Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je prisustvo vojnoj paradi u Pekingu iskoristio da sagleda "šta bi bilo zanimljivo da se nabavi za potrebe Vojske Srbije kako bi ona bila odvraćajući faktor za svakog eventualnog agresora iz susjedstva".
- Nijesu slučajno Priština, Zagreb i Tirana formirali vojnu alijansu. I nijesu je pravili zbog Austrije, Mađarske ili Slovenije nego zbog Srbije. Pravili su je protiv Srbije - rekao je Vučić novinarima u Pekingu.
On je rekao da Srbija nikoga neće dirati već da jača svoju vojsku da bi "čuvala svoj teritorijalni integritet".
Kosovo, Hrvatska i Albanija potpisali su 18. marta u Tirani zajedničku deklaraciju kojom se, kako je navedeno, osnažuje saradnja i ističe važnost zajedničkih odgovora na bezbjednosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost.
Iz Vlade Hrvatske je za Radio Slobodna Evropa tada saopšteno da deklaracija tri države ne stremi ka osnivanju nikakvog vojnog saveza.
Govoreći o kineskoj vojnoj paradi i eventualnoj nabavci naoružanja iz te zemlje, Vučić je rekao da Srbija nije zainteresovana za kineske balističke i hipersonične rakete, ali da Kina ima vrhunske višenamjenske avione i savremene helikoptere.
Srpski mediji prenose da je &nbsp;Vučić saopštio da je u Kini razgovarao sa 11 ili 12 svjetskih lidera i da su skup u Pekingu i Bledski strateški forum neuporedivi.&nbsp;
- Nijesam budala da gubim vrijeme na Bledu - poručio je Vučić.
On je izjavio da ne može porediti sastanak sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenković sa razgovorima sa predsjednikom Kine Sijem Đinpingom, šefom ruske države Vladimirom Putinom ili slovačkim premijerom Robertom Ficom.
- Zemlje iz regiona mogu da sanjaju da na razglednici vide Sija. Kada je aktuelni predsjednik Kine posjetio bilo koju zemlju regiona? - upitao je Vučić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić optužuje susjede da prave vojni savez protiv Srbije: „Nijesu slučajno Priština, Zagreb i Tirana formirali alijansu“

Crna Gora je kredibilna NATO članica i, bez obzira na neke mane koje imamo i kojih smo svjesni, našu državu uvijek ističem kao najnapredniju na evropskom putu, a to je ipak rezultat određenih reformskih procesa, socijalnog miljea, zajedničkog imenitelja kojeg imamo kad je u pitanju naša evropska budućnost - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u izjavi za medije nakon Bledskog strateškog foruma.
To su, prema njegovim riječima, sve stvari na kojima treba da radimo i da budemo ponosni.
-Treba što više da pokušamo nedostatke i izazove, koje evidentno postoje da riješimo i da ih riješimo, ako je to moguće, unutar naše kuće - rekao je Milatović.
Smatra da nije slučajnost što je slovenački premijer pozvao našeg premijera da bude dio premijerskog panela, te da nije slučajnost što je predsjednica Slovenije od brojnih predsjednika iz regije pozvala njega da učestvuje u predsjedničkom panelu.
- Ove godine je i na taj način Slovenija, kao domaćin, pokazala privrženost i snažnu podršku prema našem evropskom putu i mislim da je to jedna važna poruka koju je domaćin poslao prema Crnoj Gori - kazao je Milatović.
Ocjenuje da su poslali vrlo važne poruke. 
- Pokušao sam dodatno da pokažem vrstu uspjeha politike proširenja i da je prikažem kao jednu od najboljih politika koju je Evropska unija do sada imala i dodatno pokažem zbog čega je možda jedan važan odgovor Evropske unije u odnosu na važne globalne izazove sa kojima se svijet suočava. U tom smislu je ključna uloga Crne Gore, kao najnaprednije zemlje kandidata - naveo je Milatović.
Dodaje da bi članstvo naše države u EU bio bi uspjeh mnogo veći od samoga članstva jedne zemlje.
- Zato što bi to bio svojevrstan pozitivan signal prema ostalim zemljama kandidatama da je članstvo živo i to bi bio suštinski bila "win-win" pozicija i sa strane EU, i sa strane Crne Gore i ostalih zemalja koje žele da postanu članice - istakao je Milatović.
Danas se, kako navodi, razgovaralo o svim globalnim izazovima, o krizi u Palestini, u pojasu Gaze.
- Mislim da sam tu predstavio vrlo jasan crnogorski stav. Nama je važna evropska budućnost i važna nam je snažna Evropa. Mislim da Evropa može dodatno biti snažnije i snažnije može braniti ove vrijednosti koje je u Evropi vrijedno braniti i odbraniti. Čini mi se ponekad da su evropski lideri manje optimistični nego što smo možda mi koji živimo van EU. Mislim da je Evropi neophodno dodatno samopouzdanje i upravo je to poruka koju sam danas želio da prenesem drugim evropskim liderima - rekao je Milatović. 
U ovom izazovnom svijetu, prema njegovim riječima, ipak je Evropa sa svojim benefitima vjerovatno jedno od najkvalitetnijih mjesta za život u cijelom svijetu.
- I u kontekstu institucija, vladavine prava, zaštite ljudskih prava, država socijalne pravde. To su razlozi zbog kojih Crna Gora želi da postane dio tog kluba. Samo učešće Crne Gore bilo je veoma važno i veoma uspješno na Bledskom strateškom forumu - zaključio je Milatović.
J. B.

Milatović: Crna Gora kredibilna NATO članica i najnaprednija na EU putu, nedostatke i izazove treba da riješimo, ako je to moguće, unutar naše kuće

Učešće ministra zdravlja Vojislava Šimuna na 20. Međunarodnoj konferenciji Bledskog strateškog foruma bilo je od posebnog značaja za jačanje regionalne i evropske saradnje u oblasti zdravstva, kao i za unapređenje kapaciteta zdravstvenog sistema Crne Gore u skladu sa standardima Evropske unije - saopšteno je iz njegovog resora.
Oni su istakli da je on u Sloveniji juče i danas boravio na poziv tamošnje ministarke zdravlja, te da je bio dio delegacije koju je premijer Milojko Spajić predvodio na Međunarodnoj konferenciji Bledskog strateškog foruma.
- Tokom boravka u Sloveniji Šimun je imao priliku da razmijeni iskustva sa kolegama iz drugih zemalja, te da predstavi prioritete Crne Gore u oblasti zdravstvene politike i zaštite javnog zdravlja - kazali su u Ministarstvu zdravlja.
Ovogodišnji forum, pod nazivom „A runaway World“, okupio je, kako su kazali, visoke zvaničnike Evropske unije, međunarodnih organizacija i država regiona i svijeta, sa ciljem razmjene mišljenja i pronalaženja zajedničkih odgovora na savremene globalne izazove.
- Posebna pažnja posvećena je temama unapređenja zdravstvenih usluga, pripreme sistema za suočavanje sa kriznim situacijama, kao i jačanja saradnje sa međunarodnim partnerima radi modernizacije i efikasnijeg funkcionisanja zdravstvenog sistema - naveli su oni.
Ministarstvo zdravlja će, poručuju oni, nastaviti da, kroz ovakve međunarodne forume, aktivno učestvuje u procesu kreiranja zajedničkih politika, sa ciljem podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite i obezbjeđivanja boljih usluga za sve građane Crne Gore.

