Bil Gejts, suosnivač Majkrosofta, smatra da bi u sklopu redovnih zdravstvenih pregleda Amerikanaca starijih od 60 godina trebale biti pretrage krvi, kojima se može dijagnosticikovati Alchajemerova bolest, na osnovu čega bi bilo moguće započeti s preventivnim terapijama.
On sam je značajno uključen u programe prevencije bolesti širom svijeta, a izgledno je da će biti još značajnije uključen. Naime, 100 milijardi dolara, što je većina njegovog bogatstva, namjerava donirati preko svoje fondacije za liječenje od mnogih bolesti, ali pod uslovom da fondacija taj novac potroši u narednih 20 godina. Gejts se nada da će time uspjeti da Alchajmerova bolest bude jedna od bolesti koje se mogu spriječiti.
Za napomenuti je da je njegov otac preminuo u 94. godini života, nakon što se i sam borio protiv Alchajmerove bolesti. Tretiranjem bolesti kao što je ova ne samo da se ublažava pritisak na porodice oboljelih, već i na državu.
- U društvu koje stari je mnogo onih s hroničnim bolestima, za čije tretiranje su potrebni veliki resursi. Ako se uhvatimo u koštac s nekoliko bolesti, među kojima je Alchajmerova kao bolest od koje boluje veliki broj ljudi, imperativ je vrlo, vrlo jasan - izjavio je Gates za televizijsku kuću SiBiEs (CBS).
Svjestan toga, podržava i organizacije koje razvijaju dijagnostičke testove na bazi krvi. Tim testiranjima se identificira specifični protein - amiloid. Za jednog od najbogatijih ljudi na svijetu bilo bi idealno da ljudi budu medicinski tretirani prije nego što im se pojave simptomi Alchajmerove bolesti. Odgovorio je na pitanje da li bi spomenuto testiranje trebalo biti dio redovnih pregleda.
- Za širu populaciju, vjerovatno nakon što napunite 60 godina ili nešto više, to bi trebalo biti dio redovnog nalaza krvi. To je prilično jeftino testiranje, pa ako se ono pokaže djelotvornim, onda bi to svakako trebalo biti dio redovnih pregleda, na osnovu čega bi se započelo s preventivnim terapijama - naglasio je Gejts.
Ukazao je da bi te terapije trebalo biti u obliku injekcije ili infuzije. No, kako je ukazao, potrebno je napraviti još nekoliko koraka.
Zdravija i duže živuća populacija znači benefite za radnu snagu. Vlasti se trenutno bave s rastućim troškovima za stariju populaciju dok se broj radnika smanjuje. Međutim, Gejts smatra da bi se preventivnim zdravstvenim pregledima moglo omogućiti da ljudi rade duže ako to žele. Time bi se moglo rebalansirati opterećenje radne snage. Majkrosoftov suosnivač je svjestan da su neki skeptični prema toj ideji.
- Mnogi gledaju neke društvene trendove i postaju malo negativni. Ja im kažem: "Šta kažete na društvo u kojem možemo spriječiti gotovo sve slučajeve Alchajmera te u vašim 70-im, 80-im ili 90-im godinama budete sposobni kao vaš djed ili baka ili nastavite raditi - istakao je Gejts.
Podsjetio na napredak u liječenju mnogih bolesti i uvjeren je da će se taj napredak nastaviti, što je pozitivna stvar, prenosi poslovni list Fortune.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bil Gejts optimističan po pitanju liječenja Alchajmera: Moći ćemo raditi i u 90-im godinama života

