Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, od 2021. do ove godine, registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice.
Na konferenciji za novinare povodom predstavljanja istraživanje SMCG o bezbjednosti novinarki, saopšteno je da je u istom četvorogodišnjem periodu napadnuto 36 novinara - dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96.&nbsp;
Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene a u osam grupe medija.
Autorka istraživanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camović-Veličković rekla je da je riječ o prvom istraživanju ove vrste, dodajući da se analiza oslanja na statističke podatke iz baze napada SMCG - Safe Journalists.
Ona je kazala da su od 2021. do ove godine, novinarke u Crnoj Gori doživjele razne oblike napada.&nbsp;
- Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada, kao i prijetnji po život, ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji - rekla je Camović-Veličković.
Prema njenim riječima, napadnute su novinarke većih medija čije je sjedište u Glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.&nbsp;
- Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare - rekla je Camović-Veličković.
Ona je navela da su tokom prošle godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci, a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.
- Opšte je mišljenje među intervjuisanim i novinarkama koje su učestvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje žive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz crne hronike - rekla je Camović-Veličković.&nbsp;
Kako je kazala, nakon njih isticane su mlađe novinarke, samohrane majke, a i generalno žene jer su „lakša meta“ u odnosu na muškarce i lakše ih je diskreditovati kroz mizogine i seksističke napade i omalovažavanje pomoću rodnih stereotipa.
Ona je kazala da su trenutno tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, te da više od 60 odsto zaposlenih u medijima čine žene.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Za četiri godine 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke

