Putnici sa Aerodroma Podgorica pješke idu ka gradu zbog blokade kružnog toka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZcguYVo-zKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fdfz4KF9sLtk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Blokadu su organizovali građani Zete koji se protive postavljanju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFj60X0BMs64&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je okupljene na blokadi kružnog toka ka Aerodromu da krenu na „marš na Botun“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJfEPkT1A0kI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Pozivam se Zećane da u 12 sati odavde krenemo u marš na Botun. Treba da znaju da je ovo zetska zemlja i da smo spremni krvlju da je branimo - poručio je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-i-video-pocela-blokada-kruznog-toka-knezevic-ovo-nece-biti-jedina-blokada-danas-u-zeti-gradani-ocekuju-da-spajic-razgovara-sa-njima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović je rekao da će paralisati Crnu Goru.
- Crna Gora biće paralisana. Ukoliko premijer Milojko Spajić želi da mu se to dešava - dešavaće mu se svaki dan. Može doći da priča sa nama, ali pod uslovom da makne tablu iz Botuna i policiju - rekao je Asanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Putnici pješače sa Aerodroma zbog blokade kružnog toka

Tamara Klikovac

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

(FOTO i VIDEO) „Marš na Botun“; Knežević: Šaljemo poruku Šaranoviću i Šćepanoviću da ćemo mi krenuti da oslobađamo selo ako to ne učine do sjutra u 12 sati

Majke sa troje i više djece najavile u masovni protest i blokadu saobraćajnica ukoliko se ne usvoje njihovi zahtjevi za povećanje obeštećenja i redovno usklađivanje sa troškovima života.
Majke su ogorčene na nemar predstavnika vlasti i traže hitno razmatranje njihove peticije, odnosno usvajanje zahtjeva koje su na nedavnom protestu saopštile i predale predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.
Više od 7.000 građana potpisalo je peticiju za povećanje penzija majkama, a inicijatori i potpisnici traže da se obeštećenje majki koje su rodile više djece uskladi s troškovima života i ostalim penzionerima.
- Kako je zakonom o obeštecenju za majke 3+ predviđeno dozivotno isplaćivanje fiksnih iznosa od 192 eura za majke sa Biroa rada, odnosno 336 eura za majke iz radnog odnosa, to je dovelo do toga da je inflacija skroz obezvredila ta ionako niska primanja i time su materijalni položaj majki i njihova egzistencija dovedeni u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvo majkama 3+ - navodi se u obrazloženju peticije.
Predstavnica majki sa troje i više djece Slobodanka Krgović štrajkovala je glađu ispred Skupštine tražeći ispunjenje njihovih zahtjeva. Poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Jelena Nedović pozvali su je potom na razgovor, a kako kaže Krgović obećano joj je da će se odmah inicirati uplata doprinosa za PIO za godine od kada su majke počele da primaju naknade, odnosno obeštećenja.
- Dalje, obećao mi je da će obaviti razgovor najkasnije do Nove Godine sa premijerom Spajićem, kako bi našli rješenje za nas majke vezano za odmrzavanje i uvećavanje obeštećenja i da će me zvati nakon toga na razgovor - kazala je Krgović za Portal Adria.
Prema njenim riječima, majke se nadaju da će usvojiti sve njihove zahtjeve.

Majke sa troje i više djece najavljuju masovni protest i blokadu saobraćajnica

Crna Gora najvjerovatnije će do kraja godine zatvoriti tri od očekivanih pet poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), jer su predstavnici Francuske u radnim tijelima te zajednice danas blokirali "precrtavanje" dva — poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), saznaju Vijesti.
Francuzi su se tako izjasnili na sjednici Radne grupe Savjeta EU (COELA), održane ranije danas. U međuvremenu, završena je i sjednica Komiteta stalnih predstavnika država članica (COREPER II), na kojoj je potvrđena ta odluka.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, predstavnici Francuske tvrdili su, između ostalog, da poglavlja 11 i 13 nijesu spremna za zatvaranje i da nijesu dovoljno usklađena sa tekovinama EU, ne navodeći konkretne razloge za takav svoj stav.
Nakon sjednice COREPER-a II ide se na Međuvladinu konferenciju, tj. na ministarski nivo (ministri vanjskih poslova ili evropskih poslova u okviru Savjeta EU za opšte poslove), na kojem bi definitivno trebalo da budu zatvorena tri poglavlja — 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala) i 6 (Privredno pravo).
Radio Televizija Crne Gore objavila je da je najavljeno da će Međuvladina konferencija biti održana 16. decembra u osam sati, prije početka Savjeta ministara za opšte poslove EU.
Kako Javni servis saznaje iz diplomatskih izvora, stalni predstavnici će se ponovo sastati tokom vikenda, uoči Međuvladine konferencije, što bi mogla biti još jedna prilika da se razgovara o eventualnom zatvaranju dodatnih poglavlja.
Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. godine. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila sedam, od čega tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove.

Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Dijana Hrka, majka Stefana, koji je poginuo u urušavanju nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, podržala je predlog kompanije za drumski prevoz Milomira Jaćimovića o blokadi Beograda i pozvala Novosađane da se odazovu.
Hrka je istakla da je vrijeme za ujedinjenje i zajedničku akciju, piše Nova.rs.
Na konferenciji za novinare, Hrka je izrazila zadovoljstvo što su Jaćimović i njegov sin prekinuli štrajk glađu i najavila da će se sa njim sastati uveče kako bi se dalje dogovorili.
- Podržavam njegov plan o blokadi, ali ćemo ipak pregovarati. Treba konačno da se ujedinimo, da dođemo pod jedan šator i da isplaniramo kako i šta ćemo dalje - rekla je Hrka, dodajući da bi Jaćimović trebalo da dođe u Beograd za četiri dana.
- Hajde da se svi dogovorimo kako treba da to uradimo i šta treba da uradimo. On je najavio blokade i ja sam za to, blokada će trajati do 48 sati, zato se opustite - rekla je.
Ona je potvrdila da se osjeća dobro i da boravi u protestnom šatoru u blizini Skupštine Srbije, koji naziva svojim „drugim domom".
Podsjetimo se da je Hrka nakon tragedije prije sedamnaest dana započela štrajk glađu ispred Narodne skupštine Republike Srbije u Beogradu, zahtijevajući rješavanje pitanja odgovornosti za smrt svog sina i drugih žrtava, koji je u međuvremenu prekinula. U intervjuima kaže da je spremna da učini sve da ujedini narod Srbije i riješi se „zla".

Dijana Hrka poziva na blokadu Beograda

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju oktobra u blokadi bilo 21,16 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,11 odsto više nego na kraju septembra.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,56 milijardi eura, što je 1,31 odsto više nego u septembru.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 36 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 560,15 miliona eura.
Kako se navodi, 54,77 odsto ukupnog iznosa blokade ili 852,29 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,25 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 36,88 miliona eura, što je 2,37 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,91 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,52 milijarde eura.

