je, prema Đukanovićevim riječima, i sam rekao. Ako Lazović nije priložio dokaz o ispunjavanju ovog uslova, prema ocjeni Đukanovića, „postavlja se dodatna sumnja u zakonitost sprovedenog postupka“. Tražio je i podatke o angažovanju eksternih advokatskih kancelarija – osnov njihovog angažovanja, ukupan iznos sredstava isplaćenih za usluge. Upozorio je i na selektivne prerasporede zapošljenih i pitao da li se takve odluke donose uz znanje i saglasnost Odbora, te na netransparentnu izmjenu pravilnika o sistematizaciji. Đukanoviću nije stigao odgovor ni iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda na pritužbu koju im je dostavio 17. maja, a u kojoj, je tražio zaštitu „svojih radnih i osnovnih prava, zbog sumnje u nezakonito postupanje“ u slučaju njegovog prerasporeda na drugo radno mjesto. Gradonačelniku Mujoviću obratio se i 25. avgusta ukazujući da je u firmi sve izraženiji progon dugogodišnjih radnika, netransparentno zapošljavanje osoba bez iskustva i da je na djelu sistematsko urušavanja osnovnih principa dostojanstvenog rada.&nbsp; - U firmi vlada atmosfera pritiska, straha, psihičkog maltretiranja i potpunog nepovjerenja. Na radnike se viče, omalovažava ih se, nazivaju se pogrdnim imenima. Premještaji se koriste kao kaznena mjera, a video-nadzor kao sredstvo kontrole i zastrašivanja. Sve se to prikazuje se kao „unaprjeđenje poslovanja“, a u suštini uništava ljudsko dostojanstvo i radna etika – napisao je on, pored ostalog, Mujoviću, koji mu nije odgovorio ni na ovaj dopis. Portal ETV uputio je pitanja direktoru „Parking servisa“ Nikoli Lazoviću još 8. oktobra, ali nije odgovorio. Iz ovog gradskog preduzeća su u reagovanju na tekst objavljen na Portalu CdM saopštili 8. oktobra da otkaz Đukanoviću nije povezan sa njegovim sindikalnim angažmanom, već sa disciplinskim postupkom pokrenutim „zbog teže povrede radne obaveze, a to su prekoračenja ovlašćenja i neovlašćeni dopisi institucijama“, te da su tvrdnje o odmazdi neosnovane i netačne. Čelnici drugih sindikalnih organizacija u „Parking servisu“ - Dalibor Radonjić, Nenad Prelević i Milan Aligrudić stali su uz menadžment poručujući u tom reagovanju kako prvi put imaju „korektnu, profesionalnu i konstruktivnu saradnju“ sa upravom. Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.

