<p>Crna Gora najvjerovatnije će do kraja godine zatvoriti tri od očekivanih pet poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), jer su predstavnici Francuske u radnim tijelima te zajednice danas blokirali "precrtavanje" dva — poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), saznaju Vijesti.</p>
<p>Francuzi su se tako izjasnili na sjednici Radne grupe Savjeta EU (COELA), održane ranije danas. U međuvremenu, završena je i sjednica Komiteta stalnih predstavnika država članica (COREPER II), na kojoj je potvrđena ta odluka.</p>
<p>Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, predstavnici Francuske tvrdili su, između ostalog, da poglavlja 11 i 13 nijesu spremna za zatvaranje i da nijesu dovoljno usklađena sa tekovinama EU, ne navodeći konkretne razloge za takav svoj stav.</p>
<p>Nakon sjednice COREPER-a II ide se na Međuvladinu konferenciju, tj. na ministarski nivo (ministri vanjskih poslova ili evropskih poslova u okviru Savjeta EU za opšte poslove), na kojem bi definitivno trebalo da budu zatvorena tri poglavlja — 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala) i 6 (Privredno pravo).</p>
<p>Radio Televizija Crne Gore objavila je da je najavljeno da će Međuvladina konferencija biti održana 16. decembra u osam sati, prije početka Savjeta ministara za opšte poslove EU.</p>
<p>Kako Javni servis saznaje iz diplomatskih izvora, stalni predstavnici će se ponovo sastati tokom vikenda, uoči Međuvladine konferencije, što bi mogla biti još jedna prilika da se razgovara o eventualnom zatvaranju dodatnih poglavlja.</p>
<p>Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. godine. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila sedam, od čega tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU

<p>Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.</p>
<p>On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".</p>
<p>- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.</p>

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

<p><b>Dijana Hrka</b>, majka Stefana, koji je poginuo u urušavanju nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, podržala je predlog kompanije za drumski prevoz Milomira Jaćimovića o blokadi Beograda i pozvala Novosađane da se odazovu.</p>
<p>Hrka je istakla da je vrijeme za ujedinjenje i zajedničku akciju, piše Nova.rs.</p>
<p>Na konferenciji za novinare, Hrka je izrazila zadovoljstvo što su Jaćimović i njegov sin prekinuli štrajk glađu i najavila da će se sa njim sastati uveče kako bi se dalje dogovorili.</p>
<p>- Podržavam njegov plan o blokadi, ali ćemo ipak pregovarati. Treba konačno da se ujedinimo, da dođemo pod jedan šator i da isplaniramo kako i šta ćemo dalje - rekla je Hrka, dodajući da bi Jaćimović trebalo da dođe u Beograd za četiri dana.</p>
<p>- Hajde da se svi dogovorimo kako treba da to uradimo i šta treba da uradimo. On je najavio blokade i ja sam za to, blokada će trajati do 48 sati, zato se opustite - rekla je.</p>
<p>Ona je potvrdila da se osjeća dobro i da boravi u protestnom šatoru u blizini Skupštine Srbije, koji naziva svojim „drugim domom".</p>
<p>Podsjetimo se da je Hrka nakon tragedije prije sedamnaest dana započela štrajk glađu ispred Narodne skupštine Republike Srbije u Beogradu, zahtijevajući rješavanje pitanja odgovornosti za smrt svog sina i drugih žrtava, koji je u međuvremenu prekinula. U intervjuima kaže da je spremna da učini sve da ujedini narod Srbije i riješi se „zla".</p>

Dijana Hrka poziva na blokadu Beograda

<p>U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju oktobra u blokadi bilo 21,16 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,11 odsto više nego na kraju septembra.</p>
<p>Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,56 milijardi eura, što je 1,31 odsto više nego u septembru.</p>
<p>Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 36 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 560,15 miliona eura.</p>
<p>Kako se navodi, 54,77 odsto ukupnog iznosa blokade ili 852,29 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.</p>
<p>U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,25 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 36,88 miliona eura, što je 2,37 odsto ukupnog iznosa blokade.</p>
<p>Duže od godinu u blokadi je 19,91 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,52 milijarde eura.</p>

