Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokazao je juče potpunu odsutnost političke, institucionalne i moralne odgovornosti izjavom da je „ubistava neuporedivo manje nego prije 30. avgusta 2020.“ i da je Crna Gora danas zemlja bez zataškavanja, sa ambijentom vladavine prava - poručili su u Stranci evropskog progresa (SEP).
Oni su decidni da nakon dva masovna ubistva u manje od dvije godine, sa ukupno 23 brutalno ugašena života, među kojima je četvoro djece, te nakon nedavnog monstruoznog dvostrukog ubistva u Bijelom Polju, ovakva izjava predstavlja ne samo pokušaj političke propagande, već i bolan šamar porodicama žrtava i svim građanima Crne Gore koji žive u strahu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.5437%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsaranovic-o-tragedijama-na-cetinju-bilo-politickih-i-zloupotreba-organizovanih-kriminalnih-grupa-zbog-kalkulacija-nakon-tragedije-na-medovini-izostali-protesti-i-pozivi-na-ostavke&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Da podsjetimo, građani Crne Gore nijesu i neće zaboraviti: zločin na Cetinju u avgustu 2022. - 11 ubijenih, uključujući dvoje djece, zločin na Cetinju 2023. - 12 ubijenih u još jednom masovnom ubistvu, uključujući dvoje djece, Bijelo Polje, april 2024. - dvostruko ubistvo i neuspješna potraga koja je unespokojila građane širom regiona - istakli su u SEP.
Umjesto da se suoči sa sve dubljom krizom bezbjednosti Šaranović, prema njihovim riječima, pokušava da grubo relativizuje realnost.
- Koristeći propagandni jezik lišen elementarnog poštovanja prema žrtvama i zdravom razumu. U trenutku kada građani traže odgovore i sigurnost, ministar nudi - manipulaciju, zamjenu teza i politikantsko dodvoravanje. Crna Gora ne treba ministra statistike, već odgovornog ministra bezbjednosti - jasni su u SEP.
Građanima, kako su podvukli, nije važno da li je neko uhapšen, već da li njihova djeca mogu bezbjedno da hodaju ulicom, da li kriminalci nesmetano vršljaju po gradu i da li institucije reaguju prije nego što dođe do krvoprolića - a ne poslije.
- Ako ministar ne vidi dramu koja se odvija pred njegovim očima, vrijeme je da se povuče sa funkcije i prepusti mjesto onima koji ne bježe od odgovornosti. Za Crnu Goru u kojoj se ne broje leševi, već se sprečava zločin. Za Crnu Goru u kojoj se funkcije ne zloupotrebljavaju za zamagljivanje istine i manipulacije. Dosta je bilo lažnog spokojstva dok nam zemlja krvari - zaključili su u SEP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SEP: Građani traže odgovore i sigurnost, a Šaranović nudi manipulaciju, zamjenu teza i politikantsko dodvoravanje

