NVO Bivši zapošljeni Montegro airlines-a u ponedjeljak će, na dan četvrte godišnjice uvođenja stečaja tom preduzeću, protestovati ispred Privrednog suda, s početkom u 11 sati.&nbsp;
Tom prilikom će, kako su naveli, obavijestiti domaću i međunarodnu javnost o flagrantnom kršenju osnovnih i ljudskih i radnih prava, kao i &nbsp;o kršenju samog stečajnog postupka.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Protest bivših zapošljenih radnika Montenegro airlines-a u ponedjeljak ispred Privrednog suda

U Nikšiću je svečano otvorena adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, čime je ova opština dobila značajno unaprjeđenje kapaciteta za pružanje urgentne zdravstvene zaštite, saopšteno je iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.
Svečanom otvaranju prisustvovali su državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Crne Gore Slađana Perišić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković, njegov pomoćnik dr Miloš Šaponjić, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević i direktorica Doma zdravlja Nikšić dr Vera Bulatović.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Crne Gore Slađana Perišić navodi da je hitna medicinska pomoć specifičan dio zdravstvenog sistema, te da su Ministarstvo zdravlja i menadžment Zavoda za hitnu medicinsku pomoć riješeni da se sve jedinice hitne medicinske pomoći na teritoriji cijele države maksimalno pojačaju, unaprijede uslovi za rad i primjenjuju savremeni principi organizacije ovog bitnog segmenta zdravstvene zaštite.&nbsp;
&nbsp;- Osnovni cilj svih ovih aktivnosti je da svi građani, bez obzira u kojoj opštini žive i da li su u strogom centru grada ili u najudaljenijem ruralnom dijelu opštine, imaju jednak kvalitet i nivo zdravstvene zaštite. Posebno nam je važno da će od sada ljekari i medicinsko osoblje Zavoda za hitnu medicinsku pomoć imate uslove dostojne profesije koju obavljaju, a što je decenijama unazad bilo zanemarivano- navodi Perišić.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković istakao je da su jedinice hitne medicinske pomoći danas savremene i moderne javne zdravstvene ustanove, što je rezultat višegodišnjeg truda aktuelnog menadžmenta.
- Dovesti u red nešto što je 10 godina devstirano, vratiti dostojanstvo struci ali i gradu u kojem sam proveo dio djetinjstva je velika obaveza. Zahvaljujem sve prvo svima onima koji apsolutno ne razumiju šta ja radim a kolegama zahvaljujem na strpljenju dok su čekali otvaranje nove savremene jedinice u Nikšiću. Zahvaljujem se i direktorici Doma zdravlja koja je dala podršku da se prostor adaptira i predsjedniku Opštine Nikšić koji je pomogao vrijednom donacijom. Ulaz u hitnu pomoć je prokišnjavao i bio devastiran. Napravili smo hmp koja pripada standardima savremene uregentne medicinse i pratimo standarde 21.vijeka. Vraćamo dostojanstvo struci, a onda i građanima ove države koji su korisnici zdravstvenog sistema- rekao je Niković.
Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević navodi da uspješna saradnja lokalne samouprave sa Ministarstvom zdravlja i Zavodom za hitnu medicinsku pomoć ima vidljive razultate.
- Ovo je još jedan zajednički realizovan projekat u oblasti zdravstva. Ovaj prostor je oplemenjen na svaki način i unaprijeđena je njegova efikasnost. Imali smo zadovoljstvo da učestvujemo u tome, a prvi projekat koji smo imali kao nova lokalna samouprava u ovom mandatu bio je parking ispred dječijeg dispanzera. Vidite da se ovih dana završila i adaptacija fasade dječijeg dispanzera a sada imamo završen projekat adaptacije hitne medicinske pomoći. Posebno bih se zahvalio Ministarstvu zdravlja na saradnji koju do sada imamo. Opština Nikšić je donirala i projekat za urgentni blok, a istakao bih i pohvalio entuzijazam gospodina Nikovića kada je u pitanju adaptacija hitne pomoći ne samo u Nikšiću nego i u drugim gradovima- naglasio je Kovačević.
Za potrebe adaptacije prostora i nabavke najsavremenije medicinske opreme, izdvojeno je ukupno 160.000 eura – od čega je 140.000 eura obezbijeđeno iz kapitalnog budžeta, dok je Opština Nikšić doprinijela donacijom u iznosu od 20.000 eura.

