Putnici sa Aerodroma Podgorica pješke idu ka gradu zbog blokade kružnog toka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZcguYVo-zKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fdfz4KF9sLtk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Blokadu su organizovali građani Zete koji se protive postavljanju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFj60X0BMs64&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je okupljene na blokadi kružnog toka ka Aerodromu da krenu na „marš na Botun“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJfEPkT1A0kI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Pozivam se Zećane da u 12 sati odavde krenemo u marš na Botun. Treba da znaju da je ovo zetska zemlja i da smo spremni krvlju da je branimo - poručio je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-i-video-pocela-blokada-kruznog-toka-knezevic-ovo-nece-biti-jedina-blokada-danas-u-zeti-gradani-ocekuju-da-spajic-razgovara-sa-njima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović je rekao da će paralisati Crnu Goru.
- Crna Gora biće paralisana. Ukoliko premijer Milojko Spajić želi da mu se to dešava - dešavaće mu se svaki dan. Može doći da priča sa nama, ali pod uslovom da makne tablu iz Botuna i policiju - rekao je Asanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Putnici pješače sa Aerodroma zbog blokade kružnog toka

Tamara Klikovac

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

(FOTO i VIDEO) „Marš na Botun“; Knežević: Šaljemo poruku Šaranoviću i Šćepanoviću da ćemo mi krenuti da oslobađamo selo ako to ne učine do sjutra u 12 sati

Majke sa troje i više djece najavile u masovni protest i blokadu saobraćajnica ukoliko se ne usvoje njihovi zahtjevi za povećanje obeštećenja i redovno usklađivanje sa troškovima života.
Majke su ogorčene na nemar predstavnika vlasti i traže hitno razmatranje njihove peticije, odnosno usvajanje zahtjeva koje su na nedavnom protestu saopštile i predale predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.
Više od 7.000 građana potpisalo je peticiju za povećanje penzija majkama, a inicijatori i potpisnici traže da se obeštećenje majki koje su rodile više djece uskladi s troškovima života i ostalim penzionerima.
- Kako je zakonom o obeštecenju za majke 3+ predviđeno dozivotno isplaćivanje fiksnih iznosa od 192 eura za majke sa Biroa rada, odnosno 336 eura za majke iz radnog odnosa, to je dovelo do toga da je inflacija skroz obezvredila ta ionako niska primanja i time su materijalni položaj majki i njihova egzistencija dovedeni u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvo majkama 3+ - navodi se u obrazloženju peticije.
Predstavnica majki sa troje i više djece Slobodanka Krgović štrajkovala je glađu ispred Skupštine tražeći ispunjenje njihovih zahtjeva. Poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Jelena Nedović pozvali su je potom na razgovor, a kako kaže Krgović obećano joj je da će se odmah inicirati uplata doprinosa za PIO za godine od kada su majke počele da primaju naknade, odnosno obeštećenja.
- Dalje, obećao mi je da će obaviti razgovor najkasnije do Nove Godine sa premijerom Spajićem, kako bi našli rješenje za nas majke vezano za odmrzavanje i uvećavanje obeštećenja i da će me zvati nakon toga na razgovor - kazala je Krgović za Portal Adria.
Prema njenim riječima, majke se nadaju da će usvojiti sve njihove zahtjeve.

Majke sa troje i više djece najavljuju masovni protest i blokadu saobraćajnica

Crna Gora najvjerovatnije će do kraja godine zatvoriti tri od očekivanih pet poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), jer su predstavnici Francuske u radnim tijelima te zajednice danas blokirali "precrtavanje" dva — poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), saznaju Vijesti.
Francuzi su se tako izjasnili na sjednici Radne grupe Savjeta EU (COELA), održane ranije danas. U međuvremenu, završena je i sjednica Komiteta stalnih predstavnika država članica (COREPER II), na kojoj je potvrđena ta odluka.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, predstavnici Francuske tvrdili su, između ostalog, da poglavlja 11 i 13 nijesu spremna za zatvaranje i da nijesu dovoljno usklađena sa tekovinama EU, ne navodeći konkretne razloge za takav svoj stav.
Nakon sjednice COREPER-a II ide se na Međuvladinu konferenciju, tj. na ministarski nivo (ministri vanjskih poslova ili evropskih poslova u okviru Savjeta EU za opšte poslove), na kojem bi definitivno trebalo da budu zatvorena tri poglavlja — 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala) i 6 (Privredno pravo).
Radio Televizija Crne Gore objavila je da je najavljeno da će Međuvladina konferencija biti održana 16. decembra u osam sati, prije početka Savjeta ministara za opšte poslove EU.
Kako Javni servis saznaje iz diplomatskih izvora, stalni predstavnici će se ponovo sastati tokom vikenda, uoči Međuvladine konferencije, što bi mogla biti još jedna prilika da se razgovara o eventualnom zatvaranju dodatnih poglavlja.
Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. godine. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila sedam, od čega tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove.

Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Dijana Hrka, majka Stefana, koji je poginuo u urušavanju nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, podržala je predlog kompanije za drumski prevoz Milomira Jaćimovića o blokadi Beograda i pozvala Novosađane da se odazovu.
Hrka je istakla da je vrijeme za ujedinjenje i zajedničku akciju, piše Nova.rs.
Na konferenciji za novinare, Hrka je izrazila zadovoljstvo što su Jaćimović i njegov sin prekinuli štrajk glađu i najavila da će se sa njim sastati uveče kako bi se dalje dogovorili.
- Podržavam njegov plan o blokadi, ali ćemo ipak pregovarati. Treba konačno da se ujedinimo, da dođemo pod jedan šator i da isplaniramo kako i šta ćemo dalje - rekla je Hrka, dodajući da bi Jaćimović trebalo da dođe u Beograd za četiri dana.
- Hajde da se svi dogovorimo kako treba da to uradimo i šta treba da uradimo. On je najavio blokade i ja sam za to, blokada će trajati do 48 sati, zato se opustite - rekla je.
Ona je potvrdila da se osjeća dobro i da boravi u protestnom šatoru u blizini Skupštine Srbije, koji naziva svojim „drugim domom".
Podsjetimo se da je Hrka nakon tragedije prije sedamnaest dana započela štrajk glađu ispred Narodne skupštine Republike Srbije u Beogradu, zahtijevajući rješavanje pitanja odgovornosti za smrt svog sina i drugih žrtava, koji je u međuvremenu prekinula. U intervjuima kaže da je spremna da učini sve da ujedini narod Srbije i riješi se „zla".

Dijana Hrka poziva na blokadu Beograda

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju oktobra u blokadi bilo 21,16 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,11 odsto više nego na kraju septembra.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,56 milijardi eura, što je 1,31 odsto više nego u septembru.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 36 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 560,15 miliona eura.
Kako se navodi, 54,77 odsto ukupnog iznosa blokade ili 852,29 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,25 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 36,88 miliona eura, što je 2,37 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,91 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,52 milijarde eura.

