Iz Centra za građansko obrazovanje upozorili su na, kako tvrde, netransparentan proces izbora novih redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, koji bi trebalo da bude okončan na sjednici Skupštine CANU zakazanoj za 23. decembar. 
Zašto smatraju da je proces izbora netransparentan, ali i da je CANU već duže vrijeme izložena opravdanim kritikama zbog ćutanja i pasivnosti povodom važnih društvenih procesa - pitamo Saru Čabarkapu, koja je gošća današnje emisije E-uživo.
Saobraćajne nesreće na crnogorskim putevima sve češće nas podsjećaju da bezbjednost nije samo pitanje vozača, već i infrastrukture, planiranja i odluka koje donosimo kao društvo. Da li znamo gdje i kako da usporimo saobraćaj – i da li koristimo prava rješenja? Naši sagovornici na ovu temu su profesor Vladimir Ilić, master inženjer saobraćaja i student Filip Perović, MSc.
Emisiju E-uživo pratite na TV E, od 16 do 18 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

E-uživo: O izboru članova CANU, bezbjednosti u saobraćaju...

Tokom prethodnog vikenda, od 12. do 15. decembra, na crnogorskim putevima evidentirano je 35 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe teže, a 21 lakše povrijeđena.
U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 164 prekršajne prijave, izdali 1.265 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 20 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Uhapšen je 81 vozač, od čega 33 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja. Dvadeset vozača je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju i 28 zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Od ukupnog broja uhapšenih, njih 28 je uhapšeno u Podgorici, 16 u Danilovgradu i osam u Nikšiću.
- Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju - poručeno je iz policije.

Tokom vikenda uhapšen 81 vozač zbog alkohola, droge, oddbijanja testova...

Od početka godine do 1. novembra na crnogorskim putevima život je izgubilo 50 osoba, saopšteno je iz Uprave policije.
To je, kako kažu u policije, za 10 manje u odnosu na isti period prošle godine, kada je stradalo 60 osoba.&nbsp;
Napominju da ovi podaci podsjećaju na važnost opreza, odgovornosti i zajedničke brige za bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.&nbsp;
- Apelujemo na vozače da budu odgovorni u saobraćaju, poštuju ograničenja i vožnju prilagode uslovima na putu, vodeći računa o sopstvenoj i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju - poručuju iz policije.

Od početka godine 50 izgubljenih života na crnogorskim putevima

Strogo poštovanje saobraćajnih propisa, uz savjesno i odgovorno ponašanje za volanom, nije samo zakonska dužnost - to je čin lične i društvene odgovornosti - poručeno je sa sastanka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i ambasadora Srbije Nebojše Rodića.
Oni su apelovali na građane da se odgovorno ponašaju u saobraćaju pozivajući sve, a naročito one koji idu ka primorju, da na put kreću odmorni, koncentrisani i u potpunosti posvećeni sopstvenoj i tuđoj bezbjednosti.
- Bezbjednost na putevima počinje sa svakim od nas - naveli su oni.
Oni su, kako je saopšteno iz MUP-a, izrazili obostrano zadovoljstvo dosadašnjim kvalitetom institucionalne saradnje u oblasti unutrašnjih poslova, posebno u segmentima od značaja za bezbjednost građana.&nbsp;
- Centralna tema razgovora odnosila se na bezbjednost saobraćaja, imajući u vidu evidentiran porast saobraćajnih nezgoda tokom ljetnje turističke sezone, u kojima su učesnici i državljani Republike Srbije - dodaje se u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da bezbjednost u drumskom saobraćaju mora ostati zajednički prioritet, te da će nadležne institucije obje države nastaviti intenzivnu saradnju u cilju sprovođenja preventivnih aktivnosti i jačanja ukupne saobraćajne kulture.
Sastanak je, kako je saopšteno iz MUP-a, protekao u duhu otvorenog i sadržajnog dijaloga, potvrđujući snažno opredjeljenje obje strane za dalje unapređenje partnerske saradnje između dvije susjedne i prijateljske države.

