Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu rekao da mu je bivši funkcioner BIA-e saopštio da je "odlučeno da ga liše života", ali nije želio da otkrije ime zbog bezbjednosti tog čovjeka.
- Ako se javi da o tome govori, ja ga prihvatam kao svjedoka, ali njegovo ime ne mogu saopštiti zbog straha da ne bude on lišen života - kazao je Katnić.&nbsp;
Na kraju svoje odbrane Katnić je naveo da ukoliko se nešto desi njegovoj porodici zbog iznošenja podataka o vezama kriminalnih struktura - kavačkog i škaljarskog klana sa bezbjednosim službama Srbije i političkim vrhom u toj državi da će krivicu snositi vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.
On je objasnio da je te podatke morao iznijeti zbog navoda iz optužnice koju je protiv njega podnio specijalni tužilac Miloš Šoškić. &nbsp;On je istakao da im je ukazivao na zloupotrebe tužioca Šoškića.
Katnića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva, formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović a čiji je član bio i tužilac Saša Čađenović. Optuženim aktom je predstavljeno da su radili u interesu kavačke kriminalne grupe.
Katnić je danas završio iznošenje odbrane i odgovorio na 32 pitanja svog branioca, advokata Ljubomira Rakovića. Optuženi je htio i da odgovara na pitanja tužioca Zorana Vučinića, ali ne i na pitanja tužioca Šoškića. Stav tužilaca bio je da ne može da individualizuje na čija će pitanja odgovarati, jer je optužnicu podnijelo Specijalno državno tužilaštvo. Sudsko vijeće kojim predsjedava sudija Veljko Radovanovića nije imalo pitanja za Katnića.
On je na početku ročišta nastavio da citira komunikacije između službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Danijela Jovanovića i Ljuba Milovića.
Iz tih poruka proizilazi da je Jovanović obavještavao Milovića o dešavanjima u Srbiji ali i tražio pomoć od njega u sačivanju spiska ko je u Beogradu u škaljarskom klanu, a ko u kavačkom klanu.
Jovanović je 20. novembra 2020. godine poslao poruku: " Milić je dobio rok od šest mjeseci da ometla MUP i ulicu, Senta postaje načelnik. Senta i Milić dvije usijane glave".
Katnić je objasnio da je Veselin Milić načelnik policije u Beogradu i on je 16. oktobra 2021. godine obavijestio tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićević o dolasku Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru.
U poruci od 4. decembra 2020. godine Jovanović obavještava Milovića: Po cijelom gradu traže Velju i ove njegove, podigli su cio MUP, helikoptere. Pun je grad policije, znaš koja ludnica, akcenat je na stadionu, 100 ljudi je tamo".
- Rukovodstvo MUP-a, BIA ali i Aleksandar Vučić znaju da su Miljković i Belivuk u svojim prostorijama na stadionu. Sve je to bila simulacija jer su u vrhu BIA-e ali i MUP- a Srbije bili obaviješteni da su probijene skaj komunikacije i da su zabilježeni svi zločini koja je ta grupa napravila - kazao je Katnić.
Da je to tačno, prema njegovom mišljenju, potvrđuje i podatak da niko nije uhapšen.
Belivuk i Miljković su bili u Beogradu do 17. januara 2021, kada im je, kako je naveo, organizovan dolazak u Crnu Goru.
Katnić je ponovio da su bezbjednosne službe Srbije znale što su Belivuk i njegova grupa radili, da su ubijali ljude i potpali u kiselinu.
Da su srpske službe simulirali akciju a, prema tvrdnjama Katnića, proizilazi iz poruke koju je Zvicer poslao Miloviću: " Brate ja imam UKP imam MUP ne pričam napamet. Direktno Vučić 40 minuta prije nego si mi javio poslao muriju na ta ista vrata da se zahvali što nijesu pravili mitinge i napadali na njega.“ -Dakle, simuliraju za Europol da ozbiljno rade protiv kriminalnih struktura, a Vučić preko pripadnika policije saopštava zahvalnost Veljku Belivuku, stvarajući kod njega uvjerenje o nenapadanju - kazao je Katnić.
On je istako da su Belivuk i Miljković postali teret za vlasti u Srbiji, pa su ih poslali u Crnu Goru da bi bili " ubijeni u sukobu kriminalnih struktura".
- Nakon ovih skrivenih, a značajno izmijenjenih i falsifikovanih komunikacija, jasno proizilazi da su u MUP i BIA Srbije imali ne samo saznanja, no i dovoljno dokaza da uhapse Veljka Belivuka i Marka Miljkovića i da im ne dozvole izlazak iz Srbije 17. 01. 2021. godine - rekao je Katnić.
On je predočio i komunikaciju između Miljkovića i Zvicera od 31. januara 2021. godine.
Belivuk i Miljković kad su iz Crne Gore stigli u Beograd bili su privedeni u policiju i nakon toga pušteni.
Miljković a, kako se to navodi u skaj poruci, obavještava Zvicera da je sve naredio " Gašić, Vulin i Vučić da nas provocira, da napravimo grešku, mogli su i onaj dan da nas zadrže. Mi im trebamo za izbore ali Elez ne. Samo da dođu da mole za izbore, kvarnjaci i izdajnici. Vjeruj mi pomogli smo mu uvijek, sad na kraju najviše. Ne možemo mi navijačima da zabranimo da pjevaju".
Katnić je ponovio da nikada ne bi iznosio ove podatke da mu tužilac nije stavio na teret da je zloupotrijebio položaj i da zamajavao javnost kada je iznosio podatak da je Belivuku i Miljkoviću zabranu ulaska u Crnu Goru skino menadžment Uprave policije.
On se na pitanja svog advokata detaljno izjasnio &nbsp;i naveo da ga je" tužilac Šoškić nakon hapšenja 14.aprila 2024. godine obmanuo jer mu nije predočio navode iz krivične prijave". On je ponovio da nikada od njega Zoran Lazović nije tražio da ne goni Duška Roganovića, niti bilo koju drugu osobu.
Rekao je i da su se dva puta vidjeli i to kada je Lazović imenovan za pomoćnika direktora Uprave policije i drugi put kada je dolazio u SDT da u svojstvu građanina da izjavu a po prijavi poslanika Marka Milačića. Dva puta je vidio i njegov sina Petra Lazovića.
- Jednom sam ga vidio u gradu kada mi je Lazović prišao da se upoznamo. Drugi put je došao kod mene u kancelariju i samo mi saopštio da ima informaciju da Zvicer planira da ubije šefa SPO -a Dragana Radonjića i odmah je otišao - kazao je Katnić.
Zoran Lazović nije imao pitanja, niti primjedbi na Katnićevu odbranu.
Takođe, ni Katnić nije imao primjedbi, ali ni pitanja za Zorana Lazovića.
Suđenje se nastavlja 9. oktobra.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Katnić: Ako se nešto desi mojoj porodici krivicu će snositi Marković i Novović

