U Informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- Urušavanje sistema bezbjednosti &nbsp;
- Obračuni kriminalnih klanova u Crnoj Gori&nbsp;
- Odbačena krivična prijava koju je podnio predsjednik države Jakov Milatović Upozorenja MMF-a
Gošća emisije je novinarka Biljana Jovićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Informativna emisija 24 sata: Gošća Biljana Jovićević

Novinarka Antene M Biljana Jovićević saopštila je povodom verbalnog nasrtaja i botovskih napada na društvenim mrežama kojima je izložena da to nije prva, a vjerovatno ni posljednja uvreda iz crkvenih krugova zbog njenih javno iznesenih kritičkih stavova prema djelovanju Srpske crkve u Crnoj Gori.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjovicevic-meta-botovskog-i-sekstistickog-napada-zbog-kritikovanja-spc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjetimo, umjesto argumentovanog odgovora na njene stavove - &nbsp;sa profila Krstinja Silna stigla je seksistička poruka: &nbsp;„Da mi je da ufatim ovu gospođu da je očešljam“, kao komentar ispod isječka iz emisije Ukrštene riječi &nbsp;na Televiziji E, u kojoj je Jovićević konstatovala da Srpska pravoslavna crkva Crnom Gorom vlada preko svojih ekspozitura u obliku političkih stranaka.
- Što se botova Srpske crkve tiče, mislim da je to kontinuitet njihovog targetiranja kritičara &nbsp;i njihov nemušti odgovor na činjenicu da sve veći broj ljudi u Crnoj Gori postaje svjestan da Srpska crkva stoji iza svega lošeg što se dešava u našoj državi. Paralelno sa razotkrivanjem njihovog pogubnog uticaja, raste i revolt svetosavskog klera, koji ne bira sredstva za obračun &nbsp;sa neistomišljenicima - kaže Jovićević.&nbsp;

Jovićević: Botovski napad SPC, umjesto argumentovanog odgovora na kritike

Na društvenim mrežama osvanuo je još jedan primjer verbalnog nasrtaja i vrijeđanja novinara - ovog puta se na meti bota, odnosno profila Krstinja Silna, našla Biljana Jovićević koja je gostujući u Ukrštenim riječima na TV E konstatovala da Srpska pravoslavna crkva Crnom Gorom vlada preko svojih ekspozitura u obliku političkih stranaka.
Umjesto argumentovanog odgovora na njene stavove - tvorac anonimnog profila obrušio se na njen fizički izgled - pa je u <a href="https://www.facebook.com/watch/?v=1004930678321476">komentaru ispod isječka iz emisije i izjave Jovićević</a> ostavio seksističku poruku: „Da mi je da ufatim ovu gospođu da je očešljam.“
Ovo je još jedan u nizu napada koji oslikavaju način na koji se dio botovske mreže obračunava s kritičarima - targetiranjem ličnosti, a ne sadržaja, uz javno ponižavanje na osnovu izgleda.

