Vlada je nominovala drevne bukove prašume Nacionalnog parka Biogradska gora za upis na UNESCO Listu svjetske prirodne baštine, kao dio međunarodnog serijskog dobra „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Evrope“,<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/prasume-biogradske-gore-na-putu-za-unesco"> piše Pobjeda.&nbsp;</a>
Nominacijom je obuhvaćen strogo zaštićeni rezervat prašume na Bjelasici, sa zonom jezgra od 2.352,33 hektara i dodatnim zaštitnim pojasom, čime Crna Gora kandiduje jedan od svojih najvrednijih ekosistema kao dio zajedničkog evropskog prirodnog nasljeđa.
Na sjeveru zemlje, u prostoru gdje se godinama prepliću neispunjena obećanja razvoja, ekonomska nesigurnost i rastući pritisci na prirodu, odluke o zemljištu rijetko se donose tiho. Biogradska gora – jedno od posljednjih mjesta u Evropi gdje šuma raste bez ljudske intervencije – decenijama je istovremeno bila simbol očuvane prirode i poprište sukoba: između turizma i zaštite, infrastrukture i ekosistema, državnih planova i lokalnih očekivanja. Dokument kojim Vlada obrazlaže ovu nominaciju pokušava da taj konflikt razloži, imenuje i usmjeri ka rješenjima zasnovanim na strožoj zaštiti, jasnom zoniranju i dugoročnom upravljanju prostorom.
<h2>Prašuma - pamćenje planete</h2>
Rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan je dio genetskog nasljeđa Zemlje. Riječ je o prostoru koji omogućava uvid u dugotrajne evolutivne procese živog i neživog svijeta – od perioda tercijara, preko ledenog doba, pa sve do današnjeg vremena. Ove šume predstavljaju rijetke i gotovo netaknute primjere prirodne sukcesije, odnosno spontanog razvoja šumskih zajednica bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebna vrijednost Biogradske gore ogleda se i u činjenici da je ovo područje zaštićeno još 1878. godine, što ga svrstava među najstarija zakonski zaštićena šumska područja u Evropi. Više od jednog vijeka očuvanja omogućilo je opstanak složenih i stabilnih ekosistema kakvi su danas gotovo nestali sa evropske mape.
<h2>Složen ekosistem izuzetne vrijednosti</h2>
Biogradska gora se u dokumentu ne tretira kao „lijepa priroda“, već kao složen ekosistem izuzetne vrijednosti. Na relativno malom prostoru registrovano je 86 vrsta drveća i žbunja, kao i 16 različitih šumskih zajednica – čistih i mješovitih bukovih šuma koje su rijetkost u evropskim razmjerama.
Ovaj prostor je stanište mrkog medvjeda, vuka i divlje mačke, kao i brojnih ptica vezanih za stare šume, poput tetrijeba i bjeloleđnog djetlića. Zabilježeno je i prisustvo 11 vrsta slijepih miševa, dok flora obuhvata veliki broj rijetkih i endemskih biljnih vrsta karakterističnih za balkanski region. Upravo ta biološka raznovrsnost čini svaku intervenciju u prostoru potencijalnim poremećajem sistema koji se razvijao bez prekida vijekovima.
<h2>Šta se tačno nominuje za UNESCO</h2>
Nominacija obuhvata rezervat prašume u okviru Nacionalnog parka Biogradska gora, smješten u centralnom dijelu planinskog masiva Bjelasica. Ukupna površina predloženog UNESCO područja, zajedno sa zaštitnim zonama, iznosi 5.959,97 hektara.
Zona jezgra – područje stroge zaštite koje se poklapa sa granicama prašumskog rezervata – obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću pojedinačnu komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra. Preostalih 3.607,64 hektara čine zaštitne zone, čija je osnovna funkcija očuvanje integriteta prašume i ublažavanje spoljašnjih pritisaka.
U zoni jezgra dozvoljene su isključivo aktivnosti vezane za naučna istraživanja, monitoring i strogo kontrolisane posjete.
<h2>Otpornost na klimatske promjene kao argument</h2>
U dokumentu se navode i rezultati monitoringa zdravstvenog stanja šuma sprovedenog 2017. godine, prema kojem je 86,7 odsto stabala u prašumi bilo potpuno zdravo. Ovaj podatak se tumači kao pokazatelj visoke otpornosti prašumskog ekosistema na klimatske promjene i druge negativne uticaje.