U blokadi 21,16 hiljada kompanija

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zatražilo je od Glavnog grada i Vodovoda dopunu dokumentacije neophodne za izdavanje građevinske dozvole za gradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Glavni grad i Vodovod su 22. septembra ministarstvu predali zahtjev za građevinsku dozvolu ali su, kako je naznačeno u dokumentu koji potpisuje Marina Izgarević, državna sekretarka ministarstva, uočeni nedostaci. Ministarstvo je navelo šta je sve potrebno dostaviti kako bi se nedostaci otklonili.
– Neophodno je dostaviti revidovani projekat u zaštićenoj digitalnoj formi (CD) u deset primjeraka sa svim faza, i sa ispravnim elektronskim potpisima za odgovorno lice u privrednom društvu „Nik Kom“ (knjiga 1 i 2), za vodećeg projektanta (knjige 7, 10.1 i 10.2), za odgovornog projektanta (knjiga 11.2) i za vodećeg revidenta (knjiga 11.2). Potrebno je dostaviti rješenje kojim je imenovana komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije za objekat, izvještaj o reviziji glavnog projekta urađene u skladu sa Pravilnikom o načinu vršenja revizije tehničke dokumentacije i izrade izvještaja o reviziji, kao i dokaz o osiguranju od odgovornosti projektanta i revidenta glavnog projekta, analogna forma - original ili ovjerene kopija – piše u dokumentu koji potpisuje Marina Izgarević.
Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić kaže da su u kratkom roku dopunili i prilagodili forme određenih dokumenata shodno izmjenama Zakona koje su nastupile u prethodnom periodu. Uvažavajući činjenicu da se radi o državnom objektu od opšteg interesa, čijom se realizacijom rješavaju direktni višedecenijski problemi prije svega građana dvije opštine, kako kaže Nišavić, nužno je da svi akteri od kojih zavisi dalja realizacija pokažu ozbiljnost i daju svoj maksimum u cilju nastavka realizacije projekta.
– Želim da još jednom ukažem na potrebu da se u rješavanju komunalnih problema mora isključivo pitati struka, te da u ovoj djelatnosti ne postoji prostora za uključivanje politike u realizaciju projekata. Samim tim, kvalitetna i zakonski osnovana rješenja moraju imati najširu podršku predstavnika naroda, jer na kojoj god strani da se nalazimo, neophodno je sprovoditi projekte koji sa jedne strane rješavaju ključne probleme svakodnevnog funkcionisanja u zajednici, a sa druge strane štite životnu sredinu i podižu životni standard u smislu poboljšanja uslova života na znatno viši nivo, što je obaveza svih nas kojima je narod dao podršku da upravljaju sistemom u ovom trenutku – saopštio je Nišavić.
<h2>Sa mještanima se nije pregovoralo oko kompenzacije</h2>
Sa mještanima Botuna nije se pregovaralo oko potencijalnih kompenzacija, saopštio je Saša Mujović. Njegov odgovor uslijedio je na odborničko pitanje Jelene Milošević, odbornice Nove srpske demokratije, koju je zanimalo da li je razgovarano sa stanovnicima Botuna i šta im je ponuđeno, s obzirom na to da, kako je navela, u javnosti kruže priče da im je ponuđen otkup zemljišta i trosobni stanovi u Podgorici.
– Imajući u vidu ekološki karakter postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i činjenicu da su dizajnirana da budu postavljena blizu zona stanovanja (imamo slučaj Budve, Herceg Novog i Berana) nije se pregovaralo sa mještanima oko potencijalnih kompenzacija. Zbog nedostatka jasnih kriterijuma postoji bojazan da bi ovo otvorilo Pandorinu kutiju problema i negativno uticalona izgradnju svih budućih postrojenja u Crnoj Gori – odgovorio je Mujović
Da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda višestruko važna sa ekološkog, zdravstvenog i finansijskog aspekta, saopštio je Saša Mujović, gradonačelnik. Odgovarajući na odborničko pitanje Miloša Maškovića, odbornika Evropskog saveza, da li planira da uputi zvaničan zahtjev MUP-u odnosno Upravi policije za asistenciju prilikom radova, Mujović je rekao da će "u slučaju da se ne može naći zajedničko rješenje i da postoji fizička smetnja da se projekat realizuje, upoznati predsjednika i članove Vlade".
Gradonačelnik je podsjetio da za ovo postrojenje ne postoji alternativa, da su kreditna sredstva KfW banke i grant raspoloživa do kraja godine, te da se početak radova ne smije prolongirati.
– Zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 na putu ka EU nameće pritisak i imperativ da se postrojenje instalira na definisanoj lokaciji u Botunu u okviru industrijske zone KAP-a i da bi svako razmišljanje o promjeni lokacije iziskivalo dodatno vrijeme. Sa pozicije gradonačelnika sam sve uradio da nađem način da se makar dio postrojenja izmjesti na drugu lokaciju. Nije bilo moguće. Odlaganja projekta i promjene lokacije ne može biti, a dalje aktivnosti moraju biti podijeljene u dva pravca. Prvi, koji podrazumijeva dobijanje građevinske dozvole i UT uslova za izmiještanje 35kV dalekovoda Zagorič-Gornja Zeta i drugi koji se tiče razgovora sa mještanima i pokušaja da se otklone sve nedoumice. Čvrsto vjerujem da ćemo politiku ostaviti po strani i da će razum nadvladati. U slučaju da se ne može naći zajedničko rješenje i da postoji fizička smetnja da se projekat realizuje, a imajući u vidu da je ovo državni projekat od najvećeg značaja, o istom ću upoznati predsjednika i članove Vlade Crne Gore. Dalje postupanje će zavisiti od njihove procjene i odluke – piše u Mujovićevom odgovoru.

U slučaju fizičke blokade radova u Botunu odlučiće Spajić

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju septembra u blokadi bilo 21,13 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,15 odsto više nego na kraju avgusta.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,54 milijarde eura, što je 1,16 odsto više nego u avgustu.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 35,63 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 547,17 miliona eura.
Kako se navodi, 54,5 odsto ukupnog iznosa blokade ili 837,08 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,29 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 35,57 miliona eura, što je 2,3 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,84 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,5 milijardi eura.