Perišić: Cilj da svi građani imaju jednak kvalitet i nivo zdravstvene zaštite

Kad uredimo svoju zemlju, kad budemo brinuli isključivo o granicama svoga imanja koje se zove Crna Gora, kada o Crnoj Gori ne budu odlučivali oni van Crne Gore i kad sa njom ne budu trgovali oni koji na određenim pozicijama vladaju, tada će &nbsp;i Crna Gora imati svoj ugled, pasoš je ugled zemlje u kojoj živimo - kazao za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, novinar i publicista Dragan Mitov Đurović.
Istraživanje Visa Guide Passport index 2025.godine Crna Gora je sedma na listi najmoćnijih pasoša balkanskih zemalja, ispred nje su Grčka, Hrvatska, Slovenija, Bugarska, Rumunija, a na globalnom nivou zauzima 73.mjesto.&nbsp;
Mjesto koje zauzima crnogorski pasoš, kaže Đurović, je prava slika stanja u samoj Crnoj Gori, i krajnje je vrijeme, poručuje on, da se institucije i građani, kako kaže, probude.
- Šaljemo lošu poruku zato što ne gledamo, govorim i o političarima i govorim o narodu, kako treba da gledamo svi zajedno u istom pravcu, u budućnost Crne Gore, u budućnost novih generacija. Naprotiv, oni gledaju jedni u druge, traže mane jedni drugima, mnogi rade za tuđe interese, a svi rade navodno u ime naroda, a narodu je od toga vrlo malo koristi. Dobro je da imamo svoju Crnu Goru, dobro je da je nezavisna i slobodna, a što se pasoša tiče teško je porediti sa Jugoslavijom, teško je porediti sa pasošem čak iz vremena stare Crne Gore, jer 1751.godine u vrijeme Petrovića, u vrijeme crnogorskog vladike Save izdat je prvi pasoš, to je 274 godine, dugo je to vrijeme da bi sada govorili o tome iznova. Kad uredimo svoju zemlju, kad budemo brinuli isključivo o granicama svoga imanja koje se zove Crna Gora, kada o Crnoj Gori ne budu odlučivali oni van Crne Gore i kad sa njom ne budu trgovali oni koji na određenim pozicijama vladaju, tada će &nbsp;i Crna Gora imati svoj ugled, pasoš je ugled zemlje u kojoj živimo - rekao je Đurović.
Jugoslovenski pasoš je bio ugledan, prisjeća se Đurović, visoko cijenjen i skupo plaćan na crnim tržištima u čitavom svijetu, i na istoku i, kako kaže, zapadu.
- Jugoslavija je tad bila zemlja koja je bila neviđeno dobar most između istoka i zapada, most na kome su mnogi željeli da stoje, no.kada su se uvukli mangupi u naše redove tada je propala Jugoslavija, kada su se uvukli mangupi u redove crnogorske u ime nekih koji su ugroženi tada i nama prijeti opasnost. Crna Gora je uvijek pobjeđivala, pobijediće i sada i ponovo će imati svoj crveni, pravi, ugledni pasoš, jer Crna Gora je i prije Evrope sadašnje bila u krugu prosvijećenih naroda. Davno je bio Oktoih, ali nije zaboravljen. Kad se vratimo starim vrijednostima, kad se vratimo moralu redu i radu tada će i Crna Gora imati svoje pravo mjesto. Kada ne budemo svakih 5 dana pisali u Veneciju šta da radimo i išli u Evropu da pitamo kako ćemo dalje. Kad su Rusi podavno poslali svog čovjeka da sudi Petru I Crnogorci su tad rekli: "Ajte vi polako doma, ako je kriv mi ćemo mu suditi" i presudili su, nije bio kriv. Zato Crna Gora mora svojim putem, ona je svoj put davno trasirala, to je evropski put, a na tom evropskom putu ona ima ima put u svijet, sa crnogorskim pasošem - zaključio je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dp-98NgN74z4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Pasoš je ugled zemlje u kojoj živimo