Šaranović i Rodić apeluju na građane da se odgovorno ponašaju u saobraćaju: Bezbjednost na putevima počinje sa svakim od nas

Osnovnom sudu u Pljevljima u 2024. godini podnijeto je 13 optužnih prijedloga i tri optužnice protiv 19 osoba zbog krivičnih djela ugrožavanje javnog saobraćaja i teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
Uslijed navedenih krivičnih djela preminule su dvije osobe, teško je povrijeđeno šest, a lakše osam osoba.
U 13 predmeta donijeta je pravosnažna presuda. U 13 pravosnažnih predmeta uslovna osoda je izrečena za devet osoba, vaspitna mjera posebne obaveze-plaćanje novčanog iznosa u korist javne ustanove izrečena je prema mlađoj punoljetnoj osobi koja nije navršila 21 godinu, dok je jedna osoba osuđena na dva mjeseca, a dvije na tri mjeseca kućnog zatvora.
Kako je saopšteno iz pljevaljskog suda, jedna osoba je osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora od tri mjeseca zbog krivičnog djela teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje javnog saobraćaja, a u sticaju sa krivičnim djelom nepružanje pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi. 
Od 14 optuženih prema kojima je pravosnažno izrečena krivična sankcija dvoje su krivično djelo izvršili pod dejstvom alkohola.
U tri predmeta postupak je u toku.

U Pljevljima 19 osoba optuženo za saobraćajke u kojima su dvije osobe izgubile život, a 14 zadobile povrede