Šimun: Jačanje regionalne i evropske saradnje u oblasti zdravstva

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) nije samo priča o Crnoj Gori. To bi bio pozitivan signal, poruka ostatku regiona da je proširenje moguće i da Evropa još uvijek zna kako da rješava sopstvene izazove, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na Bledskom strateškom forumu, na kojem je učestvovao na poziv predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar. Milatović je govorio na predsjedničkom panelu, pored Pirc Musar, bili i predsjednik Estonije Alar Karis i predsjednik Češke Petr Pavel.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902130912_066b00ed00393b034643d4946de6afcd833ed60a194e6213ab01bc86dd025f7d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902130912_066b00ed00393b034643d4946de6afcd833ed60a194e6213ab01bc86dd025f7d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović na Bledskom strateškom forumu"> <figcaption>Milatović na Bledskom strateškom forumu(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tom prilikom, Milatović je poručio da je, kao predstavnik nove generacije političara na Balkanu, optimističniji u odnosu na dešavanja u Evropi nego pojedine države članice, i da vjeruje da Evropa treba da povrati samopouzdanje u vrijednosti koje predstavlja, i sopstvenu prosperitetnu budućnost. - Ono što danas nedostaje Evropi jeste - samopouzdanje. Želim da vidim evropske lidere kako sa više uvjerenja i ponosa predstavljaju ono što Evropa već jeste: institucije, vladavinu prava, ljudska prava, kvalitet života, socijalnu pravdu. Vrijednosti koje na mnogim drugim mjestima u svijetu jednostavno ne postoje. I kao predsjednik zemlje koja teži da postane dio tog kluba, želim da vidim više samopouzdanja kod evropskih lidera - poručio je predsjednik Milatović. On je istakao da je tokom istorije jedinstvo uvijek bilo odgovor EU na globalne političke izazove. - Prvi korak bio je ujedinjenje kontinentalne Evrope, i tako je nastala ideja o Evropskoj uniji. Sedamdesetih godina fokus je bio na konsolidaciji zapadnog krila. Tada su Evropljani odlučili da uključe Veliku Britaniju. Osamdesete su bile usmjerene na konsolidaciju južnog krila, a devedesete na istočno krilo Evrope. Zato vjerujem da je pravi odgovor: još više Evrope. I upravo zato, kao predstavnik jedine zemlje na ovom panelu koja još nije članica Evropske unije, mogu da govorim u ime zemalja kandidata i njihovih napora da postanu dio evropske porodice. U svijetu koji postaje sve izazovniji, vjerujem da Evropa treba da ostane dosljedna politici koja daje rezultate, a to je politika proširenja. Uključivanje Balkana, ali i zemalja dalje na istoku poput Ukrajine i Moldavije, treba da bude jasan odgovor. U tom kontekstu, kao predsjednik Crne Gore, najnaprednije zemlje kandidata, uvijek ističem da članstvo Crne Gore u EU nije samo priča o Crnoj Gori. To bi bio pozitivan signal, poruka ostatku regiona da je proširenje moguće i da Evropa još uvijek zna kako da rješava sopstvene izazove - rekao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902130912_7d41124096e0a5b20179872b33958db54d2ee7f143c907205706cfcf07a1d63d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902130912_7d41124096e0a5b20179872b33958db54d2ee7f143c907205706cfcf07a1d63d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović na Bledskom strateškom forumu"> <figcaption>Milatović na Bledskom strateškom forumu(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Saopštio je i da Evropa postaje jača i samostalnija kada je riječ o bezbjednosti i da je potrebno pronaći pravedan mir za Ukrajinu. Takođe, po pitanju izraelsko-palestinskog sukoba, on je kazao da Crna Gora podržava tzv. “dvodržavno rješenje”, što je već pokazala priznanjem Palestine i istakao da niko ne može ostati imun na dešavanja u Gazi koja je nazvao “humanitarnom katastrofom”.

Milatović: Evropa mora da povrati samopouzdanje, članstvo Crne Gore u EU pozitivan signal regionu

Crna Gora odlučna je da završi pregovore i postane članica Evropske unije do 2028. godine, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji učestvuje na 20. Bledskom strateškom forumu u Sloveniji, jednoj od najznačajnijih međunarodnih konferencija posvećenih evropskoj i globalnoj politici.&nbsp; Tokom prvog dana Foruma, premijer Milojko Spajić i Ibrahimović sastali su se sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom GrlićemRadmanom. - Tom prilikom dodatno smo potvrdili našu posvećenost nastavku dijaloga i unaprjeđenju odnosa sa Republikom Hrvatskom - navedeno je u saopštenju MVP-a. Nakon toga, Ibrahimović je prisustvovao svečanom otvaranju i održao niz bilateralnih sastanaka. Kako je rečeno iz MVP-a, na sastanku sa državnim ministrom u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Florijanom Hanom potvrđeni su saveznički i prijateljski odnosi dvije države, kao i čvrsto savezništvo u NATO-u, posebno značajno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902110932_f6462ce42154bdc74d33b884652f6f088edec4800df8263ecc4a3e8a387b2206.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902110932_f6462ce42154bdc74d33b884652f6f088edec4800df8263ecc4a3e8a387b2206" data-rendition-name="original" width="1280" height="851" loading="lazy" alt="Bledski strateški forum"> </figure>  Ibrahimović se zahvalio na kontinuiranoj podršci Njemačke evropskoj integraciji Crne Gore, naglašavajući važnost daljeg angažmana kroz Berlinski proces, kao i potrebu intenziviranja privredne saradnje i investicija.&nbsp; Tokom susreta sa ministrom vanjskih poslova Jordana Ajmanom Safadijem, istaknuti su prijateljski odnosi dvije države, zasnovani na zajedničkim vrijednostima multilateralizma, međureligijskog dijaloga i promocije tolerancije. Razmatrane su i mogućnosti jačanja veza u oblastima ekonomije, turizma, kao i traženje modaliteta za uvođenje direktnih avio letova.&nbsp; U razgovoru sa predsjednikom Evro-mediteranskog Univerziteta (EMUNI) Radom Bohincem, istaknuta je važnost unaprjeđenja saradnje u oblasti obrazovanja i nauke, kroz komunikaciju univerziteta i zajedničke projekte.&nbsp; Drugog dana, Ibrahimović je učestvovao na radnom doručku ministara vanjskih poslova Zapadnog Balkana i Hrvatske i specijalnih izaslanika za Zapadni Balkan, koji je upriličila potpredsjednica Vlade i ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902110932_86ad7abe0cfe48b0bf8fcc6aa72cd17b9e9c4b146642cdacd71e171e9fff95ce.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902110932_86ad7abe0cfe48b0bf8fcc6aa72cd17b9e9c4b146642cdacd71e171e9fff95ce" data-rendition-name="original" width="4500" height="3000" loading="lazy" alt="Bledski strateški forum"> </figure>  Radni doručak bio je posvećen regionalnim prilikama i perspektivi evropskog proširenja.&nbsp; - Evropska i evroatlantska orijentacija regiona moraju biti očuvane. Snažna podrška EU i NATO u regionu ključni su preduslov dugoročne stabilnosti i prosperiteta naših država - poručio je Ibrahimović, ističući da Crna Gora ostaje odlučna da završi pregovore do kraja 2026. i bude spremna za članstvo u EU do 2028. godine.