Đukanović: Otkaz za primjer drugima

Dragoslav Šekularac, Šeki, legenda jugoslovenskog fudbala, znao je da kaže: ,,kad nekoga vidim kako hoda, odmah znam kako igra fudbal“. &nbsp;
E, neka varijacija te metodologije može se primijetiti i u analizi crnogorske politike. Pa tako, kad ministarka kulture i medija Tamara Vujović zašuti o onome o čemu bi trebalo da govori, a optužuje bez dokaza kada bi trebalo da zašuti - a pri tom slaže kad nekog hoće da optuži - onda znate, i bez provjere, da je Vujović istinska članica Bečić-Bogdanovićevih Demokrata. &nbsp;
PARTIJSKA LOGIKA &nbsp;
Doduše, za razliku od većine Demokrata, ministarka Vujović redovno je završila fakultet, nije kupila diplomu ili plagirala magistarski, ali je partijska pamet izgleda nju potpuno obuzela pa se ponaša besprizorno kao, recimo onaj Leković, kojeg ne opterećuje istina i ne ograničava pristojnost. &nbsp;
I zaista bi bi bilo bolje da se Vujović nije glaskala, umjesto što se pretvorila u staljinističku dostavljačicu koja bezprizorno izgovara teške optužbe protiv medija i vidi zavjeru. Čak i tamo đe je ni politički instruisano Specijalno državno tužilaštvo nije viđelo. &nbsp;
Ministarka Tamara Vujović u petak je optužila šest crnogorskih medija i njihove urednike, da su – pazite sad – raspirivali vjersku i nacionalnu mržnju. Osim one, već poznate monstruozne tvrdnje SDT-a - da su mediji dio mreže uticaja za rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne bezbjednosti - sad je dodata iz izvršne vlasti šovinistička podloga ponašanja medija. &nbsp;
Tako reći: postali smo šovinistički pučisti pod maskom novinara!
DUH LAVRENTIJA BERIJE U CRNOJ GORI &nbsp;
To je logika, nalik onoj monstruoznoj Lavrentija Berije, egzekutora partijskih neprijatelja iz vremena Josifa Visarjonoviča Staljina, kada su ljudi i njihove porodice bez jednog dokaza surovo proganjani i protjerivani u Sibir. &nbsp;
Još je monstruoznije što se ta matrica gulaga ponavlja vijek kasnije. I to od Demokrata, stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor i koja, je li, voli pobjede umjesto podjela i kojoj je, je li, mir naša nacija.
Ministarka Vujović potvrđuje da su te blagougodne floskule samo isprazna propaganda. U realnom životu mržnja i progon su temelji politike Demokrata. &nbsp;
Ne treba da čudi da je državne neprijatelje ministarka kulture i medija iz redova Demokrata pronašla u ljudima koji su svoje novinarske karijere gradili upravo na izgradnji vrijednosti građanskog društva. &nbsp;
I sasvim je - nažalost i očekivano - što je gospođa ministarka Vujović zalaganje za građansku Crnu Goru ocijenila kao zločin i pripreme za puč. &nbsp;
SPREM’TE SE SPREM’TE - KULTURNI STVARAOCI &nbsp;
Jer, jednoj od čelnica izvršne vlasti, partijskoj funkcionerki stranke vladajuće većine, sasvim pristaje da podrži, recimo, Bećira Vukovića, negatora nezavisne Crne Gore, da primi najveće državno priznanje – Trinaestojulsku nagradu. Čak i ako te godine nije napisao ili štampao knjigu.
