The Government of Montenegro has lifted the visa regime for citizens of the Republic of Turkey, while visas will be introduced for citizens of Azerbaijan as of January 15th.
As announced by the Government, the permitted stay for Turkish citizens has been reduced from 90 to 30 days as a measure to prevent illegal migration. In the event of an assessment of security risks, the Government stated that the visa regime may be reintroduced.
The goal, according to the Government, is harmonization with the visa policy of the European Union.
- On December 23rd of 2025, in accordance with Article 10 of the Regulation on the Government, without holding a session and based on the obtained consent of the majority of Government members, the Government of Montenegro adopted a Regulation amending the Regulation on the Visa Regime, which lifts the temporary suspension of the visa-free regime for citizens of the Republic of Turkey, while reducing the permitted stay from 90 days to 30 as a measure to prevent illegal migration, and with the aim of harmonizing with the visa policy of the European Union - the Government’s statement says.
The material considered by the Government today states that cooperation with the Turkish authorities has been improved, along with the implementation of enhanced security and migration checks.
As emphasized in the material, a more restrictive visa and migration policy is being applied with the aim of preventing illegal migration and strengthening control over the entry and stay of foreign nationals.
Members of the Government noted that the Ministry of Internal Affairs and the Police Directorate have carried out all activities envisaged by the conclusions of the National Security Council related to illegal migration.
- Additionally, the decision represents part of a broader package of measures to align the visa policy with the European Union, which also includes adjusting the visa policy in relation to third countries, in this case Azerbaijan, which will be aligned by January 15th - the Government announced.
With the aim of fulfilling obligations related to EU membership, the Government announced that in the coming period it will continue activities toward full alignment with the visa policy of the European Union.
The Government of Montenegro temporarily suspended the visa-free regime for Turkish citizens on October 27th, following an incident in the Podgorica neighborhood of Zabjelo, when a Montenegrin citizen was attacked and sustained minor bodily injuries by a group of foreigners.
In a police operation, one Turkish and one Azerbaijani citizen were initially arrested as suspects, however, several days later they were released from detention after it was determined that they had not participated in the attack.
Their defense was confirmed by video surveillance footage, which established that they were in their homes during the incident, and they were therefore released at the proposal of the Higher State Prosecutor’s Office.
Subsequently, two Azerbaijani citizens were arrested in connection with the events in Zabjelo.
On November 1st, Montenegrin police arrested Azerbaijani citizens J. M. (45) and E. M. (33), who were being sought in connection with a criminal offense committed on October 26th, half an hour after midnight, in the Podgorica neighborhood of Zabjelo.
At the time, the Police Directorate stated that the Turkish citizens who had previously been arrested were processed and detained exclusively on the basis of statements from the injured parties, as well as direct identification of the suspects, whom the injured parties recognized.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Visas lifted for Turkey, introduced for Azerbaijan as of January 15th

Vlada Crne Gore da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije - poručila je potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza, Amina Cikotić za tursku novinsku agenciju Anadolu (AA) komentarišući dešavanja nakon napada u kojem su, kako se prvobitno tvrdilo, bili umiješani turski državljani, ali je kasnijom istragom utvrđeno da nijesu bili povezani s tim slučajem.
Cikotić je, govoreći o premijeru Milojku Spajiću koji je odmah nakon incidenta krajem oktobra, u kojem su navodno učestvovali turski državljani, objavio da se obustavlja bezvizni režim sa Turskom, istakla da je ustavna i politička obaveza i dužnost jednog premijera u kriznim situacijama da smiruje, a ne da podstiče tenzije u društvu.
- Kada sam rekla da je premijer Milojko Spajić odgovoran za ksenofobnu i islamofobnu histeriju ovih dana, mislila sam na to da premijer ima i ustavnu i političku obavezu da u kriznim situacijama smiruje društvo, a ne da ga potpiruje. Umjesto da pošalje jasnu poruku da pojedinačni incidenti ne smiju biti izgovor za kolektivnu stigmatizaciju Turaka ili bilo koje druge zajednice, Vlada je svojim potezima i retorikom podstakla atmosferu straha, sumnje i linča - istakla je Cikotić.
Prema njenjim riječima, premijer je institucionalno zloupotrijebio strah da bi politički profitirao.
- On se nije vodio interesom države, ekonomije ili međunarodnih odnosa, već je pratio najniže impulse dijela javnosti koji su željeli da vide ‘neprijatelja - dodala je Cikotić.
Time je, kako je navela, povrijedio ustavni princip građanske i multietničke Crne Gore, kompromitovao međunarodnu reputaciju zemlje i rizikovao odnose sa državom koja je važan ekonomski i spoljnopolitički partner.
- Zato smatram da gospodin Spajić treba da ode sa funkcije. Crnoj Gori trebaju ljudi koji će biti mostovi, a ne vatre. Ako želimo da održimo građanski karakter ove zemlje, moramo jasno reći: nije problem što je neko Turčin, musliman, stranac ili došljak. Problem je politika koja na tome gradi strah i podjele. Ja se protiv te politike borim i boriću se. Zato smatram da premijer koji ne umije da čuva društveni mir i multietnički karakter države ne može voditi Vladu - ocijenila je Cikotić.
Upitana da prokomentariše događaje koji su prethodili ukidanju bezviznog režima za državaljan Turske, Cikotić je kazala da je ono što gledamo posljednjih dana ozbiljan udar na građanski karakter Crne Gore.&nbsp;
- Jedan pojedinačan zločin pretvoren je u kolektivnu stigmatizaciju čitave zajednice, što je nedopustivo. Umjesto da institucije rade svoj posao i da se krivac procesuira kao pojedinac, dio političkih aktera i medija je potpirivao strah, mržnju i sumnju prema Turcima i muslimanima uopšte. Protesti na kojima se čuju prijetnje, ksenofobni i nacionalistički povici nisu izraz brige za bezbjednost, nego opasno manipulisanje emocijama ljudi - jasna je Cikotić.
Ona je kazala da u tom kontekstu i odluka o ukidanju bezviznog režima nije djelovala kao mjera koja štiti državu, već kao politički potez koji potvrđuje narativ da je ‘neko drugi’ problem.
- To se kosi sa svim vrijednostima na kojima Crna Gora počiva- otvorenost, multietničnost, poštovanje različitosti. Zato je važno da danas jasno kažemo: ovo nije Crna Gora koju želimo, i nećemo dozvoliti da mržnja postane politika - smatra Cikotić.
Odgovarajući na pitanje o budućim odnosima dvije države ona je podsjetila da Crna Gora i Turska imaju dugoročne, prijateljske i partnerske odnose, te da smatra da će takvi i ostati.
- Mi imamo snažne ekonomske veze, kulturnu i istorijsku povezanost, i veliki broj ljudi iz Crne Gore živi, studira ili radi u Turskoj, kao i obrnuto. Jedna loša politička odluka ili talas kratkotrajnog nacionalizma ne može i ne smije narušiti odnose između naroda. Zato je važno da što prije vratimo ton saradnje i uvažavanja, a ne nikako podjela. Kada se vrati razum i institucije preuzmu primat nad histerijom, biće jasno da je Turska naš partner a ne prijetnja - navela je Cikotić.
Na pitanje o tome koje korake bi Crna Gra trebalo da preduzme nakok što je utvrđeno da državljani Turske nisu učestvovali u spornim dešavanjima, Cikotić odgovara da Crna Gora mora jasno i javno da prizna grešku, a predstavnici vlasti da ponesu političku odgovornost.
- Ako se utvrdilo da turski državljani nijesu imali veze sa napadom, onda je potpuno jasno da je čitava atmosfera linča bila neutemeljena i opasna. Zato Vlada treba da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima, da uputi zvanično izvinjenje zbog stigmatizacije i da omogući institucijama da komuniciraju činjenice, a ne emocije. U krajnjem, da njeni čelnici podnesu ostavke zbog, do sad neviđenog skandala koji su sami izazvali - kazala je Cikotić.
Na kraju razgovora za Anadoliju ona naglašava potrebu sankcionisanja govora mržnje i pozivanja na nasilje.
- Takođe, neophodno je sankcionisati govor mržnje i pozive na nasilje koje smo ovih dana slušali, jer to je poruka da ova država štiti svakog građanina, bez obzira na ime, porijeklo ili vjeru. To je minimum ako zaista želimo da ostanemo građanska Crna Gora - zaključila je Cikotić.