Ibrahimović na Bledskom forumu: Potvrđena posvećenost nastavku dijaloga i unaprjeđenju odnosa sa Hrvatskom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se na marginama Bledskog strateškog foruma sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, saopšteno je iz kabineta Milatovića.
Kako se ističe, razgovor je bio posvećen napretku Crne Gore na evropskom putu i organizaciji samita Evropska unija - Zapadni Balkan, čiji će naša zemlja biti domaćin naredne godine, kada obilježava dvije decenije obnove nezavisnosti.
- Razgovor sa predsjednikom Koštom je uvijek jedan prijateljski razgovor sa fokusom na evropsku budućnost Crne Gore. Složili smo se da je Crna Gora najnaprednija od svih zemalja kandidata za članstvo. Međutim, takođe smo se složili i da dodatno u narednom periodu treba intenzivirati reformske procese, reformsku agendu kako bismo dostigli zacrtani cilj- a to je članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine- poručio je predsjednik Milatović.
On je istakao da je ovo trenutak kada Vlada mora dosta ozbiljnije da shvati našu evropsku agendu.
- Mislim da više ne smijemo doći u situaciju da upravo zbog nezavršavanja određenih reformi dođemo u situaciju da umjesto 20 miliona eura dobijemo deset miliona iz fondova EU, i zaista neophodna je jedna dodatna ozbiljnost kako bismo obezbijedili ono što su očekivanja naših građana: a to je da Crna Gora uskoro postane punopravna članica EU. Vrata su nam otvorena. Mi sada reformama moramo da prođemo kroz ta vrata- aopštio je predsjednik Milatović.
U razgovoru sa predsjednikom Evropskog savjeta podsjetio da je u prve dvije godine njegovog mandata Crnu Goru posjetilo 11 lidera EU, više nego u prethodna tri predsjednička mandata zajedno.
- To je konkretna diplomatska kampanja koju vodim za članstvo u EU do 2028. godine. Ne tražim čuda, tražim da radimo, da završimo posao, jer samo tako građani mogu da osjete stvaran napredak u svojim životima- rekao je Milatović.
Kazao je da Crna Gora dosljedno pokazuje posvećenost evropskim vrijednostima kroz potpuno usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Posebno je istakao jačanje bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnu saradnju, jer je ona, kako je rekao, „ključna za evropski put država Zapadnog Balkana“.
Sagovornici su ocijenili da primjer Crne Gore pokazuje da je politika proširenja i dalje ključna politika Evropske unije i pokazatelj njene snage.

Milatović sa Koštom: Intenzivirati reformske procese i agendu kako bismo dostigli zacrtani cilj- EU u 2028.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić učestvovaće na Međunarodnoj konferenciji Bledskog strateškog foruma, koja počinje danas u Sloveniji.
Spajić će, kako su saopštili iz njegovog kabineta, sjutra govoriti na panelu „Bled Pledge: A Dream or Reality?“, na kom će učestvovati i predsjednici vlada Slovenije, Hrvatske, Albanije, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta i evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
- Tokom učešća na Bledskom strateškom forumu Spajić će se sastati sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem i imaće druge bilateralne susrete na marginama skupa - navodi se u saopštenju.
Kako su rekli iz Spajićevog kabineta, u sastavu delegacije su i ministri vanjskih poslova i zdrvlja Ervin Ibrahimović i Vojislav Šimun.

Spajić na Bledskom strateškom forumu

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na međunarodnoj konferenciji Bledski strateški forum, koja će biti održana u ponedjeljak i utorak u Bledu, u Sloveniji. 
 
Iz Ministarstva vanjskih poslova je saopšteno da će Ibrahimović, tokom prvog dana Foruma, prisustvovati svečanom otvaranju i imati niz bilateralnih susreta. 
 
- Dok je za drugi dan predviđeno njegovo učešće na radnom doručku ministara vanjskih poslova Zapadnog Balkana i potpredsjednice Vlade i ministarke vanjskih i evropskih poslova Slovenije Tanje Fajon, posvećenom regionalnim prilikama i perspektivi evropskog proširenja- najavili su iz MVP. 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da će učešće Ibrahimovića na Forumu biti prilika za potvrdu snažne posvećenosti Crne Gore evropskim vrijednostima, dijalogu i zajedničkoj budućnosti regiona u Evropskoj uniji.