Jučerašnja saobraćajna nezgoda na magistralom putu Bar – Ulcinj, u mjestu Utjeha, u kojoj je povrijeđeno čak sedam osoba, aktuelizovala je pitanje boljeg obezbjeđenja te dionice, koje su početkom godine pokrenuli mještani i MZ Mrkojevići.
Prošlog mjeseca povrijeđen je Baranin, a prethodnu godinu, kada je riječ o tragičnom bilansu na ovom dijelu puta, obilježila je strašna saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubilo petoro mladih ljudi. Prije i poslije te tragedije dogodilo se više udesa kod Utjehe, sa težim i lakšim posljedicama.
Mještani smatraju da je neophodno vertikalnom i horizontalnom signalizacijom bolje obezbijediti sporni dio puta, koji je, očigledno, postao “crna tačka” u saobraćaju.
Zato su uputili zahtjev Mjesnoj zajednici, a zatim i resornom Sekretarijatu za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj, kao i nadležnom državnom organu – Upravi za saobraćaj, sa predlogom da na na tom dijelu bude postavljen znak sa ograničenjem brzine, a na magistrali umjesto isprekidane, puna linija.
- Urgentno je riješiti problem na magistralnom putu M – 24, zbog čestih udesa i povećanog rizika u sezoni, kada na stotine turista prelaze ulicu iz bočnih naselja da bi stigli do plaže ili se kreću magistralom, na kojoj nema trotoara. Teškoću i rizik predstavlja i uključivanje automobila iz više naselja &nbsp;na glavnu ulicu. U ovom dijelu nema ni javne rasvjete, što je dodatno otežavajuća okolnost. Mislimo da se to može riješiti i preduprijediti nesreće, ucrtavanjem pune linije i postavljanjem znaka sa ograničenjem brzine - kazao je za Radio Bar i Bar info Mihael Bader, jedan od mještana koji su pokrenuli inicijativu i prepoznatljivi građanski aktivista.
On je istakao da još nisu dobili odgovor iz Uprave za saobraćaj i izrazio uvjerenje da će sinoćnja saobraćajna nezgoda podstaći nadležne da se na adekvatan način pozabave tom problematikom.
Predsjednik MZ Mrkojevići, Senad Arabelović, potvrdio je za naše medije da ta mjesna zajednica podržava predloge građana, a sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj u Opštini Bar, Dejan Škerović, da je dopis proslijeđen Upravi za saobraćaj Crne Gore, koja je nadležna , između ostalog, za upravljanje, održavanje i zaštitu regionalnih i državnih puteva.
Bader je naveo da je dopis upućen krajem januara.

1250x600

1084x550

Zbog čestih udesa: Mještani traže da se obezbijedi dio magistralnog puta kod Utjehe

U Crnoj Gori svakodnevno saobraća više od 306.000 vozila sa domaćim tablicama, a evidentiran je i značaj porast broja registracija tokom 2024. godine. Takav trend dodatno opterećuje inače nedovoljno razvijenu putnu mrežu i infrastrukturu, pogotovo u urbanim sredinama, i utiče na bezbjednost u saobraćaju.
To pokazuju podaci iz Izvještaja o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima iz prošle godine, a koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
<h2>Najviše registracija u Podgorici</h2>
Broj registrovanih motornih i priključnih vozila u Crnoj Gori na kraju 2024. godine iznosio je 306.665 vozila, 21.392 više u odnosu na 2023. U toku 2024. godine u Crnoj Gori prvi put je registrovano 36.870 motornih i priključnih vozila, što je više od 5,5 hiljada u odnosu na 2023. &nbsp;
Registrovano je 2.498 motocikala, 28.891 putničkih automobila, 146 autobusa, 2.950 teretnih vozila, 581 specijalno i radno vozilo, 247 vučnih vozila, 1.055 priključnih vozila i 502 traktora 502.&nbsp;
Najviše po prvi put registrovanih motornih i priključnih vozila bilo je u Podgorici 12.377, zatim u Nikšiću 3.414, Baru 2.847, Budvi 2.264, Bijelom Polju 2.051...
U Izvještaju se konstatuje i da primijetna tendencija porasta broja vozila koja iz drugih država dolaze u Crnu Goru. Najveći broj vozila sa stranih registarskih područja u Crnu Goru dolazio je u toku ljetnjih mjeseci.
U toku 2024. na našim graničnim prelazima registrovan je prelazak 7.178.972 vozila, što je 7,1 &nbsp;odsto više nego u 2023. Najveći promet &nbsp;registrovan je na graničnim prelazima Sukobin, Dobrakovo, Debeli Brijeg, Božaj i Sitnica.
<h2>Neispunjeni bezbjednosni kriterijumi</h2>
Kada je u pitanju stanje saobraćajnica u Crnoj Gori, u Izvještaju za prošlu godinu se navodi da većina ne zadovoljavaju bezbjednosne kriterijume i zahtjeve modernog saobraćaja, niti su predviđene i projektovane da prime i opsluže broj i vrste vozila koja su svakodnevno u upotrebi u Crnoj Gori.&nbsp;
Povećane saobraćajne gužve, pa čak i povremeni ''saobraćajni kolapsi'' osim na magistralnim putevima karakteristični su i za gradove i to u prvom redu Podgoricu i Nikšić tokom cijele godine i pogotovu u saobraćajnim špicevima.&nbsp;
Pored toga, sve veći problem u posljednje vrijeme predstavlja nedostatak mjesta za parkiranje, što je naročito karakteristično za veće urbane sredine i turistička mjesta u toku sezona.&nbsp;
<h2>Gužve na naplatnim rampama</h2>
- Saobraćajne gužve i nepregledne kolone vozila su i prošle godine bile karakteristika svih primorskih gradova i magistralnih puteva koji vode ka njima za vrijeme turističke sezone, naročito u vrijeme kad su smjene turista, kad turisti idu ili se vraćaju sa plaža, kao i u vrijeme održavanja raznih kulturno-zabavnih i sportskih manifestacija. Pristupi zimskim ski centrima Kolašin 1450 i Kolašin 1600 bili su zbog neadekvatnih saobraćajnica i nedostatka potrebnog broja parking mjesta, pogotovo u dane vikenda, veoma otežani pa čak i onemogućeni - istaknuto je u dokumentu.
Saobraćajne gužve su bile prisutne i na pojedinim djelovima relativno novih i savremenih saobraćajnica, prvenstveno na pristupnim putevima auto-putu i naplatnim rampama, kako auto-putu ''Princeza Ksenija'' tako i tunelu ''Sozina''.&nbsp;