Cikotić: Vlada da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije

Crna Gora se na nizu primjera pokazala kao nedosljedna, u nekom dijelu i devijantna, a posljednje što želi Evropska unija (EU) je da primi kandidata sa kojim će imati više problema nego saradnje. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kazao profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu Siniša Vuković.
- Nijedna članica EU ne želi “trojanskog konja” unutar sistema, a Crna Gora mora da dokaže da neće biti remetilački faktor - rekao je on.
Izvještaj Evropske komisije (EK), kako kaže, je realan, a u njemu se mogu naći razlozi za optimizam, ali isto tako i ozbiljni razlozi za zabrinutost.
- Dobro je to što Brisel i dalje polaže nadu u Crnu Goru kao jedini, ili makar za sada najbolji primjer na kojem se može pokazati da politika proširenja je i dalje dovoljno žilava i otvorena za kandidate koji su u stanju ispune sve kriterijume da se pridruže Evropskoj uniji - navodi Vuković.
Dodaje i da je u Izvještaju EK mnogo kritike i razloga za brigu, naročito u vezi poglavlja 23 i 24 i vladavine prava, jer se dinamika napretka u tim poglavljima prikazuje kao zaglavljena u međukoraku.
- Stiče se utisak da se ovdje radi o političkoj simbolici. Ako bih to mogao da ilustrujem jednim sportskim primjerom, to vam je kao da je Crna Gora prvi nakon duže vremena dobila trenera koji je spreman da motiviše svoga igrača i uvijek je spreman da kaže možeš ti to - samo naprijed, a sad se postavlja pitanje da li je igrač u stanju da ispuni ono što mu je trener zacrtao - objašnjava Vuković.&nbsp;
Ne treba, kaže preuveličavati, optimizam Evropske unije sa suštinskim kapacitetima i stanjem u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovdje postoji jedna vrsta motivacionog govora od strane EU da Crna Gora mnogo ozbiljnije prihvati ulogu koja joj je data, jer sve ove geopolitičke, makro političke, regionalne dinamike idu na ruku Crnoj Gori. Ali, kada vidite da na nizu primjera Crna Gora nije ispunila skoro ništa, čak je dovela u pitanje određene principe i određene vrijednosti na putu ka EU, postavlja se zaista pitanje je li Crna Gora taj igrač koji je u stanju da ispuni očekivanja svoga trenera - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji postoji jedna vrsta rezerve i opreza, koji je postojao i prije 10 ili 20 godina i zbog koga EU nije ni razmatrala dalje proširenje dok se ne dese određene reforme koje bi mogle da apsorbuju nove kandidate unutar sistema.
Smatra i da probno članstvo ne treba posmatrati kao kaznu za zemlju koja se pridružuje, već kao vrstu instrumenta za zemlje koje pristupaju da polako ulaze u evropske politike, a da EU zadrži &nbsp;pojačan nadzor u kritičnim oblastima.
- Sad postoji i dalje ta bojazan, ali postoji i mnogo veća politička volja da politika proširenja bude u stvari jedna politička karta na kojoj bi Evropska unija projektovala jednu svoju relevantnost, svrsishodnost, politički uticaj. Sad umjesto da blokira procese stvara jednu vrstu opreza unutar toga procesa koji želi da promoviše, ali ne želi ni da bude naivna - naglasio je Vuković.
Podsjeća da je Evropska unija odavno institirala na reviziji viznog režima u procesu pristupanja Crne Gore, pa se, kako kaže, desničarsko populistički postupak Vlade da ukine bezvizni režim sa Turskom ne odnosi na obavezu pristupa.
- Stvorena je jedna atmosfera da se jedna takva ad hoc odluka donijela na štetu različitih sfera crnogorsko - turskih odnosa, od ekonomskih, političkih, bezbjednosnih, kulturoloških, međuljudskih. Tu se samo pokazuje da ona nije bila refleksija potrebe Crne Gore da se uskladi sa politikama EU, jer je upravo to gdje se Crna Gora i dalje pokazuje kao nedosljedna, kao devijantna, odnos prema Rusiji, prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, prema zajedničkoj vanjskoj politici koja je prihvaćena na nivou forme - objašnjava Vuković.
To su, kako kaže, deklarativna saopštenja, a kada se govori o primjenama veoma kompleksnih, komplikovanih politika kojima se staje na put devijantnom ponašanju Rusije na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori, crnogorske vlasti su prilično nedosljedne.
- I sama činjenica da i dalje postoji bezvizni režim sa državljanima iz Rusije je indikacija te jedne nedosljednosti, indikacija tog jednog devijantnog ponašanja koji upućuje na brigu mnoge države unutar Evropske unije - rekao je Vuković.
Naglašava da je Izvještaj EK tehnički element, ali ključna odluka o pristupanju je sa državama članicama i svaka država članica ima pravo veta, odnosno da blokira put Crne Gore ukoliko vidi da na političkom planu nije ono što se od nje očekuje da će biti unutar EU.
- Mi smo previše simplifikovali ovaj proces da je ono što dođe iz Brisela neka vrsta konačne odluke. Brisel &nbsp;šalje poruku ostalim državama članicama kako je Crna Gora na tehničkom planu spremna ili može biti ubrzo spremna, sad je na vama da kažete jeste li politički spremni da prihvatite Crnu Goru kao članicu. Sama verzija tog probnog članstva je indikacija da mnoge države i dalje skeptične kada je u pitanju Crna Gora - istakao je Vuković.
<h2>"Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke"</h2>
Komentarišući izbor Zohrana Mamdanija za gradonačelnika Njujorka, Vuković kaže da je to velika vijest, ali nije iznenađenje, jer to mlad i progresivan političar koji je već skrenuo pažnju na sebe.&nbsp;
Smatra da je Mamdani ukazao na bitnu činjenicu - da Demokratska stranka i dalje može biti stranka radničke i srednje klase, što bi toj stranci trebalo da bude veći prioritet.
- On se vodi politikama koji su u direktnom sukobu sa zvaničnim politikama Trampove administracije u Vašingtonu. Razumijem jednu vrstu težnje da se vidi da je on kao jedna vrsta kontra teže u odnosu na ono što je trenutno dominantna politička paradigma u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ne treba smetnuti s uma da je Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke i da su Demokrate tamo imale garantovanu pobjedu.
- Veća je bila borba između njega i kandidata establišmenta unutar Demokratske stranke, nego između njega i Republikanske stranke…Vidi se da je establišment u velikoj mjeri zatečen snagom podrške koju je Mamdani ostvario unutar svog biračkog tijela, ali istovremeno postavlja se pitanje koliko je njegova strategija prenosiva na druge zajednice unutar SAD-a. Njujork je svijet za sebe, taj diskurs, ta politika, ta vizija, ta platforma, ona nije lako prenosiva po automatizmu, pogotovu na ona ruralna područja gdje je Demokratska stranka izgubila ogroman broj glasova - zaključio je Vuković.