Uprkos tome što zakon omogućava izricanje zatvorske kazne do 12 godina za saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom, sudska praksa pokazuje da su presude za ta djela daleko blaže.
Svaki udes koji odnese ljudski život ostavlja doživotnu bol porodici žrtve, a njihovu ranu produbljuju presude nesrazmjerne težini tragedije.
<h2>Presude sa reakcijom</h2>
Samo u prethodna dva mjeseca donijete su tri takve presude u Podgorici. Javnost je uznemirila odluka Vijeća Višeg suda u Podgorici da Jovanu Dubljeviću (21) dodijeli četiri godine i šest mjeseci zatvora zbog saobraćajne nesreće u kojoj su poginuli Filip Vučeljić (17) i Andrija Novaković (18).
Udes se dogodio posljednjeg dana 2023. godine, u podgoričkom naselju Zlatica.
Prema optužnici Višeg tužilaštva, Dubljević je, oko 20:40 sati, brzinom od oko 112 kilometara na sat, prošao kroz crveno svjetlo automobilom Golf i pod dejstvom marihuane sudario se sa vozilom u kojem su bili Vučeljić i Novaković.
Vučeljić je podlegao povredama na licu mjesta, a četiri dana kasnije od posljedica udesa i njegov saputnik i drug Andrija Novaković.
Tom prilikom, teške tjelesne povrede zadobio je Edin Kerović (20), saputnik u vozilu okrivljenog Dubljevića.
U prvostepenoj presudi je konstatovano da je Dubljević počinio teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i da je u odnosu na to krivično djelo postupao sa eventualnim umišljajem.
Porodice stradalih i njihovih punomoćnik, advokat Dragoljub Petrović nezadovoljni su prvostepenom presudom, ocjenjujući je previše blagom.
- Kada uzmete u obzir da su izgubljena dva mlada života, sve vam je jasno. Nijesam siguran da će ova kazna u dovoljnoj mjeri uticati na druge vozače da voze opreznije i da ne vrše krivična djela u saobraćaju - ocijenio je advokat Petrović nakon izricanja presude.
Valentina Gazdić poginula je 9. juna 2019. godine kada je, dva sata iza ponoći, kod Tržnog centra Gintaš, Dejan Šarac, upravljajući mercedesom pod dejstvom kokaina, udario u Polo za čijim upravljačem se nalazila.
U trenutku sudara Gazdić se kretala 27, a Šarac 102 kilometara na sat. Ipak, sud je cijenio adekvatnom kaznu od dvije godine zatvora za počinioca krivičnog djela.
Apelacioni sud je početkom marta potvrdio prvostepenu presudu od 10. oktobra 2024. godine kojom je Vijeće sudije Veljka Radovanovića utvrdilo da je osnovni uzrok nastanka saobraćajne nesreće bila dvostruko veća brzina kretanja vozila optuženog Šarca od dozvoljene - 50 kilometara na sat.
Potvrđen je i dio prvostepene presude u kome se zaključuje da je na vozačke sposobnosti kod optuženog Šarca negativno uticalo i to što je u vrijeme izazivanja saobraćajne nezgode bio pod dejstvom kokaina.
Ovaj sud je odbio žalbu tužilaštva koje je tražilo veću zatvorsku kaznu, uvažavajući olakšavajuće okolnosti za Šarca iz prvostepene presude - lične prilike optuženog, koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela imao navršenih 24 godine, kao i "doprinos" pokojne Gazdić da dođe do saobraćajne nesreće. Sud je zaključio da Gazdić, skrećući lijevo na raskrsnici, nije propustila vozila koja su dolazila iz suprotnog smjera, te da je u raskrsnici "zadržavala pravac kretanja".
Treba napomenuti da je prethodno Viši sud, u maju 2021. godine, prihvatio nagodbu Višeg državnog tužilaštva i Šarca, kojim je on priznao krivicu u zamjenu za godinu i četri mjeseca zatvorske kazne.
Brat pokojne Valentine je na sudu, kada se razmatrao sklopljeni sporazum, kazao da je ovako dogovorena kazna uvreda za sjeni njegove sestre i cijelu porodicu.
Dva mjeseca kasnije, vanraspravno vijeće Višeg suda uvažilo je žalbu porodice pokojne Valentine Gazdić i ukinulo rješenje tadašnjeg sudije, danas Glavnog specijalnog tužioca, Vladimira Novovića koji je prihvatio sporazum o priznanju krivice.
Pravosnažna presuda od dvije godine robije za Šarca, uprkos činjenici da je vozio pod dejstvom kokaina i dvostruko većom brzinom od dozvoljene, postavlja brojna pitanja o kriterijumima za odmjeravanje kazni u saobraćajnim nesrećama sa smrtnim ishodom.
<h2>Brojna pitanja i gubitak vjere u institucije</h2>
Na ta pitanja odgovore uporno traži i porodica Dragane Dragović koja je preminula u Kliničkom centru tri mjeseca nakon što ju je, 7. novembra 2023. godine, na pješačkom prelazu kod tržnog centra Big fashion automobilom Volksvagen Polo udario Strahinja Simonović. 
Viši sud je nedavno potvrdio prvostepenu presudu sudije Osnovnog suda Borka Lončara i izrekao osam mjeseci robije Simonoviću za teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