1084x550

Jovićević meta botovskog i sekstističkog napada zbog kritikovanja SPC

Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua bila je na ivici političkog kolapsa, što je jedan od razloga zašto se trenutna eskalacija sukoba odvija, ocijenila je u "Budilniku" na TV E novinarka Biljana Jovićević.
Jovićević kaže da je ovo bio jedan način skretanja sa ogromnog pritiska javnosti, jer nijesu uspjeli da oslobode taoce zarobljene od Hamasa 7. oktobra.&nbsp;
- Sa druge strane, napravili su ogromna razaranja u Gazi, koja čitav svijet sada definiše kao ratni zločin ili genocid - dodala je ona.
Jovićević ističe da se Izrael po prvi put suočava s razaranjima na svojoj teritoriji s ozbiljnim posljedicama po civilno stanovništvo.
- On ima ozbiljnih problema kod kuće i sa svojim javnim mnjenjem. Analitičari i novinari koji izvještavaju ukazuju da je ova vrsta razaranja u Izraelu bez presedana. Aerodromska zaštita je do sada štitila zemlju, ali sada, usljed velikog broja raketa, napadnuta su naseljena mjesta, uključujući Haifu i Tel Aviv. Prvi put Izrael ima civilne žrtve, a pojedine generacije, od kraja osamdesetih i početka devedesetih i rata u Zalivu, nijesu vidjele takvu vrstu razaranja u svojoj zemlji - kazala je Jovićević.
<h2>Sukob sa Iranom drugačijim sredstvima</h2>
Jovićević je rekla da su dodatno podignute tenzije u regionu, navodeći da se između Izraela i Irana odvijaju praktično ratni sukobi – samo drugačijim sredstvima.
Govoreći o posljednjim potezima američkog predsjednika Donalda Trampa, Jovićević navodi da je napustio Samit G7 i poslao snažne poruke Teheranu.
- Američki predsjednik je dan ranije napustio Samit G7. Na pitanje novinara o tome zašto to radi, rekao je: "Iz očiglednih razloga". Znamo i da je na svojoj društvenoj mreži Truth Social poslao poruku građanima Teherana – onim takozvanim "vrištećim slovima" – da odmah napuste grad, što oni već od juče rade. Proteklih dana, rakete iz Izraela pogodile su više naseljenih i rezidencijalnih objekata, a broj žrtava već je dostigao oko 300. Prema tvrdnjama iranskih vlasti, uglavnom je riječ o civilima, iako je poznato da je Izrael pogodio i takozvane high-profile mete – visoko rangirane vojne i političke zvaničnike - kazala je Jovićević.
<h2>Tramp pod pritiskom da podrži eskalaciju</h2>
Francuski predsjednik Emanuel Makron, podsjeća Jovićević, polaže nadu da bi predsjednik SAD-a, Donald Tramp mogao pomoći u smirivanju tenzija. Ipak, kako ističe, američka politika se nalazi pod snažnim pritiscima.
- Uočljivo je da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu uspio da tu podršku Sjedinjenih Američkih Država upotrijebi, ili zloupotrijebi – naročito predsjednika Trampa – i da dodatno eskalira sukob. Svi vojni stručnjaci koje ovih dana svjetski mediji konsultuju slažu se da, bez obzira na trajanje, Izrael ne može ostvariti svoje ciljeve – uključujući uništenje iranskih nuklearnih postrojenja – bez američke podrške. Pitanje je hoće li predsjednik Tramp uspjeti da se odupre pritiscima političkih snaga oko sebe koje zagovaraju promjenu režima u Iranu - ocijenila je Jovićević.
Jovićević podsjeća da Trampova politička platforma uključuje obećanje da će okončati ratove u koje su SAD uvučene.
- Znamo da je politika aktuelnog predsjednika SAD-a bila da okonča sve ratove i da mu, kako je više puta rekao, ne pada na pamet da uvlači zemlju u nove sukobe. To je bio jedan od glavnih stubova njegove prethodne i aktuelne kampanje. Upravo zato postoji tolika zabrinutost – i toliki otpor, što nije manje važno – u američkom javnom mnjenju, uključujući i među njegovim pristalicama, ali i među demokratama - zaključila je Jovićević.

Jovićević: Vlada Netanjahua bila na ivici kolapsa, ključno hoće li se Tramp oduprijeti snažnim pritiscima i uključiti u rat na Bliskom istoku