Tamara Klikovac

Crnogorski putevi ne prate tempo: Svakodnevno na ulicama 306.000 vozila, saobraćajnice preopterećene

Nakon tragičnog događaja u Sjevernoj Makedoniji, kada je u požaru u diskoteci „Puls“ u Kočanima, poginulo 59, a povrijeđeno više od 150 osoba, nadležni tvrde da su građani u Crnoj Gori bezbjedni u noćnim klubovima i drugim objektima, te da su standardi visoki i da svi objekti moraju proći stroge kontrole.
Prema riječima Sandre Racković, načelnice Direkcije za promet i prevoz opasnih materija i kontrolu planske i tehničke dokumentacije, svi ugostiteljski objekti, uključujući noćne klubove, moraju dobiti saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova na mjere zaštite od požara. Dokumentacija prolazi više nivoa provjere.
- Kontrola je izuzetno stroga. Sva dokumentacija se detaljno proučava i ona je uvijek u skladu sa svim tehničkim standardima i propisima koje ova oblast zahtijeva - kazala je Racković u "Bojama jutra" na programu TV Vijesti.
Ipak, Sreten Roganović, inspektor Direkcije za inspekcijski nadzor kaže da jedan od najvećih problema leži u važećim zakonima koji su tokom godina izmijenjeni na način da otežavaju efikasniju kontrolu.
Inspektor Roganović je posebno ukazao na izmjene Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata iz 2016. i 2017. godine. Prema starim propisima, svaka rekonstrukcija objekta podrazumijevala je obaveznu verifikaciju od strane Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Međutim, izmjene zakona su znatno proširile pojam adaptacije, omogućavajući vlasnicima da vrše značajne izmjene bez obavezne kontrole. Tako se događa da objekti koji bi morali imati stabilan sistem za gašenje požara prođu bez neophodnih provjera. Pored toga, mnogi noćni klubovi se registruju pod drugačijim standardima kako bi izbjegli određene obaveze - kazao je i istovremeno upozorio da su potrebne izmjene zakonskih rješenja kako bi se povećala sigurnost, a inspektori u kontinuitetu kontrolišu sve redom.
On je istakao da u Crnoj Gori trenutno djeluje samo šest inspektora zaduženih za provjeru protivpožarne zaštite u ugostiteljskim objektima.
- Pokušavamo stići sve, ali sa ovako malim brojem inspektora to nije lako - naglasio je Roganović.
Nakon događaja u Makedoniji, najavljene su pojačane inspekcije svih noćnih klubova i ugostiteljskih objekata u Crnoj Gori. Cilj je da se provjeri da li svi lokali imaju ispravne protivpožarne aparate, hidrantnu mrežu, sistem odimljavanja, ventilaciju i obučene radnike za hitne situacije.
Nadležni pozivaju građane, u slučaju da primjete bilo kakve neregularnosti, da to i prijave.
- Imate lokalne kol-centre, komunalne policije, komunalne inspekcije koji izlaze na lice mjesta i oni nas obavještavaju po službenoj dužnosti. A isto tako mogu da pozovu putem sajta Ministarstva unutrašnjih poslova naše inspekcije. Ako je velika opasnost, imate jedinstveni broj koji je u našoj zemlji 112 sa OKC-om - istakao je Roganović.

