Ministar pravde Bojan Božović je pod pojačanim mjerama obezbjeđenja od 29. avgusta kada je, po njegovoj odluci, državljanin Turske Binali Čamgoz izručen matičnoj državi u kojoj se tereti za više krivičnih djela, potvrđeno je Pobjedi iz Ministarstva pravde.
Božovića, kao štićenu ličnost i prije izručenja Čamgoza obezbjeđivali su službenici Odsjeka za obezbjeđenje ličnosti u Sektoru policije posebne namjene, ali nakon 29. avgusta procjene nadležnih službi pokazale su da bezbjednost ministra pravde mora biti pojačana.
Pobjedi je iz Uprave policije pojašnjeno da mjere i radnje koje se preduzimaju u obavljanju poslova obezbjeđivanja štićene ličnosti ministra pravde, Bojana Božovića su organizovane i planske.
Oni su precizirali da se obezbjeđenje Božovića sprovodi na osnovu izvještaja o procjeni ugroženosti koji je tajni dokument i koji izrađuje nadležni organ na osnovu relevatnih činjenica i okolnosti.
Podsjećamo, Božović je, nakon izručenja Čamgoza Turskoj, kazao da je na ranije održanoj sjednici Vijeća za bezbjednost konstatovano da turski državljanin predstavlja prijetnju za nacionalnu bezbjednost.
- Sve institucije su sugerisale Ministarstvu pravde da postupimo ovako, posebno uvažavajući sve zaključke sa sjednice Vijeća za bezbjednost. Ovo je konačno rješenje - poručio je Božović na vanrednoj konferenciji za novinare nakon izručenja Čamgoza.
U ekstradiciji Čamgoza učestvovalo je oko 40 službenika policije. Čamgoz je 29. avgusta prevezen avionom u 19.15, a cijela akcija trajala je šest sati.
Pravosudni organi Turske potraživali su Čamgoza zbog vođenja krivičnog postupka za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, nanošenje povreda, prijetnje, kršenje zakona o vatrenom oružju, prouzrokovanje štete, razbojnička krađa i pokušaj ubistva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Božoviću pojačano obezbjeđenje poslije odluke o izručenju Čamgoza

Suđenje turskom državljaninu Binaliju Čamgozu zakazano je za 18. septembar u Osnovnom sudu u Podgorici, iako je on 28. avgusta izručen Turskoj, nakon što je ministar pravde Bojan Božović preinačio odluku svog prethodnika na funkciji Andreja Milovića, koji je ranije odbio izručenje.
Iz Osnovnog suda u Podgorici saopštili su da im nije poznat stav tužilaštva povodom optužbi protiv Čamgoza za falsifikovanje nakon njegovog izručenja.
- U predmetu protiv okrivljenog Binalija Čamgoza, koji je u toku pred ovim sudom, glavni pretres je zakazan za 18.9.2024. godine, u 10 časova, pri čemu stav tužilaštva u odnosu na navedeni postupak sudu zasad nije poznat, a u vezi sa novonastalom situacijom koja se tiče izručenja ovog okrivljenog Republici Turskoj - saopštili su iz Osnovnog suda za Dan..
Crnogorska policija uhapsila je Čamgoza 31. januara zbog sumnje da je počinio krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja.
Čamgoz je prvi put uhapšen 6. jula 2022. godine u Podgorici, a iz Uprave policije tada je saopšteno da je kod sebe imao falsifikovani pasoš na ime Mehmet Ali Bayhan.