Ne postoji politička sila, a koja se ogledala u Sjedinjenim Američkim Državama, koja bi mogla da utiče na Pakistan ili Indiju - ocijenila je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, novinarka Antene M Biljana Jovićević komentarišući eskalaciju između ove dvije države, nakon što je najmanje 26 osoba, uključujući i jedno dijete, ubijeno u velikom napadu Indije na Pakistan, te dio Kašmira pod pakistanskom upravom.&nbsp;
Riječ je o dvije zemlje, podsjeća Jovićević, koje imaju nuklearne bojeve glave i da sukob može prerasti u nešto mnogo veće.
Ističe da neki diplomatski pritisci pokušavaju da utiču na Pakistan da ne nastavlja sa oružanim odgovorom, dok pakistanska strana tvrdi da će odgovoriti, te da bi se situacija mogla otrgnuti kontroli.
- U reakciji američke administracije predsjednik Donald Tramp je rekao da je zainteresovan da pomogne i jednima i drugima, da dobro poznaje i jedne i druge, da je u dobrim odnosima, da je strašno to što se dogodilo, da treba da prestane i ponudio je da bude medijator. Znamo da je Vens pokušao da utiče na Modija da pokaže suzdržanost, međutim, do toga nije došlo. U Pakistanu je situacija da vojna hunta ne stoji dobro kod javnog mnjenja, a dogodio se ovako veliki napad. Prema njihovim tvrdnjama oni su uspjeli da obore nekolika aviona vojna, međutim, ono što tvrde nezavisni izvori, uključujući i francusku obavještajnu službu, Pakistan je srušio samo jedan avion vojni Rafael, koji je francuske proizvodnje, ali su zaprijetili da će odgovoriti - zaključila je Jovićević.
Ova eskalacija se, prema njenim riječima, događa u sasvim novom i sasvim drugačijem političkom geostrateškom globalnom pomjeranju.
- Imamo dvije nuklearne sile, koje i jedna i druga imaju autoritarne režime na vlasti. Pakistan ima praktično vojnu huntu koja je godinama tamo na vlasti, naročito je postala uticajna nakon skidanja premijera Imre Kana, koji je u zatvoru, a koji ima veliku podršku javnog mnjenja. U Indiji, koja se ipak smatra jednom demokratijom, posljednjih godina imamo izuzetno autoritarnog lidera Narendru Modrija, čiji je uspon ka vlasti obilježio sukob sa islamskom manjinom. Ne smijemo zaboraviti i da njegova politička stranka vuče korijene iz političke partije koja je u jednom periodu čak i bila zabranjena, iz fašističkih korijena 1938. godine - kazala je Jovićević.
Indijsko-pakistanski sukobi, kako je reklam datiraju od 1948.godine, odnosno od podjele oblasti Kašmir između Pakistana i Indije, bivših kolonija Velike Britanije. Dodaje da jedan dio Kašmira koji nije predmet spora dio je Kine.
- Od 1948. do danas vođena su četiri rata - taj 1948.godine, pa 1968. godine, potom 1971. i 1999. godine kad je vođen parcijalni rat. Posljednja velika eskalacija, koja se ne može nazvati ratom, ali je mogla da preraste u to da nije bilo diplomatskih napora, desila se 2019. godine - navela je Jovićević.
U vrijeme posjete američkog potpredsjednika Džej Di Vensa Indiji, čija je supruga Indijka, kako podsječa, dogodio se napad u dijelu Kašmira koji je pod administrativnom kontrolom Indije, a ubijeno je više od 25 turista.
Odgovornost za ubistvo turista Indija je, kako navodi, prebacila na islamske militante povezane sa &nbsp;Pakistanom bez konkretnih dokaza za te tvrdnje, dok je sa druge strane Pakistan nudio i pozivao da se sprovede međunarodna istraga, što Indija nije prihvatila.
- &nbsp;U toku noći, 6 .na 7.maj, Indija je izvela devet napada na teritoriju Pendžaba u Pakistanu u kojima je ubijeno, prema različitim izvorima, oko tridesetak ljudi, a kako tvrdi Pakistan ubijeno je i dvoje djece. Indija tvrdi da je riječ o teroristima, da su samo te mete gađane, međutim, na satelitskim snimcima se vidi da je gađana i džamija, vidi se da su porušene neke kuće u kojima su civilni objekti - istakla je Jovićević.