Prve prijetnje stigle su urednici M portala Danici Nikolić na službeni mejl prije tri godine, septembra 2022. - U tom mejlu mi je prijećeno ubistvom, tačnije vješanjem... istog dana podnijela sam krivičnu prijavu u policiji - kaže Nikolić za Radio Slobodna Evropa. Prijetnje iste osobe su se nastavile. Sa njima i odlasci Nikolić u policiju i u tužilaštvo. - Nakon svake prijetnje sam davala izjave tužilaštvu. Uvijek je drugi tužilac bio u pitanju, a izjave iste. Prije par mjeseci sam rekla da više neću podnijeti ni jednu prijavu, te da će policija i tužilaštvo biti odgovorni za sve što se dalje bude dešavalo - kaže Nikolić. Crnogorska policija je potom, septembra 2025. godine, saopštila da je utvrdila identitet osumnjičenog i da će podgoričko tužilaštvo protiv njega podnijeti prijavu za ugrožavanje sigurnosti. Međutim, sagovornica RSE ističe da je identitet osumnjičenog, crnogorskim institucijama poznat još od 2022. Riječ je o srpsko-australijaskom državljaninu B.U. nastanjenom u Australiji. Iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici nisu odgovorili na upit RSE šta je preduzeto povodom upućenih prijetnji. Iz Sindikata medija Crne Gore ističu da su institucije u slučaju Danice Nikolić "zakazale". Takođe, Indeks bezbjednosti novinara - istraživanje koje se od 2020. sprovodi u zemljama regiona - pokazuje da crnogorski novinari rade u sve nesigurnijim uslovima. <h2>Suđenje počelo sedam godina nakon napada</h2> Potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković za RSE pojašnjava da indikatori Indeksa bezbjednosti novinara precizno mjere sve - od onoga što se desilo (npr. napadi) do onoga što se nije desilo a moralo je - poput reakcija nadležnih. Crna Gora godinama, ističe ona, ostvaruje najlošije rezultate u oblasti koja se tiče stvarne bezbjednosti novinara. U prilog tome je podatak da je do sredine septembra ove godine zabilježeno 19 napada na novinare, više nego, na primjer, cijele 2020. ili 2023. Tako su prošlog mjeseca napadnuti fotoreporteri "Pobjede" i "Vijesti" dok su pratili premještanje spomenika ratnom zločincu iz Drugo svjetskog rata Pavlu Đurišiću u crkvu Srpske pravoslavne crkve u blizini Berana, na sjeveru zemlje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090916_4385149e5ada72ce00bc30f7c127628afa6b2c3aa0c45aba1d79f7b90cbad1af.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250930090916_4385149e5ada72ce00bc30f7c127628afa6b2c3aa0c45aba1d79f7b90cbad1af" data-rendition-name="original" width="853" height="436" loading="lazy" alt="Napadi na novinare"> </figure>  Jedna od oblasti koju obuhvata Indeks bezbjednosti novinara su pravosudni procesi. Tako je tek sredinom ove godine počelo suđenje u slučaju ranjavanja istraživačke novinarke Olivere Lakić, koja je napadnuta 2018. godine. Camović Veličković upozorava na česta odlaganja u ovom procesu. - Posebno nas zabrinjava što 2028. nastupa apsolutna zastara u tom slučaju, pa postoji realna opasnost da pravda neće biti zadovoljena... a nasilnicima će se poslati poruka da najbrutalniji napadi na novinare mogu proći bez posljedica - navodi ona. Kao najdrastičniji primjer neefikasnosti institucija ističe slučaj ubistva glavnog urednika lista "Dan" Duška Jovanovića 2004. Jedna osoba osuđena je za saučesništvo, dok direktni izvršioci i nalogodavci nisu utvrđeni. Ove godine donijeta je presuda kojom su tri osobe osuđene zbog prošlogodišnjeg fizičkog napada na urednicu "Pobjede" Anu Raičković i njenu porodicu. - I pored povremenih pozitivnih pomaka, Crna Gora i dalje nema sistem koji bi garantovao sigurnost novinara i brzu reakciju u slučajevima kada se napadi dese -- kaže potpredsjednica Sindikata medija, dodajući da je "sve to znak za alarm". Iz Ministarstva kulture i medija nisu odgovorili na upit RSE o Indeksu bezbjednosti novinara. <h2>Neriješeni napadi doprinijeli atmosferi zastrašivanja</h2> Na rješavanje, pogotovo starih slučajeva od Crne Gore pozivaju i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. U tom kontekstu, Evropska komisija u godišnjem izvještaju konstatuje da je Vrhovno tužilaštvo prošle godine izdalo obavezujuće uputstvo svim