U kontekstu sve izraženijih klimatskih poremećaja, Biogradska gora se pozicionira kao referentni ekosistem – prostor u kojem se može pratiti kako priroda funkcioniše kada joj se omogući da se razvija bez ljudskih intervencija.
<h2>Kritične tačke</h2>
Jedna od najosjetljivijih tačaka nominacije odnosi se na postojeću infrastrukturu unutar parka. Pristupni put ka Biogradskom jezeru, koji se koristi u turističke svrhe i nalazi se u prvoj zoni zaštite, identifikovan je kao potencijalni izvor povećanog antropogenog pritiska.
Na osnovu preporuka UNESCO tijela, dokument predviđa da se ovaj put izuzme iz zone jezgra prašume i uključi u zaštitnu podzonu. Ista mjera primijenjena je i na Biogradsko jezero, zbog prisustva objekata i infrastrukture koja zahtijeva redovno održavanje. Oko puta i jezera uvedena je dodatna zaštitna zona širine 100 metara, čime se povlači jasna granica između stroge zaštite i kontrolisanog korišćenja prostora.
<h2>Turizam pod kontrolom</h2>
Nacionalni park Biogradska gora godišnje bilježi više od 100.000 posjeta, pri čemu je najveći pritisak koncentrisan oko Biogradskog jezera. Dokument predviđa da se ovaj trend ne rješava širenjem infrastrukture, već ograničavanjem pristupa.
Plan upravljanja za period 2026–2030. predviđa izmještanje parkinga iz centralne zone parka, ograničavanje kretanja motornih vozila, organizovanje prevoza posjetilaca vozilima na električni i solarni pogon, kao i zabranu kretanja kvadova i motocikala. Posjete rezervatu prašume ostaju moguće isključivo uz saglasnost uprave parka.
<h2>Privatna imovina i tiha napetost</h2>
Dokument se osvrće i na zahtjeve dijela građana opštine Mojkovac koji su tražili izmjene režima zaštite kako bi se privatna imovina unutar granica parka drugačije tretirala. U obrazloženju se navodi da su imovinska prava razmatrana u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, ali da nije došlo do promjena – privatne parcele ostale su u drugoj zoni zaštite.
Naglašava se da se UNESCO nominacija odnosi isključivo na zonu jezgra prašume, u kojoj nema privatne imovine, te da nijedna od predloženih mjera nije usmjerena na ograničavanje privatne svojine, već na zaštitu područja od izuzetne prirodne vrijednosti.
<h2>Obrazloženje nominacije</h2>
U zvaničnom obrazloženju nominacije Vlada Crne Gore navodi da rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan dio genetskog nasljeđa Zemlje. Ove šume, kako se ističe, predstavljaju autentične primjere prirodne sukcesije i razvoja šumskih ekosistema bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebno se naglašava da je Biogradska gora zaštićena prije više od 140 godina, što je omogućilo očuvanje složenih ekosistema sa velikim brojem rijetkih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta. Prašumu karakteriše veliki broj vrsta drveća i žbunja, kao i prisustvo 16 šumskih zajednica koje obuhvataju dobro očuvane čiste i mješovite bukove šume. Dio imovine koji je predmet nominacije obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra.
Biogradska gora već je dio UNESCO rezervata biosfere „Sliv rijeke Tare“, a njenim okruženjem se povezuju Durmitor i Komovi u jedinstveni ekološki koridor. Odluku o upisu na Listu svjetske baštine donijeće UNESCO Komitet za svjetsku baštinu nakon evaluacionog procesa koji traje više godina. Ako Biogradska gora dobije UNESCO status, Crna Gora neće dobiti samo međunarodno priznanje, već i trajnu obavezu – da prirodu čuva i onda kada je to teže nego graditi, širiti ili brzo zarađivati. U zemlji u kojoj se prostor često troši brže nego što se razumije, ova nominacija postavlja ključno pitanje: da li smo spremni da prirodu posmatramo ne kao resurs, već kao nasljeđe koje se ne može ponovo stvoriti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Prašume Biogradske gore na putu za UNESCO