Jovićević: Postoje diplomatski pritisci da Pakistan ne nastavi sa oružanim odgovorom Indiji, pakistanska strana tvrdi da će do toga doći

Kada je o ratu u Ukrajini riječ, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp neprekidno ponavlja, ono što su narativi koje zagovara Rusija. On je Ukrajini nudio iznudu, a ne sporazum. Garancije za bezbjednost Ukrajine morala bi dati Evropa. To je u razgovoru za centralnu informativnu emisiju "24 Sata" ocijenila novinarka Biljana Jovićević.
Jovićević, koja decenijama prati zbivanja u Sjedinjenim Državama, kaže da Donald Tramp gaji &nbsp;određene simpatije prema Vladimiru Putinu, a da prema Ukrajini ima rezervu. Bez obzira na to, sastankom sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, su svi bili šokirani, i to je opšta ocjena.
- Sa Donaldom Trampom na čelu SAD-a titula lidera slobodnog svijeta je maksimalno obesmišljena. To je manje važno. Mnogo je značajnije kakvi će biti sljedeći potezi, jer vidjeli ste da je Evropska unija odmah nakon toga sastala. Zaista pruža veliku nadu to što su svi su kao jedan, izuzimajući neke male zemlje gdje Donald Tramp ima svoje interese, stali iza predsjednika Zelenskog - kazala je ona.&nbsp;
Velika Britanija kao zemlja koja, kako kaže Jovićević, najbolje od svih prepoznje šta se dešava u Ukrajini, je pozvala na sastanak, a lideri Evropske unije su iz Londona dali jedinstvenu i punu nade podršku da će učiniti sve što je u njihovoj moći da se osigura da Ukrajina može sebe da zaštiti i da te pozicije i uđe u pregovore.
- S druge strane ono što od tada čujemo su oštre osude samih građana i lidera Demokratske stranke u Americi, koje su sada mnogo bučnije, i mnogo javnije, nego što su bile na sve ono što unutar njihove zemlje Tramp radi. Ono što je sve više očigledno, a to se može pročitati u američkim medijima, iz pitanja koja postavljaju američki novinari, da bi SADi željele u Ukrajini nekoga drugoga kao lidera, otprilike neku marionetu sa kojom bi oni mogli da upravljaju, i da ispunjava njihove želje. Jako je dobro što je Evropa u ovom trenutku pokazala da neće to dozvoliti - naglasila je Jovićević.
Evropa, kako kaže, i dalje drži otvorena vrata za podršku SAD-a, te će zbog toga plan koji razvijaju Francuska i Velika Britanija, biti predstavljen američkom predsjedniku.
- Sa druge strane postalo je kristalno jasno, ne samo Evropi, nego i drugim zemljama koje drže do zapadnih vrijednosti, Australija, Japan, da oni moraju ojačati i učiniti sve na jačanju proizvodnje vojne opreme. U petak su od ruskih zamrznutih sredstava, koji se nalaze u njihovim bankama, dali Ukrajini pozajmicu od 2,3 milijarde eura. U subotu je i novih 1,6 milijardi obećano Ukrajini. Već sljedeće nedjelje u Dablinu i Belfastu bi trebalo da počne nova dodatna proizvodnja oružja, prije svega raketa, i tu dolazimo &nbsp;do ključnog problema, prema procjenama vojnih analitičara, u naredne dvije godine Evropa treba da dostigne da može da vojno snabdijeva Ukrajinu na onaj način na koji su ih snabdjevale SAD - navela je Jovićević.&nbsp;
Podsjeća da američki predsjednik sjutra ima obraćanje naciji i da je najavio nešto veliko. Juče je Pentagon obustavio sajber akcije protiv Rusije, i ima najava, koje, kako kaže, prenosi dio medija, da bi mogao obustaviti podršku Ukrajini koju je obezbijedila prethodna administracija.&nbsp;
- Turski predsjednik najavio je da će oni udvostručiti pomoć. Turska je članica NATO-a, &nbsp;ima najozbiljniju vojnu industriju, i do sada u najvećoj mjeri pomagala Ukrajini. Baltičke zemlje su to isto najavile - istakla je Jovićević.
Prema njenim riječima, Evropljani su pokazali zajedništvo i izuzetnu volju i spremnost da učine nešto. Podsjeća na izjavu francuskog predsjednika za medije u toj zemlji, koji je rekao da je spreman da razmatra nuklearnu doktrinu.&nbsp;
- Francuska je zemlja koja ima nuklearno oružje, i do sada je uvijek bilo da to nuklearno oružje štiti samo Francusku, a dao je naznake da bi bio otvoren o toj doktrini i načinu da sa svojim oružjem stane u zaštitu cijele Evropske unije. U srijedu predstoji važan sastanak u Brisu, koji je praktično nastavak ovoga što se dogodilo u Londonu. Sve države iz takozvane “koalicije vojnih” su iskazale spremnost da učine sve što je moguće da podrže Ukrajinu koliko treba, i dok god treba, da sa pozicije snage uđe u pregovore sa Rusijom - zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbG22thExhhw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Evropljani su pokazali zajedništvo i spremnost, cijeli svijet šokiran Trampovim potezima

Ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama je iznenađenje. Naročito zbog toga što je pobjeda Donalda Trampa ubjedljiva, jer to niko nije očekivao. Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu.
To je gostujući u 24 sata Televizije E kazala novinarka Biljana Jovićević.
- Američki mediji su se u odnosu na istraživanje javnog mnjenja, koja su bila konstanta, pripremali za gotovo višednevno praćenje sakupljanja izbornih rezultata, jer su apsolutno sve ankete uoči izbora ukazivale da će biti jako tijesno. Ispostavilo se, međutim, ono što je možda za većinu ljudi bilo nezamislivo, da je Donald Trump ovoga puta uz predsjednički mandat i tih magičnih 270 elektorskih glasova, a sa elektorskim koledžom biće i preko 300, dobio i popular vote, odnosnosno većinsku volju građana. To je za njega izuzetno važno, jer su mase koje su se pojavljivale na njegovim skupovima i podrška koju je imao uvijek bile izuzetno važne - rekla je Jovićević.
U taboru predsjedničke kandidatkinje Demokrata, Kamale Haris, primjećuje se muk i šok pogotovo što su, podsjeća Jovićević, i pored tijesnog rezultata, u predizbornim anketama uglavnom imali prednost. 

 

“Kamala Haris bi svakog trenutka, kako je saopšteno iz njenog štaba, trebalo da prizna Trampovu pobjedu i čestita novoizabranom, starom, američkom predsjedniku Donaldu Trampu. Amerikanci su iznenadili možda i sami sebe, i svoje medije, i analitičare koji to prate” - naglasila je Jovićević.
Počele su da stižu čestitke Donaldu Trampu a jasno je, kaže Jovićević, iz njihovih sadržaja i načina na koji su interpretirane, kako međunarodni i regionalni zvaničnici doživljavaju njegovu pobjedu. Među onima koju su Trampu čestitali je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Jovićević podsjeća da će sudbina Ukrajine i bitke protiv agresije Rusije u velikoj zavisiti od toga na koji način će se administracija predsjednika Trampa odnositi prema Kijevu.
- Sudeći po onome što je on (Tramp) ranije izajvljivao, pa i nevjerovatnom animozitetu koji je imao prema Ukrajini i njenim liderima, mnogi se pribojavaju da li Ukrajina više imati podršku SAD. Tramp je i tokom ove izborne kampanje ukrajinskog predsjednika, iako se sreo sa njim, nazivao najboljim trgovcem na svijetu, koji svaki put iz Amerike izađe sa milijardama dolara - istakla je Jovićević.
Ona smatra da je Evropska unija donekle bila spremna na Trampovu pobjedu, jer se već neko vrijeme razmišljalo kako će se sa tim nositi. Jovićević vjeruje da je vanjska politika posljednja tema koja zanima američke birače, jer su interesovanja usmjerili na ekonomiju, demokratiju, kao i na reproduktivna prava žena i situaciju sa imigracijom.
- Više je nego izvjesno da desne politike dobijaju na zamahu. Upravo je s entuzijazmom s kojim su određene političke snage čestitale Trampu sasvim jasno ko se raduje. Imali smo Galupovo istraživanje uoči izbora po kojem je bilo vrlo jasno koje se zemlje, političke profilacije i politički lideri raduju pobjedi Donalda Trampa, a ko je navijao za potpredsjednicu Haris. To su zapadne evropske zemlje, skandinavske zemlje su bile okrenute kandidatkinji Demokrata, dok su autoritarne, problematične i one sklone diktaturi i vladanju čvrstom rukom bile vrlo naklonjene Trampu. Vidjeli smo da su čestitke naših lidera. To je ista ekonomska politička filozofija, to su vrlo slični svjetonazori i definitivno desna struja. To je razlog za zabrinutost, posebno za demokratske vrijednosti i zapadne vrijednosti - navela je ona.
&nbsp;Ali, kako je rekla, građani Sjedinjenih Američkih Država su odlučili na demokratskim izborima i u naredne četiri godine većinski poklonili povjerenje Trumpu.
Činjenica je, dodaje Jovićević, da je aktuelni predsjednik Džozef Bajden praktično na silu natjeran da se povuče iz predsjedničke trke, dok je njegova vanjska politika na Bliskom istoku imala puno uticaja.
- Demokrate su u samom finišu kampanje, nakon promjene kandidata, zaista odradile koliko je moguć. Postojale su, ali nijesu se glasno čule, različite informacije o tome da Kamala Haris i tim predsjednika Bajdena nijesu u najboljim odnosima, da joj predsjednik uveliko odmaže. Haris, kao njegova četvorogodišnja potpredsjednica, nije imala, ni smogla snage da se distancira od jednog dijela Bajdenove politike, što joj je svakako naštetilo. Vjerovatno će ona sad biti na udaru kritika, pogotovo jer nije smogla snage da se pojavi pred pristalicama kada je već bilo izvjesno da je Tramp pobijedio. Ponovo će se vratiti one priče koje su bile potpuno zaboravljene, da se na dužnosti potpredsjednice nije najbolje pokazala - zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2bwJTHe4KWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Trampova pobjeda obradovala desničare