U blokadi 21,16 hiljada kompanija

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zatražilo je od Glavnog grada i Vodovoda dopunu dokumentacije neophodne za izdavanje građevinske dozvole za gradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Glavni grad i Vodovod su 22. septembra ministarstvu predali zahtjev za građevinsku dozvolu ali su, kako je naznačeno u dokumentu koji potpisuje Marina Izgarević, državna sekretarka ministarstva, uočeni nedostaci. Ministarstvo je navelo šta je sve potrebno dostaviti kako bi se nedostaci otklonili.
– Neophodno je dostaviti revidovani projekat u zaštićenoj digitalnoj formi (CD) u deset primjeraka sa svim faza, i sa ispravnim elektronskim potpisima za odgovorno lice u privrednom društvu „Nik Kom“ (knjiga 1 i 2), za vodećeg projektanta (knjige 7, 10.1 i 10.2), za odgovornog projektanta (knjiga 11.2) i za vodećeg revidenta (knjiga 11.2). Potrebno je dostaviti rješenje kojim je imenovana komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije za objekat, izvještaj o reviziji glavnog projekta urađene u skladu sa Pravilnikom o načinu vršenja revizije tehničke dokumentacije i izrade izvještaja o reviziji, kao i dokaz o osiguranju od odgovornosti projektanta i revidenta glavnog projekta, analogna forma - original ili ovjerene kopija – piše u dokumentu koji potpisuje Marina Izgarević.
Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić kaže da su u kratkom roku dopunili i prilagodili forme određenih dokumenata shodno izmjenama Zakona koje su nastupile u prethodnom periodu. Uvažavajući činjenicu da se radi o državnom objektu od opšteg interesa, čijom se realizacijom rješavaju direktni višedecenijski problemi prije svega građana dvije opštine, kako kaže Nišavić, nužno je da svi akteri od kojih zavisi dalja realizacija pokažu ozbiljnost i daju svoj maksimum u cilju nastavka realizacije projekta.
– Želim da još jednom ukažem na potrebu da se u rješavanju komunalnih problema mora isključivo pitati struka, te da u ovoj djelatnosti ne postoji prostora za uključivanje politike u realizaciju projekata. Samim tim, kvalitetna i zakonski osnovana rješenja moraju imati najširu podršku predstavnika naroda, jer na kojoj god strani da se nalazimo, neophodno je sprovoditi projekte koji sa jedne strane rješavaju ključne probleme svakodnevnog funkcionisanja u zajednici, a sa druge strane štite životnu sredinu i podižu životni standard u smislu poboljšanja uslova života na znatno viši nivo, što je obaveza svih nas kojima je narod dao podršku da upravljaju sistemom u ovom trenutku – saopštio je Nišavić.
<h2>Sa mještanima se nije pregovoralo oko kompenzacije</h2>
Sa mještanima Botuna nije se pregovaralo oko potencijalnih kompenzacija, saopštio je Saša Mujović. Njegov odgovor uslijedio je na odborničko pitanje Jelene Milošević, odbornice Nove srpske demokratije, koju je zanimalo da li je razgovarano sa stanovnicima Botuna i šta im je ponuđeno, s obzirom na to da, kako je navela, u javnosti kruže priče da im je ponuđen otkup zemljišta i trosobni stanovi u Podgorici.
– Imajući u vidu ekološki karakter postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i činjenicu da su dizajnirana da budu postavljena blizu zona stanovanja (imamo slučaj Budve, Herceg Novog i Berana) nije se pregovaralo sa mještanima oko potencijalnih kompenzacija. Zbog nedostatka jasnih kriterijuma postoji bojazan da bi ovo otvorilo Pandorinu kutiju problema i negativno uticalona izgradnju svih budućih postrojenja u Crnoj Gori – odgovorio je Mujović
Da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda višestruko važna sa ekološkog, zdravstvenog i finansijskog aspekta, saopštio je Saša Mujović, gradonačelnik. Odgovarajući na odborničko pitanje Miloša Maškovića, odbornika Evropskog saveza, da li planira da uputi zvaničan zahtjev MUP-u odnosno Upravi policije za asistenciju prilikom radova, Mujović je rekao da će "u slučaju da se ne može naći zajedničko rješenje i da postoji fizička smetnja da se projekat realizuje, upoznati predsjednika i članove Vlade".
Gradonačelnik je podsjetio da za ovo postrojenje ne postoji alternativa, da su kreditna sredstva KfW banke i grant raspoloživa do kraja godine, te da se početak radova ne smije prolongirati.
– Zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 na putu ka EU nameće pritisak i imperativ da se postrojenje instalira na definisanoj lokaciji u Botunu u okviru industrijske zone KAP-a i da bi svako razmišljanje o promjeni lokacije iziskivalo dodatno vrijeme. Sa pozicije gradonačelnika sam sve uradio da nađem način da se makar dio postrojenja izmjesti na drugu lokaciju. Nije bilo moguće. Odlaganja projekta i promjene lokacije ne može biti, a dalje aktivnosti moraju biti podijeljene u dva pravca. Prvi, koji podrazumijeva dobijanje građevinske dozvole i UT uslova za izmiještanje 35kV dalekovoda Zagorič-Gornja Zeta i drugi koji se tiče razgovora sa mještanima i pokušaja da se otklone sve nedoumice. Čvrsto vjerujem da ćemo politiku ostaviti po strani i da će razum nadvladati. U slučaju da se ne može naći zajedničko rješenje i da postoji fizička smetnja da se projekat realizuje, a imajući u vidu da je ovo državni projekat od najvećeg značaja, o istom ću upoznati predsjednika i članove Vlade Crne Gore. Dalje postupanje će zavisiti od njihove procjene i odluke – piše u Mujovićevom odgovoru.