MVP: Ibrahimović učestvuje na Bledskom strateškom forumu

Crnogorski bokserski reprezentativci Ena Hot i Hajrudin Đozgić u osmini finala završili su nastup na Evropskom prvenstvu do 15 godina u Budvi.
U ring je ušlo njih dvoje - Ena Hot i Hajrudin Đozgić i oboje su, iako su pružili svoj maksimum doživjeli poraze.
Hot je osmini finala kategorije do 54 kilograma poražena na poene od Špankinje Zoe Timon Montero, dok je Đozgića (do 52), na isti način, odlukom sudija zaustavio Igor Jagiel iz Poljske.&nbsp;
Od ostalih pet crnogorskih reprezentativaca sjutra će na ring njih dvojica - Slobodan Jelušić i Tarik Muković.
Prvi rival Slobodanu Jelušiću u osmini finala kategorije do 42 kilograma biće Izraelac Arkan Zoubi, dok će se Tarik Muković (do 60) boriti protiv Slovenca Maika Stojnića.
Ukoliko savlada Izraelca, Jelušiću će rival na putu do polufinala biti bolji iz borbe između Azerbejdžanca Onura Gurbanova i Poljaka Mikolaja Rondosa, dok će se Muković, ukoliko eliminiše Slovenca u četvrtfinalu boriti protiv pobjednika meča između Izraelca Magd Khatiba i Turčina Omera Čelika.
Troje crnogorskih reprezentativaca će u ring u ponedjeljak - Nikola Ilić će za četvrtfinale kategorije do 54 kilograma imati borbu protiv Letonca Rodriga Pravsa, Ivan Tijanić će se u osmini do 57 kg boriti protiv još jednog boksera iz Letonije - &nbsp;Prohorsa Grisuninsa, dok će Teofana Milošević svoj nastup u Budvi početi u četvrtfinalu kategorije do 57 kilograma, u kojem će se sastati sa Mađaricom Lijom Toldi.
Ukoliko savladala Mađaricu, članica BK Rad za plasman u finale boriće se protiv uspješnije iz duela između Italijanke Melise Kavaliere i Rumunke Andrada Stefanije Duta.

Eliminisani Hot i Đozgić

Evropska banka za obnovu i razvoj u nedavno objavljenom izvještaju za crnogorsku ekonomiju prognozirala je rast od 2,6 odsto, a za narednu godinu 2,7 odsto. Analiza ove finansijske institucije pokazala je da region više nije primamljiv stranim investitorima, o čemu je bilo riječi i na nedavno održanom Consumer Rules samitu u Tivtu.
Na koji način je moguće negativne trendove promijeniti, u intervjuu za Televiziju E govorio je šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori Remon Zakaria. Sa njim je razgovarala novinarka Marina Ilić.
ETV: Kako Evropska banka za obnovu i razvoj vidi trenutne i buduće ekonomske izglede Crne Gore?
Remon Zakaria: Naši ekonomski analitičari su nedavno objavili neke ekonomske izglede za Crnu Goru i ono što vidimo je pad ekonomskih aktivnosti u poređenju sa prethodnim godinama, procjenjeno je za prvi i drugi kvartal na 2,5 odsto.
To je uglavnom posljedica zatvaranja Termoelektrane Pljevlja, što je značilo smanjenje energetskog izvoza. Kako se turistička sezona tek završava, očekujemo da ćemo imati više informacija i podataka na osnovu kojih ćemo imati sveobuhvatniju procjenu za cijelu godinu.
ETV: Koje prednosti Crna Gora već ima i šta je ono što bi trebalo unaprijediti?
Remon Zakaria: Crna Gora je zemlja koja je bogata obnovljivim izvorima energije. Vjerujemo da je to prilika za Crnu Goru za ekonomsku diverzifikaciju. Zapravo, već radimo sa Vladom da bismo uspostavili regulatorni okvir. Mi smo podržali donošenje zakona o obnovljivim izvorima energije prošle godine, što je u skladu sa Evropskom unijom. Takođe smo podržali pokretanje aukcija za energiju iz obnovljivih izvora za projekte solarnih elektrana ove godine, u julu.
To obuhvata kvotu od 250 megavata za solarne elektrane, što će omogućiti da Crna Gora privuče investitore za ovaj sektor. To potencijalno može doprinijeti rastu BDP-a zemlje. Vjerujemo da je energija ključni faktor za ekonomski rast Crne Gore.&nbsp;
Takođe smatramo da je koncesija Aerodroma ekstremno važna za Crnu Goru za poboljšanje povezivanosti u regionu. U EBRD-u finansiramo i nastavak izgradnje autoputa Bar-Boljare. U julu smo sa Vladom i EU potpisali dodjeljivanje granta od 150 miliona eura i EBRD zajma od 200 miliona eura, kako bi se pomogao ovaj veoma važan infrastrukturni razvojni projekat.
ETV: Šta bi po Vašem miljenju trebalo da bude unaprijeđeno kako bi Crna Gora bila privlačnija za investitore i kako EBRD može pomoći?
Remon Zakaria: Strani investori traže veoma jednostavne uslove. Prvi je transparentna i efikasna administracija. Vjerujemo da se to može postići digitalizacijom. Ima mnogo igrača koji su već razvojni partneri. Međunarodne finansijske institucije takođe pomažu Crnoj Gori da to unaprijedi.
Zaista se nadamo da će Crna Gora uspjeti u pojednostavljivanju javne administracije i procedura kako bi se uspostavile jasne regulative i pravila igre za investitore, ali i obezbijedila efikasnost u pogledu vremenskog okvira, jer je to nešto što je zaista važno za da bi se investitori osjećali komforno i izgradili povjerenje u procese.
ETV: U vrijeme globalne i regionalne nesigurnosti, gdje mogu kompanije potražiti prilike za rast?
Remon Zakaria: Mislim da je budućnost Crne Gore da proširi turističku sezonu mimo ljeta. Ako ste u mogućnosti da stvorite povezanost kako bi se omogućilo turistima da istraže lijepu zemlju i sve ono što Crna Gora ima, planine, jezera, možete privući potencijalni turizam tokom cijele godine. To može stvoriti ekonomske prilike za Crnu Goru. Kao što sam rekao, za to vam je potrebna saobraćajna infrastruktura.
Morate investirati u puteve i aerodrome. Imaćete takođe mogućnost da izvozite obnovljivu energiju u Evropu, zahvaljujući drugom podvodnom kablu sa Italijom. Pročitao sam u medijima da postoji potencijalni plan za izgradnju drugog podvodnog kabla kako bi se obezbijedilo više kapaciteta za izvoz obnovljive energije. To može biti prilika za rast ekonomije ove zemlje.
ETV: Jedna od tema Consumer Rules samita u Tivtu bila je vještačka inteligencija. Kakvo je Vaše mišljenje, da li ona može biti prilika kompanija za rast ili može biti prijetnja?
Remon Zakaria: Lično, vještačku inteligenciju vidim kao priliku, ako se mudro koristi. To je prilika da se podigne efikasnost - vještačka inteligencija pomaže u obavljanju dnevnih aktivnosti, ali nije nužno da može zamijeniti ljude u ispunjavanju zadataka. Tako da, ako se koristi mudro, može biti velika prilika za ekonomski razvoj.
ETV: Preostala Vam je još godina na mjestu šefa kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori. Kakvu ćete poruku prenijeti Vašem nasljedniku?
Remon Zakaria: Prvo ću spomenuti da sam u posljedne četiri godine od kako sam ovdje, vidio rast naših investicija u Crnoj Gori. Zemlja očito pokušava da ubrza investicije u infrastrukturu, reforme u skladu sa EU standardima, tako da vidim pozitivan trend i zaista želim da Crna Gora uspije u svojim naporima da se učlani u Evropsku uniju i ostvari napredak. Stoga ću svom nasljedniku reći da učini najbolje što može kako bi pomogao ili pomogla Crnoj Gori da to ostvari, da postane nova članica Evropske unije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUHphboG7Swo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zakaria: Nadamo da će Crna Gora uspjeti u pojednostavljivanju javne administracije i procedura radi jasne regulative i pravila igre za investitore