On se pred sudijom izjasnio krivim, kazao je da je kobne noći padala jaka kiša i da je oštećenu Dragović vidio momenat uoči nesreće. Kretao se brzinom od oko 38 km/h, pokušao je da izbjegne kontakt, ali bezuspješno. Sud je utvrdio da se Simonović nije držao saobraćajnih propisa, ali je kao olakšavajuće okolnosti cijenio prihvatanje odgovornosti za krivično djelo, to što je pokušao da ukaže pomoć oštećenoj, te što nije osuđivan i što je lošeg imovnog stanja.
Za razliku od suda koji kaznu od osam mjeseci zatvora tretira srazmjernu krivici optuženog i težini izvršenog krivičnog djela, porodica pokojne Dragane Dragović je stava da je pravda u ovom slučaju "poklekla". Štaviše, tvrde da je Simonović još na slobodi, odnosno da nije počeo izdražavanje zatvorske kazne ni više od mjesec od izricanja pravosnažne presude.
Za Portal ETV su rekli da ih je, pored ishoda suđenja, dodatno uznemirilo i razočaralo to što tužilaštvo tokom postupka nije održalo adekvatnu komunikaciju s njima. Kako tvrde, nisu bili informisani o odluci po žalbi na prvostepenu presudu, niti o njenoj pravosnažnosti, ali ni da je tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević prepustila ovaj slučaj drugom tužiocu.
Tim povodom, Portal ETV se obratio Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici iz kog smo dobili odgovor zbog čega je predmet dodijeljen drugom tužiocu, ali ne i da li je i, ako jeste, zašto izostala komunikacija sa porodicom Dragović.
- Povodom Vašeg upita, obavještavamo Vas da je imenovana državna tužiteljka upućena u Specijalno državno tužilaštvo, pa su shodno tome, predmeti kojima je ista bila zadužena, dodijeljeni u rad drugim državnim tužiocima - navedeno je u odgovoru ODT-a.
Iz ODT-a su kazali da su na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici od 26. jula 2024. blagovremeno izjavili žalbu Višem sudu u Podgorici 13. septembra prošle godine, ali je izostao odgovor zbog čega oštećena strana nije zvanično informisana o tome.
- Viši sud u Podgorici je navedenu žalbu odbio kao neosnovanu 31. januara 2025. godine - kazali su nam iz Tužilaštva.
Porodici pokojne Dragane Dragović presuda je otvorila još jednu životnu ranu. Iako iscrpljeni borbom sa institucijama koje im, kako kažu za Portal ETV, nisu pružile pravdu kakvu su očekivali, istrajni su u želji da ukažu na važnost podizanja svijesti o slučajevima poput njihovog i potrebi da se strožim kaznama utiče na smanjenje sličnih tragedija. 
<h2>Zakon dobar - praksa loša</h2>
Osnovni sud u Podgorici je, u periodu od 1. januara 2020 do 28. februara 2025. godine, donio 16 presuda za krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
Prema podacima koje je Portal ETV dobio iz Sudskog savjeta, za 15 osoba je izrečena zatvorska kazna u rasponu od šest mjeseci do dvije godine, dok je jedna osoba oslobođena krivice.
Advokat Veselin Radulović stava je da je raspon kazni za ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja propisan Krivičnim zakonikom adekvatan, ali da problem leži u nedosljednoj primjeni.
Radulović za Portal ETV kaže sudovi često imaju preblagu kaznenu politiku za sve oblike kriminaliteta, pa i za ovu vrstu krivičnih djela.
- Počinilac krivičnih djela u saobraćaju sa smrtnim ishodom može se kazniti zatvorom od tri do 12 godina. Međutim, nijesu rijetki slučajevi da se dosuđuju minimalne kazne u slučajevima sa teškim posljedicama. Sudije veoma često koriste institut ublažavanja kazne ispod zakonom propisanog minimum i čini mi se da to rade na način koji nije u potpunosti u skladu sa Krivičnim zakonikom. Činjenica je da ta krivična djela nijesu izvršena sa direktnim umišljajem, ali mislim da nekada i sud pogriješi, pa olako pređe preko toga da nije postojao eventualni umišljaj, posebno kod onih slučajeva gdje imamo jednu vrstu obijesnog, ili drskog ponašanja učesnika u saobraćaju koji dovode do ozbiljnih posljedica. Sudije previše značaja daju nekim olakšavajućim okolnostima, a nekada prelaze preko otežavajućih okolnosti koje postoje u određenim slučajevima i to je dovelo do ustaljenje prakse - da imamo blagu kaznenu politiku koja se po inerciji nastavlja - ocijenio je on.
Radulović smatra da treba raditi na pooštravanju kaznene politike, a tu bi glavnu ulogu trebalo da odigraju drugostepeni sudovi - prije svega Apelacioni, ali i Vrhovni.
- Dodatan problem je praksa Apelacionog suda koji bi trebalo da radi na tome da se kaznena politika promijeni i pooštri. Čini mi se da oni u praksi rade suprotno. Česti su slučajevi da Apelacioni sud preinačava prvostepene presude ublažavajući kazne kod krivičnih djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, ali i kod drugih - kazao je Radulović.
Takva sudska praksa, zaključuje Radulović, umanjuje preventivni efekat kaznene politike i ne doprinosi suzbijanju vršenja, ali i ponavljanja krivičnih djela.