Ne možemo samo da notiramo samo jednu oblast, već bi trebalo da naš odgovor prema ovome problemu sadrži mjere iz niza različitih oblasti, sistemski odgovor u kome bi bio uključene i zdravstvene institucije, obrazovne institucije i policija. Ono na čemu bi sve trebalo da se bazira, i šta bi trebalo da da najveće rezultate to su neke preventivne metode, akcije i mjere - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Boban Sekulić iz nevladine organizacije CAZAS.
Svaki drugi testirani vozač je pozitivan na određene psihoaktivne supstance, najčešće marihuanu i kokain, što stručnjaci ocjenjuju kao alarmantno stanje. Uz zloupotrebu alkohola ovakva statistika direktno ugrožava bezbjednost na putevima, ali svakako ukazuje na jedan dublji društveni problem.
Podaci istraživanja nijesu iznenađujući, kaže Sekulić, jer se o tome govori već niz godina iz razloga što je, naglašava on, dostupnost psihoaktivnih supstanci povećana.
- Kroz svoj rad i kroz ono sa čim se susrećem mogu da tvrdim da se u posljednjih 6 mjeseci nije desilo ništa dramatično što je uticalo na to da se poveća broj osoba koje koriste psihoaktivne supstance i alkohol i učestvuju u saobraćaju. Mislim da će prije biti činjenica da su češće i rigoroznije kontrole i sad smo u prilici da dobijemo prave podatke i jasnu sliku stanja kad je ta oblast u pitanju - rekao je Sekulić.
Dostupnost psihoaktivnih supstanci, prvenstveno mladim ljudima, smatra Sekulić, je veliki i sistemski problem, ističe on, a podaci istraživanja govore da se na takav problem još nije dao, kako kaže, pravi odgovor na toj problem.
- Odgovor na ovu situaciju mora da bude multisektorski pristup. Ne možemo samo da notiramo samo jednu oblast, već bi trebalo da naš odgovor prema ovome problemu sadrži mjere iz niza različitih oblasti, sistemski odgovor u kome bi bio uključene i zdravstvene institucije, obrazovne institucije i policija. Ono na čemu bi sve trebalo da se bazira, i šta bi trebalo da da najveće rezultate to su neke preventivne metode, akcije i mjere - istakao je Sekulić.
Izostaje sveobuhvatni institucionalni &nbsp;odgovor, smatra Sekulić, jer se pojedine organizacije i pojedinci trude, ali, ističe on, to su obično ad hoc akcije i ni približno nijesu dovoljne za problem zloupotrebe psihoaktivnih supstanci učesnika u saobraćaju, a naročito ne kao vid edukacije i prevencije kod, kako tvrdi, mladih ljudi.
- Mene brine izostanak odgovora upućenog mladim ljudima, a tiče se prije svega prevencije. Mislim da mnogo više napora i nekih kapaciteta treba da usmjerimo upravo ka tom pravcu i da preventivno djelujemo na mlade ljude, a što se tiče razloga &nbsp;ulaska mladih u ove probleme oni su razni kad imate mlade ljude koji su pod pritiskom različitih faktora. Za nas koji radimo u ovoj oblasti ovakvi podaci ne predstavljaju iznenađenje - zaključio je Sekulić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dp-98NgN74z4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sekulić: Češće i rigoroznije kontrole pokazale su pravu sliku stanja što se tiče upotrebe psihoaktivnih supstanci učesnika u saobraćaju

