Zbog upravljanja biciklom pod dejstvom kokaina lišen je slobode R.Š. (45) iz Bara, &nbsp;saopšteno je iz Uprave policije.
Napominju da je R.Š. povratnik u izvršenju prekršaja.
Naime, policija ga je zbog istog prekršaja privodila i prije dvije sedmice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UP: Baranin ponovo vozio biciklo drogiran

Saobraćajna policija u Baru uhapsila je biciklistu Š.H. (45) kod koga je testiranjem utvrđeno da je pozitivan na kokain.
Š.H. je povratnik u izvršenju prekršaja.
- On će danas biti priveden sudiji za prekršaje u Baru - kazali su u policiji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1970786044800123067&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bar: Vozio biciklo pod dejstvom kokaina

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata B.B. zbog produženog krivičnog djela teška krađa.
B.B. se sumnjiči da je iz više ulaza stambenih zgrada kidao sigurnosne sajle sa bicikala i krao ih.
Prema podacima ODT-a Podgorica, sumnjuči se da je ukrao deset bicikala.

Osumnjičen da je ukrao deset bicikala u Podgorici

Kad je ugledao tablu sa natpisom Kina, &nbsp;bio je to trenutak jakih emocija, pola njegovog bića je žalilo što je kraj putovanja, a druga polovina je bila ushićena zbog uspjeha i svega preživljenog na putu do njega - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Baranin Stevan Horvat.
Prošlog septembra je krenuo biciklom iz Bara za Kinu. Put dug 23.000 kilometara je, kako priča, zahtjevan sam po sebi zbog dužine vožnje biciklom, a kamoli, kako kaže, zbog vremenskih i drugih promjena, na koje je nailazio, svoje putovanje uspješno je završio avgusta ove godine.
U Dobrim vodama, gdje živi, mnogo ljudi prolazi vozeći bicikl, kaže Horvat, i putujući tako svijetom, te su ga ti prizori fascinirali još u ranom djetinjstvu.
- &nbsp;Spavao sam u hramovima svih vjerskih objekata, svih religija, u hostelima, hotelima, &nbsp;sve živo što sam našao. Nosio sam šator sa sobom i često sam bio uz obalu, jer mi je najljepše bilo spavati na plaži, čuti žubor mora, nekako nema stresa, jer uvijek znam da ću na plaži moći da nađem mjesta gdje ću šator da postavim. Dosta sam kampovao na plaži, mada često je to bila i šuma, često je to bilo pored puta, kad bih se umorio i ne mogu dalje, razapnem šator, prespavam i sjutra dalje - &nbsp;rekao je Horvat.
Sagovornik emisije E uživo kaže da je susretao gostoprimne ljude, te navodi da su najviše ugošćavali u Pakistanu, u Iranu bi kucao na vrata, kako kaže, a Pakistanci bi ga uzeli za ruku na ulici &nbsp;i ponudili konak.
- Kad bi neko došao tako kod nas vjerujem.da bi bilo suprotno, da ne bi obratili pažnju na njih, a oni posvećuju čitavu pažnju nama. Vjerovatno zato što nema turista, nema stranaca toliko, ima ponegdje neko prođe, isto kao ja, biciklom, ali je velika zemlja, velika populacija, da kad vas vide imaju ogroman utisak i stvarno žele da razmjene sa vama sva iskustva moguća - istakao je Horvat.
Teških trenutaka je bilo puno, prisjeća se Horvat, neka od njih su usponi na albanskim planinama, a tada je imao stariji pogon, dodaje on, koji nije pogodan penjanju, pa mu je to na samom startu palo jako teško.
- Kroz Tursku sam vozio planinskim lancem, koji je bio ogroman i u dužini, i visini, i često bih vozio na nadmorskoj visini od preko 2. 000 m, mislim da mi je najvisočije bilo preko 2 400 m. Taj izazov je bio je jako težak i naporan fizički. Peo bih od jedno do tri vrha dnevno, u jednoj vožnji, od sedamdeset do sto i nešto kilometara dužine u jednom danu - prisjetio se Horvat.
Iran je specifičan i zahtjevan, objašnjava Horvat, jer udaljenost između gradova je preko sto kilometara bez drugih naselja, prisjeća se Horvat, te je par puta ostajao bez vode.
- Pakistan je najluđa destinacija na cijelom putovanju, najraznovrsnija. I onda to ugošćavanje tamo. Kad sam ušao u Pakistan, Balučistan teritorija teroristička, dobio sam policijsku pratnju, i vozio do Karačija 700 kilometara pod policijskom pratnjom i to je bilo jako, jako opasno - istakao je Horvat.
U Karačiju je bio u bolnici, na infuziji, prisjeća se Horvat, i kaže ništa strašno i neočekivano, jer velika je nečistoća u pakistanskim mjestima.
Želja da izveze zacrtanu rutu ga je motivisala do kraja, kaže Horvat, i nije mu nikad palo na pamet da &nbsp;odustane, iako je bilo, kaže on, i teških dana, uslijed umora, kiše, loše ishrane.
- Rat je u Mijanmaru, tako da je i preteško dobiti vizu, i postojala je opcija samo avionom da se uđe, tako da bi svakako bilo jako komplikovano i skupo, jer bi moralo da se organizuje obezbjeđenje itd… Zbog toga sam dodao Maleziju, i mislim da nijesam nimalo pogriješio, bilo mi je fenomenalno. Malezija je posle Indije došla kao raj na zemlji. Prelijepe plaže, mirna zemlja, svi pričaju engleski, hrana fenomenalna a prejeftina. Malezija stvarno broj jedan kao lijepa i divna zemlja - poručuje Horvat.
Vijetnam je bio lijep, ističe Horvat, ali mu je pao jako teško, jer je hrana drugačija, patio je dosta zbog hrane i monsuna koji su krenuli već od Malezije i postalo mu je jako teško.
Kad je ugledao tablu sa natpisom Kina, prisjeća se Horvat, bio je to trenutak jakih emocija, pola njegovog bića je žalilo što je kraj putovanja, kako kaže, a druga polovina je bila ushićena zbog uspjeha i svega preživljenog na putu do njega.
- U Kini niko ne priča engleski, uvijek moraš preko aplikacije da komuniciraš, bukvalno ruka zaboli od dodavanja telefona i dopisivanja. Naporno je stvarno!...To je neka druga dimenzija i naporno je, došlo je na samom kraju putovanja i palo jako teško - zaključio je Horvat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxPaOW1JTG6M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Horvat: U Pakistanu sam sreo najgostoprimnije ljude