Tamara Klikovac

Minimalne kazne za nesreće sa smrtnim ishodom - sudska praksa koju treba mijenjati

U susret predstojećim praznicima Uprava policije apeluje na građane da se tokom prazničnih dana i proslava, uzdrže od upotrebe bilo kakvih eksplozivnih i protehničkih sredstava, prekomjernog konzumiranja alkohola, kao i svakog drugog ponašanja, kojim bi mogli ugroziti svoju, bezbjednost svojih porodica, prijatelja ili drugih lica, pozvali su na oprez iz ove institucije.
Kako su iz iz Uprave policije naveli, zbog pojačane frekvencije saobraćaja ka turističkim centrima, kako na jugu tako i sjeveru Crne Gore i povećanih gužvi, realno je očekivati da može doći do povremenih zastoja, pa i otežanog odvijanja saobraćaja, a umor vozača, nepažnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa mogu biti uzroci saobraćajnih nezgoda.
- Posebno skrećemo pažnju vozačima, da ukoliko su konzumirali alkohol ne sijedaju za upravljač automobila. Apelujemo na sve učesnike u saobraćaju, da svoje putovanje planiraju, a vožnju prilagode uslovima i stanju na putu, te da savjesnim i odgovornim ponašanjem doprinesu kako svojoj, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju- upozorili su iz Uprave policije.
Kako su poručili, Uprava policije će preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti i kroz pojačano prisustvo svojih službenika u mjeri mogućeg, prije, tokom i nakon praznika, nastojati da obezbijedi stabilan javni red i mir, nesmetano i bezbjedno odvijanje drumskog saobraćaja, sprečavanje vršenja krivičnih djela, kao i ličnu i imovinsku sigurnost svih građana i turista u Crnoj Gori.