Za ministarku Vujović je izuzetni kulturni stvaralac i Milutin Mićović, brat mitropolita-ponavljača Joanikija Mićovića, iako to komisija Ministarstva kulture nije konstatovala; iako je Mićović za Crnogorce ponosno izjavljivao da su ,,nule od ljudi”… Ili je, možda, baš zbog toga uzrastao u ministarkinim očima? Koja se, ministarka-fizijatrica, nije mnogo potresla i zbog činjenice što je Crkva Srbije nastavlja da preoblikuje crkve i manastire, što uništava crnogorsko sakralno nasljeđe...
Kad se sve to zna, onda je nažalost, prirodno i očekivano da kritički mediji - oni mediji koji baštine vrijednosti crnogorskog društva i crnogorske kulture – budu prvi na udaru ministarke kulture i medija. &nbsp;
To je današnja Crna Gora, na koju je – reče li ono Dritan pošteni Abazović – moramo navikavati. &nbsp;
SPAJIĆEV IZBOR LI I IZBOR CRNE GORE...
Smije li se građanska Crna Gora navikavati na takvu Crnu Goru? Na Crnu Goru u kojoj će progon novinara biti jedno od zaduženja ministra ili ministarke kulture i medija. &nbsp;
Hoće li se iz Vlade ili Skupštine pozdravljati selektivne akcije Specijalnog tužilaštva, one usmjerene protiv lidera opozicije, samo zato jer su politički protivnici ljudi iz vlasti? Hoće li se mediji i dalje, kao sada koncern Vijesti, pretvarati u političke batine vladajuće većine? &nbsp;
Mnogo je pitanja, bez odgovora iz vrha vlasti. Ipak, ubrzo ćemo znati da li akcija kriminalizacije kritičkih medija i satanizacije novinara koji nijesu po ukusu vlasti ima većinsku podršku većine u vlasti. &nbsp;
Reakcija premijera Milojka Spajića na zahtjev šest medija o smjeni skandalozne ministarke kulture i medija, pokazaće da li u vrhu izvršne vlasti ima kapaciteta, ima sluha i ima odlučnosti da se ne dozvoli ponavljanje najgorih politika progona neistomišljenika. &nbsp;
Jer, ovdje nije u pitanju politička sudbina Tamara Vujović, jedne funkcionerke Demokrata ili jedne ministarke iz te stranke u Vladi. Mnogo je više na stolu: odnos vlasti prema slobodi govora. &nbsp;
I prije nego što premijer prelomi, i odluči, valjalo bi da zna: urednici i urednice, novinarke i novinari šest targetiranih medija koje SDT i dio vlasti pokušava da kriminalizuje, nastaviće da rade kao i do sada, da u svakom tekstu, u svakoj priči, slijede ideje slobodnog i profesionalnog novinarstva. &nbsp;
Ništa više i ništa manje. A prijetnje iz Vlade, ili pozivi na svjedočenja iz Specijalnog državnog tužilaštva neće promijeniti naš odnos. Prosto neće, uzaludna je zloupotreba državne sile. Tu se ništa neće promijeniti. &nbsp;
Jednostavno: no pasaran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPEqJzu95zU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Izbor premijera Milojka Spajića