Vuković: I dalje postoji bezvizni režim sa državljanima Rusije što je indikacija nedosljednosti i devijantnog ponašanja

Poslanici opozicije podnijeli su skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu zahtjev za kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &nbsp;Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
Saslušanje bi trebalo da bude održano na temu „dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Turskom“.
- Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Croj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom - konstatovano je u obrazloženju inicijative koju su podnijeli lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živkovića, njegov partijski kolega Nikola Janović, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
lako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali turski državljani, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Croj Gori, oni ukazuju da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Cre Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - naveli su poslanici opozicije.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Sagledaćemo situaciju ponovo - saopštio je premijer Milojko Spajić govoreći o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske.
On je na konferenciji za medije poručio da situacija u viznoj politici jasna.
- Moramo uskladiti viznu politiku sa politikom EU. Nije poseban incident, već procjena bezbjednosne situacije uticala na odluku za ukidanje bezviznog režima za Tursku - rekao je Spajić.
Novinari su ga, na pres konferenciji sa šefom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom , pitali što će kao Vlada učiniti povodom preporuke da se brzo riješi izbor direktora Javnog servisa i nedostajućeg rukovodstva u AVM i da li će uvesti vize Azerbejdžanu.
Premijer je rekao da žele da održe nezavisnost Javnog servisa, ali da izvršna vlast nema uticaja u tolikom obimu. 
 
- Ali ćemo učiniti što je u našoj moći - naveo je on.

Spajić o ukidanju bezviznog režima za državljane Turske: Sagledaćemo situaciju ponovo

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da nije glasao za ukidanje bezviznog režima državljanima Turske, dodajući da su odnosi sa tom zemljom toliko snažni da ih nijedna odluka ne može ugroziti.
- To se isto odnosi na incident koji se desio. Odnosi su ukorijenjeni na iskrenim prijateljskim osnovama - rekao je Ibrahimović, odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković pitao je Ibrahimovića kako komentariše odiuku Vlade Crne Gore o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske.
Pitao je i kako je Ibrahimović glasao na Vladi kada je ova odluka bila na stolu.
- Ako ste se saglasili sa inicijativom premijera Milojka Spajića, uviđate razloge neophodnosti mjere, ako niste po svoj prilici mislite ono što misli većina nas u opoziciji.
Vuković je podsjetio da su tri državljanina Azerbejdžana učestvovala u incidentu na Zabjelu, a policija je prvu noć izašla sa informacijom da su u pitanju državljani Turske.
- Tragom te dezinformacije premijer je saopštio da će Vlada po hitnoj proceduri donijeti odluku o ukidanju bezviznog režima za državljane Turske. Ovo zvuči kao vic, ovo ne liči na ozbiljnu državu - konstatovao je Vuković, pitajući šta sad i ko će biti odgovoran za posljedice.
Pitao je Ibrahimovića i kako su protekli nedavni susreti u Istanbulu sa turskim zvaničnicima.
- Stvar je vrlo ozbiljna, ovo doživljavam kao najveću kompromitaciju državne politike u posljednjih nekoliko godina - naglasio je Vuković.
Ibrahimović je rekao da ni on, ni ministri iz Bošnjačke stranke nijesu glasali za odluku Vlade.
- Zvao sam i premijera i ministra unutrašnjih poslova i direktora policije. Tražilo se rješenje. Te noći smo svjedočili ksenofobiji, tu noć su nam poslali poruku da nešto ne radimo dobro ni vlast, ni opozicija, a da one snage koje ne podnose različitost i šire mržnju, ne podnose različitost i rade dobar posao za njihov interes, ali strašan za Crnu Goru - rekao je Ibrahimović.
Ministar je rekao da je pet dana kasnije boravio na globalnom forumu u Istanbulu, ističući da je počastvovan što je bio u pet zvanica.&nbsp;
- Kolega Hakan Fidan i ja smo dan nakon incidenta pokušali da ne dozvolimo da eskaliraju problemi, odnosno kako da ne ugrozimo tradicionalno dobre odnose. I ide nam dobro - istakao je Ibrahimović.
On tvrdi da je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan snažno poslao poruku da želi da Crna Gora riješi pitanja i nastavi putem na kojem je ogromni prostor za svjetliju i bolju saradnju.
- Na osnovu moje posjete, ozbiljnosti turske diplomatije, dobrih odnosa mogu poslati dobru vijest - da ćemo i ovaj problem brzo riješiti. Optimista sam, a to podgrijavam i svim onim što sam imao na bilateralnom razgovoru u Istanbulu - poručio je Ibrahimović.
On očekuje da će nas nemila dešavanja naučiti mnogo čemu, prije svega da čuvamo prijateljstvo.
<h2>Huter: Ima li čojstva u Vladi?</h2>
- Ali isto tako, svi oni koji siju klicu ksenofobije i islamofobije moraju biti privedeni pravdi, a mi ostali moramo snažno prepoznati ko je to i vratiti Crnoj Gori sjaj koji ima, prije svega gostoprimstva, čojstva i junaštva. Onu noć ništa u Podgorici i drugim gradovima nije imalo, ne vidim čovjstvo i junaštvo u tome - rekao je Ibrahimović.
Poslanik DPS-a Oskar Huter je dobacio sa svog mjesta pitanje: "A je li ga bilo u Vladi Crne Gore?".
Ibrahimović je odgovorio pitanjem hoće li on da dođe u Vladu.
- Ako mislite da će biti bolje - bujrum. Shvatiću da ste uznemireni, razumijem Vas - odgovorio je Ibrahimović.
<h2>Vuković: Sad ste Vi na potezu</h2>
Komentarišući odgovor Ibrahimovića, Vuković je rekao da je saglasan sa 95 odsto izrečenog, ali upozorava da je sad ministar na potezu.
- Očekujem od Vas da na prvoj sljedećoj sjednici Vlade postavite pitanje odgovornosti ljudi koji su manipulisali i svjesno podizali tenzije i zbog kojih je neko mogao da izgubi glavu u Crnoj Gori. Imidž Crne Gore je značajno narušen - stava je Vuković.
Plaši se, kako je rekao, da je ono što je Ibrahimović doživio u Istanbulu stvar ličnog uvažavanja, a ne odnosa prema zvaničnoj Crnoj Gori.
- Plašim se da bismo mogli brzo doći u situaciju kada će ogroman broj ljudi na svojoj koži osjetiti posljedice ove neodgovornosti. Nećemo dozvoliti da se priča završi na ovome - kazao je Vuković.