Policija apeluje na građane da ne voze pod dejstvom alkohola tokom praznika

Vlada je predala u skupštinsku proceduru Prijedlog za promjenu Ustava Crne Gore kojim se mijenja sastav i način izbora članova Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta.
Izmjenama je predviđeno da ministar pravde ne može biti član Sudskog savjeta, a da treba da ga čine sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija.
- Sudski savjet ima predsjednika i devet članova, među kojima su predsjednik Vrhovnog suda; pet sudija koje bira i razrješava Konferencija sudija, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti sudova i sudija; četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela Skupštine po raspisanom javnom pozivu. Predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet iz reda svojih članova, koji nijesu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Sudskog savjeta. Predsjednik Sudskog savjeta ima odlučujući glas u slučaju jednakog broja glasova. Sastav Sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore. Mandat Sudskog savjeta je četiri godine - navedeno je u dokumentu dostavljenom Skupštini.
Članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta.
Predviđeno je i da izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude izvršen kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za sastav i način izbor TS treba da bude na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom.
- Tužilački savjet ima predsjednika i deset članova. Članovi Tužilačkog savjeta su: pet državnih tužilaca bira i razrješava Konferencija državnih tužilaca, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti državnih tužilaštava i državnih tužilaca; dva ugledna pravnika koji nijesu advokati, a koje bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela; jedan ugledni pravnik kao predstavnik nevladinih organizacija, a kojeg bira i razrješava Skupština, na prijedlog nadležnog radnog tijela; jedan ugledni pravnik iz reda advokata, kojeg bira i razrješava Skupština, na prijedlog Advokatske komore Crne Gore; jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa, kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u Ministarstvu pravde. Sastav Tužilačkog savjeta proglašava predsjednik Skupštine. Mandat Tužilačkog savjeta je četiri godine - navedeno je u dijelu koji se odnosi na TS.
<h2>Doprinos zatvaranju Poglavlja 23</h2>
U Vladi su ocijenili da će predložene izmjene, u okviru pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, direktno adresirati ključne kriterijume za zatvaranje Poglavlja 23 i doprinijeti njihovom ispunjavanju.
Izmjene Ustava su, kako je navedeno u vladinom Prijedlogu, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, ukijučujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije savjeta Evrope (GRECO).
Kako je navedeo u Prijedlogu izmjena, ustavnim zakonom za sprovođenje Amandmana na Ustav potrebno je razriještiti pitanje daljeg statusa članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, tako da oni nastavijaju sa radom do isteka mandata, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije. 
- Kako je Tužilački savjet u skladu sa Zakonom o državnom tužilaštvu izabran u 2025. godini i kako predloženim Amandmanima na Ustav nije previđena promjena u sastavu Tužilačkog savjeta, a imajući u vidu nadležnosti Tužilačkog savjeta i njegov značaj za funkcionisanje Državnog tužilaštva, a posebno u pogledu postupaka izbora i disciplinske odgovornosti, smatramo da Tužilački savjet treba da nastavi sa radom do isteka mandata, čime se jača pravna sigurnost institucija i nosilaca funkcija u institucijama što je i međunarodni standard - navedeno je u predloženim izmjenama.
<h2>Božović i Sekulović brane izmjene pred poslanicima</h2>
S obzirom na to da predloženi amandmani na Ustav ne predviđaju izmjene relevantnih odredaba Zakona o Državnom tužilaštvu u pogledu sastava Tužilačkog savjeta i izbora njegovih članova, već samo njihov sadržaj podižu na ustavni nivo, oni nastavljaju da obavijaju svoju funkciju do isteka mandata, bez prekida mandata i nedozvoljenih uticaja na njegov rad.
- Takođe, neophodno je u Ustavnom zakonu za sprovođenje ovih Amandmana na Ustav propisati rokove za usaglašavanje Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu i da je realan rok za to usaglašavanje 30 dana - zaključeno je u Prijedlogu izmjena.
U radu Skupštine i njenih radnih tijela prilikom razmatranja Prijedloga za promjenu Ustava Crne Gore ispred Vlade će učestvovati ministar pravde Bojan Božović i državni sekretar u tom resoru Sergej Sekulović.