U blokadi 21,16 hiljada kompanija

<p>Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zatražilo je od Glavnog grada i Vodovoda dopunu dokumentacije neophodne za izdavanje građevinske dozvole za gradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.</p>
<p>Glavni grad i Vodovod su 22. septembra ministarstvu predali zahtjev za građevinsku dozvolu ali su, kako je naznačeno u dokumentu koji potpisuje Marina Izgarević, državna sekretarka ministarstva, uočeni nedostaci. Ministarstvo je navelo šta je sve potrebno dostaviti kako bi se nedostaci otklonili.</p>
<p>– Neophodno je dostaviti revidovani projekat u zaštićenoj digitalnoj formi (CD) u deset primjeraka sa svim faza, i sa ispravnim elektronskim potpisima za odgovorno lice u privrednom društvu „Nik Kom“ (knjiga 1 i 2), za vodećeg projektanta (knjige 7, 10.1 i 10.2), za odgovornog projektanta (knjiga 11.2) i za vodećeg revidenta (knjiga 11.2). Potrebno je dostaviti rješenje kojim je imenovana komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije za objekat, izvještaj o reviziji glavnog projekta urađene u skladu sa Pravilnikom o načinu vršenja revizije tehničke dokumentacije i izrade izvještaja o reviziji, kao i dokaz o osiguranju od odgovornosti projektanta i revidenta glavnog projekta, analogna forma - original ili ovjerene kopija – piše u dokumentu koji potpisuje <b>Marina Izgarević</b>.</p>
<p>Direktor Vodovoda <b>Aleksandar Nišavić</b> kaže da su u kratkom roku dopunili i prilagodili forme određenih dokumenata shodno izmjenama Zakona koje su nastupile u prethodnom periodu. Uvažavajući činjenicu da se radi o državnom objektu od opšteg interesa, čijom se realizacijom rješavaju direktni višedecenijski problemi prije svega građana dvije opštine, kako kaže Nišavić, nužno je da svi akteri od kojih zavisi dalja realizacija pokažu ozbiljnost i daju svoj maksimum u cilju nastavka realizacije projekta.</p>
<p>– Želim da još jednom ukažem na potrebu da se u rješavanju komunalnih problema mora isključivo pitati struka, te da u ovoj djelatnosti ne postoji prostora za uključivanje politike u realizaciju projekata. Samim tim, kvalitetna i zakonski osnovana rješenja moraju imati najširu podršku predstavnika naroda, jer na kojoj god strani da se nalazimo, neophodno je sprovoditi projekte koji sa jedne strane rješavaju ključne probleme svakodnevnog funkcionisanja u zajednici, a sa druge strane štite životnu sredinu i podižu životni standard u smislu poboljšanja uslova života na znatno viši nivo, što je obaveza svih nas kojima je narod dao podršku da upravljaju sistemom u ovom trenutku – saopštio je Nišavić.</p>
<h2>Sa mještanima se nije pregovoralo oko kompenzacije</h2>
<p>Sa mještanima Botuna nije se pregovaralo oko potencijalnih kompenzacija, saopštio je <b>Saša Mujović</b>. Njegov odgovor uslijedio je na odborničko pitanje <b>Jelene Milošević</b>, odbornice Nove srpske demokratije, koju je zanimalo da li je razgovarano sa stanovnicima Botuna i šta im je ponuđeno, s obzirom na to da, kako je navela, u javnosti kruže priče da im je ponuđen otkup zemljišta i trosobni stanovi u Podgorici.</p>
<p>– Imajući u vidu ekološki karakter postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i činjenicu da su dizajnirana da budu postavljena blizu zona stanovanja (imamo slučaj Budve, Herceg Novog i Berana) nije se pregovaralo sa mještanima oko potencijalnih kompenzacija. Zbog nedostatka jasnih kriterijuma postoji bojazan da bi ovo otvorilo Pandorinu kutiju problema i negativno uticalona izgradnju svih budućih postrojenja u Crnoj Gori – odgovorio je Mujović</p>
<p>Da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda višestruko važna sa ekološkog, zdravstvenog i finansijskog aspekta, saopštio je Saša Mujović, gradonačelnik. Odgovarajući na odborničko pitanje<b> Miloša Maškovića</b>, odbornika Evropskog saveza, da li planira da uputi zvaničan zahtjev MUP-u odnosno Upravi policije za asistenciju prilikom radova, Mujović je rekao da će "u slučaju da se ne može naći zajedničko rješenje i da postoji fizička smetnja da se projekat realizuje, upoznati predsjednika i članove Vlade".</p>
<p>Gradonačelnik je podsjetio da za ovo postrojenje ne postoji alternativa, da su kreditna sredstva KfW banke i grant raspoloživa do kraja godine, te da se početak radova ne smije prolongirati.</p>
<p>– Zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 na putu ka EU nameće pritisak i imperativ da se postrojenje instalira na definisanoj lokaciji u Botunu u okviru industrijske zone KAP-a i da bi svako razmišljanje o promjeni lokacije iziskivalo dodatno vrijeme. Sa pozicije gradonačelnika sam sve uradio da nađem način da se makar dio postrojenja izmjesti na drugu lokaciju. Nije bilo moguće. Odlaganja projekta i promjene lokacije ne može biti, a dalje aktivnosti moraju biti podijeljene u dva pravca. Prvi, koji podrazumijeva dobijanje građevinske dozvole i UT uslova za izmiještanje 35kV dalekovoda Zagorič-Gornja Zeta i drugi koji se tiče razgovora sa mještanima i pokušaja da se otklone sve nedoumice. Čvrsto vjerujem da ćemo politiku ostaviti po strani i da će razum nadvladati. U slučaju da se ne može naći zajedničko rješenje i da postoji fizička smetnja da se projekat realizuje, a imajući u vidu da je ovo državni projekat od najvećeg značaja, o istom ću upoznati predsjednika i članove Vlade Crne Gore. Dalje postupanje će zavisiti od njihove procjene i odluke – piše u Mujovićevom odgovoru.</p>