Reforma izbornog Sistema u Crnoj Gori je neophodna bez obzira šta o tome misli bilo koja stranka ili koalicija, Evropska unija je vidi kao jedan od prioriteta, a inicijativa o promjenama u izborima na lokalnom nivou došla je u dobrom momentu i sada je vrijeme da se radi, &nbsp;poruka sa otvaranja konferencije „Više izbora za građane, više odgovornosti za vlast“, koju su organizovalii Ministarstvo javne uprave i Centar za demokratsku tranziciju.
Programska direktorica CDT-a, Milica Kovačević, rekla je reforma izbornih zakona tragično zarobljena u neradu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornih zakona, opstrukcijama, traženju izgovora, nečemu što se može ocijeniiti kao nedostatak izborne volje.
- Da partije žele promjenu za godinu i 5 mjeseci imali bismo rezultat. Najvažniji zakoni čak nisu ni otovoreni za raspravu- rekla jeKovačević.&nbsp;
Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, istakao je da su Crnoj Gori potrebne suštinske, a ne samo deklarativne promjene i reforme, u mnogim sferama.&nbsp;
- Možda su najpotrebnije u procesima izbora. To je segment u kojem se demokratija ili potvrđuje ili nestaje. U lokalnim upravama, kako danas stoji, ona se tanji i nestaje, mi to želimo da zaustavimo- rekao je ministar.&nbsp;
Ministarstvo javne uprave, koje je predstavilo Koncept zakona o lokalnim izborima, kako je ministar naveo, &nbsp;nije u ovaj projekat ušlo juče već prije skoro tri godine ii uključeni su relevantne institucije, akademska zajednica i NVO zajednica.
- Sagledali smo sve i evidentirali političke probleme koji direktno utiču na prava građana i poslali dvije važne inicijative Skupštini. Mi reforme vidimo i u promjeni drugih zakona koji utiču na lokalne izbore i tu dolazimo na vrata drugih institucija- naveo je on.&nbsp;
Ministar je kazao da ne podržava komfor ministarskih fotelja niti zaklanjanje plaštom političara od problema
- &nbsp;Zato smo odlučno izašli sa konceptom jer mi u Ministarstvu ne čuvamo ničije mandate niti političke procese. Uopšte nisam opterećen šta o ovome misli bilo koja stranka, pa ni koalicija iz koje dolazim ili šta misle u opoziciji i vlasti, ovo je potrebno cijeloj Crnoj Gori- naveo je Dukaj.&nbsp;
On je naglasio da zbog aktuelnog izbornog sistema za lokalne samouprave trpe sve opštine.
- Koncept zakona koji smo poslali nije samo pravna norma, on predstavlja uslov za njihov razvoj. Nijedna zainteresovana strana niti Vlada samostalno ne mogu ući u ovakve projekte, zato apelujem na konsenzus. Namjera Ministarstva je da se izborna reforma osmisli pa onda i sprovede bez obzira na bilo kakve političke interese. Evropski zadaci se ne mogu ispunjavati bez efikasnih izbora- poručio je ministar.
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler istakao je da reforma izbornog procesa ostaje jedan od vodećih prioriteta u Crnoj Gori.&nbsp;
- Poglavlja 23 i 24 i borba protiv korupcije, vladavina prava, jednako važni kao i ova tema. Ovo sam pomenuo kao jedan od prioriteta i stojim pri tome. Reforma izbornog procesa ostaje jedan od vodećih prioriteta. Sada nam se otvara trenutak koji je povoljan i u kojem možemo preduzeti odlučnu akciju- rekao je Satler, navodeći da će ove sedmice krenuti konsultacije u kojima je i EU spremna da pomogne, jer je to proces koji traži puno aktera i saradnju.&nbsp;
