U Andrijevici je prošle godine rođeno samo 25 beba, zbog čega su iz mjesnih zajednica u ovoj sjevernoj opštini pozvali sve nadležne državne institucije da donesu posebne mjere za zaustavljanje iseljavanja stanovništa sa ovog područja.
Oni su u apelu konstatovali da je trenutna situacija krajnje zabrinjavajuća i da ova opština iz dana u dan bilježi sve manji broj stanovnika, i poručili da će se tako negativni trendovi nastaviti i dalje, ukoliko se ne preduzmu odgovarajući potezi.
- Sa velikom zabrinutošću se mora konstatovati da se Andrijevica suočava sa sve manjim brojem stanovnika. Na to ukazuje i činjenica da se iz godine u godinu smanjuje broj sklopljenih brakova i broj novorođene djece. Dovoljno je reći da je prošle godine u Andrijevici rođeno svega 25 djece i sklopljeno dvadesetak brakova i shvatiti o čemu se radi. Ovakvi trendovi se moraju konačno zaustaviti, i to kroz izdašniju državnu pomoć i veće sveukupne stimulativne mjere za mlade ljude, jer ako se ovako nastavi, onda se Andrijevici ne piše dobro - piše u zajedničkom saopštenju predstavnika andrijevičkih mjesnih zajednica.
Smatraju i da se mora razmišljati o donošenju uredbe na osnovu koje bi država mladim bračnim parovima u skraćenoj proceduri dodjeljivala bespovratne kredite za pokretanje sopstvenog biznisa i rješavanje stambenog pitanja.
Na alarmantnu situaciju ukazuje i činjenica da je učenika iz godine u godinu sve manje.
Podaci govore da je ove školske godine Osnovna škola "Bajo Jojić" u Andrijevici upisala svega 28 prvaka, od čega 18 u matičnoj školi i 10 u područnim odjeljenjima.
Statistika govori da je taj broj osam puta manji u odnosu na period od prije pet decenija. Tako negativnu sliku upotpunjuje i saznanje sa su brojna područna odjeljenja na seoskom području odavno zatvorena, a školski objekti prepušteni propadanju.
Da je stanje kada je broj učenika u pitanju zaista alarmantno svjedoči i brojno stanje đaka u Osnovnoj školi "Milić Keljanović" u Konjisima. Ova škola je svedena na svega tridesetak učenika, iako je svojevremeno brojala i do 400 đaka.
Negativnu sliku upotpunjuje i podatak da je ove školske godine u prvi razred Srednje mješovite škole u Andrijevici upisano samo 18 svršenih polumaturanata.
I podaci popisa stanovništva posvjedočavaju da se poslednjih decenija Andrijevica suočava sa izraženom migracijom stanovništva. U ovoj opštini evidentirano je 20 odsto manje stanovnika nego u 2011. godini. Naime, ova opština je prije 13 godina brojala 5.071 stanovnika, a danas 3.978.
Takođe, u Andrijevici se iz godine u godinu proteže negativan prirodni priraštaj. Tako je prošle godine u ovoj opštini broj umrlih bio za 15 veći od broja novorođenih.
Iz mjesnih zajednica tvrde da narod odlazi iz Andrijevice jer je ona postala najnerazvijenija opština u državi.
- Ko je god otišao iz Andrijevice nije se vratio da živi u mjesto svog rođenja. Zašto je to tako pitanje je za odgovorne u ovoj državi, jer Andrijevica danas predstavlja najnerazvijenije područje Crne Gore i uveliko, po brojnim pitanjima, zaostaje za razvijenim gradovima. U takvim okolnostima logično je da mladi, školovani ljudi odlaze sa ovog područja - ističu predstavnici mjesnih zajednica u zajedničkom apelu državnim institucijama.
Portal RTCG nedavno je pisao o tome da prema poslednjim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, stopa nezaposlenosti u Andrijevici iznosi 58,71 odsto. Evidentirano je da Andijevica ima 600 uposlenih, dok na birou rada posao čeka 786 lica.
Ako se ovome doda da Andrijevica koja ima oko 600 penzionera i znatan broj lica koja primaju socijalna davanja, onda se ova opština ničim ne može uporediti sa nekim primorskim gradovima.
Ni u jednoj primorskoj opštini stopa nezaposlenosti ne prelazi deset procenata, s tim što je u Kotoru najniža i iznosi svega 1,79 odsto.
Ako se zna da stopa nezaposlenosti na državnom nivou iznosi 11,56, a u Podgorici 4,63 odsto, onda u tom svjetlu podaci iz Andrijevice djeluju krajnje alarmantno i apel predstavnika mjesnih zajednica ima puno opravdanje i upozorenje da je na djelu bijela kuga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bijela kuga ozbiljna prijetnja u Andrijevici