1084x550

U slučaju fizičke blokade radova u Botunu odlučiće Spajić

<p>U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju septembra u blokadi bilo 21,13 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,15 odsto više nego na kraju avgusta.</p>
<p>Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,54 milijarde eura, što je 1,16 odsto više nego u avgustu.</p>
<p>Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 35,63 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 547,17 miliona eura.</p>
<p>Kako se navodi, 54,5 odsto ukupnog iznosa blokade ili 837,08 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.</p>
<p>U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,29 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 35,57 miliona eura, što je 2,3 odsto ukupnog iznosa blokade.</p>
<p>Duže od godinu u blokadi je 19,84 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,5 milijardi eura.</p>

U blokadi 21,13 hiljada kompanija

<p>Blokade magistralnog puta Cetinje - Podgorica na Kruševom ždrijelu trajaće do daljnjeg po tri sata, jer premijer <b>Milojko Spajić</b> nije ispunio zahtjeve građana do roka koji su mu dali 5. septembra, piše Cetinjski list.</p>
<p>Protesti ulaze u deveti mjesec, a učesnici podsjećaju da država za sve to vrijeme nije preduzela nijedan korak kako bi riješila probleme zbog kojih istrajavaju, traže političku i institucionalnu odgovornost za propuste policije i nadležnih u dva masovna ubistva, u kojima je život izgubilo 23 ljudi.</p>
<p>Blokada će, kao i prethodnih dana, trajati od 17 sati i 26 minuta do 20 časova i 26 minuta.</p>
<p>Podsjećaju da porodice žrtava traže da predstavnike porodica stradalih prime predsjednik države <b>Jakov Milatović </b>i Spajić u najkraćem roku sa ciljem punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.</p>
<p>Traže i političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja Spajića da su životi 23 crnogorska građanina vrednija “političke odgovornosti” od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.</p>
<p>Porodice žrtava zahtijevaju i od direktora Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića </b>hitnu smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Centar <b>Gorana Jokića </b>koji je, kako navode, direktno odgovoran za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.</p>
<p>Zahtijevaju i, uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, usvajajanje “Markovog i Mašanovog zakona” kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.</p>
<p>Porodice žrtava traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.</p>

Blokade na Kruševom ždrijelu trajaće tri sata do daljnjeg jer Spajić nije ispunio zahtjeve