Novi model izbora i sastav Sudskog i Tužilačkog savjeta u skupštinskoj proceduri

Strateško planiranje predstavlja temelj kvalitetnog donošenja odluka i ključni alat za dugoročno djelovanje institucija u procesu evropskih integracija, poručila je zamjenica generalnog sekretara Vlade Crne Gore, Irena Vućić Popović na obuci o strateškom planiranju, organizovanoj u okviru Programa stručnog usavršavanja državnih službenica i službenika. U obraćanju učesnicima, Vućić Popović je istakla da se strateško planiranje često pogrešno tumači kao formalni dokument ili plan koji se usvaja i arhivira, naglasivši da je njegova suština u jasnom izboru pravca, postavljanju prioriteta i preuzimanju odgovornosti za donesene odluke. - Strategija nije lista aktivnosti, niti garancija sigurnosti. Ona podrazumijeva fokus, sposobnost da u složenom sistemu prepoznamo šta je zaista važno, ali i spremnost da svjesno odlučimo šta nećemo raditi - poručila je Vućić Popović. Posebno je naglasila da je strateška jasnoća danas od izuzetne važnosti u kontekstu evropskih integracija, jer članstvo u Evropskoj uniji zahtijeva institucije koje znaju da planiraju, koordiniraju i djeluju dugoročno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223150212_fef3618c1aa93006ee5150723cf24dfa57ab24893c5d26abfdfbebb06a805615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223150212_fef3618c1aa93006ee5150723cf24dfa57ab24893c5d26abfdfbebb06a805615" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="sa obuke"></figure>  Govoreći o značaju Programa obuke o strateškom planiranju, Vućić Popović je podsjetila da se Program već sedmu godinu uspješno realizuje u organizaciji Generalnog sekretarijata Vlade, u saradnji sa Upravom za ljudske resurse. - Veliko interesovanje državnih službenica i službenika potvrđuje posvećenost državne uprave izgradnji kredibilnog, uvezanog i koherentnog sistema planiranja javnih politika. Kroz ovakve programe dodatno jačamo kapacitete državne uprave za donošenje promišljenih odluka, efikasnije korišćenje resursa i adekvatan odgovor na složene izazove procesa evropskih integracija - kazala je Vućić Popović. Na kraju obraćanja, čestitala je učesnicima Šestog ciklusa Programa na postignutim rezultatima, dok je novim učesnicima i predavačima poželjela uspješan rad, uz poruku da upravo strateško promišljanje pravi razliku u kvalitetu javnih politika.