U slučaju fizičke blokade radova u Botunu odlučiće Spajić

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju septembra u blokadi bilo 21,13 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,15 odsto više nego na kraju avgusta.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,54 milijarde eura, što je 1,16 odsto više nego u avgustu.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 35,63 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 547,17 miliona eura.
Kako se navodi, 54,5 odsto ukupnog iznosa blokade ili 837,08 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,29 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 35,57 miliona eura, što je 2,3 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,84 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,5 milijardi eura.

U blokadi 21,13 hiljada kompanija

Blokade magistralnog puta Cetinje - Podgorica na Kruševom ždrijelu trajaće do daljnjeg po tri sata, jer premijer Milojko Spajić nije ispunio zahtjeve građana do roka koji su mu dali 5. septembra, piše Cetinjski list.
Protesti ulaze u deveti mjesec, a učesnici podsjećaju da država za sve to vrijeme nije preduzela nijedan korak kako bi riješila probleme zbog kojih istrajavaju, traže političku i institucionalnu odgovornost za propuste policije i nadležnih u dva masovna ubistva, u kojima je život izgubilo 23 ljudi.
Blokada će, kao i prethodnih dana, trajati od 17 sati i 26 minuta do 20 časova i 26 minuta.
Podsjećaju da porodice žrtava traže da predstavnike porodica stradalih prime predsjednik države Jakov Milatović i Spajić u najkraćem roku sa ciljem punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.
Traže i političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja Spajića da su životi 23 crnogorska građanina vrednija “političke odgovornosti” od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.
Porodice žrtava zahtijevaju i od direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića hitnu smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Centar Gorana Jokića koji je, kako navode, direktno odgovoran za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.
Zahtijevaju i, uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, usvajajanje “Markovog i Mašanovog zakona” kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.
Porodice žrtava traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.

Blokade na Kruševom ždrijelu trajaće tri sata do daljnjeg jer Spajić nije ispunio zahtjeve

Premijerka Danske Mete Frederiksen je rekla predsjedniku SAD Donaldu Trampu da “prestane da prijeti” u vezi sa preuzimanjem Grenlanda.
“Apsolutno nema smisla govoriti o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland”, rekla je, dodajući: “SAD nemaju pravo da anektiraju nijednu od tri nacije u Danskoj kraljevini.”
Njene izjave dolaze nakon što je Keti Miler – supruga jednog od Trampovih saradnika, Stivena Milera – objavila mapu Grenlanda u bojama američke zastave uz riječ “USKORO”.
Tramp je više puta iznosio mogućnost da Grenland postane anektirani dio SAD, ističući njegov strateški položaj i bogatstvo mineralima.
U izjavi, objavljenoj na sajtu danske vlade, Frederiksen je rekla da se obraća SAD “veoma direktno”.
Ona je navela da je Danska – “a samim tim i Grenland” – član NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim garancijama saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD koji joj daje pristup Grenlandu, rekla je, i da je Danska povećala ulaganja u sigurnost u arktičkom regionu.
“Stoga bih snažno pozvala Sjedinjene Američke Države da prestanu sa prijetnjama prema istorijski bliskom savezniku i prema drugoj zemlji i drugom narodu koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju”, poručila je ona.
Ranije je danski ambasador u SAD reagovao na objavu Miler – desničarske podkasterke i bivše Trampove saradnice u njegovom prvom mandatu – “prijateljskim podsjećanjem” da su dvije zemlje saveznici, uz napomenu da Danska očekuje poštovanje svog teritorijalnog integriteta.
Ova razmjena izjava dolazi nakon što su SAD u subotu izvele veliku vojnu operaciju u Venecueli, uhvativši njenog predsjednika Nikolas Madura i njegovu suprugu i prebacivši ih u Njujork.
Tramp je kasnije rekao da će SAD “voditi” Venecuelu, a američke naftne kompanije će “početi zarađivati za zemlju”.
Predsjednik SAD je ranije odbio da isključi upotrebu sile kako bi osigurao kontrolu nad Grenlandom, ogromnim ostrvom u Arktiku.
Tramp je tvrdio da bi uključivanje Grenlanda u SAD služilo američkim sigurnosnim interesima zbog njegovog strateškog položaja i bogatstva mineralima koji su ključni za visoku tehnologiju.
Nedavna odluka Trampove administracije da imenuje specijalnog izaslanika za Grenland izazvala je bijes u Danskoj.
Grenland, sa populacijom od 57.000 ljudi, ima široku autonomiju još od 1979, iako odbrana i spoljnopolitička pitanja ostaju u rukama Danske.
Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje da postanu dio SAD.