tužilaštvima da hitno intenziviraju istrage slučajeva nasilja i napada na novinare i imovinu medija. U izvještaju se konstatuje "brz i efikasan institucionalni odgovor" institucija u slučaju novih napada. Predmeti napada na novinare predstavljaju jedan od prioriteta u radu tužilaštva, rečeno je Radiju Slobodna Evropa iz Vrhovnog državnog tužilaštva. A u prošlomjesečnom izvještaju američkog Stejt departmenta se ocjenjuju da su neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli atmosferi zastrašivanja. Posebno ističu slučaj Olivere Lakić, koja je od američke administracije 2019. dobila nagradu za hrabrost. - Novinari su se suočavali sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja, uključujući izvještavanje o kontroverznim političkim, etničkim i vjerskim pitanjima, kao i o korupciji i švercu - navodi se u izvještaju. U dokumentu se ocjenjuje da su osim neriješenih slučajeva, podrivanju slobode medija u Crnoj Gori doprinijeli i govor mržnje i targetiranje kritičkih medija od strane funkcionera. <h2>Podobni i nepodobni</h2> Urednica M portala Danica Nikolić smatra da je odnos političkih elita prema medijima doprinio sadašnjem stanju. - Kada jedan ministar otvoreno kaže da postoje podobni i nepodobni mediji i novinari, kada jedan poslanik optuži čitavu grupu medija da radi za dva najveća klana u regionu, kada bivši premijer zaprijeti gašenjem medija... Sve to ostavlja otvoren prostor raznim fanaticima da novinare smatraju legitimnim metama - ističe ona. Ministarstvo odbrane je sredinom ovog mjseca odbilo zahtjev redakcije Antena M za praćenje konferencije za novinare crnogorskog i slovenačkog ministra Dragana Krapovića i Boruta Sajovica u Podgorici. Naknadno je utvrđeno da više medija nije dobilo poziv Ministarstva da prati konferenciju - portal i televizija E i portal Analitika. Mediji kojima je uskraćeno prisustvo konferenciji su kritički izvještavali o čelnicima bezbjednosnog sektora. Ministar je tada odgovornost za uskraćivanje akreditacije prebacio na službu za informisanje Ministarstva odbrane, ali i optužio dio medija za neprofesionalnost. Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da su mediji podijeljeni duž političkih linija. <h2>Ni novinari zemalja regiona nisu bezbjedni</h2> Situacija po pitanju bezbjednosti novinara nije se, međutim, pogoršala samo u Crnoj Gori. Indeks bezbjednosti novinara - koji je predstavljen prošle sedmice - pokazuje da se situacija od 2020. godine pogoršala u svim zemljama regiona. Najgora situacija je, prema Indeksu, u Bosni i Heregovini i na Kosovu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090920_28ced2055df16d56499483f46b22f73f56a70843e5566fe1120ef4d9788002b7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250930090920_28ced2055df16d56499483f46b22f73f56a70843e5566fe1120ef4d9788002b7" data-rendition-name="original" width="888" height="720" loading="lazy" alt="Bezbjednost novinara"> </figure>  Međutim, broj napada na novinare je najviši u Srbiji. U toj zemlji je zabilježeno gotovo 60 odsto od svih ovogodišnjih napada na novinare u zemljama regiona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090920_af3d0c7ea65b7a3f156b7a4e31b73efb69e8ddd270a34c7d1f6fff22e2e68c4d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250930090920_af3d0c7ea65b7a3f156b7a4e31b73efb69e8ddd270a34c7d1f6fff22e2e68c4d" data-rendition-name="original" width="836" height="585" loading="lazy" alt="Napadi na novinare"> </figure>  Samo prošlog mjeseca je, prema podacima Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), registrovan rekordan broj inicidenata za jedan mjesec ove godine - 46. U saopštenju udruženja se navodi da se najveći broj fizičkih napada dogodilo tokom građanskih protesta organizovanih širom zemlje. Protesti traju od novembra prošle godine, kad je u padu nadstrešnice glavne željezničke stanice u Novom Sadu poginulo 16 osoba. Učesnici protesta traže odgovornost za nesreću. Prema godišnjem istraživanju nevladine organizacije Reporteri bez granica, Crna Gora (37. mjesto) je najbolje rangirana zemlja regiona po pitanju medijskih sloboda, dok su na dnu Srbija (96.) i Kosovo (99.).