Vućić Popović: Strateško planiranje ključ odgovorne i evropske javne uprave

Centra za demokratsku tranziciju (CDT) apelovao je na Skupštinu Crne Gore da značajno koriguje predloženi Zakon o Vladi i ne propusti priliku da utiče na povećanje transparentnosti i odgovornosti i kvaliteta rada izvršne vlasti. 
- Ukoliko ovoga puta propuste da donesu zaista reformski zakon o vladi, poslanici će biti saučesnici pokušaja održavanja statusa quo - kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.
Gvozdenović je rekla da Prijedlog zakona o Vladi, koji je danas ušao u skupštinsku proceduru, predstavlja znatno lošiju verziju u odnosu na ranije tekstove koji su izrađivani tokom procesa njegove pripreme.
- Jedna od značajnih izmjena u odnosu na ranije verzije odnosi se na odustajanje od definisanja gornje granice broja resora u Vladi, rješenja koje dogovoreno i sa Venecijanskom komisijom. U prethodno dostupnoj verziji nacrta zakona bilo je predviđeno da Vlada može imati najviše četiri potpredsjednika i 20 ministara, od čega dva ministra bez portfelja. U aktuelnom predlogu zadržano je samo ograničenje u odnosu na broj ministara bez portfelja - kazala je ona.
Iako samo ograničavanje broja resora ne predstavlja mjeru optimizacije i racionalizacije izvršne vlasti, definisanje gornje granice predstavljalo bi, smatra ona, makar minimalnu branu praksi koja je u pojedinim periodima poprimala razmjere bez presedana – gdje su resori formirani i dijeljeni po direktnom diktatu partija. Upravo je, ističe ona, takva praksa u aktuelnom mandatu dovela do povremenog usitnjavanja pojedinih oblasti i formiranja resora koji su, umjesto funkcionalnog unapređenja sistema, bili rezultat političkih kompromisa. 
Prijedlog zakona definiše sedam obaveznih upravnih oblasti, ali ostaje nejasno, kaže Gvozdenović, zbog čega među njima nijesu prepoznati resori poput obrazovanja ili planiranja i uređenja prostora – oblasti od strateškog značaja za razvoj države.
- Zakon uvodi i političku odgovornost ministara, bez razrade šta se pod tim podrazumijeva, odnosno kako će se to sprovesti. Ovako predložena odredba predstavlja nejasnu i potencijalno veoma problematičnu definiciju političke odgovornosti. U parlamentarnom sistemu politička odgovornost ministra podrazumijeva odgovornost prema parlamentu i javnosti za vođenje politike i rezultate rada resora, a ne odgovornost za izvršavanje naloga predsjednika Vlade - navela je Gvozdenović.
Korak unazad bilježi se, dodaje ona, i u domenu transparentnosti rada Vlade. Zakon predviđa mogućnost održavanja telefonskih sjednica, s tim da, kaže Gvozdenović, nije precizirano šta se smatra „hitnim slučajem“ koji opravdava takav način odlučivanja.
- Umjesto toga, propisane su samo pojedine oblasti o kojima se ne može odlučivati telefonskim putem. Međutim, za razliku od ranijih rješenja, više ne postoji zabrana odlučivanja o imenovanjima, postavljenjima i razrješenjima na telefonskim sjednicama - ističe ona.
Ovim se, smatra, omogućava da ovakve odluke koje jesu od suštinskog značaja za funkcionisanje institucija donose telefonski, bez rasprave, po potrebi, što, napominje Gvozdenović, nije u skladu sa standardima transparentnosti i odgovornosti izvršne vlasti.
Takođe, u Prijedlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne može odlučivati o predlozima zakona koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini. Međutim, Gvozdenović napominje da nije jasno zašto u izutetke nijesu uvršteni i zakoni koji se donose većinom ukupnog broja poslanika, među kojima su zakoni kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje prostornog plana… 
- Izmjene su primjetne i u odnosu Vlade prema Skupštini. Iako je zadržana odredba da predsjednik Vlade, odnosno član Vlade prisustvuje sjednici Skupštine na kojoj mu se postavlja poslaničko pitanje, iz teksta je uklonjena ranija obaveza da se predsjednik i članovi Vlade odazovu pozivu radnog tijela Skupštine i prisustvuju kontrolnom saslušanju - naglasila je Gvozdenović.
Iako Prijedlog zakona propisuje brojne obaveze za članove Vlade, Gvozdenović navodi da on ne predviđa nikakve mjere ili posljedice u slučaju njegovog nepoštovanja. Prema njenim riječima, norme koje propisuju dužnosti i obaveze bez jasno definisanih mehanizama odgovornosti i posljedica ostaju deklarativne i pravno slabe, jer ne obezbjeđuju stvarnu primjenu zakona u praksi. 
- Konačno, nameće se kao ključno pitanje: zašto Vlada, imajući u vidu značajne izmjene u odnosu na ranije verzije teksta, nije sprovela novu javnu raspravu i omogućila domaćoj stručnoj i zainteresovanoj javnosti da se izjasni o finalnoj verziji zakona? Jednako je važno pitanje zašto zakon o Vladi nije pripreman paralelno sa zakonom o Skupštini, kako bi se kroz koordinisan pristup sistemski uredila otvorena pitanja i unaprijedio odnos između dvije grane vlasti. A posebno zabrinjava činjenica da su još krajem prošle godine postojale informacije da je već pripremljen nacrt Zakona o Skupštini, što otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti i inkluzivnosti procesa izrade temeljnih akata našeg pravnog poretka - zaključila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Prijedlog zakona o Vladi neće obezbijediti odgovornost izvršne vlasti, Skupština da ga koriguje

U ruskom napadu na područje Odese, na jugu Ukrajine, poginule su dvije osobe, dok su tri ranjene, saopštile su danas ukrajinske vlasti.
Dvije osobe su izgubile život kada je ruska bespilotna letjelica pala na parkiralište kamiona i izazvala požar.
Ministar za infrastrukturu Oleksij Kuleba je naveo da su napadnuti infrastrukturni objekti u luci u Odesi, javlja Rojters.
Rusija sistematski napada objekte koji nemaju vojnu namjenu, pokušavajući da ugrozi ekonomiju regiona i cijele zemlje, poručio je Kuleba.
Moskva je pojačala napade na ukrajinske crnomorske luke pošto je predsjednik Rusije Vladimir Putin krajem prošle godine poručio da će “Ukrajinu odsjeći od mora”.

Tag: bezbjednost-u-saobracaju