Padom Vučećevog autokratskog režima, koji posljednjih mjeseci počiva na prebijanju srpske mladosti, njegova posluga u Crnoj Gori ulazi u sve veću nervozu - ocijenio je predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
Ispostave BIA na raznim puntovima pokušavaju, cijeni on, sakriti činjenicu da im je “beogradski car go”.
- Nažalost, veći dio državnih službi u našoj zemlji je u nekom “odnosu” prema tim strukturama. Zbog toga smo se ovog ljeta bavili povampirenjem četništva i brojali statue zločinaca, umjesto stranih turista - istakao je Stanić.
Prema njegovim riječima, nekima je cilj da se u Crnoj Gori stvori mržnja i sukobi, kako bi se skrenula pažnja sa sopstvenih problema.&nbsp;
- Na sreću - ta sramotna politika je pročitana od građana Crne Gore koji ne žele da budu monete u regionalnim potkusurivanjima, bilo koje države koja ima takve pretenzije - naveo je Stanić.
On je dodao da se zbog toga oštrica napada okrenula ka onima koji predstavljaju glas građana i korektivni faktor društvenih, a naročito političkih elita.
- Napadaju se novinari i predstavnici NVO sektora, samo zato što rade svoj posao. Ovakav atak na slobodnu misao nije zabilježen još od vremena Sloba Miloševića i njegove tadašnje crnogorske posluge. Ali kao što je i ta politika doživjela svoj politički kraj, doživjeće i ova mutirana poslije 20 godina. Samo što sada više nema skrivanja - dobro je da više nema neznavenih i da je svako pokazao svoje pravo lice. Tako da će pojedine strukture morati da dožive sudbinu svog šefa, finansijera i gazde i odu u ružnu političku prošlost - zaključio je Stanić.

Portal ETV

Stanić: BIA ispostave u Crnoj Gori u strahu od pada Vučića

U ovakvim situacijama kada se uzburkaju strasti, isto suviše impulsivno i emotivno donosimo zaključke, pa i onda kada iza njih stoji dobra namjera. Osuđivanje ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta zbog odluke da se odigra, a ne otkaže predstava, takav je primjer - ocijenio je crnogorski reditelj i umjetnik Danilo Marunović pošto je predstava u njegovoj režiji izvedena u Beogradu nakon što su ga službenici Bezbjednosno informativne agencije Srbije priveli zbog kritički nastrojene kolumne, a poslije čega je deportovan i dobio zabranu ulaska u tu zemlju na godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarunovic-protjeran-iz-srbije-bia-ga-sprovodi-ka-granici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Marunović je naglasio da je lično poručio kolegama da treba da odigraju „Glembajeve“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmarunovic-bia-veoma-posvecena-desavanjima-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Naša je predstava naš stav, to je jezik kojim mi govorimo, to je naš vazduh, naša voda, naša identifikacija, naša misija. Odigrati „Glembajeve“, na način na koji su oni to uradili te noći -ekstatično, briljantno, nadahnuto - motivisani cijelim događajem, čin je za duboki respekt! Po sred Beograda lupili su šamar represivnoj, a sklopili pakt sa progresivnom Srbijom! Ponosan sam na sve njih! To je najvažniji ishod cijele ove "razglednice iz Beograda" - zaključio je Marunović.