Pogoršana bezbjednost novinara u Crnoj Gori, 19 napada za devet mjeseci

Crna Gora je treću godinu zaredom zabilježila pad u indeksu bezbjednosti novinara, dok broj incidenata nad novinarima ostaje zabrinjavajuće visok.
To su pokazala istraživanja Sindikata medija Crne Gore (SMCG) - Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara za 2024. godinu koja su danas predstavljena na pres konferenciji za medije.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković podsjetio je da se prvo istraživanje sprovodi već devet godina, dok se Indeks bezbjednosti novinara danas predstavlja po peti put. Broj slučajeva napada tokom prošle godine u odnosu na 2023. je povećan.&nbsp;
- Nefizičke prijetnje i uznemiravanje registrovane su u 11 slučajeva, pet više nego godinu ranije, dok je u četiri slučaja podnijeta krivična prijava zbog ugrožavanja bezbjednosti - naveo je on.
Registrovana su, kako je kazao, četiri slučaja u kojima su nosioci vlasti bili inicijatori.
- Prijetnje po život i fizičku bezbjednost brojane su s četiri slučaja. Tokom prošle godine zabilježena su i četiri fizička napada - u kontrastu s 2023. kada takvih napada nije bilo. Najozbiljniji napad bio je u novembru, kada je Ana Raičković napadnuta od Zorana Bećirovića i njegovog obezbjeđenja; reakcija nadležnih bila je efikasna i dovela do prvostepenog okončanja postupka - rekao je Kračković.
SMCG je ukupno registrovao 24 slučaja, dok je policija evidentirala 16. Za 2025. godinu, kako je navedeno, do sada je zabilježeno 19 napada različitih vrsta.
Potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković je posebno istakla i slučajeve pokušaja pritisaka putem tužbi (SLAPP): prijava Jelene Perović protiv Jelene Jovanović, prijava supruge gradonačelnika Saše Mujovića protiv Vesne Radjković Nenadić, prijava protiv Brana Mandića koja je odbačena poslije pritiska javnosti i NVO, kao i tužba Andreja Vučića protiv Vijesti.
- Smatramo da i ove vrste pritisaka moraju biti evidentirane, jer doprinose ukupnoj slici nesigurnosti i otežavaju rad novinara - poručila je Camović Veličković.
Kračković je upozorio da pad u indeksu bezbjednosti novinara i rast broja incidenata pokazuju da donositelji odluka moraju preispitati kuda ide sloboda medija u Crnoj Gori.
- Rast broja ovakvih incidenata, pad Crne Gore u indeksu bezbjednosti novinara ZB, govori o tome da donosici odluka moraju dobro da se zamisle kuda ide sloboda medija u Crnoj Gori i ovo je očigledno jedno nazadovanje, što znači da crnogorski novinari i mediji posljednjih godina rade u nesigurnijim uslovima u odnosu na ranije godine - rekao je Kračković.
<h2>NAJGORA OCJENA ZA BEZBJEDNOST</h2>
Naglasio je da su za istraživanje indikatora ocjene davali deset medijskih eksperata. Anketirani su medijski profesionalci - novinari, urednici, dopisnici i druga novinarska zanimanja; ukupno je učestvovalo 81 ispitanik, od kojih je 60 odsto žena, a 40 odsto muškaraca.
- 29,6 odsto ispitanika je u starosnoj grupi od 30 do 39 godina, skoro svaki peti je između 18 i 29 godina, 17,2 odsto je starosti od 50 do 59 godina, a svega 6,2 odsto ima preko 60 godina. Više od 63 odsto radi u medijima duže od deset godina, skoro 20 odsto između pet i deset godina - rekao je Kračković.
Prosječna ocjena Crne Gore na skali od jedan do sedam iznosi 3,15 za 2024. godinu, što je niže nego 2023. (3,33) i 2022. (3,35).
- To je treća godina zaredom da bilježimo pad. U regionu je Sjeverna Makedonija prva sa 3,85, Hrvatska 3,19, Crna Gora 3,15, Albanija 2,95, Srbija 2,70 i BiH 2,61 - naveo je Kračković.
Najgore je, kaže, ocijenjena stvarna bezbjednost novinara - 2,79.
- Dok su pravno i organizaciono okruženje ocijenjeni sa 3,73, prevencija sa 3,76, a proces sa 3,24 - istakao je Kračković.
Zaključna ocjena za segment prevencije je 3,63.
<h2>PLATE I DALJE ISPOD PROSJEKA</h2>
Tokom 2024. godine uslovi rada nijesu se bitnije mijenjali ali je došlo do povećanja zarada u dijelu medija. No, plate su i dalje ispod državnog prosjeka.
- 66,6 odsto zaposlenih primilo je zaradu ispod prosjeka. Na pitanje o promjeni socio-ekonomskog položaja u posljednje tri godine, 42 odsto ispitanika navelo je poboljšanje, dok je svaki četvrti osjetio promjenu na gore - rekla je potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković.
Camović Veličković je objasnila da su povećanja plata pripisana programima Evropa sad 1 i 2, te da su pojedinim ljudima zarade porasle i za 200 eura.
- I dalje su plate nezadovoljavajuće, iako je došlo do realnog povećanja, ali se ono nije osjetilo. Za 84 odsto ispitanika plata je fiksna, skoro 10 odsto prima kombinaciju fiksnog i varijabilnog dijela, dok 3,7 odsto prima platu zavisnu od učinka. Za svakog petog ispitanika redovna plata nije sigurna - precizirala je Camović Veličković.
<h2>PREKOVREMENI, ALI NEISPLAĆENI RAD</h2>
Prekovremeni rad je, kaže, rasprostranjen.
- 92 odsto ispitanika radi ponekad ili često prekovremeno, a u 60 odsto slučajeva taj rad nije plaćen - naglasila je Camović Veličković.
Rad nedjeljom u 42 odsto slučajeva nije, ističe ona, dodatno plaćen.&nbsp;
- Zbog organizacionih potreba, 44,4 odsto radi za dvije i više redakcije unutar jednog medija, a 11 odsto za više medijskih kuća. 6,2 odsto ispitanika navodi da nema regulisan status u redakciji jer je angažovano honorarno - navela je Camović Veličković.
<h2>CENZURA I PRITISCI</h2>
Postoji, ustvrdila je ona, značajan problem cenzure i pritisaka.
- 30,9 odsto anketiranih navodi da je bilo slučajeva cenzurisanja, a 37 odsto osjetilo je neku vrstu miješanja ili pritiska tokom rada. Glavni izvori uticaja su urednici, vlasnici medija, političari, cenzura i biznis sektor, a najmanji uticaj imaju vladini zvaničnici. Antisindikalna diskriminacija ostaje prisutna. Oglašavanje državnih institucija i preduzeća u medijima i dalje je netransparentno - dodala je Camović Veličković.
Kračković je istakao da su u julu prošle godine izmijenjena tri medijska zakona, uključujući Zakon o audiovizuelnim uslugama, što je poboljšalo situaciju u lokalnim emiterima. Prema njegovim riječima, gotovo svi lokalni mediji izmirili su dugovanja prema zaposlenima, a zbog novog zakona o medijima porastao je broj ombudsmana i nivo samoregulacije - ombudsman postoji u 18 medija.