Najmanje 15 putnika autobusa poginulo je u nesreći koja se u petak veče dogodila u sjeveroistočnoj brazilskoj saveznoj državi Pernambuco, nakon što je vozač izgubio kontrolu nad vozilom.
Nesreća se dogodila nešto prije 20 sati, kada je vozač izgubio kontrolu nad autobusom, prešao u suprotnu traku, udario u stijene pored puta, a zatim se sudario sa pješčanim nasipom i prevrnuo se, prenosi Rojters. &nbsp;
- Uzroci nesreće su predmet istrage - saopštila je policija.
Prema spisku putnika do kojeg je policija došla, u autobusu se nalazilo 30 putnika.&nbsp;
Među žrtvama je 11 žena i četiri muškarca.&nbsp;
Ukupan broj povrijeđenih još nije saopšten.&nbsp;
Vozač je lakše povrijeđen i negativan je na alko test.&nbsp;
Policija je saopštila da postoje indicije da neki putnici u trenutku nesreće možda nijesu bili vezani sigurnosnim pojasevima.

Brazil: Najmanje 15 stradalih u autobuskoj nesreći

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023, kada je bilo sasvim izvjesno da će dotadašnji premijer Dritan Abazović ostati bez fotelje, koju će, kako je sve ukazivalo, morati ustupiti Milojku Spajiću, odjeknula je afera Do Kvon. Pet dana uoči izbora, Abazovićeva Vlada proslijedila je tužilaštvu pismo u kojem je Do Kvon, navodno, objašnjavao veze sa Spajićem, te tvrdio da mu je Spajić tražio da učestvuje u finansiranju predizborne kampanje. I ne samo to, prema saznanjima nedjeljnika Monitor, Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost tražio Spajićevo hapšenje.
Crnogorska javnost je na tu aferu zaboravila, sve do četvrtka, kada je predsjednik Odbora menadžera Vijesti Željko Ivanović, obrazlažući zašto je uoči izbora trebalo da bude formirana koalicija PES-a, Ure i Demokrata, kazao da se afera Do Kvon ne bi ni dogodila da je ta lista napravljena. 
 
- Ali PES je već bio toliko uzletio, odnosno Spajić i društvo oko njega. Oni su već, kontrovetzni Kotrel je pravio već istraživanja javnog mnjenja đe sam PES ima 43, 46 odsto, da nemamo potrebe da mi šlepamo sad neku Uru i neke Demokrate na leđa, mi ćemo sami da uzmemo, a oni sami neka se izbore za cenzus, a onda ćemo mi opet zajedno imati 50 odsto. Mislim, prvo da je napravljena ta lista, ne bi bilo Do Kvona. Kažem, afere, ne ulazim sad u suštinu - kazao je Ivanović. 
 
Rečenicu u kojoj Ivanović kaže da se afera Do Kvon ne bi dogodila da je napravljena lista PES-a, Demokrata i Ure, a koju je navodno podržavao i predsjednik Jakov Milatović, citirao je poslanik PES-a na X mreži Miodrag Laković, uz komentar da je ovim Željko Ivanović dovoljno rekao.
Izjavu, u kojoj predsjednik Odbora menadžera Vijesti tvrdi da je jedna od najveći predizbornih afera izbila zbog Spajićevog nepristajanja da ide u koaliciju sa GP URA i Demokratama, komentarisao je i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, u svijetlu činjenice da su upravo Vijesti ovih dana najglasnije kad je riječ o kampanji u kojoj se pokušava targetirati dio medija. 
 
- Mi smo mogli da ispratimo puno tih mediijskih kampanja proteklih godina u Crnoj Gori. Evo, sinoć (u četvrtak, 16. oktobar) smo čuli da je jedna kampanja organizovana zbog afere Do Kvon, navodno zbog toga što URA nije mogla da uđe u koaliciju sa PES-om. Pa sad, kada priznaju tako nešto, onda možete misliti kako se ova kampanja diskreditacije medija organuzuje i ko je taj organizator ili ko je taj autor ovako jedne prljave kampanje. Žalosno je što mediji prednjače i učlestvuju u toj kampanji – kazao je Vujović gostujući u 24 sata Televizije E. 
 
Slučajno ili ne, medij koji je najviše izvještavao o aferi Do Kvon, koja se, kako je javnost čula od Ivanovića – ne bi desila da je Spajić prije izbora otišao sa Demokratama i GP URA, jesu upravo Vijesti.
To pokazuje Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za izbore za poslanike u Skupštine Crne Gore koji je objavila Agencija za elektronske medije. A ko je od političara bio najglasniji? Prema toj analizi, osim izjava i reakcija PES-a, gotovo trećina izvještaja o aferi "Do Kvon" odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste "Hrabro se broji", odnosno koalicije URE i Demokrata.
Dok se intenzivno produkuju nove kampanje, Specijalno državno tužilaštvo se starima ne bavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG2MLUblQBic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jedan medij, jedna partija i jedna afera