<p>Građani Cetinja koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu, na magistralnom putu Cetinje - Podgorica, najavili su da će sjutrašnja blokada puta saobraćaja trajati tri sata.</p>
<p>Blokada će, kao i prethodnih puta, početi u 17.26 i trajati do 20.36 sati.</p>
<p>Cetinjani blokiraju saobraćaj na ovoj dionici više od sedam mjeseci tražeći odgovornost vrha bezbjednosnog sektora povodom dva masakra koja su se dogodila u tom gradu, avgusta 2022. i 1. janura ove godine.</p>
<p>U dva masovna ubistva život su izgubile 23 osobe.</p>

1250x600

Blokada saobraćaja na Kruševom ždrijelu sjutra će trajati tri sata

<p>Redovan željeznički saobraćaj jutros, u tri sata, ponovo je uspostavljen nakon pet dana blokade. To je potvrđeno iz Žečjezničke infrastrukture Crne Gore.</p>
<p>Kako su rekli u toj kompaniji, do normalizacije saobraćaja došlo je nakon postizanja sporazuma između zaposlenih koji su učestvovali u totalnoj obustavi rada, dva reprezentativna sindikata i poslodavca — ŽICG.</p>
<p>- Sa zadovoljstvom obavještavamo javnost, a naročito korisnike naših usluga, da je dana 27. avgusta u tri sata ponovo uspostavljen redovan željeznički saobraćaj - navedeno je u saopštenju ŽICG.</p>
<p>U ŽICG su se ponovo izvinili građanima i privrednim subjektima koji su zbog obustave pretrpjeli štetu i bili prinuđeni da koriste alternativne vidove prevoza.</p>
<p>Predstavnik zaposlenih koji su prethodnih dana štrajkovali <b>Andrej Kaluđerović </b>takođe je potvrdio da su postigli dogovor sa menadžmentom.</p>
<p>- Vozovi su pušteni u saobraćaj, rad je počeo, obustava je prekinuta - kazao je Kaluđerović za Portal Analitiku.</p>
<p>Isitče da su se dogovorili oko zarada.&nbsp;</p>
<p>- Postigli smo kompromis sa menadžmentom i Ministarstvom saobraćaja. Od jutros sve normalno funkcioniše - rekao je Kaluđerović.&nbsp;</p>
<p>Iz Ministarstva saobraćaja i Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) juče su tvrdili da je Kaluđerović odgovoran za blokadu željezničkog saobraćaja i kritične infrastrukture.</p>
<p>ŽICG i Ministarstvo ističu juče su kazali da je pripremljen kolektivni ugovor kojim se, po prvi put nakon više godina, predviđa značajno povećanje plata. Ponuda predviđa koeficijent 7,9 za radno mjesto otpravnika vozova, uz dodatak od 30 odsto na osnovnu zaradu. Tako bi neto zarade u ovoj kategoriji poslova iznosile između 1.000 i 1.260 eura, zavisno od radnog staža.</p>
<p>Iz Ministarstva i ŽICG najavili su bili i krivične prijave protiv onih koji ne prihvate uslove.</p>

Dogovorili se radnici i menadžment ŽICG: Normalizovan željeznički saobraćaj

<p>Iz Odbora direktora Željezničke infrastrukture Crne Gore saopšteno je da su održali hitan sastanak zbog blokade željezničkog saobraćaja, te da su jednoglasno pružili podršku izvršnoj direktorici Marini Bošković u cilju rješavanja nastale situacije i svih napora na normalizaciji saobraćaja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspustene-rampe-blokirane-pruge-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Takođe, konstatovano je da svako uvećanje zarada treba da bude u zakonskim okvirima, kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima, u cilju izrade i zaključivanja Kolektivnog ugovora - naveli su oni u saopštenju.</p>
<p>Odbor direktora, kažu oni, poziva zaposlene koji su potpisali „obustavu rada“ da omoguće normalno odvijanje saobraćaja, kako bi se spriječila veća šteta i stvorili uslovi za konstruktivne razgovore.</p>
<p>Podsjećamo, blokada željezničkog saobraćaja je počela jutros u devet sati - usljed revolta grupe radnika Željezničke infrastrukture, koji su od uprave tog preduzeća zahtijevali da se izjasne o njihovim zahtjevima da im plate budu povećane.</p>