U blokadi 21,13 hiljada kompanija

Blokade magistralnog puta Cetinje - Podgorica na Kruševom ždrijelu trajaće do daljnjeg po tri sata, jer premijer Milojko Spajić nije ispunio zahtjeve građana do roka koji su mu dali 5. septembra, piše Cetinjski list.
Protesti ulaze u deveti mjesec, a učesnici podsjećaju da država za sve to vrijeme nije preduzela nijedan korak kako bi riješila probleme zbog kojih istrajavaju, traže političku i institucionalnu odgovornost za propuste policije i nadležnih u dva masovna ubistva, u kojima je život izgubilo 23 ljudi.
Blokada će, kao i prethodnih dana, trajati od 17 sati i 26 minuta do 20 časova i 26 minuta.
Podsjećaju da porodice žrtava traže da predstavnike porodica stradalih prime predsjednik države Jakov Milatović i Spajić u najkraćem roku sa ciljem punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.
Traže i političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja Spajića da su životi 23 crnogorska građanina vrednija “političke odgovornosti” od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.
Porodice žrtava zahtijevaju i od direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića hitnu smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Centar Gorana Jokića koji je, kako navode, direktno odgovoran za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.
Zahtijevaju i, uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, usvajajanje “Markovog i Mašanovog zakona” kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.
Porodice žrtava traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.

Blokade na Kruševom ždrijelu trajaće tri sata do daljnjeg jer Spajić nije ispunio zahtjeve

Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore kao četvrtoplasirana završila je zonski kvalifikacioni turnir za Evropsko prvenstvo 2026. godine, za igrače do 18 godina.
Crnogorski odbojkaši poraženi su su večeras u Podgorici, u meču za treće mjesto, od Turske 3:1 (25:23, 15:25, 25:23 i 25:21).
Oba nacionalna tima igraće u drugom krugu kvalifikacija, na kom će učestvovati i Rumunija, kao i poraženi iz finalnog duela Srbije i Bugarske.
Samo u drugom setu Crna Gora je bila na nivou iz grupe, u kojem je slavila maksimalnim rezultatom.
Domaćin turnira upisao je tri trijumfa u grupi, nakon čega su uslijedili porazi u nokaut fazi.
Kapiten Vuk Stanojević je i u petom meču crnogorske U18 reprezentacije bio poenterski lider - meč je završio sa 20 poena, a dvocifrena su bila još trojica - Vukota Čelebić sa čak 16, Aleksa Radić i Filip Milosavljević sa 13 poena.
U selekciji Turske istakli su se Ozen sa 18 i Džimen sa 17 poena.