Bil Gejts obećao je da će donirati gotovo cjelokupno svoje lično bogatstvo tokom naredne dvije decenije. Kako je rekao, oko 200 milijardi dolara će otići najsiromašnijima u svijetu preko njegovog fonda.
Filantrop i 69-godišnji suosnivač Majkrosofta rekao je da ubrzava planove za raspodjelu bogatstva i zatvaranje Fondacije Gejts do 31. decembra 2045. godine.
- Ljudi će reći mnogo toga o meni kada umrem, ali odlučan sam da "umro je bogat" ne bude jedna od tih stvari - napisao je Gejts u objavi na svojoj internet stranici.
- Postoji mnogo hitnih problema koje treba riješiti kako bi se sačuvali resursi koji mogu pomoći ljudima - istakao je on.
U indirektnoj kritici američkog predsjednika Donalda Trampa zbog smanjenja američke spoljne pomoći – najvećeg donatora na svijetu – Gejts je rekao da želi da pomogne u sprječavanju smrti beba, djece i majki od uzroka koji se mogu izbjeći, boriti se protiv bolesti poput dječje paralize, malarije i ospica, te smanjiti siromaštvo.
- Nije jasno da li će najbogatije zemlje svijeta nastaviti da štite najsiromašnije - dodao je, pominjući smanjenje pomoći i od strane Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske.
Gejts je naglasio da, uprkos velikom budžetu fondacije, napredak ne bi bio moguć bez podrške vlada.
Pohvalio je reakciju nekih afričkih zemalja na smanjenje pomoći, koje su preraspodijelile svoje proračune, ali je naglasio da se, na primjer, dječja paraliza ne može iskorijeniti bez finansiranja SAD-a.
Gejts je ovo saopštenje dao povodom 25-godišnjice osnivanja fondacije, koju je osnovao 2000. godine sa svojom bivšom suprugom Melindom Frenč Gejts, a kasnije im se pridružio investitor Voren Bafet.
- Prešao sam dug put od vremena kada sam bio dječak koji je pokretao softversku kompaniju sa svojim drugom iz srednje škole - rekao je on.
Od osnivanja, fondacija je donirala 100 milijardi dolara, pomažući u spašavanju miliona života i podržavajući inicijative kao što su grupa za vakcinaciju Gavi i Globalni fond za borbu protiv HIV/AIDS-a, tuberkuloze i malarije.
Prema Gejtsu, fondacija će se zatvoriti nakon što potroši oko 99 odsto njegovog ličnog bogatstva.
Gejts, čije se bogatstvo procenjuje na oko 108 milijardi dolara, očekuje da će fondacija potrošiti oko 200 milijardi dolara do 2045. godine, s konačnom cifrom koja će zavisiti od tržišta i inflacije.
Fondacija je već jedan od najvećih aktera u oblasti globalnog zdravlja, s godišnjim budžetom koji se očekuje da dostigne devet milijardi dolara do 2026. godine.
Suočila se s kritikama zbog prevelike moći i uticaja u ovoj oblasti, bez dovoljno odgovornosti – uključujući i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Gejts je takođe bio meta teorija zavjere, posebno tokom pandemije COVID-19.
On je poslednjih mjeseci vodio nekoliko razgovora s predsjednikom Trampom o važnosti nastavka ulaganja u globalno zdravlje.
- Nadam se da će i drugi bogati ljudi razmisliti o tome koliko mogu ubrzati napredak za najsiromašnije u svijetu, ako povećaju tempo i obim svojih donacija, jer je to izuzetno moćan način da se nešto vrati društvu - napisao je Gejts.

Bil Gejts će donirati 200 milijardi dolara najsiromašnijima do 2045: Ne želim da kažu "umro je bogat"

Osnivač Majkrosofta Bil Gejts donirao je oko 50 miliona dolara nevladinoj organizaciji koja podržava demokratsku predsjedničku kandidatkinju SAD Kamalu Haris, objavio je "Njujork tajms", pozivajući se na neimenovane izvore.
U izjavi za američki list, Bil Gejts nije ni potvrdio ni porekao navode o donaciji, ali je rekao da su „ovi izbori drugačiji“.
Kako je prenio njujorški dnevnik, Gejts je zabrinut zbog ekonomske politike republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa i mogućih rezova po pitanju planiranja porodice i globalnih zdravstvenih programa, što su ključna pitanja za Udruženje Bila i Melinde Gejts.
Bivša supruga Bila Gejtsa, Melinda, takođe je podržala Haris i dala veliku donaciju za njenu predizbornu kampanju.
Navodi o Gejtsovoj donaciji pojavljuju se u trenutku kada se mijenjaju prognoze o izgledima Kamale Haris da porazi Trampa na predstojećim predsjedničkim izborima.
Platforma Polimarket, koja se bavi predviđanjem izbornih rezultata na osnovu kladioničarskog tržišta, predvidjela je da Tramp ima 64 odsto šanse da pobijedi na izborima, koji će se održati 5. novembra.
Milijarder Stenli Drukenmiler rekao je prošle nedjelje u intervjuu za Blumberg da poznavaoci tržišta računaju na pobjedu Trampa.