U srcu Biogradske gore započinje nova evropska priča Kolašina. Po prvi put, ova opština postaje dio prestižnog URBACT programa, koji povezuje gradove i opštine širom Evrope radi razmjene znanja, iskustava i dobrih praksi održivog razvoja.
Kolašin je, zajedno sa partnerima iz Italije, Estonije, Grčke, Španije, Moldavije, Portugala i Ukrajine, izabran za učešće u projektu „CityLake“, koji traje 30 mjeseci i ima jasnu misiju – zaštitu jezerskih ekosistema i odgovorno upravljanje vodnim resursima.
Inspiraciju projekat pronalazi u italijanskom gradu Borgomanero, koji je nosilac priznate evropske dobre prakse „Ugovor o jezeru Cusio“ – inovativnog modela saradnje između lokalnih vlasti, zajednice, naučnih institucija i turističkog sektora, usmjerenog na očuvanje jezera i vodnih resursa.
Iskustvo Borgomanera biće prilagođeno lokalnim uslovima u svakoj od partnerskih zemalja, među kojima je sada i Crna Gora.
Projekat CityLake zvanično počinje 1. novembra 2025. godine, a prvi radni sastanak partnera održaće se početkom decembra u Borgomaneru. Ukupan budžet projekta iznosi 750.000 eura.
<h2>Biogradsko jezero – prirodna baština i razvojna šansa</h2>
Za Kolašin, ovaj projekat ima posebno značenje. Biogradsko jezero, jedno od najstarijih glečerskih jezera u Evropi, nije samo prirodna atrakcija, već simbol zajedničke odgovornosti i potencijal za budući razvoj.
Kroz projekat CityLake, opština će razviti model saradnje između institucija, zajednice i privrede, sa ciljem očuvanja biodiverziteta, unapređenja upravljanja vodnim resursima i podsticanja odgovornog turizma.
- Biogradsko jezero je naš ponos, ali i naša odgovornost. Ovaj projekat omogućava nam da primijenimo evropska iskustva i postavimo temelje održivog razvoja za buduće generacije - kazala je Branka Subotić, viša savjetnica za implementaciju projekata u Opštini Kolašin koja je ispred Kancelarije za evropske integracije Opštine Kolašin bila nosilac procesa pripreme ovog uspješnog projekta.
<h2>Kolašin – mali grad s evropskom vizijom</h2>
Kroz CityLake, Kolašin ne samo da čuva prirodu, već i gradi most prema evropskim standardima održivog razvoja. Projekat simbolizuje novu fazu lokalne politike – onu u kojoj ekologija, turizam i razvoj zajednice idu ruku pod ruku.
- Kolašin želi da postane regionalni primjer dobre prakse u zaštiti jezera i da pokaže kako i manji gradovi mogu biti dio velikih evropskih promjena. Biogradsko jezero je ogledalo našeg odnosa prema budućnosti. A budućnost je ono što zajedno stvaramo – odgovorno, promišljeno i održivo - kazala je Subotić.
<h2>Od „Opština za EU“ do evropske mreže gradova</h2>
Kolašinu je na putu ka evropskoj mreži URBACT pomogao projekat „Opštine za EU – Osnaživanje lokalnih zajednica u procesu evropskih integracija Crne Gore“, koji finansira Evropska unija. Kroz ovaj projekat, opština je dobila mentorsku podršku u jačanju kapaciteta za pripremu i kandidovanje međunarodnih projekata, što je direktno doprinijelo uspješnoj prijavi CityLake projekta.&nbsp;
Zahvaljujući stručnoj pomoći i iskustvu mentora, kao i tehničkoj podršci eksperta Marija Ringova, Kolašin je razvio kvalitetan i transparentan budžet, u potpunosti usklađen s pravilima URBACT programa.
<h2>O programu URBACT IV</h2>
URBACT IV je evropski program međuregionalne saradnje koji promoviše integrisani i održivi urbani razvoj i pomaže gradovima i opštinama da zajedno uče, planiraju i unapređuju lokalne politike.
U programu učestvuju 27 zemalja članica Evropske unije, kao i Norveška, Švajcarska i zemlje Zapadnog Balkana – Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija i Ukrajina. Program sufinansira Evropska unija.