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović sastao se sa posebnom savjetnicom ministra vanjskih poslova Hrvatske Vandom Babić Galić.
Kako je navedeno, oni su u Tivtu razgovarali o razvoju grada, odnosima sa hrvatskom zajednicom i mogućnostima njihovog unapređenja.&nbsp;
- Komnenović i Babić Galić razgovarali su i o svim aktuelnim pitanjima koja opterećuju dvije države. Ovom prilikom dogovoreni su dalji susreti, sa ciljem bržeg rješavanja otvorenih pitanja - naveli su iz Opštine Tivat.

Babić Galić bila u Tivtu, sastala se sa Komnenovićem

Američko Ministarstvo pravde je pod sve većim pritiskom kako se bliži rok za objavljivanje dokumenata povezanih sa osuđenim pedofilom i finansijerom Džefrijem Epstajnom, poznatijim kao "Epstajnovi dosijei".
Najkasnije večeras, tačno u ponoć, po američkom vremenu, odnosno u 6.00 po našem, dokumenti moraju da budu objavljeni.
U Ministarstvu pravde raste frustracija zbog žurbe da se rediguje hiljade stranica dokumenata vezanih za Epstajna, reklo je više izbora za "Si-En-En". Prema njihovim riječima, svaki advokat iz Odeljenja za nacionalnu bezbjednost pri Ministarstvu pravde obrađuje dokumente još od nedelje u kojoj su Amerikanci slavili Dan zahvalnosti, krajem novembra. Oni, kako tvrde izvori, ne dobijaju jasna ili sveobuhvatna uputstva o tome kako da učine što više informacija dostupnim u skladu sa zakonom.
Američki Kongres je prošlog mjeseca usvojio Zakon o transparentnosti Epstajnovih fajlova, kojim je naloženo da se ti materijali objave najkasnije do 19. decembra, osim u ograničenim slučajevima kada bi objavljivanje moglo da:
-ugrozi aktuelne istrage
-nacionalnu bezbjednost ili spoljnopolitičke ciljeve SAD
-otkrije identitet Epstajnovih žrtava
Od trenutka kada je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zakon, njegova administracija nije saopštila dokle se stiglo sa njegovom primjenom. Ranije ovog mjeseca, grupa zakonodavaca zatražila je od državne tužiteljke Pem Bondi brifing o napretku Ministarstva pravde, ali brifinga na kraju nije bilo.
Dva demokratska senatora iz te grupe potom su zaprijetila da će blokirati imenovanje pojedinih civilnih kandidata, uz obrazloženje da su zabrinuti da se administracija "sprema da ignoriše zakon za čije smo usvajanje predvodili borbu u Senatu, a koji je ubjedljivom većinom usvojen u oba doma Kongresa".
<h2>Šta mogu da otkriju Epstajnovi dosijei</h2>
Nije jasno kakve bi pravne posledice mogle uslijediti ukoliko Ministarstvo pravde ne ispoštuje zakon o obaveznoj objavi dokumenata, ali bi takav potez gotovo sigurno izazvao političku buru. Ukoliko fajlovi budu objavljeni, oni bi mogli da sadrže stotine hiljada stranica povezanih sa istragama o pokojnom Džefriju Epstajnu, uključujući dodatne iskaze žrtava i imena njegovih visokopozicioniranih saradnika.
Ta dokumenta bi takođe mogla da rasvetle kako je Epstajn - koji je među svojim moćnim prijateljima imao i Trampa, kao i bivšeg britanskog princa Endrua - decenijama uspevao da izbjegne pravdu.
Mnoge Trampove krajnje desničarske pristalice vjeruju u teorije zavjere prema kojima je Epstajn izbjegao pravosudni progon zahvaljujući vezama sa uticajnim muškarcima za koje smatraju da su bili dio mreže trgovine maloletnicama radi seksualne eksploatacije. Tokom predizborne kampanje 2024. godine, Tramp je obećao da će objaviti sve vladine dokumente o Epstajnu i to obećanje je ponovio i na početku svog drugog predsedničkog mandata, piše britanski list "Gardijan".