Bil Gejts donirao 50 miliona dolara za kampanju Kamale Haris

Bosna i Hercegovina nalazi se u osjetljivom političkom i geopolitičkom trenutku, a jačanje evropskog uticaja u toj zemlji ključno je za stabilnost cijelog regiona, ocijenio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
On je u programu Radiotelevizije Herceg-Bosne istakao da se dešavanja u Bosni i Hercegovini moraju posmatrati u širem kontekstu bezbjednosti, društvene stabilnosti i ekonomskog prosperiteta zemlje, naglašavajući da je evropska perspektiva BiH najbolji okvir za prevazilaženje postojećih političkih i institucionalnih kriza.
Prema njegovim riječima, približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji predstavlja najefikasniji instrument za jačanje demokratskih institucija i dugoročnu stabilnost države. Međutim, BiH još nije započela pristupne pregovore sa EU zbog dubokih nesuglasica među vodećim političkim akterima na državnom nivou, prije svega između bošnjačkih i srpskih stranaka, koje mjesecima blokiraju funkcionisanje vlasti.
Kao jedan od ključnih uslova za otvaranje pregovora, Vijeće ministara BiH usvojilo je zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i odluku o imenovanju glavnog pregovarača. Ipak, različiti prijedlozi tih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH doveli su do novih političkih sporova i višenedjeljnih optužbi o tome koji tekstovi ispunjavaju evropske standarde.
S obzirom na to da je 2026. izborna godina, Picula smatra da su šanse za postizanje kompromisa i zakazivanje prve međuvladine konferencije, kojom bi formalno započeli pregovori sa EU, veoma male. On ističe da Evropska unija pokazuje spremnost za nastavak procesa proširenja, ali da odgovornost sada leži na političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
- Ruka iz Brisela je ispružena, ali ona mora biti prihvaćena i iz Sarajeva- &nbsp;poručio je Picula, ukazujući na potrebu unutrašnjeg političkog dogovora.
On je ocijenio da su preglasavanje konstitutivnih naroda i nepoštovanje ustavne strukture BiH nanijeli ozbiljnu štetu međunacionalnom povjerenju i dodatno zakomplikovali političke odnose u zemlji.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Picula je naveo da Sjedinjene Američke Države, iako fokusirane na druge globalne izazove, vjerovatno neće u potpunosti napustiti angažman u BiH. Ipak, upozorio je da bi eventualno slabljenje američkog prisustva moglo otvoriti bezbjednosni vakuum, koji bi Evropska unija morala popuniti preuzimanjem veće odgovornosti za stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana.

Picula: Evropa ispružila ruku, BiH mora odgovoriti

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do sedam, najviša dnevna od minus šest do 11 stepen

Sjutra oblačno i vjetrovito, do 11 stepeni

Košarkaši Budućnost Volija i SC Derbija utakmicama 14. kola nastaviće sjutra takmičenje u Admiralbet ABA ligi.
Budućnost Voli će u dvorani "Krešimir Ćosić", u 17 sati i 30 minuta, igrati protiv Zadra.
SC Derbi će dva sata kasnije u Podgorici ugostiti Partizan.
Budućnost je u B grupi upisala devet pobjeda i dva poraza, dok je SC Derbi na začelju A grupe sa svega &nbsp;dva trijumfa.