Tamara Klikovac

Ibrahimović: Nijesam glasao za ukidanje bezviznog režima sa Turskom, brzo ćemo riješiti problem; Vuković: Na sljedećoj sjednici Vlade postavite pitanje odgovornosti

Privremena obustava bezviznog režima koju je crnogorska Vlada uvela za državljane Turske je vijest koja nas nije obradovala - saopštio je predsjednik Udruženja iseljenika iz Crne Gore u Turskoj Adil Ozuzun ukazujući da to nije samo pitanje putovanja, već - porodice, identiteta i duboke povezanosti sa našom državom.
Potomci iseljenika iz Crne Gore koji žive u Turskoj moraće, kako je ustvrdio, da traže vizu prilikom ulaska u svoju matičnu zemlju. Zato od nadležnih institucija Crne Gore traže: da nosioci iseljeničkih kartica imaju pravo ulaska bez vize, da se ta mjera primijeni hitno i tokom privremenog viznog režima, da se zaštite njihove porodične i kulturne veze, te da se uspostavi zvanični mehanizam dijaloga i saradnje.
- U Turskoj postoji između pet i šest hiljada nosilaca iseljeničkih kartica. To su ljudi koji su najbolji ambasadori Crne Gore širom Turske - naveo je Ozuzun.
Zato, kaže, pitaju da li je u redu da se sada otežava povratak vlastitoj djeci na ognjište njihovih predaka.
- Naš zahtjev nije privilegija. Naš zahtjev je priznavanje pripadnosti i prirodnog prava - poručio je Ozuzun.
<h2>Ognjište i amanet</h2>
Za njih, podvlači Ozuzun, Crna Gora nije samo država.
- Mi smo potomci ljudi koji su prije mnogo decenija napustili crnogorske planine, ravnice i gradove i doselili se u Republiku Tursku. Iako danas živimo u Turskoj, naši korijeni, naša sjećanja i naše srce su u Crnoj Gori. Ona je ognjište naših predaka, amanet naših đedova, ali i zemlja u kojoj počivaju naši najmiliji - istakao je Ozuzun.
Vole, kaže, sve ljude Crne Gore.
- Crnogorce, Bošnjake, Turke, Albance, Srbe, Hrvate i sve druge naciolne i etničke skupine. Bez obzira na vjeru, jezik, naciju ili pripadnost - svaki sin i kćer Crne Gore je naš brat i sestra. Crna Gora nam je dala iseljeničke kartice i time poručila: „Vi ste naša djeca i dio našeg naroda“ - naveo je on.
Podvukao je da izolovani incidenti i pogrešna tumačenja ne smiju narušiti prijateljstvo između naroda Turske i Crne Gore.
- Mi smo zajednica koja promoviše Crnu Goru, dovodi investitore, čuva kulturu i tradiciju. Do sada smo Crnoj Gori doprinosili i nastavićemo to da činimo. Mi smo narod dvije domovine i jednog srca. Crna Gora je naša prađedovina i povratak u zemlju predaka je prirodno, istorijsko i ljudsko pravo - naglasio je Ozuzun.
Zaključio je da će nastaviti da rade na jačanju prijateljstva, poštovanja i saradnje između naše dvije države.

Udruženje iseljenika Crne Gore u Turskoj: Tražimo da nosioci iseljeničkih kartica imaju pravo ulaska bez vize i da se zaštite naše porodične i kulturne veze

Američki State Department je objavio da je pet osoba iz Evrope dobilo zabranu ulaska u SAD zbog, kako su naveli, tjeranja američkih platformi na cenzuru.
U saopštenju, u kojem se ne navode imena, stoji i da su ove osobe “suzbili američka mišljenja koja im se ne sviđaju”.
“Ovi radikalni aktivisti i instrumentalizirane nevladine organizacije unaprijedile su represivne mjere cenzure koje provode strane države, pri čemu su u svakom slučaju bile na meti američki govornici i američke kompanije. Shodno tome, utvrdio sam da njihov ulazak, prisustvo ili aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama mogu imati potencijalno ozbiljne negativne posljedice po vanjsku politiku Sjedinjenih Država”, stoji u saopštenju kojeg je potpisao državni sekretar Mark Rubio.
Naveo je još da se State Department pod njegovim vođstvom odlučio na uvođenje restrikcija na dobijanje američkih viza te da im se zabrani ulazak u SAD.
“Predsjednik Donald Tramp jasno je poručio da njegova vanjska politika ‘Amerika na prvom mjestu’ odbacuje kršenja američkog suvereniteta. Eksteritorijalno prekoračenje nadležnosti stranih cenzora usmjereno protiv američkog govora nije izuzetak. State Department je spreman i voljan proširiti današnji spisak ukoliko drugi strani akteri ne promijene kurs”, napisao je Rubio.
Iako se imena u saopštenju ne navode, portal Daily Signal otkrio je da su među njima Thierry Breton i Imrad Ahmed.
Breton je bivši komesar Evropske unije za prosperitet i industrijsku strategiju, koji je učestvovao u kreaciji Zakona o digitalnim uslugama EU, zbog kojeg je, između ostalog, kažnjena i društvena mreža X, u vlasništvu Elona Muska.
S druge strane, Ahmed je direktor neprofitne organizacije Centar za borbu protiv mržnje na digitalnim platformama, koji se često borio protiv Muska i tražio restrikcije za članove Trumpovog tima koji su, prema njegovoj ocjeni, širili mržnju na društvenim mrežama.
Ahmedov slučaj je posebno interesantan, imajući u vidu da on živi u SAD-u, te da je ovom odlukom omogućena i deportacija sankcionisanih osoba.
Pojedini analitičari u SAD-u su odmah nakon objave, te nakon što su otkrivena ova dva imena, naveli da je ovaj potez osveta za kaznu od 120 miliona eura koju je EU izrekla Muskovom X-u.