SMCG: Crna Gora treću godinu zaredom bilježi pad u bezbjednosti novinara

Nijesam i neću odustati od krivičnog gonjenja napadača na mene i moju porodicu - poručila je novinarka i urednica u dnevnom listu Pobjeda Ana Raičković na Forumu koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore govoreći o brutalnom fizičkom napadu koji je pretrpjela od kontroverznog biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja. Raičković je istakla da još ne zna je li joj ugrožena bezbjednost, te da čeka i zakazivanje suđenja i uvid u optužni predlog. Žrtva Bećirovića je i novinarka Vijesti Dragana Šćepanović koju u kontinuitetu napada preko svog portala Aktuelno. - Država nema mehanizme da spriječi nekoga ko odluči da otvori portal kako bi nekome uništio život - kazala je Šćepanović koja je govorila i o specifičnim uslovima rada ljudi koji su dopisnici jer su odsječeni od redakcija i ostalih kolega. <h2>Pogoršana bezbjednost novinara</h2> Na današnjem forumu SMCG je ocijenjeno da nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike, te da bi trebalo da ih iskoriste jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti. Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika i radnica u Crnoj Gori, te da je u 2024. godini SMCG zabilježio 20 slučajeva napada na novinare i incidenata sa novinarima, što je rast u odnosu na godinu ranije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081" data-rendition-name="original" width="4314" height="2794" loading="lazy" alt="Kračković"> <figcaption>POJAČANI PRITISCI NA MEDIJE: Radomir Kračković(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - Zabilježen je i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina - na novinarku Pobjede Anu Raičković. Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni. Nadležni imaju propise u svojim rukama, a prvenstveno Krivični zakonik. Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani - dodao je Kračković. Rekao je da su se i pritisci na rad medijskih radnika pojačali u posljednjoj godini, kao i da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića. <h2>Novinarske plate i dalje ispod prosjeka</h2> Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnikia i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade u jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezano za Granski kolektivni ugovor. - Ipak, nećemo odustati od toga da se pobošlja položaj i uslovi rada svih novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - naveo je Kračković. Oko 30 medijskih radnika je na forumu ocijenilo da treba jačati solidarnost među kolegama i da ona često izostane, da glavni urednici moraju više da budu uključeni u proces pravljenja vijesti i da se više moraju zalagati i za novinare ali i boriti protiv sve agresivnijeg marketinga koji dolazi iz PR službi javne uprave. - Mi fortoreporteri smo danas po prvi put, na ovom događaju, javno prihvaćeni kao novinari. Problem je što se naš rad mjeri u zavisnosti od toga za koji medij trenutno radimo, a ne bi trebalo da je tako jer mi pripadamo čitaocima a ne redakcijama - kazao je fotoreporter Stevo Vasiljević. Na skupu je istaknut i problem, koji je gotovo svakodnevan, koji imaju ekipe koje prate rad Skupštine Crne Gore. &nbsp; <h2>Izložba crnogorskih fotoreportera</h2> SMCG je, uoči Dana novinara Crne Gore, organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koju će posjetioci moći da vide u KIC-u “Budo Tomović” do 1. februara. Izloženo je 30 fotografija Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića, Dobrila Malidžana, Filipa Filipovića, Jovana Radulovića, Lazara Ružića, Luke Zekovića, Rista Božovića, Sava Prelevića, Dragana Nikolića i Darka Vojinovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9" data-rendition-name="original" width="5128" height="3213" loading="lazy" alt="SMCG"> <figcaption>Sa izložbe(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković je na svečanom otvaranju izložbe podsjetila da je u Crnoj Gori oko 230 medija, dok je fotoreportera svega 15. Oni, kako je pojasnila, rade u tri dnevne novine i za nekoliko agencija, pretežno stranih a samo jedan portal među zaposlenima ima fotoreportera. Camović Veličković kaže da su crnogorski fotoreporteri redovno nagrađivani na međunarodnim konkursima kao i da decenijama svakodnevno bilježe istoriju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f" data-rendition-name="original" width="5656" height="3608" loading="lazy" alt="SMCG izložba"> <figcaption>Izložba crnogorskih fotoreportera(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - A ipak, najmanje se priča o njima i često su upravo oni višak poslodavcima. Sa pravom se osjećaju diskriminisano i ugroženo. Zato, oni koje poslodavci ne otpuste kao višak, i bježe iz profesije - rekla je. Ona je navela i da se masovno krše i zloupotrebljavaju autorska prava na štetu fotoreportera, što im dodatno umanjuje zaradu ali ih i degradira kao autore. Prema njenim riječima, to je takođe tema o kojoj se malo ili nimalo priča, a &nbsp;upravo su izložba i Forum uoči Dana novinara pokušaji u pravcu mijenjanja te prakse. - Pozivam vas da zastanete i obratite pažnju na ono što naši fotoreporteri imaju da vam kažu i što vrlo rječito govore svojim vanvremenskim fotografijama. Malo ih je ali su žilavi ne daju se - zaključila je Camović Veličković.