Odbor direktora ŽICG održao hitan sastanak: Bošković podrška za rješavanje situacije, zaposleni da omoguće normalno odvijanje saobraćaja

<p>U okviru inicijative predsjednika Ukrajine <b>Volodimira Zelenskog </b>"Bring Kids Back UA" i uz podršku tima "Save Ukraine" uspješno je vraćena grupa ukrajinske djece i tinejdžera sa ukrajinskih teritorija koje je privremeno okupirala Rusija.</p>
<p>Među vraćenom djecom je devetogodišnja Alina, čija se porodica dugo plašila da napusti teritorije pod okupacijom, jer je njen otac bivši vojnik.</p>
<p>Ruske snage redovno su, prema navodima Ukrinforma, proveravale ovakve porodice, vršile pretrese, ispitivanja i zastrašivanja.</p>
<p>Sedamnaestogodišnji<b> Jevgen</b> je cijelu školsku godinu proveo pod okupacijom.</p>
<p>Bio je primoran da pohađa kadetski razred, učestvuje u takozvanim "vaspitnim razgovorima" i vojnopatriotskim aktivnostima.</p>
<p>Pored njih, u Ukrajinu su vraćeni i šesnaestogodišnji Matvij i njegova osmogodišnja sestra <b>Alisa</b>, kao i šesnaestogodišnja <b>Mija</b>.</p>
<p>U objavi organizacije je izražena zahvalnost partnerima "Save Ukraine", organizaciji "We are all Ukrainians 2022", humanitarnom fondu "Humanity", timu "Helping to Leave" i Ujedinjenom centru za koordinaciju potrage i oslobađanja zatvorenih osoba, za zajedničke napore u spasavanju ukrajinske djece.</p>
<p>Prethodno je na teritoriju pod kontrolom Ukrajine vraćena još jedna grupa djece, starosti od sedam do 17 godina, iz privremeno okupiranih oblasti Hersona.</p>

U Ukrajinu vraćena grupa djece s okupiranih teritorija

<p>Devet osoba je povrijeđeno, od kojih tri teže, kada je automobil udario u grupu ljudi tokom zimske parade u selu Nunspit u centralnom dijelu Holandije, prenose lokalni mediji.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPOL_Gelderland%2Fstatus%2F2003180140482986170%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003180140482986170%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Povrijeđeni su bili među ljudima koji su došli da vide povorku kamiona ukrašenih svjetlima, koja se održava svake godine uoči božićnih praznika.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLeMediaPolitiFR%2Fstatus%2F2003201428085727411%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003201428085727411%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Policija navodi da se čini da nije bilo namjere i da je riječ o nesreći, ali da se istraga nastavlja, prenosi portal "Dačnjuz".</p>
<p>Za upravljačem automobila koji je, krećući se sa sporednog puta, prešao kružni tok i udario u masu, bila je žena koja živi u selu, stara 56 godina. Ona je lakše povrijeđena, prenosi Srna.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBROKENBRITAIN0%2Fstatus%2F2003191787998052487%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003191787998052487%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Hitne službe su masovno stigle na lice mjesta. Na terenu su više ambulantnih vozila, vatrogasnih kola i policijskih automobila.</p>
<p>Takođe, tri helikoptera za hitnu pomoć su upućena u Nunspeet.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fturkinfo%2Fstatus%2F2003190934117195862%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003190934117195862%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>U ponedjeljak uveče, kroz ovaj grad je trebala da prođe parada, događaj koji se svake godine održava u ovom kraju, međutim, otkazana je nakon nesreće.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOnrecht2%2Fstatus%2F2003166911878590478%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003166911878590478%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Haos u Holandiji: Žena automobilom uletjela u gomilu na božićnoj paradi, devetoro povrijeđenih