Satler je ukazao i na to da je za ovaj proces važno da Skupština pokaže lidersku ulogu, što je, kako navodi i u mandatu ove institucije. Primijetio je prisustvo samo dva predstavnika Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornih zakona.&nbsp;
- Hvala članovima Odbora za izbornu reformu koji su ovdje i koji pokazuju interesovanje, jer bez njih nema željenih iskoraka, a iskorake možemo napraviti samo ako bude političke volje- istakao je Satler.&nbsp;
Kazao je da trenutni sistem stvara nestabilnost.&nbsp;
- Sistem kao takav, u ovom obliku ne vodi stabilnosti, nigdje nisam vidio da se lokalni izbori održavaju svakih par mjeseci, što je neophodno promijeniti- ukazao je Satler.&nbsp;
Šef EU u Crnoj Gori kazao je da podsticaj treba tražiti i u planu rasta, sredstvima EU namijenjenim za Balkan.&nbsp;
- Što više uradite, više ćete dobiti, a upravo plan rasta vam omogućava da izmjerite svoj napredak, posebno jer postoji i mjerilo koje se odnosi na izborni proces. Dakle, u planu rasta možete naći dodatni motiv, jer će političari morati da objasne zašto nijesu izvršili neke reforme i zašto su, na primjer, ostali bez četiri miliona eura- upozorio je Satler.&nbsp;
Satler je pozvao Odbor za sveobuhvatnu reformu da se vrati poslu, jer kako je rekao postoji planovi za rad.&nbsp;
Satler je ukazao da je neophodno da se više čuje glas građana i više demografskih elemenata u izbornom sistemu i da treba organizovati lokalne izbori u jednom danu.&nbsp;
- Za to ne treba puno razmišljanja, vidjeli smo šta se dešava ako nastavite sa ovim sistemom. Vidjeli smo konstantnu kampanju, izborni turizam, blokade u nekim opštinama… To je drugi element koji treba da bude dio reforme. Treći je profesionalizacija izborne administracije. Morate imati neki transfer odgovornosti i posla sa lokalnog na državni nivo. Ne mogu organi u Kotoru ili negdje drugo da kidnapuju proces- zaključio je Satler.&nbsp;
Na drugom panelu učesnici su bili profesor Srđan Darmanović, &nbsp;predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša, i kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu Nikola Rakočević (DPS).
Profesor Darmanović je naveo da vjeruje &nbsp;da postoje predlozi za neka poboljšanja u odnosu na ono što imamo sada, ali da u suštini izborni sistem nije loš.&nbsp;
- Nikada nisam tvrdio da je naš sistem loš, ali je vremenom postao zarobljen od političkih partija, tako da jedva da imamo građane u izbornom procesu, osim onog dana kada se glasa- rekao je Darmanović.&nbsp;
Ključno pitanje je, dodao je on, ima li političke volje za ostvarivanje jednog ovakvog koncepta navodeći da, između ostalog, odziv političara na ovakve događaje nije dobar.&nbsp;
- Vjerujem da će doći do realizacije dijela naših ideja, prije svega onih koje se tiču preporuka EU, njih je najteže odbiti. Prije svega izbora u jednom danu, mada ne tako brzo, pa možda i otvorenih lista- dodao je.&nbsp;
Kazao je da izbori u jednom danu nijesu novi koncept, već je to stari zahtjev Evropske unije.&nbsp;
- Izbori u jednom danu su tehnički vrlo sprovodljivi, tu nema problema. Ovaj koncept obeshrabruje stalno mijenjanje većine, partijske kombinatorike, a ohrabruje stabilnost i Skupštine i vlasti na lokalnom nivou. &nbsp;Vidjeli smo već neke kontraargumente, ali ovo je jedan koncept dobre volje, ništa ne prejudiciramo, sada će biti debata, a odlučioci su zna se ko. Oni su u parlamentu, oni donose zakone, oni će vidjeti šta žele- rekao je Darmanović.&nbsp;