Čamgozu za 18. septembar zakazano suđenje u Podgorici

Odluka o izručenju turskog državljanina Binalija Čamgoza je blago skandalozna - ocijenio je njegov branilac advokat Marko Radović na konferenciji za medije koja je organizovana povodom ukazivanja na nezakonitosti u tom postupku.
Radović je kazao da su odluku za izručenje dobili u utorak i zato je danas organizovana konferencija za medije.
- Ovo se dešava prvi put u Crnoj Gori. Odluka na koju se pozvao ministar (pravde Bojan) Božović na odluku iz Italije ne može se primijeniti kod nas - rekao je Radović.
Danas su, kako ističe, podnijeli krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv ministra Božovića.
- Ukoliko se ukaže da su još neke osobe počinile nezakonitosti prijave ću podnijeti i protiv njih - naveo je Radović.
U ovom predmetu su se, prema njegovim riječima, svega nagledali.
- Ali nijesmo vjerovali da se ovakva odluka može donijeti jer ulazi u zonu krivične odgovornosti - ističe Radović.
Ekstradioni postupak protiv Čamgoza se, kako dodaje, završava odlukom ministra.
- Ukoliko su sudovi utvrdili da su ispunjeni uslovi. Božović se pozvao na Zakon o upravnom postupku, vjerovali ili ne. To je pravni skandal, ne radi se o neznanju nego o tome da se Čamgoz pošto poto izruči Turskoj. Da je Čamgoz bio prijetnja za državu, nacionalnu bezbjednost postojala je mogućnost da bude protjeran iz Crne Gore - naglasio je Radović.
U ovom slučaju, kako je rekao, nije moglo tako.
- Da to bude razlog donošenja odluke to nigdje nema. Ne smatram da je Čamgoz bio prijetnja Crnoj Gori. Veća opasnost za Crnu Goru jesu ovakve odluke. Zakon u rukama nekih ljudi je opasna stvar - ocijenio je Radović.
Čamgoz je, kako dodaje, sat nakon donošenja odluke izručen.
- Odbrana je predložila privremenu mjeru, ali on je izručen. Sve što radimo - ne možemo ga vratiti, ali ovakvim odlukama se potkopava pravna sigurnost i krše se zakoni - zaključio je Radović.
Advokat Miloš Vuksanović dodao je da se Čamgoz nalazi u Tuskoj nakon skandalozno odluke Božovića, nakon čega je uslijedila prijava.
- Ne mogu da prihvatim da je ovakvo nezakonito rješenje donijeto. Božović je svojevoljno i sa nekim osobama iz bezbjednosnog sektora donio ovakvu odluku. Radi sprečavanja svih spekulacija, urađen je opasan pravni presedan - smatra Vuksanović.
On će, kako je najavio, podnijeti ostavku u Tužilačkom savjetu.
- Da ne bi bilo kakvih spekulacija da bih mogao uticati na specijalnog tužioca koji zaduži ovu prijavu. Želim da obrišem svaku sumnju i bez ikakvih indirektnih i direktnih uticaja - objasnio je Vuksanović.
Bila mu je čast što je bio član Tužilačkog savjeta.
- Ali ovakva situacija zahtijev principijelnost - ističe Vuksanović.
Čamgoz je, kako je kazao, bio devet mjeseci u kućnom pritvoru.
- On je praktično otet u režiji državnih organa - ocijenio je Vuksanović.
Vjeruje da će SDT uraditi sve što treba.
- Pogotovo što vjerujem u glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića s obzirom na njegovo dugogodišnje iskustvo - rekao je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje Portala ETV da je Čamgoz ostvario kontakte sa kriminalnim grupama Vuksanović je rekao da smatra da je i to dio predstave.
Na pitanje Vijesti da li je saslušan povodom prijetnji državnom sluzbeniku Radović je odgovorio da je on dao izjavu u svojstvu građanina &nbsp;i negirao to.
- Samo obavještenje je uzeto od njega - rekao je on.
Na pitanje da li je Čamgoz bio u kući škaljarskog klana Radović je odgovorio da ne zna čija je kuća.
Vuksanović se, kako je naveo, u jutarnjim časovima vidio sa njegovom porodicom i saopšteno im je da je u blizini njegove kuće uočen snajper.
- To je bila samo priprema za njegovu "otmicu" - kazao je on.
Na pitanje Portala ETV koliko je proteklo od preinačenja odluke o izručenja do izručenja Vuksanović misli da je po tome odmah postupljeno.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Radović: Odluka o izručenju Čamgoza blago skandalozna, podnijeta krivična prijava protiv Božovića

Američke vlasti su danas saopštile da su u Karipskom moru zaplijenile tanker „Olina“, što je peti brod koji je zauzet u akciji Vašingtona čiji je cilj ograničavanje izvoza nafte iz Venecuele.
Tvrde da je „Olina“ plovila pod lažnom zastavom Istočnog Timora, javlja Rojters.
Američka vojska je saopštila da su marinci sa nosača aviona „Džerald Ford“ zauzeli „Olinu“ „bez incidenata“, čime je upućena jasna poruka: „Nema sigurnog utočišta za kriminalce“.

Amerikanci zaplijenili još jedan tanker u Karipskom moru

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji, a odluku o ograničavanju komunikacija donijele su bezbjednosne agencije nakon protesta koji su izbili posljednjih dana, saopštilo je danas iransko Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija.
U saopštenju objavljenom na Telegram kanalu iranske vlade navodi se da ministarstvo radi na uspostavljanju komunikacije i obnavljanju internet usluga, prenose mediji.
U Iranu su 8. januara održani protesti nakon poziva Reze Pahlavija, sina šaha Irana koji je svrgnut 1979. godine, prenose agencije.
Video snimci na društvenim mrežama prikazivali su proteste velikih razmjera, a internet usluge u Iranu su odmah bile prekinute.
Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog iranskog rijala.
Protesti u nekoliko iranskih gradova kasnije su se pretvorili u sukobe sa policijom, a ima žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima.
Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana optužio je Sjedinjene Američke Države i Izrael za orkestriranje nemira u Islamskoj Republici.

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Društvo

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Od ministra Dragoljuba Šćekića, s ljubavlju: ugovor o djelu za predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića

Politika

DNP traži ustavne promjene ili izlazi iz vlasti: Zahtijevaće da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu...

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: binali-camgoz