Mi, Crnogorke i Crnogorci, „komunistički nakot ili kopilad“ kako nas je bogougodno zvao, s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću, kazala je bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović na društvenim mrežama.&nbsp;
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je da će posthumno dodijeliti najviši državni orden povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija Radovića. &nbsp;
Marović je dodala i da se nada da ćemo brzo staviti tačku na ponižavanje građanske države Crne Gore od strane njenih takozvanih i privremenih predstavnica i predstavnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-ce-posthumno-dodijeliti-najvisi-drzavni-orden-amfilohiju-radovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: Mi, „komunistički nakot“ s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas nije održao kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Razlog je nepojavljivanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimra Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović koji su bili pozvani na današnje saslušanje.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović nije zaključio sjednicu već je dao pauzu, navodeći da je o ovoj situaciji neophodno da se predstavnici parlamentarne većine konsultuju i prema njoj jasno odrede.
- Imajući u vidu da se VDT i GST i nadležna tužiteljka nijesu odazvali, moram da konstatujem da je ovo udar na parlament. Ne samo zbog toga što se nijesu odazvali pozivu i na koji način su obesmislili kontrolnu ulogu parlamenta, već nam nijesu dostavili dopis o razlozima odsustva. Ovo je nesumnjivo udar na Skupštinu, parlament na parlamentarnu demokratiju - istakao je Bojović.
Prema njegovim riječima, nesumnjivo da se GST i VDT ponašaju kao da su četvrta grana vlasti i smatra da se parlament, posebno vladajuća većina, treba jasno da se odredi prema ovoj činjenici.&nbsp;
- Moć tužilaštvu su dali DPS i SDP još 2015. godine, zbog čega smatram da i ova situacija naleže da se pristupi izmjenama Zakona o tužilaštvu gdje bi se jasno, nedvosmisleno i striktno propisalo da se predstavnici tužilaštva odazivaju na pozive Skupštine Crne Gore - poručio je Bojović.
Članovi Odbora i iz vlasti i opozicije zamjerili su tužiocima što nijesu dopisom obavijestili Skupštinu o razlozima izostanka, ističuči nekorektnim njihov odnos prema Skupštini i poslanicima.
- Kada smo inicirali kontrolno saslušanje imali smo u vidu javni interes ove teme. Nas kao parlament biraju građani i svjesni smo koliko je ta afera bitna za građane Crne Gore. Niz je takvih slučajeva koji nijesu dobili tužilački i sudski efekat. Smatram da je važno o njima govoriti, predstavnici tužilaštva su mogli doći i razgovarati o ovoj temi - ocijenio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.
Uvjeren je, ipak, da će u narednom periodu doći do nekih odgovora na pitanja koja se, kako ističe Čarapić, ne mogu izbjeći.
<h2>"VDT i GST bez karte za cirkus"</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da ne zna ko i da li želi neko da kreira atmosferu cirkusa.&nbsp;
- Ali, cirkus imate i očigledno ni da VDT i GST nijesu željeli da kupe kartu za njega i učestvuju u njemu. Sramno je da ovaj Odbor ne dobije nikakvo obavještenje od ovo troje ljudi da neće doći na sjednicu. Mogli su makar obavijestiti službu Odbora da se neće pojaviti. Tako da je ova pristup veoma nekorektan sa ljudske strane, neprofesional, dok me sa sa druge strane ne iznenađuje. Očigledno ni Marković, ni Novović nemaju hrabrosti da se suoče sa nekim stvarima - ocijenio je Zirojević.
U najmanju ruku je skandalozno, ističe Zirojević, da se Marković u parlamentu pojavljuje samo na Administrativnom odboru kada mu se određuje varijabila i da je tada vrlo raspoložen za saradnju.
- A kada se tiče njegovog rada i ostvarivanja kontrolne funkcije ovog parlamenta, onda ga nema. Ovakvo ponašanje bi u najmanju ruku trebalo da rezultira nekom reakcijom i pozivam vas sve zajedno da zauzmemo stav i da vidimo kako ćemo da riješimo ovo. Ovi se ljudi ne mogu ponašati kao da su iznad svakog zakona, jer u konačnom njih bira ovaj parlamenta i da nije bilo njega, ne bi bilo ni njih na ovim pozicijama - poručio je Zirojević.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović kazao je da je u najmenju ruku nekorektno i nedopustivo da se Novović, Marković i Perović Vojinović nijesu pojavili danas u parlamentu, navodeći da to pokazuje njihov odnos i prema Odboru, Skupštini i poslanicima.
- Takođe je neshvatljivo da makar nijesu nekim dopisom obavijestili službu Odbora zašto nijesu došli. A ja ću tumačiti po svojoj slobodi - reći ću da ne žele da se pojave pred Skupštinom jer nas msatraju nižima od sebe i mislim da to nije korektan pristup i to će imati implikacije u narednom periodu kada na dnevnom redu budu i izvještaji o radu ovih institucija - naglasio je Vučurović.
<h2>"Tužilaštvu data moć"</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ovu situaciju vidi kao zajedničku odgovornost parlamentarne većine i tužilačke organizacije.
- Sad kusate ono što ste sami zakuvali. Kad tužilaštvu date ovakvu moć kakvu mu je dala parlamentarna većina, da praktično preuzme ulogu političkog aktera ili vrhovnog političkog arbitra na političkoj sceni, onda je sasvim logično da u nekom trenutku procijene da ne moraju da odgovaraju u parlamentu iako podliježu parlamentarnoj kontroli - stava je Nikolić.
On napominje da kontrola i postoji zbog građana Crne Gore kako bi dobili odgovore na pitanja.
- Mi smo bili spremni da govorimo i na ovu temu argumentovano i sa predstavnicima većine i tužilaštva, od kojih bi takođe tražili određene odgovore. Ali, ponavljam - odgovornost zbog čega izostaje parlamentarni nadzor nad radom tužilačke organizacije je isključivo na parlamentarnoj većini - zaključio je Nikolić.

Tag: betoniran-most-vrulja-mijakovici

(FOTO/VIDEO) Betoniran i drugi most na putu Vrulja - Mijakovići

Arapske sile i posleratna Gaza: Ko oblikuje budućnost regiona?

Protesti generacije Z: Zašto je azijska omladina ljuta?

Vlada odustala od planova da Razvojna banka obavlja platni promet i prima depozite

Milatović nagrađuje čovjeka koji je decenijama širio mržnju, dijelio narode i podržavao ratne politike koje su razorile region

PRATITE TVe UŽIVO