Predsjednik DIK-a poručio je da DIK ne treba da postupa &nbsp;po političkim direktivama, već po onome što je javni interes.
- Državna izborna komisija ne treba da bude instrument za dobijanje izbora, izbori se dobijaju na biračkim mjestima i među biračima. Državna izborna komisija ne treba da radi u političkom, već u javnom interesu i ne treba da nema mogućnost da oduzme nadležnost opštinskoj izbornoj komisiji kada ona dramatično i brutalno krši zakone, ne dozvoljavajući sprovođenje izbora- rekao je Mugoša.&nbsp;
Istakao je da je neophodna depolitizacija izborne administracije jer je, kako kaže, politizacija u srži problema.
&nbsp;- Iz toga izviru sve ostale devijacije i anomalije u našem izbornom procesu. Politizacija je identifikovana u izvještaju Evropske komisije 2023. godine, kada su održana dva kruga predsjedničkih izbora i parlamentarni izbori- dodao je Mugoša.&nbsp;
Darmanović je dodao da de facto čitava Evropa sprovodi izbore u jednom danu, osim Crna Gora i Srbija. Stava je i da ovo rješenje, ako ništa, rješava pitanje izbornog turizma, koji je u Crnoj Gori široko rasprostranjen.&nbsp;
- Nema prevelike komplikacije za primjenu ovih rješenja, nije Crna Gora nesposobna da to sprovede, ali je samo pitanje političke volje- ocijenio je Darmanović.
Mugoša je dodao da depolitizacija izborne administracije podrazumijeva depolitizaciju državne ali i opštinskih izbornih komisija. To smanjuje broj članova, omogućava da učesnici izbora imenuju privremene članove u komisijama ali bez prava odlučivanja.
- Predviđena su i određena ograničenja za one ljude koji su objavljali funkcije u političkim partijama kako na centralnom, tako i na opštinskom odboru. Uslovi za članove opštinske izborne komisije neće biti do te mjere striktni kao za članove Državne izborne komisije, potrebna je visoka školska sprema, osam godina radnog iskustva u struci- rekao je on.
Birački odbori su najbitniji, dodao je Mugoša, a kada on dobro uradi svoj posao, izborne komisije nemaju previše problema. -
- Omogućili smo da partije ostanu u biračkom odboru, ali kroz strogi proces selekcije. Promjena bi bila i da bi DIK mogla da razriješi članove OIK, kada ne izvršavaju dužnosti, ne ispunjavaju uslove ili su dali netačne podatke o sebi- rekao je Mugoša.&nbsp;
Kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu, Nikola Rakočević, &nbsp;rekao je da će se partija kojoj pripada zalagati za Koncept zakona o lokalnim izborima koji je predložilo Ministarstvo javne uprave.
Rakočević je ocijenio i da za koncept izbora u jednom danu postoji konsenzus.&nbsp;
- Svi izbori u jednom danu su neminovnost, da bi se ostvario ključni interes birača. Pitanje je samo kada ti izbori treba da se dese? Da li ići u pravcu, kako nezvanično čujemo, da se prodružava mandat odbornicima, ili treba naći rješenje, da izbori budu tako što će se skratiti neki mandati? Vjerujem da će oko tog rješenja biti najviše dilema, kada da se održe- naveo je Rakočević.&nbsp;
Ipak vjeruje da će morati da se postigne politički dogovor i da dilema nije toliko velika da bi se ovo pitanje izbjeglo riješiti.&nbsp;
Rakočević je, govoreći o otvorenim listama, rekao da će uz snažan pritisak javnosti koji postoji, teško moći da se pobjegne od ove ideje.&nbsp;
- Jer šta je demokratičnije od toga da građani sami biraju one koji će da ih predstavljaju- upitao je Rakočević.