Rubio uveo zabranu ulaska u SAD za pet osoba zbog “cenzure”: Među njima i bivši komesar EU

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Grenland potreban SAD za „nacionalnu zaštitu“ i da „moramo da ga imamo“.
Kao odgovor na pitanje BBC-a o novoj ulozi Džefa Lendrija, republikanskog guvernera Luizijane, koji je imenovan za specijalnog izaslanika za Grenland, on je naveo i da će Vašington „morati to da riješi", kao i da je SAD „potreban Grenland zbog nacionalne bezbjednosti, a ne minerala".
Američki predsjednik izazvao je novi spor s Danskom, nakon što je imenovao guvernera Luizijane Džefa Lendrija za specijalnog izaslanika za Grenland, ogromno arktičko ostrvo koje, kako je rekao, želi da anektira.
Premijeri Danske i Grenlanda Mete Frederiksen i Jens-Frederik Nilsen ponovili su u zajedničkom saopštenju zahtjev za poštovanje njihovih granica, nakon što je prethodno Lendri saopštio da mu je „čast da služi kako bi Grenland postao dio Sjedinjenih Američkih Država".
- Već smo to rekli ranije, sada ponavljamo. Nacionalne granice i suverenitet država su utemeljeni u međunarodnom pravu. Ne možete anektirati druge zemlje - poručili su premijeri u zajedničkom saopštenju, prenosi Gardijan.
Oni su dodali da su u pitanju „osnovni principi".
- Grenland pripada Grenlanđanima i SAD ne bi trebalo da preuzmu Grenland. Očekujemo poštovanje našeg zajedničkog teritorijalnog integriteta - navodi se u saopštenju.
Prethodno je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen poručio da njegova zemlja insistira da svi, uključujući i Sjedinjene Američke Države, moraju da poštuju „teritorijalni integritet Kraljevine Danske".
Portparol EU Anuar El Anuni takođe je reagovao na Lendrijevu izjavu, rekavši da teritorijalni integritet i suverenitet Kraljevine Danske moraju biti sačuvani.
Tramp je na početku svog drugog predsjedničkog mandata, u januaru ove godine, izjavio da namjerava da preuzme Grenland, navodeći kao obrazloženje njegovu stratešku poziciju za bezbjednost SAD, dok je Danska, koja posljednjih 300 godina kontroliše tu arktičku teritoriju, odbila da se odrekne Grenlanda.
To nije prvi pokušaj da SAD kupe Grenland od Danske, a prve takve pregovore vodio je američki državni sekretar Vilijam H. Sivord 1867. godine, kada dogovor nije sklopljen.
SAD su 1946. godine ponudile 100 miliona dolara za ovu teritoriju, ocjenjujući da je vitalno važna za nacionalnu bezbjednost, ali je danska vlada to odbila.
Tramp je pokušao da kupi Grenland i tokom prvog predsjedničkog mandata, ali su danska i grenlandska vlada odbacile tu ponudu iz 2019. godine.

Tramp: Moramo imati Grenland

Predsjednik Skupštine opštine Bar i predstavnik Evropskog saveza, Branislav Nenezić, saopštio je da su usvajanjem ključnih amandmana na Predlog budžeta za 2026. godinu stvoreni uslovi za značajna unapređenja u oblasti socijalne i lokalne politike.
Prema njegovim riječima, prihvatanjem amandmana koji je podnio, sva djeca sa teritorije opštine Bar imaće pravo na besplatan boravak u predškolskim ustanovama tokom 2026. godine, što predstavlja važan iskorak u podršci porodicama i ranom obrazovanju.
Takođe je prihvaćen i amandman koji predviđa uvećanje zarada svim zaposlenima u lokalnoj upravi, čime se, kako navodi, stvaraju preduslovi za efikasniji rad i kvalitetnije pružanje usluga građanima u godini koja donosi brojne izazove.
– Kada smo posvećeni interesima građana Bara, možemo mnogo, a to i dugujemo našem gradu – poručio je Nenezić.
Sa ovim mjerama, zaključuje on, počinjemo novo vrijeme za Bar.

Nenezić: Besplatan vrtić za svu djecu i povećane zarade u lokalnoj upravi – novo vrijeme za Bar

Ukrajinske snage povukle su se iz istočnog grada Severska, objavila je ukrajinska vojska, dok ruske trupe pojačavaju ofanzivu na bojnom polju duž prostrane linije fronta.
Generalštab Ukrajine naveo je u saopštenju da je povukao svoje vojnike kako bi im sačuvao živote, dodajući da su oni naijneli teške gubitke neprijatelju, prenosi Rojters.
- Osvajači su mogli da napreduju zahvaljujući značajnoj brojčanoj prednosti i stalnom pritisku malih jurišnih grupa u teškim vremenskim uslovima- navodi se u saopštenju.
Načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov je 11. decembra obavijestio predsjednika Rusije Vladimira Putina da je ruska vojska zauzela Seversk, a sada je to potvrdila i Ukrajina.