Nadležni tvrde da su građani u Crnoj Gori bezbjedni u noćnim klubovima i drugim objektima

Predstavnici zapadnih ambasada uputili su apel predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiču i državnom rukovodstvu da osiguraju bezbjednost učesnika protesta koji se održava 15. marta.
Prema saznanjima Nove.rs predstavnici ambasada su naglasili da je neopohodno da svaki učesnik skupa 15. marta bude bezbjedan, te da je odgovornost na vlastima da omogući njihovu slobodu kretanja.
Oni su, kako javlja taj medij, sugerisali državnom rukovodstvu Srbije da je od ključne važnosti da protest u Beogradu prođe bez sukoba.
Izvori Nova.rs dodaju da su ambasadori istakli da su upoznati sa tenzijom u društvu, naročito u prethodnih nekoliko dana, te da je važno da svaka strana na miran način izrazi svoje mišljenje i politički stav.
Podsjetimo, u prethodnom periodu je vrh vlast predvođen predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem isticao je da će u subotu 15. marta doći do sukoba na ulicama, te da će okupljeni demonstranti napasti policiju i pokušati nasilno da zauzmu Skupštinu Srbije.
To sve tvrdi iako nijedan studentski protest nije bio nasilan, a studenti u nekoliko navrata istakli da su oni protiv sukoba i apelovali na sve učesnike protesta da se ponašaju dostojanstveno.

Zapadne ambasade poručile Vučiću da osigura bezbjednost učesnika protesta

Integracija država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, značajno doprinijeti snaženju bezbjednosti južnog dijela Evrope i mediteranskog područja, poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović, koji je učestvovao na 10. izdanju konferencije „Mediteranski dijalozi“ u Rimu, na poziv italijanskog šefa diplomatije Antonija Tajanija.
Ibrahimović je govorio u okviru panela „Snaženje bezbjednosti Mediterana: uloga Zapadnog Balkana“, istakavši da se Mediteran suočava sa nizom izazova, ali i novih bezbjednosnih rizika poput hibridnih prijetnji, što zahtjeva kontinuirano jačanje saradnje.
- Pitanja o kojima govorimo nisu jednostavna i ne možemo na sve naći jedinstven odgovor, ali dijalog, međusobno razumijevanje i saradnja, nemaju alternativu. Crna Gora, kao mediteranska i multikulturalna zemlja na Zapadnom Balkanu, koja tradicionalno njeguje različitosti kao svoje posebno bogatstvo, to veoma dobro razumije - rekao je Ibrahimović.
Ministar je naglasio i aktivnu i konstruktivnu ulogu Crne Gore u jačanju regionalne otpornosti protiv hibridnih prijetnji, uključujući sajber bezbjednost i borbu protiv dezinformacija. Kazao je da će integracija država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, značajno doprinijeti snaženju bezbjednosti južnog dijela Evrope i mediteranskog područja.
- Jedino uspjehom procesa proširenja EU zatvaramo prostor trećim stranama da nametnu sopstvene interese u regionu. U Crnoj Gori, stoga, proširenje vidimo kao istorijsku priliku za zemlje kandidate, ali i za Evropsku uniju. Podrškom procesu pristupanja – koji pospješuje temeljne reforme u oblastima poput migracija, borbe protiv organizovanog kriminala, terorizma, energetske i ekonomske održivosti – te konačnim integrisanjem zemalja Zapadnog Balkana u EU zasnovanim na individualnim zaslugama, EU jača i sopstvenu regionalnu i globalnu ulogu - istakao je Ibrahimović.
Zahvalio se italijanskom šefu diplomatije ministru Tajaniju i kolegama iz Grupe prijatelja Zapadnog Balkana na podršci koju pružaju Crnoj Gori u nastojanju da završi pregovore do 2026. godine, kako bi 2028. postala 28. država članica EU.
- Crna Gora, kao i uvijek, ostaje privržena dijalogu i saradnji sa partnerima u regionu Mediterana, vođena svojom evropskom i evroatlantskom orjentacijom, posvećena zajedničkim interesima i daljem razvoju - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Integracija ZB u EU doprinijeće bezbjednosti mediteranskog područja