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata S.B. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa.
S.B. se sumnjiči da je sa trećeg sprata jedne zgrade u Podgorici ukrao biciklo marke "Lombardo miafori".
On je otkinuo lanac kojim je bilo pričvršćeno biciklo, izveo ga iz ulaza i pobjegao u pravcu naselja Konik. Tu je i prodao biciklo.
Iz ODT-a Podgorica kažu da je S.B. povratnik u izvršenju ovog krivičnog djela.

Podgorica: Ukrao biciklo iz zgrade i prodao ga na Koniku

Izbor sudija Ustavnog suda mora biti završen bez daljih odlaganja. To je obaveza prema pravnom poretku, prema građanima i prema strateškom cilju da Crna Gora postane uređena evropska država zasnovana na vladavini prava - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nakon što je Skupština Crne Gore danas ponovo odložila glasanje o izboru Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda.
Podsjeća da je vanredna sjednica sazvana 10. februara upravo radi odlučivanja o ovom pitanju. Tada je dnevni red usvojen, glasanje pomjereno za 17. februar, a danas je još jednom odloženo bez jasnog obrazloženja.
- Ovo je još jedno odlaganje u trenutku kada je Ustavni sud ključna institucija za stabilnost pravnog sistema. Funkcionalan i popunjen Ustavni sud direktno je povezan sa poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, pravdu, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bez punog kapaciteta Ustavnog suda nema zatvaranja tih poglavlja i nema ozbiljnog napretka u evropskim integracijama - naglaiso je Milatović.
Dodaje da su oni njihov posao završili, raspisali su konkurs i predložili Skupštini Crne Gore najboljeg kandidata za sudiju Ustavnog suda. 
- Čak smo zakazali vanrednu sjednicu Skupštine, jer poslanici nijesu htjeli ni to da urade. Sada je odgovornost na poslanicima i njihovim partijskim šefovima - navodi Milatović.
Istovremeno, prema njegovim riječima, Skupština je pokazala da može da donosi odluke bez odlaganja kada to odgovara interesima poslanika i njihovih partija. 
- Usvojeno je 25 zakona za 30 minuta bez da su poslanici pročitali zakone i bez rasprave. Međutim, kada je u pitanju izbor sudija Ustavnog suda, poslanike i njihove partije ne interesuje pravna država, poštovanje Ustava i EU integracije. Građani zahtijevaju da institucije rade, ali i političku odgovornost, da donose odluke u interesu svih građana. Evropski put Crne Gore je svakodnevni rad, dosljednost i poštovanje Ustava - poručio je Milatović.