Ukrajinske trupe se povukle iz Severska

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

U pervertiranoj percepciji, karakterističnoj za pretpolitička, polufašistička, kolonizovana društva, kao što je današnje crnogorsko, &nbsp;sporedne stvari se stavljaju u centar, a ključnim događajima se pridaje tek sekundarno značenje. Tako se u ovdašnjim opozicionim medijima više prostora i pažnje posvećuje smjeni ljekara FK Budućnost, opozicionog poslanika, nego slučajevima političkih progona i hapšenja suverenista, bivših tužilaca, sudija, ministara, direktora javnih preduzeća, biznismena, u kontekstu kriminalizacije državne nezavisnosti.&nbsp;
Ili, stvorena je tragikomična histerija u potrazi za spomenikom Pavla Đurišića, dok drugi vojvoda, recentni Đurišićev nasljednik, Andrija Mandić, protivzakonito i protivustavno, bez ikakvih sankcija i javnog demarša, uklanja državnu zastavu iz kabineta predsjednika parlamenta!
SUVERENISTIČKO BEZNAĐE I DOKTRINARNE ZABLUDE
I ova dva bizarna primjera rječiti su pokazatelj stanja duha, konfuzije, nedostatka bilo kakvog ozbiljnog plana konsolidacije građanske, suverenističke politike, koja je pobijedila na referendumu za nezavisnost 2006. godine.&nbsp;
Nakon gubitka izbora 30. avgusta 2020. godine, suverenisti se &nbsp;u relativno povoljnoj geopolitičkoj situaciji, u nominalno nezavisnoj, građanskoj Crnoj Gori, članici NATO, kandidatu za EU, radićevski rečeno ponašaju „kao guske u magli“.&nbsp;
Glavni uzrok ovakvog beznađa je potkapacitiranost lidera crnogorskog suverenizma, kao i intelektualne klase koja nije bila sposobna kreirati &nbsp;&nbsp;koherentnu nacionalnu ideologiju, utemeljenu na najvišim istorijskim, kulturnim &nbsp;i duhovnim dometima. Pogrešni izbor „istorijskog ključa“, odnosno uporišne tačke nacionalnog identiteta – kakvu imaju sve moderne evropske nacije – iz koje emanira emocionalna dubina, osjećaj ponosa i borbenost &nbsp;ugrožene zajednice, &nbsp;presudno su uticali na političku konfuznost, razjedinjenost i slab otpor &nbsp;korumpiranom i &nbsp;nesposobnom &nbsp;velikosrpskom režimu u Podgorici, koji prema Crnogorcima koristi metode Franciska Franka, u diskriminaciji Katalonaca i Baska.
Naime, od svih zabluda najopasnije su ideološke doktrinarne zablude.&nbsp;
&nbsp;CRNOGORSKI KOMUNISTIČKI ANTIFAŠIZAM
Crnogorski komunistički antifašizam nedostatan je i nepouzdan za stabilizovanje nacionalnog identiteta: socrealistička kulturna ostavština je inferiorna u odnosu na tekovine Oktoiha, Gorskog vijenca, Luče Mikrokozma, Poslanica Petra Prvog, Bogišićevog Imovinskog zakonika.&nbsp;
Uz to, &nbsp;komunizam i jugoslovenstvo su politički arhivirani u svim južnoslovenskim zemljama, i do kraja svijeta neće se vratiti na istorijsku scenu.&nbsp;
Pritom, crnogorski komunisti – za razliku od ostalih jugoslovenskih partijskih oligarhija &nbsp;– bili &nbsp;su zapostavili izgradnju nacionalnog identiteta: kasnili su trideset godina, na primjer, u odnosu na Makedoniju, koja nije imala istorijsku državnost, u formiranju univerziteta, filozofskog fakulteta, akademije nauka, državne televizije. Nijesu vratili ni autokefalni status CPC, koji joj je nasilno oduzet poslije aneksione Podgoričke skupštine. Konačno, 1989. godine, osamdeset odsto članova Partije iz Crne Gore, na čelu s prvoborcima i narodnim herojima, odrekli su se tekovina avnojevske Jugoslavije, &nbsp;i završili &nbsp;u naručju Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja.
Manjak kritičke pameti, idenititetska konfuzija, otuđenje od najviših istorijskih &nbsp;vrijednosti Crne Gore, koje su s pijetetom spominjali veliki pjesnici i državnici romantičke Evrope, produbila se u vremenu obnove državnosti &nbsp;početkom 21. vijeka, i uzrokovala daljnju provincijalizaciju, koja je otupila neuporedivu hiljadugodišnju vitalnost, borbenost i inventivnost, i omogućili povrarak velikosrpstva na krilima klerikalne revolucije.&nbsp;
BEZ OTPORA ,,CRNIM LISTAMA“
Zato ni danas nema otpora prema „crnim listama“ kreiranim u velikosrpskim štabovima: to jest, protesta zbog masovnog otpuštanja nacionalno nepodobnih funkcionera i činovnika – takozvani veting – &nbsp;u svim bitnim sektorima države i društva, koji presudno utiču na oblikovanje nacionalno-političkog karaktera: u pravosuđu, ministarstvima kulture, bezbjednosti, odbrane, medijskom javnom servisu, strateškim državnim agenicijama i preduzećima.&nbsp;
Pogotovo su, u državnim preduzećima, targetirani i demonizovani govornici crnogorskog jezika i poštovalaca Crnogorske pravoslavne crkve.&nbsp;
Izvanjci, sociolozi, politikolozi i istoričari, koji se budu bavili aktuelnim crnogorskim kontroverzama, s izvjesne vremenske distance, imaće složen zadatak da razumiju što se to događa, danas i ovdje. Neće im mnogo pomoći komparativne analize postkomunističkih društava, koje su takođe u vrijeme demokratskih promjena imale izraženu pretpolitičku, identitetsku, nacionalnu dvostrukost.&nbsp;
Doista, teško je razumjeti i našim najbližim susjedima, s kojima smo sedamdeset godina živjeli u Jugoslaviji - što je to sprječavalo crnogorske indipendiste, koji su 1999. godine bili saveznik Zapada u ratu s Miloševićem, a nakon toga vratili državnu nezavisnost i uveli Crnu Goru u NATO, da se nakon 2020. godine, da se barem verbalno, ne odupru satiranju crnogorskog nacionalnog identiteta?
I zašto se snažnije nijesu branili prava svojih bivših saradnika i prijatelja - među kojima su i tužioci što su spriječili državni udar 2016. godine? Zašto su priznali &nbsp;Andriju Mandića, nepravomoćno osuđenog za pokušaj terorizma, za šefa parlamenta? Zašto nijesu napravili barem jedan memorandum koji će, urbi et orbi, pokazati &nbsp;kriminogenu pozadinu i metode režimskih kartela, u diskriminaciji svojih političkih protivnika?&nbsp;
IMA LI OTPORA?
Jer, uporedna iskustva pretpolitičkih i polufašističkih društava, nedvosmisleno potvrđuju, da ukoliko se građansko društvo, kroz razuđeni pokret otpora, otvoreno i smjelo ne suprotstave autoritarnim vlastima, režim će postajati sve represivniji i nekontrolisaniji.&nbsp;
U ideologiji i &nbsp;praksi ovakvih režima ne postoji osjećaj mjere, pa &nbsp;im i institucije, koje &nbsp;po prirodi stvari, trebaju oličavati najviše civilizacijske domete &nbsp;savremenog društva, služe se za najopskurnije nezakonitosti.&nbsp;
Samo se u &nbsp;hibridnim društvima, najprimitivnijeg makijavelizma, koja imaju ciničan odnos prema znanju i talentu, na čelnom položaju nacionalne kulture biraju osobe, bez specifičnih znanja i afiniteta, da bi bespogovorno izvršavali naredbe, kolikogod bile skandalozne.&nbsp;
Upravo je ovakva bezobzirnost kriminalnom metodom eliminisala &nbsp;projekat CDNK, što su ga pripremale osobe iskusne u pisanju desetina projekata, crnogorskim i evropskim institucijama. Podsjećamo da je CDNK na konkursu za potporu strukovni udruženjima diskvalifikovan s obrazloženjem da mu &nbsp;nedostaje &nbsp;osnovni dokument, Uvjerenje o registraciji?!&nbsp;
RAĐANJE NEOFAŠIZMA &nbsp;
No, fašizam se ne javlja najednom, sâm od sebe: on metastazira, i vremenom se strah pretvara u svojevrsnu otupjelost, na mnogo toga što čini razliku između demokratskog i hibridnog, autoritarnog društva. Imao sam dovoljno vremena upoznati osobine ovdašnje opozicije – o tome sam &nbsp;naširoko pisao i govorio – između ostalog, i analizirajući njihov strah da se bave progonom i hapšenjem suverenista, pripadnika i saradnika bivšeg režima.&nbsp;
Ali, ipak, iznenadio me &nbsp;je potpuni muk naše kulturne i političke javnosti na skandal Ministarstva kulture, &nbsp;koji – premda izgleda benigan u odnosu na politička hapšenja – nezapamćen je i u afričkim kolonijama.&nbsp;
Jer, osnovno novinarsko pravilo kaže, da nije vijest kad pas ugrize čovjeka, nego čovjek psa. Nije, dakle, vijest ako vam mangupi „uvale“ falsifikovane dolare ili vas odžepare, ali, jest neobično kad se u Ministarstvu kulture služe manirima biznismena s Tuškog puta. Elem, povodom ovog skandala, izuzev dva reagovanja Crnogorskog PEN kluba i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, nije se oglasio nijedan pisac, &nbsp;umjetnik, kulturtreger, analitičar, kolumnista, aktivista za ljudska prava, poslanik u parlamentu...&nbsp;
DEPRESIRANE ZAJEDNICE
Istina, nijesam se bio sjetio jednog sociopsihološkog fenomena koji je karakterističan za depresirane zajednice. Poslije izvjesnog vremena, zbog osjećaja nemoći i mnoštva frustracija, potlačeni se među sobom više sukobljavaju nego što se odupiru onima koji ih šikaniraju.&nbsp;
Povodom polemike CDNK s Ministarstvom kulture, na moju primjedbu vlasniku jednog opozicionog medija, zašto je cenzurisao određene djelove saopštenja Društva, rekao je da njegovi urednici „skraćuju glupe i duge tekstove“.
No, neko bi mogao utvrditi i to da je ignorancija opozicionih kulturnih, medijskih i političkih poslenika, povodom bizarne kriminalne diskriminacije CDNK, prvenstveno zbog toga što su &nbsp;pisci, novinari i nevladini aktivisti, Društvo poistovjetili sa mnom. Ali, ova afera prevazilazi značaj i značenje jedne marginalizovane asocijacije pisaca, pogotovo njenog čelnika.&nbsp;
Jer, pored CDNK, na razne načine su diskriminisani i marginalizovani, profesionalno omalovaženi - i Crnogorski PEN centar, DANU, te mnoštvo pisaca i umjetnika. Svi kulturni djelatnici koji nijesu ušli u sitnu trgovinu i kolaboraciju s Ministarstvom. Taktika Ministarstva, tačnije njihovih gurua iz SPC i BIA-e, je pacifikovati sve centre otpora u crnogorskoj kulturi, a onima koji ćute baciti mrvice, da preživljavaju u tišini.
Ipak, fenomenološki gledano, nije danas crnogorska opoziciona sfera značajno drugačija nego u prvoj polovini devedesetih godina, u vrijeme Liberalnog saveza, i &nbsp;Slavka Perovića, iako sadašnja opozicija velikosrpskoj politici nema harizmatičnog lidera, nije ratno stanje, a Crna Gora slovi za suverenu državu. &nbsp;
Ni moja pozicija nije se mnoog promijenila: na početku višestranačja 1990. bio sam kritičan prema nekonzistentnosti i manjku ozbiljnosti ondašnjeg lidera, i nekritičnosti njegovih saradnika, koji su ga bespogovorno slijedili. Perovićevi saradnici su u SKJ bili naučili partijsku poslušnost, pa su &nbsp;moje suprostavljanje lideru LSCG, s kojim sam prije toga imao dugu saradnju u Književnoj opštini Cetinja, doživjeli kao svojevrsnu drskost i jeres. U toj situaciji procijenio sam da ne mogu uticati na stanje stvari, pa sam – da ne bih stvarao dodatnu konfuziju i sukobe unutar suverenista, odlučio sam nastaviti svoje disidentsko djelovanje u jednom uskom krugu saradnika – &nbsp;odbio ponuđena mjesta &nbsp;potpredsjednika Crnogorskog PEN-a i predsjednika CDNK.&nbsp;
ODLAZAK&nbsp;
Danas sam, takođe, od velikosrpskog režima targetiran kao neprijatelj, a s druge strane moje neslaganje s opozicionim mejnstrimom – kao i početkom devedesetih godina – razumije se kao sektaštvo ili kao odraz ličnih frustracija.&nbsp;
Opet ne mogu ćutati i klimati glavom onima koji slijede liniju manjeg otpora, nemaju nikakvu strategiju otpora velikosrpstvu, dok se crnogorsko društvo, kultura i nacija, rapidno, nezaustavljivo urušavaju. Stoga, &nbsp;jedini razboriti i odgovorni postupak je &nbsp;da se konačno povučem s mjesta predsjednika CDNK, jer u ovakvim okolnostima ne mogu ništa korisno napraviti za revitalizaciju Društva, niti za njegovo članstvo.&nbsp;
Dobra je okolnost što je međuvremenu stasala jedna generacija mlađih pisaca i spisateljica, da preuzmu rukovođenje CDNK, kao i ostalih kulturnih i umjetničkih asocijacija i organizacija, koje su od posebnog značenja za opstojnost crnogorske kulture i nacije. Nadam se da će nova Uprava CDNK &nbsp;biti dovoljno inteligentna, kreativna i anticipativna, &nbsp;da izvuče adekvatne pouke iz grešaka moje generacije – koja je propustila jedinstvenu priliku da od Crne Gore konačno stvori pristojno društvo i državu – i da se modernim promišljanjem kulture i društva emancipuju od onih koji se, nakon svega, ugodno osjećaju u žabokrečini, beznadno zaglibljenoj u mediokritetstvu, jalovosti i gubitništvu.&nbsp;
„Nad glavom se nadodaju ruke.“
&nbsp;
&nbsp;