Donekle mi je jasno zašto neko glasa za bivši Demokratski front i Evropu sad. Za ove prve glasaju oni koji su pali na velikosrpsku priču, bezumlje i sujevjernost izazvanu manipulacijom vjerskim osjećanjima ljudi.&nbsp;
Za druge su se opredijelili oni koji su pali na priče o tobožnjem napretku, platama, penzijama, ali i oni koji su tražili najbolju zamjenu za njihov dotadašnji angažman u DPS-u. Srećom po sve nas, premijerove bajke svakim danom sve više i više gube na povjerenju građana, pa će tako njegov pokret na prvim idućim parlamentarnim izborima platiti cijenu neiskustva i izdaje zbog klanjanja Andriji Mandiću. To je ta pravda kad radiš protiv Crne Gore.
Međutim, dugo vremena mi nije bilo jasno kako neko može da glasa za Demokrate. Vazda sam smatrao da to nije politička opredijeljenost, nego dijagnoza. To su oni koji u anketama o etičkim problemima biraju da ''Nemaju stav''. Nit voda nit vino. Jednostavno, ljudi bez moralnih vrijedosti, čvrstih stavova i svega onog što treba da krasi svakog čovjeka, a pogotovo političara. Ili ja previše živim u iluzijama da su ljudsko pregnuće, karakter i integritet i dalje poželjne vrijednosti. Dostini očigledno nisu.
I tako, dugo sam razmišljao kako neko sebe može da svjesno stavi u koš sa osobama koje sebe nazivaju Demokratska Crna Gora. Nisam kapirao, ali na plastičnom primjeru viđeh u čemu je stvar. Zapošljavanje! Zaposlio se svako, i kuso i repato. Sinovi, šćeri, žene, braća, sestre, đeveri, zetovi, svastike, rođaci, kumovi, prijatelji, bivše, sadašnje i potencijalne ljubavnice... Apsolutno svako ko je sebi zađenuo crvenu kravatu!&nbsp;
Ako pitate njih, to će predstaviti kao tekovine 30. avgusta. I svaki put kada pozovu na odbranu tih tekovina, znajte da ne brane ni srpsku crkvu, ni pokojnoga Rista ni bilo što drugo osim svojih fotelja i donjih dijelova leđa u njima. To je ta oslobođena i osvježena Crna Gora za koju ste glasali!&nbsp;
Jedan prijatelj i ja nedavno dođosmo do zaključka da nikad Crnogorci nisu Crnu Goru izdavali radi ideologije, nego samo radi para! Kad ste još čuli nekoga da je zaljubljen u velikosrpstvo i sve vezano za to? Nikad u životu. Čak i kad vam se na prvu učini da je stvarno tako, kad se malo zagrebe, ispod toga se vazda krije neka materijalna korist.
Lako bih ja da njihovi jadi koje prave mogu kako zaobić' nas koji ih nismo glasali. Nažalost, osuđeni smo da dijelimo sudbinu sa ostatkom Crne Gore koji je s pjenom na ustima proslavljala dolazak na vlast Alekse Bečića i njegove ekipe. Iako su se mnogi pravili ludi i kao nisu znali što to znači, mi smo neki i upozoravali na katastrofalne posljedice po Crnu Goru koje će se desiti.&nbsp;
I desile su se. Sada o bezbjednosti crnogorskih građana, o nama, našoj đeci i familijama, brinu ljudi koji blage veze nemaju o tim stvarima i kojima u normalnim državama ne bi bilo dozvoljeno da paze ni stado ovaca a ne što drugo. Vjerujem da je u modernim državama i za čobana potreban sertifikat, a u Crnoj Gori za ministra odbrane ili policije ne treba ništa, samo partijska knjižica Demokrata i lojalnost dvojcu koji ih vodi.&nbsp;
Produkt toga je ubica koji skoro mjesec dana tumara državom i izlazi i ulazi u nju kako mu se ćefne. I još bi, da se zadržao na teritoriji Crne Gore.
No, neki unutrašnji nemir mi ne da da krivim bilo koga drugog osim građane. Nisu krivi ni Aleksa ni Bogdanović, ni Šaranović. Krivi su ljudi koji su ih glasali. Ovi prvi su samo iskoristili situaciju i takvu svijest među narodom. Valjda jer ih glasači ne znaju lično, jer smo viđeli da za pojedine od njih ni oni doma ne glasaju. Ali, takva nam je sudbina.
Volim onu Danteovu da su najdublje jame pakla rezervisane za one koju su se u teškim moralnim momentima držali sa strane. Ima nešto duboko u toj konstataciji. Pogotovo u ovoj crnogorskoj realnosti, u kojoj nikad lakše nije bilo izabrati pravu stranu, ali ipak mnogima je milije sluganstvo i pogrbljenost od ispravljene kičme.&nbsp;
Nemoguće je ne vidjeti kakva se katastrofa čini od ove države. Isto tako, nema više pravdanja time da neko nešto ''nije znao''. Sad nam je jedina podjela na one koji su viđeli što se radi ili na one koji su se pravili da ne vide.