Predstava „Gidionov čvor“, koju je po tekstu Džone Adams režirao Ivan Vanja Alač, biće izvedena večeras i u petak s početkom u 20 sati na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, saoošteno je iz CNP-a. &nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, sve ulaznice za oba izvođenja su rasprodate.
- Duodrama u kojoj uloge tumače Dubravka Drakić i Kristina Obradović bavi se aktuelnim pitanjima i problemima koji se odnose na školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje kao i ulogu pojedinca u sistemu. Glas iz off-a Petar Jovović - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Prevod i adaptaciju potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografkinja Ivanka Vana Prelević, a kostimografkinja Gordana Bulatović. Za izbor muzike zadužen je reditelj Alač, za dizajn tona Mladen Nikčević, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim linijama nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

CNP: „Gidionov čvor“ dvije večeri na Sceni Studio

Predstava „Ibzen mašina“ biće izvedena sjutra (četvrtak, 27. novembra) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.
Režiju potpisuje Ana Vukotić koja je, s dramaturškinjom Željkom Udovičić-Pleština, u „Ibzen Mašinu“ objedinila četiri djela čuvenog norveškog dramskog pisca Henrika Ibzena.
Uloge tumače: Simo Trebješanin, Jelena Minić, Žana Gardašević-Bulatović, Miloš Pejović, Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Luka Stanković, Radmila Škuletić, Lazar Đurđević, Jovan Dabović i Ana Vučković.
Naša Mašina, kako kaže Udovičić-Pleština, uzima za okvir „Stubove društva“, ali koristi kao svoje pogonsko gorivo i motive, teme iz „Narodnog neprijatelja“, „Hede Gabler“ i „Nore“. I govori o svijetu u kojem su sve mane i slabosti ne samo dozvoljene nego čak i poželjne.
„Kompaktna konzervativna većina, liberalni mediji nerijetko proglašavaju vlasnike tih osobina uspješnima, pa su ti stubovi društva; koje vodi želja za moći i profitom – prečesto smatrani nedodirljivima. Kao i uvijek, konflikt je između morala i interesa, između istine i ekonomije. Unaprijed znamo da u društvu koje zagovara samo profit istina teško pronalazi put. Zašto? Jer svjedočimo beznađu koje nas proždire, urušavanju javnog morala, pretvaranju medijskog prostora u duhovnu kaljužu, bešćutnosti liberalnog kapatalizma, demokratiji koja se prometnula u demokraturu. Zato naša Mašina ne može i ne smije ostaviti krivce nekažnjenima. Ona ipak otvara prostor nade. U bolje. Sjutra“, zapisala je Udovičić-Pleština.
Drame, po kojima je predstava rađena, prevela je Anka Katušić-Balen. Za scenografiju i dizajn plakata je zaslužan Vanja Magić, za kostime Lina Leković, dok su koreografija i scenski pokret djelo Sonje Vukićević. Dizajn svijetla Ana Vukotić i Vanja Magić, dok je rediteljka Vukotić potpisala i izbor muzike. Asistentkinja režije je Nataša Milićević, a za kostimografiju i scenografiju Mia Đurović i Jelena Ivančević. Izvršna producentkinja predstave je Janja Ražnatović.