Međutim, u julu je Ministarstvo pravde objavilo saopštenje u kojem se tvrdi da ne postoji "lista Epstajnovih klijenata".
- Iako smo uložili velike napore da javnosti pružimo maksimalnu količinu informacija o Epstajnu i obezbijedimo pregled svih dokaza u posedu vlade, Ministarstvo pravde i Federalni istražni biro (FBI) zaključili su da dalje objavljivanje ne bi bilo prikladno niti opravdano &nbsp;-naveli su tada iz Ministarstva pravde.
U međuvremenu, američki list "Volstrit džornal" objavio je da se Trampovo ime više puta pojavljuje u Epstajnovim dokumentima. Od tada, administracija nije objavila nijednu suštinski novu informaciju. Kao odgovor na neaktivnost administracije, Kongres je krajem novembra dao zeleno svijetlo za zakon kojim se nalaže Ministarstvu pravde da u roku od 30 dana objavi sve Epstajnove dosijee - uz mali broj izuzetaka. Tramp je taj zakon potpisao 19. novembra.
<h2>Pozadina slučaja</h2>
Epstajn je 2008. godine dobio postigao izuzetno povoljan sporazum sa tužiocima na Floridi, koji mu je omogućio da se izjasni krivim po dvije optužbe za prostituciju na nivou savezne države, uprkos vjerodostojnim dokazima da je zlostavljao više maloljetnih djevojčica. Vodio je uglavnom nesputan život sve do kraja 2018, kada je list "Majami herald" objavio opsežno istraživanje novinarke Džuli K. Braun o tom kontroverznom sporazumu.
Epstajn je uhapšen u julu 2019. godine zbog saveznih optužbi za trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije. Izvršio je samoubistvo u zatvoru, kako su saopštile vlasti, dok je čekao suđenje pred saveznim sudom na Menhetnu. Njegova saradnica Gislejn Maksvel je uhapšena u julu 2020. zbog saučesništva u podvođenju maloljetnica, a sledeće godine je proglašena krivom.
Ovo su ključni događaji iz ove godine koji su doveli do nove objave dokumenata:
21. februar - Tužiteljka Bondi je tvrdila da posjeduje navodnu listu Epstajnovih klijenata
27. februar - Kancelarija Bondijeve je objavila oko 200 stranica, uglavnom dokumenata koji su procurjeli u javnost, ali nisu ranije bili zvanično objavljeni, koje su sadržale podatke iz dnevnika, kontakte i imena žrtava
17. jul - "Volstrit žurnal" je pisao o Epstajnovoj "rođendanskoj knjizi" u kojoj se spominje Tramp - navodno 2003. napisao Epstajnu lascivnu poruku uz crtež nage žene
22. avgust - Objavljen je transkript intervjua sa Epstajnovom saradnicom Gislejn Maksvel, koje su uglavnom išle u prilog Trampovim nastojanjima da se distancira od Epstajna
2. septembar - Odbor Predstavničkog doma objavio je više od 33.000 stranica materijala koji su uglavnom već poznati javnosti
8. septembar - Demokrate su objavile Epstajnovu rođendansku knjigu od 238 stranica koje sadrže i navodnu Trampovu poruku
13. novembar - Objavljeni Epstajnovi mejlovi, koji su sadržali poruke sa snažnim političkim implikacijama za Trampa i druge istaknute ličnosti
3. decembar - Objavljene fotografije sa Epstajnovog privatnog ostrva
12. decembar - Objavljene fotografije Epstajna sa moćnim saradnicima
18. decembar - Objavljen novi paket fotografija, uključujući slike sa citatima iz "Lolite" i fotografije Epstajna sa Dejvidom Bruksom, Stivom Benonom, Bilom Gejtsom i Noamom Čomskim.