1250x600

Raičković: Još ne znam je li mi bezbjednost ugrožena, neću odustati od krivičnog gonjenja Bećirovića

Povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, Glavni grad je večeras u plavoj boji, objavlila je gradska uprava na Fejsbuku.
Kako su kazali, u plavom su upravna zgrada Glavnog grada, zgrada Skupštine Glavnog grada i most Milenijum.

Glavni grad u plavom povodom 19. decembra Dana oslobođenja

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović sastao se sa posebnom savjetnicom ministra vanjskih poslova Hrvatske Vandom Babić Galić.
Kako je navedeno, oni su u Tivtu razgovarali o razvoju grada, odnosima sa hrvatskom zajednicom i mogućnostima njihovog unapređenja.&nbsp;
- Komnenović i Babić Galić razgovarali su i o svim aktuelnim pitanjima koja opterećuju dvije države. Ovom prilikom dogovoreni su dalji susreti, sa ciljem bržeg rješavanja otvorenih pitanja - naveli su iz Opštine Tivat.

Babić Galić bila u Tivtu, sastala se sa Komnenovićem

Američko Ministarstvo pravde je pod sve većim pritiskom kako se bliži rok za objavljivanje dokumenata povezanih sa osuđenim pedofilom i finansijerom Džefrijem Epstajnom, poznatijim kao "Epstajnovi dosijei".
Najkasnije večeras, tačno u ponoć, po američkom vremenu, odnosno u 6.00 po našem, dokumenti moraju da budu objavljeni.
U Ministarstvu pravde raste frustracija zbog žurbe da se rediguje hiljade stranica dokumenata vezanih za Epstajna, reklo je više izbora za "Si-En-En". Prema njihovim riječima, svaki advokat iz Odeljenja za nacionalnu bezbjednost pri Ministarstvu pravde obrađuje dokumente još od nedelje u kojoj su Amerikanci slavili Dan zahvalnosti, krajem novembra. Oni, kako tvrde izvori, ne dobijaju jasna ili sveobuhvatna uputstva o tome kako da učine što više informacija dostupnim u skladu sa zakonom.
Američki Kongres je prošlog mjeseca usvojio Zakon o transparentnosti Epstajnovih fajlova, kojim je naloženo da se ti materijali objave najkasnije do 19. decembra, osim u ograničenim slučajevima kada bi objavljivanje moglo da:
-ugrozi aktuelne istrage
-nacionalnu bezbjednost ili spoljnopolitičke ciljeve SAD
-otkrije identitet Epstajnovih žrtava
Od trenutka kada je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zakon, njegova administracija nije saopštila dokle se stiglo sa njegovom primjenom. Ranije ovog mjeseca, grupa zakonodavaca zatražila je od državne tužiteljke Pem Bondi brifing o napretku Ministarstva pravde, ali brifinga na kraju nije bilo.
Dva demokratska senatora iz te grupe potom su zaprijetila da će blokirati imenovanje pojedinih civilnih kandidata, uz obrazloženje da su zabrinuti da se administracija "sprema da ignoriše zakon za čije smo usvajanje predvodili borbu u Senatu, a koji je ubjedljivom većinom usvojen u oba doma Kongresa".
<h2>Šta mogu da otkriju Epstajnovi dosijei</h2>
Nije jasno kakve bi pravne posledice mogle uslijediti ukoliko Ministarstvo pravde ne ispoštuje zakon o obaveznoj objavi dokumenata, ali bi takav potez gotovo sigurno izazvao političku buru. Ukoliko fajlovi budu objavljeni, oni bi mogli da sadrže stotine hiljada stranica povezanih sa istragama o pokojnom Džefriju Epstajnu, uključujući dodatne iskaze žrtava i imena njegovih visokopozicioniranih saradnika.
Ta dokumenta bi takođe mogla da rasvetle kako je Epstajn - koji je među svojim moćnim prijateljima imao i Trampa, kao i bivšeg britanskog princa Endrua - decenijama uspevao da izbjegne pravdu.