<p>Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo dogodio se ozbiljan incident tokom sigurnosne kontrole, kada je putnici nestao kućni ljubimac – ruska plava mačka, zbog čega je ostala bez leta za Njemačku. Putnica tvrdi da je do incidenta došlo zbog nepoštivanja međunarodnih propisa o transportu životinja.</p>
<p>Kako navodi, osoblje aerodroma unaprijed je upozorila da je mačka izrazito plašljiva, da postoji visok rizik od njenog bijega te da je životinju bilo izuzetno teško smjestiti u transportnu kutiju.</p>
<p>Uprkos tome, tvrdi da je bila primorana da mačku izvadi iz transportera u otvorenom prostoru sigurnosne zone, bez osiguranog i zatvorenog prostora predviđenog za takve situacije.</p>
<h2>Mačka pobjegla tokom kontrole</h2>
<p>- Bila sam na sigurnosnoj kontroli. Šef sigurnosti me prisilio da izvadim mačku iz korpice. Mačka je pobjegla i nismo je mogli uhvatiti. Vatrogasci su dolazili da je izvade iz vještačkog cvijeća, ali je ponovo pobjegla i sakrila se u stropu - izjavila je putnica.</p>
<p>Prema njenim riječima, u potragu su bili uključeni i specijalizirani timovi koji se inače koriste za pronalazak eksplozivnih naprava, a sprat je pregledan i uz pomoć kamera.</p>
<p>Dodaje da joj je rečeno kako je riječ o „prvom ovakvom slučaju“, iako je kasnije saznala da je nedavno zabilježen sličan incident, u kojem je takođe došlo do bijega životinje i aktiviranja alarma.</p>
<h2>Navodi o kršenju međunarodnih propisa</h2>
<p>Putnica tvrdi da je ispunila sve propise za međunarodni transport kućnih ljubimaca, dok aerodromsko osoblje, kako navodi, nije postupilo u skladu s ICAO i IATA pravilima o prevozu životinja.</p>
<p>- Po pravilima, životinja mora ostati u zatvorenom transporteru, a pregled se, ako je potreban, obavlja u posebnoj, zatvorenoj prostoriji. Ovdje se to ne praktikuje, čime se ugrožava i sigurnost aerodroma - naglasila je.</p>
<p>Zbog incidenta joj je propao let za Njemačku, tačnije za Štutgart, dok je mačka, prema posljednjim informacijama, i dalje nestala unutar aerodromskog prostora.</p>
<h2>Prijave nadležnim institucijama</h2>
<p>Putnica navodi da je slučaj prijavila zamjenici direktora aerodroma, kao i Veterinarskoj inspekciji, te da planira preduzeti dodatne pravne korake. Posebno ističe da se radi o pasmini poznatoj po osjetljivom temperamentu i visokoj tržišnoj vrijednosti.</p>
<p>Međunarodni aerodrom Sarajevo se zasad nije zvanično oglasio povodom navoda putnice.</p>

Incident na sarajevskom aerodromu: Putnici izgubljena mačka tokom sigurnosne kontrole, propao joj let za Njemačku

<p>Kina je vjerovatno rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u tri polja sa silosima i ne pokazuje spremnost za razgovore o kontroli naoružanja, navodi se u nacrtu izvještaja Pentagona koji ukazuje na rastuće vojne ambicije Pekinga.</p>
<p>Kina proširuje i modernizuje svoj arsenal brže nego bilo koja druga nuklearno naoružana sila. Peking je izvještaje o vojnom jačanju opisao kao pokušaje da se „okleveta i ocrni Kina te namjerno obmane međunarodna zajednica“.</p>
<p>Prošlog mjeseca američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> rekao je da možda radi na planu denuklearizacije sa Kinom i Rusijom. Međutim, u nacrtu izvještaja Pentagona, u koji je Rojters imao uvid, navodi se da Peking ne djeluje zainteresovano.</p>
<p>- Ne vidimo nikakvu spremnost Pekinga da se upusti u takve mjere ili u sveobuhvatnije razgovore o kontroli naoružanja - stoji u izvještaju.</p>
<p>Posebno se navodi da je Kina vjerovatno smjestila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u silosima u blizini kineske granice sa Mongolijom, što je najnovije u nizu takvih lokacija. Pentagon je ranije izvještavao o postojanju tih polja, ali ne i o broju raspoređenih projektila.</p>
<p>Nacrt izvještaja Pentagona ne navodi moguće ciljeve novo raspoređenih projektila. Američki zvaničnici su napomenuli da se izvještaj može izmijeniti prije nego što bude upućen zakonodavcima.</p>
<p>U izvještaju se navodi da se kineski arsenal nuklearnih bojevih glava tokom 2024. godine i dalje kretao u rasponu nešto iznad 600, što odražava „sporiji tempo proizvodnje u poređenju sa prethodnim godinama“.</p>
<p>Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u toku i da je zemlja na putu da do 2030. godine ima više od 1.000 bojevih glava.</p>
<p>Kina je saopštila da se pridržava „nuklearne strategije samoodbrane i politike nekorišćenja nuklearnog oružja kao prvog“.</p>
<p>Tramp je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države ponovo započnu testiranje nuklearnog oružja, ali nije jasno u kojem obliku bi se to moglo odvijati.</p>
<p>Opsežan izvještaj Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi da Kina očekuje da će biti u stanju da se bori i pobijedi u ratu protiv Tajvana do kraja 2027. godine.</p>
<p>Kina, koja Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, nikada se nije odrekla upotrebe sile radi ponovnog ujedinjenja, kako se to naziva u Pekingu, sa ostrvom.</p>
<p>Peking je, prema izvještaju, usavršavao svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana, uz napomenu da bi jedna od opcija mogla uključivati udare na udaljenosti od 1.500 do 2.000 nautičkih milja od Kine.</p>
<p>- U dovoljnom obimu, takvi udari mogli bi ozbiljno ugroziti i poremetiti prisustvo SAD-a u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji - dodaje se u izvještaju.</p>