CNP: „Ibzen mašina“ sjutra na Velikoj sceni

Tradicionalna atletska trka Oslobođenje Podgorice - memorijal Veliša Mugoša biće održana 18. decembra, saopštili su organizatori manifestacije.&nbsp;
Atletičari će i ove godine trčati na brdu Gorica, a start i cilj biće u blizini kafića Što činiš. Trka će biti održana 67. put, a učesnici će trčati na kružnoj stazi dugoj 600 metara.&nbsp;
- Na trci će nastupiti najbolji atletičari iz Crne Gore, učesnici srednjih i osnovnih škola sa područja Glavnog grada, rekreativci, veterani, studenti, pripadnici vojske i policije koji će trčati u trci na 5000 metara- saopštili su organizatori.&nbsp;
Pioniri će, u obje konkurencije, trčati na 600, juniorke na hiljadu, a juniori na hiljadu i po metara.&nbsp;
Seniorke će se nadmetati na tri hiljade, a seniori, u glavnoj trci, na pet hiljada metara.&nbsp;
Glavna trka, nosi ime Memorijal Veliša Mugoša, u znak sjećanja na jednog od najboljih crnogorskih atletičara, vlasnika jednog evropskog i 11 jugoslovenskih rekorda.&nbsp;
Tradicionalni pokrovitelj manifestacije je Sekretarijat za sport Glavnog grada, a tehnički organizator ATK Podgorički maraton uz podršku Atletskog saveza Crne Gore.&nbsp;
Početak manifestacije zakazan je za 12 sati.&nbsp;
Prošlogodišnji pobjednici bili su Ingrid Rajović u &nbsp;trci tri i Miljan Kukuličić na pet hiljada metara.&nbsp;

Tradicionalna atletska trka ''Oslobođenje Podgorice'' 18. decembra

Mreža za evropske politike – MASTER uspješno je realizovala trodnevni kamp osnaživanja mladih iz JU Dječji dom „Mladost“ Bijela, održan od 21. do 23. novembra u Plužinama, u Etno selu Montenegro, u okviru projekta „Put ka samostalnosti – osnaživanje i integracija djece i mladih“.
Tokom intezivnog programa učesnici su kroz interaktivne radionice sticali znanja o samostalnom življenju, finansijskoj nezavisnosti i socijalnoj inkluziji, razvijajući pritom komunikacione i druge ključne životne vještine. Organizatori ističu da su mladi pokazali izuzetnu motivisanost, kreativnost i spremnost da preuzmu odgovornost za svoju budućnost.
Stručnu podršku pružile su predavačice Andrea Popović i Andrijana Radović, koje su sa istom grupom radile u okviru prethodnih projektnih aktivnosti. Program je dodatno obogaćen gostovanjima Stefana Vukmanovića, osnivača start-upa, koji je mladima prenio iskustva iz preduzetništva, te Uroša Bulatovića, predsjednika Unije mladih preduzetnika Crne Gore, koji je govorio o mogućnostima podrške mladim biznis inicijativama.
Zahvaljujući podršci Crnogorskog olimpijskog komiteta, učesnicima su na završnom danu uručeni simbolični pokloni.
Iz organizacije najavljuju da će aktivnosti biti nastavljene i tokom naredne godine u Dječjem domu u Bijeloj, kroz jedan od novih projektnih programa.
Projekat „Put ka samostalnosti – osnaživanje i integracija djece i mladih“ realizuje se uz podršku Ministarstva socijalnog staranja, demografije i porodice.

Kamp osnaživanja mladih iz Dječjeg doma „Mladost“: Put ka samostalnosti kroz edukaciju i motivaciju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Tag: bijela-kuga

Bijela kuga ozbiljna prijetnja u Andrijevici

CNP: „Gidionov čvor“ dvije večeri na Sceni Studio

CNP: „Ibzen mašina“ sjutra na Velikoj sceni

Tradicionalna atletska trka ''Oslobođenje Podgorice'' 18. decembra

Kamp osnaživanja mladih iz Dječjeg doma „Mladost“: Put ka samostalnosti kroz edukaciju i motivaciju

PRATITE TVe UŽIVO