Marunović: Kolegama sam poručio da treba da odigraju „Glembajeve“, u sred Beograda lupili šamar represivnoj Srbiji

Reditelj i naš kolumnista, Danilo Marunović za Portal Analitika podijelio je prve utiske nakon jučerašnjeg deportovanja iz Srbije, gdje je boravio povodom gostovanja njegove predstave “Gospoda Glembajevi” u produkciji CNP-a koja je sinoć izvedena na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarunovic-protjeran-iz-srbije-bia-ga-sprovodi-ka-granici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je poručio, jučerašnje isljeđivanje i protjerivanje iz te države od strane Bezbednosno-informativne agencije (BIA) bila javna operacija tajne službe s jasnom političkom porukom i ciljem zastrašivanja.
Marunović ističe da je cijela procedura njegovog privođenja bila dramatična - od filmskog upada agenata u njegovu hotelsku sobu, do tiradnog sprovođenja do granice sa više automobila i naoružanim licima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2738%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarunovic-zabranjen-mi-je-ulazak-u-srbiju-na-godinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Posebno me iznenadilo što su agenti bili detaljno upoznati ne samo sa mojim profesionalnim angažmanima, već i sa cijelom prograđanskom aktivističkom scenom u Crnoj Gori - navodi Marunović.
On je ocijenio da to pokazuje visok nivo obavještajne obrade i interesovanja srpske službe za crnogorsku političku i medijsku scenu.
- Tu je bilo jasno koliko im je Crna Gora važna i koliko je snažan uticaj te službe na formiranje narativa u našem društvu. Na svaki moj stav o crnogorskoj zbilji, oni su imali svoju kontra verziju “istine” - naglasio je sagovornik Analitike.
<h2>Poruka režima javnosti u Crnoj Gori, ali i u Srbiji</h2>
Kako je pojasnio, agenti BIA rekli su mu da je povod za cijeli slučaj privođenja bila njegova posljednja kolumnana Analitici, ali i sve ostale.
- U mom tekstu pod nazivom Vidovdanom protiv Vučića, smatrali su za nacionalnu uvredu tezu da je Vidovdan patološki kult poraza - ističe Marunović.
Ipak, kaže da je stekao utisak da je cijela jučerašnja predstava konstrusana kao poruka javnosti u Crnoj Gori, ali i u Srbiji.
- Poruka da ta služba ima neograničene resurse i odriješene ruke za obračun sa neistomišljenicima - izričit je Marunović.
<h2>Javna operacija tajne službe</h2>
Navodi i da je kod agenata primijetio svijest o tome koliko je delikatan postupak hapšenja i protjerivanja reditelja pred izvođenje predstave i na, kako dodaje, refleksiju cijelog događaja u odnosu na imidž Srbije u kontekstu poštovanja osnovnih načela demokratije i ljudskih prava.
- Ipak, nemam dilemu, uradili bi opet isto. U pitanju je javna operacija -tajne službe - napominje Marunović.
<h2>Dirnut, ali i razočaran reakcijama</h2>
Osvrćući se na brojne reakcije koje su uslijedile nakon njegovog protjerivanja, od, kako kaže, tabloidnih konstrukcija pa do reakcija iz svoje države, Marunović navodi da su u njemu ostala dva snažna osjećanja.
- Prvo, dirnula me reakcija mojih glumaca koji su sinoć u Narodnom igrali briljantno prkosno i nadahnuto naše Glembajeve. Drugo, prilično sam razočaran reakcijama dijela crnogorskih institucija koje su, umjesto da zauzmu stav kada se on mora zauzeti, izabrale da govore opštim mjestima - naglasio je Marunović.
Poručio je i da je ova operacija srpske tajne službe pokazala svima da je naša borba za slobodno društvo i te kako vitalna, važna i uticajna.
- Ovaj događaj nam sugeriše da smo na pravom putu - zaključio je Marunović za Analitiku.

Marunović: Na svaki moj stav o crnogorskoj zbilji BIA imala svoju verziju „istine“, ova operacija sugeriše da smo na pravom putu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: bezbjednosno-informativna-agencija-srbije