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup.
- Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori - objavilo je Ministarstvo.
Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom.
Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti.
- Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić.
On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori.
<h2>Otkup mlijeka "čuva" farmere</h2>
Da i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka.
Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija.
- Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo - kaže Mugoša.
Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje:
- To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu - dodaje Mugoša.
A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju:
- Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka - rekao je Dumnić.
<h2>Privremeno ili trajno rješenje?</h2>
Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore.
- Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto - kaže Đuranović.
Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto.
Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto.
On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje.
"EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović.
<h2>Opozicija kritikuje Vladu</h2>
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka.
- Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo - saopštili su iz DPS.
A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu:
- Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji - naveli su iz GP URA.
<h2>Svake godine novi problem farmera</h2>
U aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva.
Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza.
Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada.
Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom.
U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno.
Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine.
Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11.
Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Mugoša: Od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je 7. oktobra krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. &nbsp; Prema navodima prijave u koju su Televizija E i Portla ETV imali uvid, Katnić tvrdi da je tužilac Šoškić manipulisao navodnim dokazima iz žute koverte koja je bila u kancelariji specijalnog državnog tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; ,,SLUČAJ ASAD” I POKUŠAJ TERORIZMA 2016. GODINE Iz koverte na kojoj je pisalo ,,Asad škart”, prema prijavi Katnića, tužilac Šoškić je nezakonito dostavio 30, marta 2023. godine Tužilačkom savjetu određene, svjesno selektovane, papire vezane za potencijalno svjedočenje bivšeg operativca CIA Džozefa Asada. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718104_90aab08e9610fff02aeeb28513c5a55bf9805e958594cfa2250af4dc51dabbc7" data-rendition-name="original" width="670" height="450" loading="lazy" alt="ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA "> <figcaption>ĆUTANJE JE ZLATO: Džozef Asad, bivši operativac CIA(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nekadašnji agent CIA je bio involviran u slučaj pokušaja terorizma 16. oktobra 2016. godine, a njegova grupa je – kako se navodilo u Naredbi za istragu SDT iz vremena Milivoja Katnića - tog jutra ušla u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj. Nakon prvih hapšenja srpskih državljana, petočlana ekipa u kojoj je bio Asad napustila je crnogorsku teritoriju. &nbsp; U sklopu istrage o pokušaju terorizma Katnić i Čađenović su pokušali da Asada nagovore na svjedočenje, ali do saslušanja na kraju nije došlo jer se američki državljanin pozvao na Peti amandman Ustava SAD. U američkom zakonodavstvu postoji odredba prema kojoj se osoba pozvana da odgovara pred zakonom može opredjeliliti na ćutanje, ukoliko ona sama, ili njena odbrana misli da je to u njenom najboljem interesu. &nbsp;&nbsp; Korišćenje papira iz takozvane ,,žute koverte” Katnić smatra nezakonito pribavljenim dokazima koji su poslužili Specijalnom državnom tužilaštvu za otvaranje još jedne istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101718104_5b73e2fffbdc5bfb902bf095b60ab20b7b89491aec12d77a350e90b02be1b5a8" data-rendition-name="original" width="3569" height="2016" loading="lazy" alt="KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića"> <figcaption>KATNIĆEVE OPTUŽBE: Naslovnica krivične prijave protiv Miloša Šoškića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NEZAKONITO KORIŠĆENJE SPISA &nbsp; -Tužilac Miloš Šoškić je naredio je da mu se ovi službeni spisi ostave, te da se računar koji je koristio Saša Čađenović koji je bio na zaduženje kod tužiteljke Jelene Protić, oduzme i dostavi službeniku tužilaštva Balši Saviću da izvrši pretres ovog računara iako je znao da je sve ovo protivzakonito – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milivoja Katnića. &nbsp;&nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac navodi da je tužilac Miloš Šoškić 9. decembra 2022. godine sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici podnio zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i kancelarije tužioca Saše Čađenovića. &nbsp; Istog dana sudija za istrage usvojio je zahtjev tužioca ali pretres kancelarije, prema mišljenju Katnića, nije urađen u skladu sa zakonom. -Pet paketa službene dokumentacije ostalo je nepopisano, niti je privremeno oduzeto. Nije oduzet ni računar koji je koristio Saša Čađenović. Tužilac Šoškić prekoračio je granice službenog ovlašćenja koje ima u ovom predmetu kao postupajući tužilac i da bi pomogao nepoznatim osobama okupljenim oko Andrije Mandića i Milana Knežević, stvarao je privid da je na zakonit način došao do dokaza protiv Čađenovića i mene u krivičnom predmetu koji se protiv nas sada vodi pred Specijalnim tužilaštvom od 21. januara 2025. godine, a taj je predmet zadužio specijalni tužilac Vukas Radonjić – ističe Katnić u prijavi. DOSTAVA DOKUMENATA ADVOKATIMA &nbsp; U obrazloženju Katnić dalje naglašava da tužilac Šoškić sa jasnom namjerom nije, prilikom pretresa službenih prostorija koje je koristio Čađenović decembra 2022. godine naredio policajcima da oduzmu sve službene spise i računuar. &nbsp; To nije učinio ni kasnije. Šoškić je, prema stavu Katnića, neovlašćeno pregledao službenu dokumentaciju i spise predmeta koje je sačinjavao Čađenović, da bi u spisima navodno pronašao žutu kovertuu kojoj su bila tri lista papira sa pitanjima Džozefu Asadu na našem i engleskom jeziku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025101718108_1f862caf0770f873b91255a079c4b7565e630a16e653b25d24085f136a2d540d" data-rendition-name="original" width="4000" height="2418" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave "> <figcaption>HOĆE LI BITI REAKCIJE SDT-A: Posljednja stranaka Katnićeve krivične prijave(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Nakon ovoga tužilac Šoškić vrši nezapamćenu zloupotrebu, pa u očiglednom dogovoru sa advokatom Mirojem Jovanovićem i Dušanom Radosavljevićem ove dokaze neovlašćeno dostavlja nenadležnom Tužilačkom savjetu. Da je ovo uradio neovlašćeno i protivzakonito, proizilazi iz izjašnjenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – tvrdi Katnić. &nbsp;&nbsp; Prema navodima iz prijave, Katnić smatra da je Šoškić u dogovoru sa advokatima Jovanovićem i Radosavljevićem te dokaze nezakonito dostavio Tužilačkom savjetu. Tu tvrdnju temelji na činjenici da su advokati 21. januara 2022. godine Apelacionom sudu dokaze iste sadržine dostavili kao pritužbu na njegov i rad Čađenovića. ŠOŠKIĆ FALSIFIKOVAO SKAJ PREPISKE?! U prijavi od 7. oktobra Milivoje Katnić optužuje specijalnog tužioca Miloša Šoškića i da je prekoračio granice svog službenog ovlašćenja kada je Skaj komunikacije koje su se obavljale između Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića i drugih dostavio portalu ,,Libertas” iako je te prepiske morao čuvati kao službenu tajnu. &nbsp; -Komunikacije je uredništvo portala ,,Libertas“ objavljivalo na svojoj elektronskoj stranici u više nastavaka i to danima 03. 05, 16. 05, 28. 07, 05. 09. 2022. godine koje nijesu objavljivane u svom originalnom obliku već u izmijenjenom, kako ih je očigledno izmijenjenog oblika i dostavio tužilac Šoškić – navodi Katnić u prijavi. Nije ovo prva zvanična pritužba Katnića na nezakonito postupanje specijalnog tužioca Šoškića koji bivšeg glavnog tužioca tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju, zajedno sa Zoranom Lazovićem i Sašom Čađenovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025101718108_a9f6d8c79a89fbf41b5cfd1a12ca2dadb74ea3a9d88a2b00eec6a4077af01de7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva"> <figcaption>PRIJAVE KOJE SDT ZA SADA NE ISPUTIJE: Tabla Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  BROJNE PRIJAVE - BEZ REAKCIJE SDT-A Istini za volu, Čađenović je tek nakon šest mjeseci dodat u grupu koja do tada nije brojila tri člana, što je uslov za postupanje SDT-a po Krivičnom zakoniku. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru, podnio je maja 2024. godine krivičnu prijavu protv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog toga što je, kako piše u krivičnoj prijavi, zloupotrijebio službeni položaj, jer nije po službenoj dužnosti gonio sadašnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića zbog pranja novca u vrijednosti od više od dva miliona eura. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Do sada se Specijalno državno tužilaštvo nije izjašnjavalo o prijavi protiv Krapovića, ali nema reakcije i na prijavu koja je ranije podnijeta protiv Olivere Injac, prethodne ministarke odbrane Crne Gore, kao i protiv Filipa Adžića, jedno vrijeme koordinatora rada Ministarstva odbrane. &nbsp;Odlukama sadašnjeg i dva bivša ministra odbrane Crne Gore, zaposlenima u Ministarstvu nezakonito je podijeljeno više od 3,2 miliona eura, utvrdila je svojevremno budžetska inspekcija Ministarstva finansija. &nbsp; Uprkos tom nalazu državne institucije, nije zabilježena reakcija SDT-a na čijem je čelu Vladmir Novović. &nbsp;&nbsp; No, protiv Jelene Perović, bivše direktorice ASK-a, Specijalno državno tužilaštvo je samoinicijativno reagovalo i podnijelo krivičnu prijavu zbog navodno nezakonite isplate varijabila od – 60 hiljada eura. &nbsp;&nbsp; Možda i ovi detalji ukazuju kakva će biti sudbina nove krivične prijave protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Katnić: Šoškić je zloupotrijebio položaj i manipulisao ,,žutom kovertom”