Mnoge Trampove krajnje desničarske pristalice vjeruju u teorije zavjere prema kojima je Epstajn izbjegao pravosudni progon zahvaljujući vezama sa uticajnim muškarcima za koje smatraju da su bili dio mreže trgovine maloletnicama radi seksualne eksploatacije. Tokom predizborne kampanje 2024. godine, Tramp je obećao da će objaviti sve vladine dokumente o Epstajnu i to obećanje je ponovio i na početku svog drugog predsedničkog mandata, piše britanski list "Gardijan".
Međutim, u julu je Ministarstvo pravde objavilo saopštenje u kojem se tvrdi da ne postoji "lista Epstajnovih klijenata".
- Iako smo uložili velike napore da javnosti pružimo maksimalnu količinu informacija o Epstajnu i obezbijedimo pregled svih dokaza u posedu vlade, Ministarstvo pravde i Federalni istražni biro (FBI) zaključili su da dalje objavljivanje ne bi bilo prikladno niti opravdano &nbsp;-naveli su tada iz Ministarstva pravde.
U međuvremenu, američki list "Volstrit džornal" objavio je da se Trampovo ime više puta pojavljuje u Epstajnovim dokumentima. Od tada, administracija nije objavila nijednu suštinski novu informaciju. Kao odgovor na neaktivnost administracije, Kongres je krajem novembra dao zeleno svijetlo za zakon kojim se nalaže Ministarstvu pravde da u roku od 30 dana objavi sve Epstajnove dosijee - uz mali broj izuzetaka. Tramp je taj zakon potpisao 19. novembra.
<h2>Pozadina slučaja</h2>
Epstajn je 2008. godine dobio postigao izuzetno povoljan sporazum sa tužiocima na Floridi, koji mu je omogućio da se izjasni krivim po dvije optužbe za prostituciju na nivou savezne države, uprkos vjerodostojnim dokazima da je zlostavljao više maloljetnih djevojčica. Vodio je uglavnom nesputan život sve do kraja 2018, kada je list "Majami herald" objavio opsežno istraživanje novinarke Džuli K. Braun o tom kontroverznom sporazumu.
Epstajn je uhapšen u julu 2019. godine zbog saveznih optužbi za trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije. Izvršio je samoubistvo u zatvoru, kako su saopštile vlasti, dok je čekao suđenje pred saveznim sudom na Menhetnu. Njegova saradnica Gislejn Maksvel je uhapšena u julu 2020. zbog saučesništva u podvođenju maloljetnica, a sledeće godine je proglašena krivom.
Ovo su ključni događaji iz ove godine koji su doveli do nove objave dokumenata:
21. februar - Tužiteljka Bondi je tvrdila da posjeduje navodnu listu Epstajnovih klijenata
27. februar - Kancelarija Bondijeve je objavila oko 200 stranica, uglavnom dokumenata koji su procurjeli u javnost, ali nisu ranije bili zvanično objavljeni, koje su sadržale podatke iz dnevnika, kontakte i imena žrtava
17. jul - "Volstrit žurnal" je pisao o Epstajnovoj "rođendanskoj knjizi" u kojoj se spominje Tramp - navodno 2003. napisao Epstajnu lascivnu poruku uz crtež nage žene
22. avgust - Objavljen je transkript intervjua sa Epstajnovom saradnicom Gislejn Maksvel, koje su uglavnom išle u prilog Trampovim nastojanjima da se distancira od Epstajna
2. septembar - Odbor Predstavničkog doma objavio je više od 33.000 stranica materijala koji su uglavnom već poznati javnosti
8. septembar - Demokrate su objavile Epstajnovu rođendansku knjigu od 238 stranica koje sadrže i navodnu Trampovu poruku
13. novembar - Objavljeni Epstajnovi mejlovi, koji su sadržali poruke sa snažnim političkim implikacijama za Trampa i druge istaknute ličnosti
3. decembar - Objavljene fotografije sa Epstajnovog privatnog ostrva
12. decembar - Objavljene fotografije Epstajna sa moćnim saradnicima
18. decembar - Objavljen novi paket fotografija, uključujući slike sa citatima iz "Lolite" i fotografije Epstajna sa Dejvidom Bruksom, Stivom Benonom, Bilom Gejtsom i Noamom Čomskim.