Budućnost Voli u Zadru, SC Derbi domaćin Partizanu

Iran je ušao u 14. noć protesta uz pojačanu represiju, dok su zapadni lideri, uključujući predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, pojačali pritisak na vlasti u Teheranu.
Govoreći na sastanku sa direktorima naftnih i gasnih kompanija u Bijeloj kući u petak, Tramp je kazao da je „Iran u velikoj nevolji“.
- Čini mi se da ljudi preuzimaju određene gradove za koje niko nije vjerovao da je to moguće prije samo nekoliko sedmica- dodao je.
On je naveo da Vašington pažljivo prati situaciju i upozorio da bi Sjedinjene Države reagovale ukoliko dođe do masovnih ubistava demonstranata.&nbsp;
- To ne znači slanje vojnika na teren, ali znači snažan udar tamo gdje najviše boli- rekao je Tramp.
Američki državni sekretar Marko Rubio saopštio je u subotu na društvenoj mreži X da SAD „podržavaju hrabri narod Irana“. Protesti, koji su počeli na Velikom bazaru u Teheranu 28. decembra, ubrzo su se proširili na desetine gradova širom zemlje.
Do večeri 8. januara pristizali su video-snimci iz gotovo svih dijelova Irana, na kojima se vide masovne kolone građana kako marširaju i skandiraju. Vlasti su prvo usporile internet širom zemlje, a zatim su 8. januara u 22.15 časova po lokalnom vremenu uvele gotovo potpuno isključenje interneta i telefonskih veza.
S obzirom na to da prekid komunikacija traje duže od 40 sati, nema pouzdanih podataka o broju poginulih, povrijeđenih i privedenih. Aktivisti strahuju da se blokada koristi kako bi se prikrilo nasilje bezbjednosnih snaga nad demonstrantima.
Amnesti internešnel je saopštio da istražuje „uznemirujuće izvještaje o intenziviranju nezakonite upotrebe smrtonosne sile protiv demonstranata“, što je, kako se navodi, dovelo do novih smrtnih slučajeva i teških povreda. Mediji, uključujući AFP, izvijestili su da su stotine ljudi prebačene u bolnice u Teheranu sa teškim povredama očiju, izazvanim vatrom iz vazdušnog oružja.
Prema podacima Agencije za ljudska prava &nbsp;u prvih 13 dana protesta uhapšena je najmanje 2.311 osoba, dok su demonstracije zabilježene na 512 lokacija u 180 gradova. Organizacija za ljudska prava u Iranu, sa sjedištem u Norveškoj, saopštila je da je do petka ubijen najmanje 51 demonstrant.
Princ Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija, svrgnutog Islamskom revolucijom 1979. godine, poručio je na društvenim mrežama da su demonstranti „zadobili divljenje svijeta svojom hrabrošću i istrajnošću“ i najavio mogućnost povratka u Iran. U posljednjem obraćanju pozvao je građane da se pripreme za zauzimanje gradskih centara i pokretanje opšteg štrajka, posebno u ključnim sektorima poput saobraćaja, energetike, nafte i gasa.
Iako su pojedini demonstranti uzvikivali parole podrške Pahlaviju, većina okupljenih tražila je kraj klerikalne vlasti i ekonomske reforme, u zemlji pogođenoj dugogodišnjim sankcijama i ratom iz juna, kada su Izrael i SAD izveli vazdušne napade na Iran.
Lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije izrazili su „duboku zabrinutost zbog nasilja iranskih snaga bezbjednosti“ i oštro osudili ubistva demonstranata. Evropska unija pozvala je na hitno obnavljanje pristupa internetu i izrazila solidarnost sa iranskim narodom.
Iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir Širin Ebadi upozorila je da bi potpuni prekid komunikacija mogao poslužiti kao paravan za masovna kršenja ljudskih prava. Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, optužio je demonstrante da djeluju po nalogu stranih sila i optužio Donalda Trampa za, kako je naveo, „krv Iranaca na rukama“.
Iranska vojska najavila je da će, zajedno sa ostalim bezbjednosnim strukturama, štititi stratešku infrastrukturu i javnu imovinu. Državna televizija emitovala je snimke sahrana pripadnika snaga bezbjednosti koji su, prema zvaničnim navodima, poginuli tokom nemira.
Ovi protesti predstavljaju najozbiljniji unutrašnji izazov za iranski klerikalni establišment u posljednjih nekoliko godina, koji je i ranije preživio velike talase nezadovoljstva, uključujući studentske proteste 1999, nemire nakon izbora 2009, ekonomske proteste 2019. i pokret „Žena, život, sloboda“ iz 2022. godine.

Tag: bil-gejts