Fašizam i mrtvi duh palanke

Uvođenje sveštenika Srpske crkve, kao volontera, u Državni arhiv na Cetinju, signalizira da se situacija otela kontroli i zvoni da trebamo ustati u odbrani državnih i nacionalnih interesa, saopšteno je iz Crnogorske stranke u osnivanju.
- Oni su avangarda opštega juriša na Crnu Goru, namjerni da jurišom na Državni arhiv, uklone śedočanstva crnogorske prošlosti i reinterpretiraju crnogorsku dokumentaciju u korist Srpskoga sveta. Mitskim instumentom guslama i epskom poezijom uparenim sa reinterpretiranim dokumentima iz Državnoga arhiva, beogradski popovi ciljaju da ratuju protiv činjenica, iako svaki kamen śedoči nas i našu Crnu Goru- kazali su iz ove stranke.
S ruke im je, dodaju, &nbsp;i režim koji legitimizira ekstremne stavove, fantazije i ideologije kao državni projekat lišenja Crne Gore od etničkih Crnogoraca.
- U tome koristi klir Srpske svetosavske crkve da narodu navuče zastore mraka i zamrači im razum i razumno rasuđivanje. Takva politika inspirisala je kult protiv Crne Gore i pobudila fašističke i šovinističke ideje, koje rukovodstvo proročki usmjerava ka stvaranju Velike Srbije. Pokrenut je i projekat nadzora i indetifkacije etničkih Crnogoraca, dok popovi potpiruju razne strahove i izruguju se sa svime što je sveto ovoj zemlji da bi lakše manipulisali narodom- upozoravaju iz ove stranke.
&nbsp;Poručuju da tako na Crnu Goru šire śenku tiranije.&nbsp;
- To je sukob ideja, etničkih Crnogoraca koji žele da žive na svoj način i čuvaju svoju tradiciju i kulturu, zbog čega i jesu Crnogorci, i onih koji žele da ih koriste kao oruđe za svoje imperijalne ciljeve- ističu,
Ali, naglašavaju iz CS, &nbsp;beogradski popovi griješe kad na cetinjsku pobunu protiv takve politike, umjesto reformom reaguje represijom.&nbsp;
- Naša sudbina će da bude primjer raskidanja ropskih lanaca, koje pokušava da nam zakatanči beogradska patrijaršija. Zato pozivamo domoljubivu javnost da javno i stvarno, peticijama, pismenom podrškom i svojim prisustvom, podrži grupu cetinjskih građana, koji apeluju da ustanemo protiv uvođenja beogradskih popova, kao volontera, da istražuju i tumače crnogorsku dokumentaciju u Državnom arhivu na Cetinju- poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.