Doba propasti i crvenih kmera

Da je unaprjeđenje bezbjednosti siguran put u Evropsku uniju (EU) ocijenjeno je na sastanku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića &nbsp;sa slovenskim ministrom Boštjanom Poklukarom.
Ova posjeta je, kako su naglasili u Šaranovićevom resoru, nastavak uspješne saradnje dvije zemlje u oblasti bezbjednosti i unutrašnjih poslova.
- Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i Republike Slovenije sarađuju u borbi protiv svih oblika kriminala, a kroz zajedničke aktivnosti, obuke i projekte, dvije zemlje postavljaju čvrste temelje za još efikasniji odgovor na savremene prijetnje, poput organizovanog kriminala, krijumčarenja droge i ilegalnih migracija - istakli su u saopštenju.
Šaranović je tokom razgovora sa ministrom Poklukarom izrazio zahvalnost Sloveniji na kontinuiranoj podršci Crnoj Gori u procesu evropskih integracija.
- Posvećenost Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i podrška Republike Slovenije našim integracijama nisu samo simbol prijateljstva, već čvrst dokaz zajedničke vizije zasnovane na evropskim vrijednostima, stabilnosti i saradnji. Ovaj korak dodatno učvršćuje naše prijateljske i partnerske odnose u nastojanjima da doprinosimo sigurnosti i stabilnosti cijelog Balkana i šire - istakao je Šaranović.
Slovenija je, poručuje Poklukar, uvijek podržavala Crnu Goru na njenom evropskom putu i nastojanjima da se dalje ubrza pregovarački proces.
- Otvorenost Slovenije da pružu konkretnu podršku kako bi Crna Gora u najkraćem roku, odnosno tokom naredne godine krenula sa implemnetacijom sistema stacionarnih radara što je jedan od ključnih segmenata poboljšanja bezbjednosti saobraćaja - naveo je on.
Prilikom zvanične posjete Šaranovića Ljubljani, upriličena je i posjeta Nacionalnom forenzičkom centru, tokom koje je dogovoreno intenziviranje saradnje iz oblasti forenzičkih analiza, te razmjene ekspertiza i podizanja standarda, posebno na polju balističkih vještačenja.