MJU i CDT: Reformu lokalnih izbora sprovesti bez obzira na to što o njoj misle partije i koalicije

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Beograđanin pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima

Bivši direktor Rudnika uglja Pljevlja i bivši predsjednik Odbora direktora ove državne kompanije Milan Lekić, sada zapošljen na poziciji inženjera u ovom preduzeću, neće odgovarati pred pravosudnim organima zbog uništavanja službenog vozila „reno laguna“ u požaru 1. februara, odlučilo je pljevaljsko tužilaštvo. Kako su juče objavile Vijesti, utvrđeno je da je automobil izgorio zbog tehničke neispravnosti, tako da, saopšteno im je iz Osnovnog tužilaštva u Pljevljima, neće biti pokrenut bilo kakav postupak. „Reno laguna“, vlasništvo Rudnika, izgorio je na Lekićevoj livadi u pljevaljskom selu Rađevići, a on je tada pokušao da prikrije štetu koju je nanio kompaniji, tako što o požaru nije obavijestio ni policiju, ni Vatrogasnu službu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3" data-rendition-name="original" width="738" height="531" loading="lazy" alt="Rađevići livada spaljeni automobil Reno Laguna"><figcaption>SPALJENI I AUTOMOBIL LIVADA: Selo Rađevići gdje je Lekić uništio još jedno službeno vozilo</figcaption></figure>  Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV, Lekić je ispričao policiji da se dovezao u Rađeviće, izašao iz automobila i zaputio se ka prijatelju koji je radio na livadi, kada je ovaj počeo da mu dovikuje da vozilo gori. On se, kako je ispričao, okrenuo i ugledao plamen. Istragom je utvrđeno, kazali su nam izvori koji su bili angažovani u istražnom postupku, da je toga dana duvao jak vjetar što je dodatno razbuktalo vatru na vozilu i nije mu bilo spasa. Objašnjavaju da je vjetar plamen prenio i na livadu koja je, kako se vidi i na fotografiji koju smo ranije objavili, skoro čitava spaljena. Izvori Portala ETV, dodaju i kako je put do Lekićeve livade veoma loš, makadamski, tako da se pretpostavlja da je on tokom vožnje i oštetio neke dijelove automobila, zbog čega je došlo do spoja koji je izazvao vatru. S obzirom na to da je vozilo u požaru potpuno uništeno nije bilo moguće, kako kažu naši sagovornici, ustanoviti konkretan uzrok pojave plamena. - U skladu sa dostavljenim nalazom kao uzrok nastalog požara na vozilu navodi se tehnički kvar, tj. pregrijavanje električnih sklopova ili pak nekog drugog dijela u predjelu motora vozila - odgovorili su, između ostalog, Vijestima iz Rudnika uglja. Saopštili su i da su kaznili zapošljenog raspoređenog „na radnom mjestu vozač putničkog vozila pri kabinetu Odbora direktora“, zbog povrede radne obaveze, te da je i „zaposlenom koji je koristio vozilo u privatne svrhe izrečena novčana kazna“. Portal ETV objavio je 4. februara da je skoro 24 sata od policije skrivano da je vozilo Rudnika izgorjelo u požaru, te da je policija o događaju obaviještena tek kada su informaciju da je Lekić uništio još jedno službeno vozilo objavili naš i Portal Antena M, a to je bilo 2. februara. - Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prijavljeno je 2. februara u 18.25 časova da je u selu Rađevići došlo do požara u kojem je uništeno vozilo marke „renault“, vlasništvo Rudnika uglja Pljevlja – saopšteno je tada Portalu ETV iz Uprave policije. Zašto je informacija skrivana od policije skoro 24 sata niko nije objasnio. A da Lekić nije pozvao ni vatrogasce, potvrdio je našem portalu komandir Služba zaštite i spašavanja Bogdan Bojović koji je rekao da nijesu imali poziv sa te lokacije, odnosno da „ekipe nijesu tamo upućivane ili intervenisale“, niti su imali bilo kakvu informaciju o događaju. Službeni automobil RUP-a, „laguna“, koristio je, prema našim informacijama, novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović i on ga je, prema tvrdnjama naših izvora, posudio Lekiću koji ga je, međutim, uništio. Lekić je i 11. oktobra prošle godine uništio skupi automobil RUP-a. Tada je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika i pijan je vozio „infiniti“, premium brend „nisana“, kada je izazvao saobraćajni udes i skoro potpuno havarisao vozilo. Imao je više od jednog promila alkohola u krvi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Slupani infiniti"><figcaption>TOTALNA ŠTETA: Skupi automobil Rudnika Lekić slupao pijan</figcaption></figure>  Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku, ali je ostao u Odboru direktora, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Poručio je da će on platiti popravku automobila. Vijestima je juče iz Rudnika saopšteno da je i ovo vozilo potpuno havarisano, odnosno da je nastupila totalna šteta. - S obzirom da je vozilo bilo kasko osigurano 90 odsto štete je nadoknadila osiguravajuća kuća, dok je za preostalu štetu sprovedena procedura naknade štete od strane zaposlenog Milana Lekića koja je još u toku – rečeno je Vijestima iz Rudnika. Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima saopšteno je polovinom marta da još nije okončana istraga o okolnostima ovog udesa. - Obavještavamo Vas da se od strane ovog tužilaštva i dalje sprovodi izviđajni postupak u cilju prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, o čijem ishodu će javnost biti blagovremeno obavještena – saopštili su tada iz ODT Pljevlja. Lekiću je 11. oktobra prošle godine, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i poslije saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca. Lekić je privođen i u maju prošle godine zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Status ovih predmeta nije poznat javnosti. Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i do skoro je bio, maltene, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Međutim, nakon što je ušao u žestok sukob sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, Dariom Vranešom, kojeg je u septembru prošle godine pučem u Skupštini planirao da smijeni, njegov uticaj u ovom gradu slabi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić"><figcaption>PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić</figcaption></figure>