Večeras ističe rok za objavljivanje tajni Epstajna: Amerika se sprema za politički zemljotres

Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica, saopšteno je iz MUP-a.
Kažu da je Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova u periodu od 8. do 19. decembra 2025. godine sproveo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica.
- Teorijski dio osposobljavanja realizovan je u Trening Centru za zaštitu i spašavanje u Podgorici, dok je praktični dio sproveden na poligonima Trening Centra u Rogamima kao i na rijekama Zeti i Morači. Učesnici obuke bili su pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava Bijela, Tivat i Crna Gora iz Podgorice kao i pripadnici Crvenog krsta iz Kolašina i Danilovgrada - kaže se u saopštenju.
Ova &nbsp;važna edukacija &nbsp;pripadnika specijalističkih i dobrovoljnih jedinica sprovodi se, kako kažu, po prvi put u Crnoj Gori, a &nbsp;kandidati su imali priliku da steknu teorijska i praktična znanja iz oblasti sistema zaštite i spašavanja, pružanja prve pomoći, zaštite i spašavanje od požara kao i spašavanje od vode i na vodi.
- Obuku su sprovodili licencirani predavači i instruktori iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, Crvenog krsta Crne Gore kao i Službi zaštite i spašavanja Podgorice, Cetinja, Tivta i Plužina, a nakon obuke spašavanje od rušenja i ruševina koja je planirana za februar 2026. godine, polaznici će dobiti certifikat da su obučeni za poslove zaštite i spašavanja - istaknuto je.

Sprovedena obuka pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica

Hrvatska policija je, u saradnji sa službama hrvatske carine, danas zaplijenila skoro 13 kilograma kokaina na graničnom prelazu prema Crnoj Gori i uhapsila albanskog državljanina, saopštio je šef Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Zoran Tikvica.
Tikvica je objasnio da se osumnjičeni 17. decembra pojavio na izlazu iz Hrvatske u vozilu albanskih tablica. Preliminarnim pregledom postojala je sumnja na skriveni prostor u vozilu, zbog čega je zatražen nalog istražnog sudije Županijskog suda u Dubrovniku.
Sljedećeg jutra, 18. decembra, po nalogu sudije izvršena je pretraga vozila, pri čemu je pronađeno 12 paketa težine 12,75 kilograma.
"Droga je bila namijenjena albanskom tržištu, a Hrvatska je bila samo tranzitna zemlja. Sakrivena je ispod zadnjeg sjedišta u posebno izrađenom skrovištu", dodao je Tikvica.
Na pitanje o porijeklu droge, Tikvica je naveo da potiče iz jedne od zemalja zapadne Evrope i dodao da je procijenjena tržišna vrijednost zaplijenjenog kokaina oko 25.000 eura po kilogramu.

Na prelazu prema Crnoj Gori: Hrvatska policija zaplijenila skoro 13 kilograma kokaina, uhapšen Albanac

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Tag: biljana-jovicevic