Šaranović i Poklukar: Unapređenje bezbjednosti siguran put u EU

Prva faza Projekta unapređenja bezbjednosti saobraćaja u zonama osnovnih škola “Bezbjedne zone škola“ na mreži državnih puteva u Crnoj Gori uspješno je završena, čime su stvoreni bolji i sigurniji uslovi za bezbjedan dolazak i odlazak učenika, saopšreno je iz Uprave za saobraćaj.
Ovaj projekat, koji je obuhvatao modernizaciju putne infrastrukture u blizini 15 osnovnih škola, rezultirao je postavljanjem novih saobraćajnih znakova, mjerača brzine, pješačkih prelaza i zaštitnih ograda u cilju stvaranja sigurnijih uslova za kretanje učenika i drugih učesnika u saobraćaju.
- Projekat je realizovan u 10 crnogorskih opština, a obuhvata sljedeće škole: osnovne škole "Dašo Pavičić" (Topla), "Ilija Kišić" (Zelenika) i "Orjenski Bataljon"(Kamenari) u Herceg Novom, u Bijelom Polju OŠ „Aleksa Bećo Đilas" (Slijepač most) i OŠ "Krsto Radojević" (Tomaševo), u Nikšiću osnovne škole "Jovan Gnjatović" (Vraćenovići) i OŠ "Branko Višnjić" (Krstac), kao i dvije u opštini Rožaje, OŠ "Bratstvo – Jedinstvo" (Skerepača) i OŠ "Bać". Takođe, projektom su obuhvaćene i osnovne škole "Bedri Elezaga" u Ulcinju, "Mojsije Stevanović" (Manastir Morača) u opštini Kolašin, „Mahmut Lekić" u Tuzima, OŠ "Mihailo Žugić" (Odžak) u Pljevljima, OŠ "Vuko Jovović" u Danilovgradu, kao i OŠ "Bajo Jolić" u Andrijevici - navedeno je u saopštenju.
Raspisan je tender za još 10 škola u sklopu druge faze projekta “Bezbjedne zone škola“, a nakon toga u planu je, kako su rekli u Upravi, raspisivanje i trećeg tendera u cilju unapređenja bezbjednosti saobraćaja u zonama osnovnih škola.
- Fokus projekta je na školskim zonama, odnosno na putevima gdje postoji potencijalna opasnost za učenike, a pored povećanja sigurnosti djece, značajno je unaprijeđena saobraćajna infrastruktura na ovim dionicama - zaključeno je u saopštenju.
&nbsp;

Sigurniji uslovi za učenike u 15 crnogorskih škola

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost završena je nakon skoro četiri sata, ali se iz Vlade još niko, kao što je ranije najavljeno, ne oglašava.
Portalu ETV je rečeno da će se Vlada ovim povodom javnosti obratiti tek sjutra.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić sazvao je juče hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost - nakon što su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću, u sred dana ubijeni Petar Lipovina i Žarko Pejaković koji se povezuju sa kavačkim klanom.&nbsp;
Osim toga, od 25. oktobra policija bezuspješno, i to uz pomoć kolega iz Srbije, traga za Alijom Balijagićem koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj iz bjelopoljskog sela.

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Vlada će se oglasiti tek sjutra

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: bezbjednost