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b>, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke <b>Slobodanke Krgović,</b> koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp;</p> <p>Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje.</p> <p>– Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović.</p> <p>Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  <p>– Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona.</p> <p>Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje.</p> <p>– Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona.</p> <p>Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari:</p> <p>- &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja,</p> <p>- &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO,</p> <p>- sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan.</p> <p>Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

<p>Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.</p>
<p>To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.</p>
<p>Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.</p>
<p>Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.</p>
<p>Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".</p>
<p>Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.</p>
<p>Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.</p>
<p>U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.</p>
<p>Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.</p>

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

<p>Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja <b>Milutinu Simoviću </b>određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.</p>
<p>On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.</p>
<p>Njegov branilac, advokat <b>Miroslav Adžić</b>, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.</p>
<p>- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;</p>
<p>Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem<b> Sinisom Milićem</b> iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;</p>
<p>Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.</p>

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

<p>Jedan od branilaca optuženog <b>Zorana Lazovića</b>, advokat<b> Zoran Piperović</b> kazao je da se tužiteljka <b>Mira Samardžić</b> na sva pitanja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića "upućenih njoj, kazala da se ne sjeća, što je frapantno".</p>
<p>- Znači ničega se žene ne sjeća. I ono što je ona radila se ne sjeća. Nijesam htio da budem nepristojan, mada bih bio i pristojan da sam to pitao, jer pravo bi pitanje bilo – Da li se sjeća ko joj je rekao da se ne sjeća?- upitao je advokat Piperović.</p>
<p>On smatra da ovo što se danas čulo u sudnici, za osobu koja je bila tužilac toliko godina, prosto je frapantno.</p>
<p>- Prosto nije za javnost, to joj ruši dignitet. Ja ne znam da li je njoj muka posle ovoga. Iako je &nbsp;ona dama, možda ovo nije džentlmenski, ali ona je pred sudom dužna da govori istinu. Dakle, na najprostija pitanja, jednostavno odgovorila samo – ne sjećam se - smatra Piperović.</p>
<p>Ono što mu iskustvo govori, kako je kazao, da ovako kratki odgovori i ovakva nesjećanja, ne zna da li su baš iz njene glave.&nbsp;</p>
<p>-Iz čije su, ne znam, ali jesu li iz njene ne znam. Vidjeli smo uostalom da sve što radimo, sve što se sprovodi, ide upravo na vodenicu odbrane i ja ću, evo sad unaprijed da vam kažem 24. nakon saslušanja Sanje Jovićević i još jednog svjedoka, da tražim ukidanje pritvora. Da li ćemo tražiti ukidanje pritvora ili zamjenu pritvora nekom drugom mjerom, vidjećemo. Ali sada je već evidentno i jasno da je ono potvrđivanje optužnice bilo samo isključivo jedno – a to je da ova dva čovjeka umru u zatvoru - naglasio je Piperović.</p>

Tag: blokada