Večeras ističe rok za objavljivanje tajni Epstajna: Amerika se sprema za politički zemljotres

Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica, saopšteno je iz MUP-a.
Kažu da je Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova u periodu od 8. do 19. decembra 2025. godine sproveo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica.
- Teorijski dio osposobljavanja realizovan je u Trening Centru za zaštitu i spašavanje u Podgorici, dok je praktični dio sproveden na poligonima Trening Centra u Rogamima kao i na rijekama Zeti i Morači. Učesnici obuke bili su pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava Bijela, Tivat i Crna Gora iz Podgorice kao i pripadnici Crvenog krsta iz Kolašina i Danilovgrada - kaže se u saopštenju.
Ova &nbsp;važna edukacija &nbsp;pripadnika specijalističkih i dobrovoljnih jedinica sprovodi se, kako kažu, po prvi put u Crnoj Gori, a &nbsp;kandidati su imali priliku da steknu teorijska i praktična znanja iz oblasti sistema zaštite i spašavanja, pružanja prve pomoći, zaštite i spašavanje od požara kao i spašavanje od vode i na vodi.
- Obuku su sprovodili licencirani predavači i instruktori iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, Crvenog krsta Crne Gore kao i Službi zaštite i spašavanja Podgorice, Cetinja, Tivta i Plužina, a nakon obuke spašavanje od rušenja i ruševina koja je planirana za februar 2026. godine, polaznici će dobiti certifikat da su obučeni za poslove zaštite i spašavanja - istaknuto je.

Sprovedena obuka pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su sinoć maloljetnika (16) zbog sumnje da je na zgradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici 16. decembra ispisao više grafita sa porukama kojima se veliča ratni zločin u Srebrenici i grafita sa simbolima koji upućuju na govor mržnje, kao i nacističkih simbola iscrtanih na tabili posvećenoj jevrejskom prazniku Hanuki na trgu Argentina, saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je, kako navode u saopštenju, upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, na način što je u noći 16. decembra na zgradi ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici iscrtao &nbsp;grafite.
- U odnosu na iscrtane simbole na tabli okačenoj na trgu Argentina, povodom obilježavanja jevrejskog praznika, nadležni državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata krivičnog djela. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijenili da se u radnjama maloljetnika stiču elementi bića prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru i uhapsili ga - navodi se u saopštenju.&nbsp;
On će danas, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka biti priveden Sudu za prekršaje u Podgorici, na dalju nadležnost.
- Službenici Uprave policije će i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim sprovođenjem mjera i radnji na identifikaciji i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela i prekršaja kojima se izaziva ili podstiče nacionalna, vjerska i rasna mržnja, netrpeljivost i diskriminacija, sa ciljem očuvanja javnog reda i mira, zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i bezbjednosti svih građana - navodi se u saopštenju.
Na betonskoj ogradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici prije dva dana osvanuo je natpis "Generale, hvala ti za Srebrenicu“.
Ovu skandaloznu poruku, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, oštro su osudili iz Ministarstva vanjskih poslova, navodeći da gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić tada je za Portal ETV kazao da su institucije promptno reagovale, te da su kreatori izazvali kontraefekat i da ovakav čin može samo inspirisati dvije zemlje da jačaju dalje odnose.
Jukić je kazao da su odmah obavijestili policiju o grafitu koji ih je ujutro dočekao, te da je ekipa za uviđaj brzo reagovala i odradila svoj dio posla. Istakao je da je Ambasadu kontaktirao i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ali i brojni građani koji su osudili ovaj čin.
- Zaista je iskazana velika solidarnost crnogorskih institucija i građana koji zovu Ambasadu i izražavaju podršku, izvinjavaju se i osuđuju natpis. &nbsp;Izražavam zahvalnost institucijama i građanima i ovo nas može samo inspirisati za jačanje dobrosusjedskih odnosa - poručio je Jukić u izjavi za naš portal.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjukic-velika-solidarnost-crnogorskih-institucija-i-gradana-grafit-nas-moze-samo-inspirisati-na-jacanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži Iks (X), pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.
Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a zbog čega je desetine ljudi osuđeno na ukupno 781 godinu zatvora.
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. jul Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;

Tag: bezbjednost-novinara