Administrator naloga Radosav Vrbica saopštio je na društvenim mrežama da je ponovo dobio poziv da se javi u podgorički Centar bezbjednost, ovog puta zbog prijave poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović povodom njegove objave na Instagramu.
Minulih dana njemu su oduzeti telefon i lap top, a nekoliko dana kasnije, satima je bio u Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi prisustvovao pregledanju tih uređaja.
- Opet su me tražila dva policajca, da se javim u Centar bezbjednosti - saopštio je on danas na Fejsbuku.
No, poziv je, kako je naknadno saopštio, uslijedio nešto drugačijim povodom..&nbsp;
- Ovo nijeste očekivali - u pitanju je prijava Jelene Nedović zbog objave na Instagramu - istakao je on.
Kako se može vidjeti sa njegovog naloga na toj mreži, on je prije pet dana 'okačio' fragment razgovora poslanice Evrope sad emitovanog na TV programu, pri čemu je dodao poruku "presmiješno". Nedović je u tom dijelu TV gostovanja govorila o anegdoti vezanoj za proslavu porodične slave.

Radosava Vrbicu opet zvali u CB Podgorica: Jelena Nedović ga prijavila zbog objave na Instagramu

Piše: Stevo Vučinić Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, usvojenog 2011. godine, podnešen je sa zadnjim namjerama – pravna etapa puzajuće aneksije koja prijeti Crnoj Gori. Kao jedna od ključnih izmjena, ističe se brisanje termina „nasilna“, koji se odnosi na formulaciju o aneksiji iz 1918. godine. Brisanjem termina „nasilna“ stvaraju se pravne pretpostavke da se imovina dinastije Karađorđevića u Crnoj Gori, koju su već tražili, povrati u njihovo vlasništvo – dvorac Miločer i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića. I to je jedini smisao predloženih izmjena. U prijedlogu citiranoga Zakona piše, termin „nasilna aneksija“, nosi duplo značenje. Jer, sama riječ aneksija podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa ga smatraju „suvišnim“. Naravno, da pojam aneksija ne nosi duplo značenje, već je vrlo jednoznačan – aneksija bez upotrebe oružane sile i posijedanja teritorije okupacionim sredstvima. Primjer je nenasilna aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. Bila je rezultat političkih kalkulacija, operacionalizovana diplomatskim dogovorom Rusije i Austrougarske. Austrougarska je u Bosni i Hercegovini već imala vojnu i administrativnu kontrolu od 1878. godine. Pa nije bilo potrebe da se akt formalizovanja aneksije sprovodi nasiljem, sem što je izazvala političku krizu u zemlji. Zato je nužno da se u crnogorskom slučaju koristi termin „nasilna“. <h2>IMOVINA STEČENA PLJAČKOM</h2> Jer, on implicira da je izvršena upotrebom oružane sile i podrazumijeva da je Crna Gora prvo oružanim putem nasilo okupirana, a onda anektirana. Iz takvoga reda stvari, po međunarodnom pravu slijedi, da lica koja oličavaju okupacioni poredak i njegovi nasljednici, dakle, Karađorđevići, ne mogu da polažu pravo na nasljeđe na teritoriji Crne Gore koju su svojevremeno okupirali. Inače, ukoliko se ta imovina vrati u vlasništvo Karađorđevićima, a intencija predoženoga Zakona usmerena je u tom pravcu, i u stvarnom i u simboličnom smislu, Crna Gora će biti okupirana teritorija. A onda, po drugi put, slijedi stvarna aneksija. Tih posljedica treba da budu svjesne sve crnogorske opozicione partije, ako se uopšte mogu častiti pridjevom crnogorske. Zato se moraju oduprijeti izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine U daljem tekstu ćemo izložiti osnov sticanja imovine dinastije Karađorđevića u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i imovinu u Crnoj Gori. Jedan od najvećih jugoslovenskih pravnika, Milan Bartoš, nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je knjigu kojom je opisao način sticanja bogatstva dinastije Karađorđević. Zaključio je: „Nasilje, bahatost i razmere korupcije i pljačke kraljevske kuće u Jugoslaviji zaista moraju da zaprepaste svakog racionalnog čoveka. Usuđujem se da tvrdim da ni pre ni kasnije pljačka naroda nije bila tako brutalna i tako širokih razmera, koja mu je pribavila imovinu stečenu u međuratnom periodu, na krajnje sporan i kolosalno nemoralan način“. Svojevremeni zahtjev potomaka dinastije Karađorđevića, da im se vrati imovina koju su pośedovali u Crnoj Gori do 8. marta 1947. godine (vila Miločer s parkom i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića), koja im je odlukom Narodne skupšine FNRJ oduzeta, je neosnovan. Pripadala je porodici, koja je svoje bogatstvo stekla zloupotrebom moći, korupcijom i pljačkom, za čije je ime vezana propast Crne Gore 1918. godine, s nesagledivim posljedicama i štetama koje još nijesu obračunate. Najteže posljedice bile su: građanski rat s velikim žrtvama i mnogo popaljenih domova, opšte zaostajanje zemlje u obrazovnom, kulturnom i privrednom smislu, bespoštedna pljačka svih crnogorskih resursa, jezička, kulturna i politička denacionalizacija stanovništva i njegovo masovno iseljavanje, s ciljem da se zemlja liši Crnogoraca, a oni posluže kao ratnički elemenat u graničnom pojasu. Što se tiče međuratnih investicija u Crnoj Gori, eksponenti dinastije Karađorđevića investirali su u