Kabinet Milatovića: Moramo da završimo izbor sudija Ustavnog suda

Njemačka industrija ukinula je oko 124 hiljade radnih mjesta u prošloj godini, a žarište krize bio je automobilski sektor, pokazala je analiza konsultantske kompanije EY.
Broj zaposlenih u industriji smanjio se prošle godine 2,3 odsto, na oko 5,38 miliona, izračunala je savjetodavna kompanija na osnovu podataka statističkog zavoda, obuhvativši preduzeća s najmanje 50 radnika, prenosi Hrportfolio.
Pad je dvostruko snažniji nego u 2024. godini.
Najviše radnih mjesta ugasila je automobilska industrija, oko 500 hiljada. U hemijskom i farmaceutskom sektoru ugašeno ih je otprilike dvije hiljade.
- Njemačka je industrija u dubokoj krizi - ocijenio je generalni direktor EY-a, Jan Brorhilker.
On je dodao da je prihod industrije smanjen od 2023. skoro pet odsto i upozorio da samo snažan oporavak može zaustaviti dalji gubitak radnih mjesta.
Prihod je u prošloj godini pao 1,1 odsto, a četvrto tromjesečje nastavilo je trend koji se protegnuo na dvije i po godine.
Minus su bilježili automobilski, tekstilni i sektor papira, a plus metalni i elektrotehnički.
Od pretpandemijske 2019. godine broj zaposlenih smanjen je oko 266 hiljada, odnosno oko pet odsto. Samo automobilski sektor izgubio je u tom periodu 111 hiljada radnih mjesta, što odgovara minusu od 13 odsto.
Broj zaposlenih u tekstilnoj i metalnoj industriji smanjen je 16 odsto, odnosno 13 posto, pokazala je analiza. Hemijski, farmaceutski i elektrotehnički sektor zabilježili su skroman rast broja zaposlenih, tri odsto, odnosno dva odsto.
Industrija bi trebalo da gasi radna mjesta i u ovoj godini zbog slabih narudžbi i intenzivne konkurencije.
Broj stečajeva raste, posebno među dobavljačima automobilske opreme, rekao je Brorhilker, dodajući da proizvođači automobila sve više sele proizvodnju, istraživanje i razvoj u inostranstvo.&nbsp;
Ekonomisti očekuju da će njemačka ekonomija ove godine porasti oko jedan odsto, nakon višegodišnje stagnacije, ali trebaće vremena da se taj rast osjeti u kompanijama.
Potpuni oporavak očekuje se tek naredne godine kada bi trebalo u punoj mjeri osjetiti uticaj državne potrošnje na vojsku i infrastrukturu.

Njemačka industrija prošle godine ugasila 124 hiljade radnih mjesta

Zapad i jugozapad Francuske pogodile su poplave izazvane olujom Nils i porastom vodostaja mnogih rijeka, a situacija je alarmantna u Žirondi, gdje su polja, šume, putevi i kuće pod muljevitom vodom koja se izlila iz korita Garone, javljaju francuski mediji.
Već nekoliko dana, zapad Francuske je na udaru oluje, a uprkos smirivanju nevremena, francuska služba za praćenje porasta vodostaja, Vižikri, nastavlja da održava nivo upozorenja u svim departmanima pod rizikom od poplava, prenosi BFM.
Meteo-Frans i dalje drži Žirondu i Lo i Garonu pod crvenim upozorenjem, kao i oblast Men i Loaru, dva departmanta koja su pod maksimalnim nivoom uzbune već šest dana zaredom.
Gradonačelnik Lanžona, u Žirondi, Žerom Gilem, rekao je za BFM da je evakuisano stotinak ljudi i da je oko 150 kuća pod vodom, a neki ljudi su još uvijek unutra.
Obilne kiše su pretvorile taj region u ogromno jezero, a crkve podsjećaju na ostrva okružena vodom, dok je poplavljeno oko 110.000 hektara, navodi francuska televizija, koja je objavila i snimke potopljenih područja.
Rijeka Garona, koja je već šesti dan na maksimalnom nivou uzbune, izlila se na pojedinim mjestima u širini od više stotina metara između sjevera Ažena i juga Bordoa.
Istovremeno, nagli porast vodostaja rijeke Loare izazvao je danas veliku poplavu u okolini francuskog grada Anžea, dok je najviši nivo uzbune - crveni, i dalje na snazi za tri francuska departmana, a vlasti pozivaju građane da ne koriste poplavljene puteve i ograniče kretanje u rizičnim zonama.
"Ne krećite se poplavljenim ili zatvorenim putevima, ograničite putovanja u rizičnim sektorima", poručio je gradonačelnik Anžea Kristof Bešu, i dodao da su zabilježeni najviši nivoi Loare u posljednjih 25 godina, prenio je "Figaro".
U Anžeu su zatvorene pojedine tramvajske stanice, saobraćajnice uz obalu i parkinzi.
Služba za praćenje vodostaja Vižikri saopštila je da se tokom srijede očekuje dalji rast nivoa vode. Direktorka službe Vižikri Lusi Šadurn-Fakon izjavila je da je u toku blago opadanje vodostaja, ali je upozorila da se u naredna 24 sata očekuje novi porast, jer su pritoke primile velike količine kiše.
U Francuskoj pada kiša već 34 dana zaredom, što je "situacija bez presedana", rekla je danas ministarka za ekološku tranziciju Monik Barbi, dodajući da sve dok se voda ne povuče, nije moguće procijeniti razmjere štete.
Meteorološka služba Meteo-Frans upozorila je na nove obilne padavine na sjeverozapadu Francuske između utorka i srijede, u uslovima već zasićenog zemljišta.
Pod narandžastim nivoom upozorenja zbog poplava nalaze se još 12 departmana zapadne Francuske.

Zapad Francuske potopljen, izlile se Loara i Garona

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.094 ambulantna pregleda, od čega 347 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 255 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 333.
- U istom periodu obavljena su 93 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 208 pacijenata, od čega 32 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 582 dijagnostičke procedure, od čega 124 CT i 37 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 97 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i pet MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.460 pacijenata i odrađene 44.854 analize - navodi se u saopštenju.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je deset beba.

Tag: biciklo