Crnogorska stranka u osnivanju: Popovi volonteri jurišom na Državni arhiv uklanjaju śedočanstva crnogorske prošlosti

Evropska komisija će u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na nacrt izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je prošle sedmice stigao u crnogorski parlament kao prijedlog Vlade za razmatranje po hitnom postupku, rečeno je<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sporne-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-stigle-na-procjenu-u-evropsku-komisiju"> Pobjedi </a>iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Revidirana verzija izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena je Komisiji i trenutno je u fazi procjene od strane nadležnih službi Komisije – navodi se u odgovoru koji je dostavljen tom listu.&nbsp;
Takođe su precizirali kako će „EK u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na nacrt zakona“.
- Uopšteno govoreći, Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona – ukazali su iz Delegacije EU.
Pobjeda je u petak objavila da su se na dnevnom redu sedme sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, koja je počela prošle sedmice, ponovo našle kontroverzne izmjene pravnog akta.
Riječ je o neznatno izmijenjenoj verziji onih koje su krajem jula predložile Demokrate, čiji je kadar Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova. Zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja koja su se našla u tom prijedlogu, zakon je povučen iz procedure nakon brojnih kritika civilnog sektora i evropskih institucija.&nbsp;
No, pet mjeseci kasnije, pred poslanicima je opet ovaj tekst, ali ne kao stranačka inicijativa, već Vladina, koja ga je odobrila na jednoj od elektronskih sjednica i na kraju stavila potpis lično premijera Milojka Spajića. Iako drugačije koncipirane, izmjene su suštinski ostale iste, omogućavajući lakše zapošljavanje i otpuštanje, i to samo na osnovu odluke vrha MUP-a, odnosno ministra Šaranovića.&nbsp;
Predlagači su stava da, umjesto što njihova zakonska rješenja „predstavljaju povod za zabrinutost“, izmjene koje nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih nekoliko mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
- Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava EU – navode odmah nakon toga.
U dokumentu, koji je ušao u skupštinsku proceduru po hitnom postupku, među ključnim novinama je određivanje podobnosti za zapošljavanje u MUP-u i UP-u. Ubuduće će to provjeravati posebna Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji.&nbsp;
Iako se ističe da će svih pet članova tog tijela morati da prođu isti tretman kontrole, sama činjenica da o tome odlučuje isključivo ministar (do daljnjeg – Šaranović) dovoljno govori o mogućnostima i načinu uticaja kako bi neko bio angažovan u bezbjednosnom sektoru. Takođe je definisan način na koji će se provjeravati bezbjednosne smetnje za rad u službi.
- &nbsp;Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je dosad bio slučaj – smatraju predlagači.
U pojašnjenju procedure koja je već bila predmet brojnih kritika, stoji i kako se smatra da „postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad“ ako policijski službenik „održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama“.&nbsp;
S obzirom na to da je stav evropskih institucija da „Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama“, ali i da „postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona“, predloženi novi zakonski okvir teško da će zadovoljiti te kriterijume.
Predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima juče je kritikovao predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk, navodeći da one, i pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, te da su upućene po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja EK. Muk poručuje da poslanici u raspravi moraju otvoriti pitanja usklađenosti sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i tražiti obimne amandmanske intervencije.
- Odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera i eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu, uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu, a što predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima ne garantuju – saopštio je Muk.
Ističe i da se podnošenjem novog prijedloga zakona od strane Vlade po hitnoj proceduri, nastoji isključiti da zainteresovana javnost utiče na predložene odredbe koje suštinski mijenjaju način na koji se uređuju određena pitanja.
- Neprihvatljivo je obrazloženje Vlade da javna rasprava nije sprovedena iz razloga postojanja vanrednih, hitnih odnosno nepredvidljivih okolnosti. Prošlo je skoro pet mjeseci od kada je prethodni zakon povučen sa dnevnog reda Skupštine... Tokom navedenog perioda, od avgusta do decembra, bilo je dovoljno vremena da se organizuje javna rasprava u vezi s predloženim rješenjima. Sva dodatna obrazloženja kojim se pokušao odbraniti izostanak javne rasprave ukazuju upravo da se radi o sistemskim problemima, te da nijesu u pitanju vanredne i nepredvidive okolnosti - navodi Muk.
Ističe da su predložene izmjene i dalje sporne i da ostavljaju brojna otvorena pitanja.
- Zbog toga, smatramo da poslanici tokom rasprave moraju da potraže odgovore od ministra, ali i da pozovu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i predstavnika Crne Gore u Evropskom sudu za ljudska prava i razmotre da li su predložena rješenja u skladu sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava u pogledu kvaliteta zakona. Pred poslanicima je mogućnost da odustanu od usvajanja ovakvog prijedloga zakona ili da izvrše obimne amandmanske intervencije kojima bi bila izvršena neophodna unapređenja - navodi Muk.
Kada je riječ o utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, Muk smatra da je neophodno propisati da se tri člana Komisije koji su službenici policije imenuju na prijedlog direktora policije, kako bi se obezbijedilo da se većina članova imenuje na prijedlog direktora policije koji je profesionalac. On navodi i da je pitanje preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo i u Zakonu o unutrašnjim poslovima i Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te da nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak.
- Crna Gora, za razliku od npr. Republike Hrvatske, nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera, kao što je njihov poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama. Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi odnosno provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije - piše Muk.
Dodaje da su u Institutu alteranativa zabrinuti da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu odbranu i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava. Muk navodi i da je odredba kojom se produžava rok za zapošljavanje po posebnom postupku do 2027. godine u direktnoj suprotnosti sa Operativnim zaključcima Posebne radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i EU, koji su usvojeni u novembru ove godine.
- Jedan od zaključaka je da će Crna Gora obezbijediti zapošljavanje i izbor kandidata u državnoj upravi zasnovano na zaslugama, između ostalog kroz obezbjeđivanje transparentnosti i dostupnosti podataka o broju decentralizovanih zapošljavanja, posebno u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, i ponovno uspostavljanje centralizovanog zapošljavanja u ovoj oblasti. Iz navedenog jasno proizlazi da produženje trajanja posebnog postupka zapošljavanja direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru Poglavlja 23 – zaključio je Muk.

Tag: bezvizni-rezim