izgradnju puta od Peći do Andrijevice, puta od Pljevalja do Žabljaka i mosta na Tari, pred Drugi svjetski rat izgradili su prugu za vojne potrebe od Nikšića do Bileće, izgradili su zgrade opštine i „Banske stanove“ u Cetinju, u Podgorici zgrade Finansijske direkcije (današnja Opština) i Direkcija carina (Privredni sud i MONSTAST), banovinski hotel „Jadran“ u Ulcinju, oko 100 žandarmerijskih stanica, podigli su spomenik kralju Aleksandru na Cetinju, porušili Njegoševu kapelu na Lovćenu i u blizini nje sagradili kapelu Karađorđevića. <h2>BOGATSTVO KRALJA ALKESANDRA</h2> Za desetak poslijeratnih godina, nasljednik kralja Petra, koji nije raspolagao imovinom, stasao je u jednoga od najbogatijih evropskih monarha. Korupcijom i zloupotrebom vlasti i moći, naveo je korumpiranu administraciju, zaštićenu njegovim autokratskim autoritetom, da mu izgradi ili pokloni dvorce, lovišta i imanja, neka s vinogradima, poljoprivrednim dobrima i šumama: - Dvorac na Bledu otkupila je država od princa Vindišgerca, opremila i poklonila kralju Aleksandru. Vojska ga je održavala, a država snosila troškove i izdatke. - Dvorac u Han Pijesku mu je poklonila država, koja ga je i održavala na račun budžeta. - Dvorac u Zagrebu, na Tuškancu, kupila je zagrebačka opština i poklonila ga kralju. Održavan je iz državnoga budžeta. - Dvorac nadvojvode Fridriha u Belju mu je kupilo i poklonilo Ministarstvo finansija. - Dvorac s 500 hektara vinograda i zemljišta u Demir-kapiji kupljen je iz državnoga budžeta. Održavale su ga mjesne vlasti. - Lovište u Moroviću, od Petrovaradinske opštine, kupila je država, i njegovo održavanje stavila na državni budžet. - Bijeli dvor je malim dijelom finasiran iz kraljevog dužeta, a većim iz državnoga. - Ljetnjikovac u Miločeru sagrađen je na zemljištu koje je kupila država, manjim dijelom o trošku dinastije, a većim, iz budžeta i upotrebom vojne inžinjerije. Projektant nije uspio da naplati projekat i nadzor radova. Za održavanje svih ovih dvoraca, poljoprivrednih dobara i lovišta na račun države plaćani su upravnici dvorske ekonomije, njihovi pomoćnici, lovočuvari, inspektori, upravnici dvorskih šuma, administracija i posluga. Za vrijeme šestojanuarske diktature, dvojica njegovih prijatelja dobili su pravo istraživanja rudnika zlata u Neresnici, koji je nakon atentata u Marseju, na volšeban način preveden u ostavinsku masu kralja Aleksandra, i uprava kraljevskih dobara je preuzela njegovo vođenje, kao kraljevog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Karađorđević"> </figure>  <h2>ŠPEKULACIJAMA DO DOBITI</h2> Kralj po zakonu nije plaćao porez, što je on vješto koristio, otvarajući preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ta preduzeća, kao kraljevo dobro, bila su oslobođena poreza, i proizvodi s njih jeftiniji i konkurentniji. Tako je Uprava dvora prodavala velike količine namirnica s deklaracijom za potrebe „dvora njegovog veličanstva“, oslobođene trošarine. Prodaju su vršili vojnici kraljeve garde. Svo dvorsko osoblje, plaćano je s budžeta. Špekulacijama na pariškoj berzi sa akcijama orjentalne željeznice, u iznosu od 300 miliona franaka, koje su plaćane u punom iznosu iako su prodavane za 20 do 25% od nominale, omogućile su, preko Ministarstva finansija, da kralj Aleksandar zaradi oko 240 miliona franaka za pola godine. Pokušaj rješavanja te afere, uzrokovao je raspuštanje narodne Skupštine. Kralj je špekulisao s obveznicama ratne štete, koje su on i neki ministri otkupili od naroda za iznos od 10% od nominalne vrijednosti. A onda su, po dogovoru, banke počele da kupuju te obveznice, čija je vrijednost skočila, i svakodnevno je skakala, dok se sve nijesu našle u rukama banaka i Poštanske štedionice. Za te namjene banke su se kreditno zaduživale kod Narodne banke. Na toj razlici, između cijene po kojima su kupljene i prodate, kralj i neki ministri zaradili su oko 600 miliona dinara. Nakon osnivanja Narodne banke, ministar finansija pozvao je banke koje su je osnovale, da kralju ustupe određenu vrijednost akcija koje su imale u njoj. Tako je kralj postao veliki akcionar Narodne banke i bio jedan od monopolista na njene prihode. Ta banka je imala monopol na emisiju novca i njena politika je kontrolisala tržište kapitala, finasirajući favorizovana preduzeća. Ovim pobrojanim primjerima nije iscrpljena lista špekulacija, kojima se kralj Aleksandar koristio, radi sticanja nezakonite dobiti. Ta imovina stečena je na nezakonit način, i ne može se prevesti u zakonito nasljeđe. A da se istovremeno ne pokrene postupak za utvrđivanje razmjera štete nastale aneksijom Crne Gore Srbiji i račun ispostavi nadležnim adresama u Srbiji, uključujući i potomke dinastije Karađorđevića, kao nasljednika kraljeva Petra i Aleksandra, koji su za nju odgovorni i objektivno i subjektivno. I ovih činjenica treba da budu svjesne crnogorske opozicione partije, ako im je uopšte stalo do Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Skupština"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA INICIRALA DVOJICA POSLANIKA PES-A: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>

Tag: bledski-strateski-forum