Crnogorski odbojkaši sa četvrte pozicije u drugoj fazi kvalifikacija

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp razgovarao je o "nizu opcija" za preuzimanje Grenlanda, uključujući i upotrebu vojske, saopšteno je iz Bijele kuće, prenosi BBC.
Kako su za taj britanski medij rekli, preuzimanje Grenlanda je "prioritet nacionalne bezbjednosti".&nbsp;
- Predsjednik i njegov tim raspravljaju o nizu opcija za postizanje ovog važnog cilja vanjske politike i, naravno, korišćenje američke vojske uvijek je opcija koja je na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku - kazali su iz Bijele kuće, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tramp je tokom vikenda ponovio da je Grenland "potreban" SAD-u iz bezbjednosnih razloga, što je navelo dansku premijerku Mete Frederiksen da upozori da bi svaki napad SAD-a označio kraj NATO-a.
Iz Grenlanda su više puta naveli da ne žele da budu dio SAD-a.&nbsp;
Lideri vodećih evropskih zemalja izrazili su podršku Danskoj i Grenlandu, navodeći u zajedničkom saopštenju da to arktičko ostrvo pripada njegovom narodu.
Saveznici, uključujući Francusku i Njemačku, blisko sarađuju na planu kako odgovoriti ako SAD djeluju na temelju svoje prijetnje preuzimanjem Grenlanda.&nbsp;
Francuski ministar vanjskih poslova Žan Noel Barot rekao je da će se ta tema pokrenuti i na sastanku s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Poljske.
- Želimo preduzeti mjere, ali to želimo učiniti zajedno sa našim evropskim partnerima - kazao je on.
Izvor iz njemačke vlade odvojeno je rekao da Njemačka "blisko sarađuje sa drugim evropskim zemljama i Danskom na sljedećim koracima u vezi s Grenlandom".
Grenland, najveće ostrvo na svijetu sa populacijom od 57 hiljada ljudi, nije nezavisni član NATO-a, ali je obuhvaćen članstvom Danske u zapadnom vojnom savezu.
Američko preuzimanje Grenlanda vojnim putem od dugogodišnjeg saveznika Danske izazvalo bi šokove unutar NATO saveza i dodatno produbilo razdor između Trampa i evropskih lidera.
Protivljenje lidera nije odvratilo Trampa od razmatranja kako da Grenland učini američkim središtem u području za koje postoji sve veći interes Rusije i Kine.
Trampov interes, koji je prvi put izražen 2019. tokom njegovog prvog mandata, ponovno se probudio posljednjih dana nakon američkog hapšenja svrgnutog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Prema pisanju Rojtersa, anonimni visoki zvaničnik je rekao da Tramp i njegovi savjetnici razmatraju različite načine za preuzimanje Grenlanda.
Te opcije uključuju i direktnu kupovinu Grenlanda, ili sklapanja sporazuma o slobodnom udruživanju.
- Diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika u bilo čemu, kao i sklapanje dogovora. On voli dogovore. Dakle, ako se može postići dobar dogovor o preuzimanju Grenlanda, to bi definitivno bio njegov prvi instinkt - rekao je zvaničnik.
I američki državni sekretar Marko Rubio je kazao na tajnom brifingu da administracija ne planira invaziju na Grenland, već je umjesto toga spomenuo kupovinu ostrva od Danske, prenosi BBC.
Članovi Kongresa, među njima i republikanci, usprotivili su se komentarima administracije o Grenlandu, napominjući da je Danska, članica NATO-a, lojalni saveznik SAD-a.&nbsp;
Zvaničnici administracije kažu da je ostrvo ključno za SAD zbog svojih nalazišta minerala koji su važni za visokotehnološke i vojne primjene.
Grenland ima samoupravu od 1979. godine, a odbrana i vanjska politika su i dalje u rukama Danske.&nbsp;
Dok većina stanovnika ostrva podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje pripajanju SAD-u, koje tu već imaju vojnu bazu.

Bijela kuća: SAD razmatraju opcije za preuzimanje Grenlanda

U Crnoj Gori se sjutra u jutarnjim ili prijepodnevnim satima očekuje postepen prestanak padavina i razvedravanje - saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. 
 
U većem dijelu zemlje biće hladno, a na sjeveru i veoma hladno, pa se uglavnom očekuje snijeg i susnježica, a samo u nižim predjelima na jugu kiša. 
 
Vjetar će biti povremeno umjeren do jak, sjeverni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus deset do osam, a najviša dnevna od minus šest do 11 stepeni. 
 
Iz ZHMS su saopštili da se u petak u jutarnjim satima očekuje novo naoblačenje, koje će popodne ponegdje, a tokom noći u većem dijelu zemlje usloviti padavine. 
 
- Više uslova za padavine u južnim i centralnim predjelima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti i dosta suvog vremena - naveli su iz Zavoda. 
 
Oni su kazali da će vjetar u petak biti mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura vazduha u petak od -15 do tri, a najviša dnevna od minus dva do 11 stepeni.

Sjutra prestanak padavina i razvedravanje, u petak ponovo kiša

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Atini od Panioniosa 97:85, u utakmici 13. kola B grupe Eurokupa.
To je peti poraz podgoričkog tima ove sezone, u kojoj ima i osam trijumfa.
Ekipa iz Atine je prekinula seriju od deset poraza i zabilježila drugi trijumf.
U jednom od najslabijih izdanja ove sezone Budućnost je pretrpjela neočekivani poraz.
Domaćin je iskoristio slabiji start treće četvrtine i stekao prednost od osam poena (58:50), a sve dileme riješio je sredinom posljednjeg dijela kada je razliku uvećao na 14 (80:66).
Panionios, posljednjeplasirani tim na tabeli, do pobjede vodio je Giorgos Calmpuris sa 18 poena.
U ekipi Budućnosti bolji od ostalih bili su Nikola Tanasković sa 17 i Jogi Ferel sa 15, dok je Aksel Butei meč završio sa 13 poena.
Budućnost će u narednom kolu, iduće srijede, ugostiti litvanski Lietkabelis.

Tag: blokada