Milan Lekić – ni kriv, ni dužan

U Podgorici je u 87-oj godini preminuo dr Damjan Šećković bivši profesor i dekan Pravnog fakulteta, nekadašnji visoki državni funkcioner, poslanik i potpredsjednik Skupštine Crne Gore.
U dugogodišnjoj političkoj karijeri dr Šećković je obavljao mnoge značajne javne funkcije, od nekadašnjeg sekreatara Opštinskog komiteta Saveza komunista i sekretar Skupštine opštine Šavnik, savjetnika u Centralnom komitetu Saveza komunista Crne Gore u vremenu SFR Jugoslavije, do poslanika i potpredsjednik prve višestranačke Skupštine Crne Gore.
Bio je dugogodišnji profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dekan i prodekan u dva mandata, šef katedre i član Nastavnog vijeća Univerziteta. Takođe je bio dekan prvog privatnog Pravnog fakulteta, prvog privatnog Univerziteta u Crnoj Gori “Mediteran”, rukovodilac postdiplomskih studija i predavač više naučnih disciplina. Napisao je 17 knjiga i više od 180 članaka, studija i rasprava objavljenih u domaćim i stranim časopisima, knjigama i zbornicima radova. Bio je gostujući profesor na Univerzitetima u Beču, Pragu i Konakriju.

Tag: bivsi-radnici

Protest bivših zapošljenih radnika Montenegro airlines-a u ponedjeljak ispred Privrednog suda

Perišić: Cilj da svi građani imaju jednak kvalitet i nivo zdravstvene zaštite

Đurović: Pasoš je ugled zemlje u kojoj živimo

Sekulić: Češće i rigoroznije kontrole pokazale su pravu sliku stanja što se tiče upotrebe psihoaktivnih supstanci učesnika u saobraćaju

MJU i CDT: Reformu lokalnih izbora sprovesti bez obzira na to što o njoj misle partije i koalicije

PRATITE TVe UŽIVO