Kolašin postaje dio evropske mreže gradova: Biogradsko jezero u središtu projekta „CityLake“

Ne postoji zvanična adresa kojoj se u Crnoj Gori nijesmo obratili i upoznali ih sa našim problemima. Od predsjednika Vlade I države, preko nadležnih ministarstava I agencija do lokalnih uprava. Samo je SO Mojkovac usvojila zaključke koji potvrđuju da su naša nastojanja da raspolažemo svojom imovinom u okviru NP Biogradska gora I ispravna I moguća, saopštio je Tomica Adžić, poznati poljorivredni proizvođač iz Trebaljeva kojem je takođe onemoguće da radno i korisno upravlja imanjem koje je u zaštitnoj zoni Nacionalnog parka.
Protesti koji se održavaju skoro pola godine danas su organizovani blokadom mosta na Kraljevom Kolu kuda se skreće ka NP Biogradska gora. Od 10 do 12 sati nije se moglo ka Biogradskoj prašumi.
- Očekivali smo da ćemo riješiti problem I biti uvaženi kao građani Crne Gore koji hoće da u zakonskim okvirima stvaraju nove vrijednosti na svojim imanjima. Međutim izgleda da to što ne možemo da raspolažemo našom privatnom imovinom nikoga ne zanima. Kao das mo građani “drugog reda”, umjesto da smo uvaženi, stižu nam krivične prijave. Zakonom o nacionalnim parkovima predviđena je mogućnost naknade zbog ograničenog prava svojine. U praksi je to nemoguće sprovest jer nije predviđen postupak ostvarivanja toga prava - istakao je Adžić.
On još jednom da vlasnici imanja neće odustati od protesta I da će biti uporni da odbrane ono što sui m đedovi ostavili. Zavjeti I amaneti đedova su snaga, ali i obaveza načina života u Crnoj Gori.
- Ako donosioci odluka u Crnoj Gori misle da ćemo odustati od svojih zahtjeva, prevarili su se. Brzo će doći turistička sezona, tada ćemo svakodnevno blokirati put Kolašin – Mojkovac, a potrudićemo se i za blokadu puta Berane – Jelovica. Vršićemo i višesatnu blokadu ulaska u NP Biogradska gora. Kada mi ne možemo raspolagati našom imovinom, neći ni oni moći da rade - &nbsp;istakao ke Adžić, dodajući da planiraju intezivnije obraćanje inostranim ambasadama kako bi međunarodnu zajednicu upoznali sa svojim problemom.

1250x600

Sa blokade mosta ka Biogradskoj gori poručeno da će upoznati međunarodnu zajednicu sa svojim problemom

Neformalno udruženje građana “Pravo na đedovinu i privatnu svojinu” nastavilo je danas protest od 18 do 18:30 sati, uz poruku da neće odustati sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi upućeni nadležnim državnim organima i institucijama.
Kako su istakli, njihovi zahtjevi odnose se na nesmetano korišćenje privatne svojine koja se nalazi u zoni Nacionalnog parka „Biogradska gora“.
Vlasnici tvrde da decenijama nijesu u mogućnosti da raspolažu imanjem – da ga obrađuju, privređuju ili prenesu na potomke – što, kako navode, predstavlja nepravdu i diskriminaciju u odnosu na ostale građane.
- Do sada nijesmo dobili nikakav odgovor, ali smo spremni da strpljivo sačekamo još kratko vrijeme. Ukoliko se situacija ne riješi, preduzećemo sve zakonom dozvoljene mjere kako bismo ostvarili svoja prava - poručili su okupljeni, prenosi portal RTCG.
Naglasili su da, ukoliko država i dalje bude onemogućavala vlasnike da koriste imovinu, traže da se sprovede eksproprijacija i isplati pravična naknada.
- Ne možemo prihvatiti da nam imanja propadaju i pretvaraju se u šikare, dok nam se uskraćuje pravo na život od sopstvenog rada i imovine. Naša borba je zajednička – samo jedinstveni i odlučni možemo uspjeti. Ne damo našu privatnu svojinu - poručilo je udruženje.
Okupljeni su istakli da se bore za to da njihova djeca ostanu na đedovini, da je obrađuju i ekonomski valorizuju, onako kako su to činili njihovi preci.

Protest vlasnika imovine u zoni NP “Biogradska gora”: Ne damo našu privatnu svojinu

Brojni turisti i građani Crne Gore izabrali su da za Prvi maj posjete Biogradsko jezero i uživaju uz vodu i šumu po lijepom prazničnom danu, a popularno izletište posjetila je ekipa Portala Analitika.
- Miris roštilja, muzika, dobro raspolozenje i smijeh djece danas su odzvanjali jednom od posljednjih prašuma u Evropi- utisci su gostiju.
Najviše je gostiju iz Podgorice i sa primorja. 
 Mogu se sresti i Litvanci, Ukrajinci, Italijani i Albanci.

Biogradska gora puna turista: Roštilj, šetnja, muzika za dobro raspoloženje

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: biogradska-gora