Danska premijerka poručila Trampu da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda

Kotor je do treće pobjede zaredom došao na svom parketu protiv Danilovgrada (95:85), a meč je na svoju stranu usmjerio u drugoj četvrtini koju je dobio 28:17 i potom u nastavku gotovo cijelo vrijeme održavao dvocifrenu razliku. Lider Kotorana ove sezone, Aron Džonson-Keš ponovo je bio najefikasniji sa 27 poena, a ispratili su ga Maksim Vukčević sa 20 i Jeng Mansur sa 18 poena i 10 skokova. U ekipi Danilovgrada Marko Mugoša je bio najbolji sa 21 poenom.
U subotu Teodo je izgubio kod kuće od SC Derbija 101:96. U pobjedi mladog sastava trenera Bojana Bakića petorica su meč završila sa dvocifrenim učinkom, a prednjačili su Todorović sa 19 i Nikezić sa 18 poena, uz odlične procente šuta. Kod Tivćana izdvojili su se stranci – Tarik Kul sa 23 i Džejden tarner sa 22 poena.
U subotu je odigrana i ranije odložena utakmica 12. kola, u kojoj je Lovćen prekinuo seriju od 5 poraza, trijumfom u Baru nad ekipom Mornara 79:77, u neizvjesnoj završnici. Cetinjani su nakon dvocifrene prednosti na startu posljednje četvrtine, u finišu morali da odbijaju nalet Mornara koji je prišao i na poen zaostatka, ali nije mogao do potpunog preokreta. Kod Lovćena je najbolji bio Kingsli Perkins sa 27 poena i 15 skokova, a svoju najbolju utakmicu sezone odigrao je mladi Mašan Jovanović sa 19 poena i 6 asistencija. U ekipi Mornara 24 poena Alstona Mejsona, a 19 Viktora Vujisića.
U ponedjeljak se igraju preostale tri utakmice 13. kola, Podgorica – Mornar (17h), Ulcinj – Jedinstvo (17h) i Sutjeska – Lovćen (18h).

Primorje godinu otvorilo pobjedom, Jedinstvo u ponedjeljak gostuje Ulcinju

Budžet Crne Gore za 2026. godinu izazvao je brojne kritike građana i stručne javnosti, a generalni sekretar Demokratske partije socijalista Nikola Milović ocijenio je da je riječ o potrošačkom dokumentu, nedovoljno investiciono orijentisanom i planiranom sa većim rashodima nego prihodima.
U intervjuu za Televiziju E, Milović je upozorio da će, ukoliko se ovakav budžetski okvir zadrži, ekonomski rast u narednoj godini biti poništen stopom inflacije. Kada je riječ o političkim aktivnostima DPS-a, najavio je da će fokus u 2026. biti na pripremama za izbore 2027. godine, uz predstavljanje novog ekonomskog programa građanima.
– Ovo je budžet kontinuiteta – treći koji predlaže aktuelna Vlada, a šesti koji predlažu oslobodioci od 2020. godine. Zajednička karakteristika svih budžeta u prethodnih šest godina, a posebno posljednja tri zbog eksperimentalnog programa Evropa sad 1 i 2, jeste izraženo potrošačko-populistički razvojni model ekonomije. Glavne karakteristike i ovog budžeta su da je potrošački, da nije dovoljno investiciono orijentisan i da je baziran na tome da su rashodi veći od prihoda, što znači da ćemo imati deficit budžeta. Jedini način da se ti rashodi, koji su veći od prihoda, regulišu jeste novo zaduživanje – kazao je Milović.
On ističe da pojedine budžetske stavke dostižu, kako navodi, istorijski maksimum.
– Konkretno mislim na ogromna izdvajanja za plate. U 2026. godini biće izdvojeno 726 miliona eura za zarade. Poređenja radi, 2019. godine taj iznos je bio 453 miliona. Preko 20.000 ljudi je zaposleno u javnom sektoru koji kontroliše država, dok ekonomija u tom periodu nije rasla, već se kretala veoma sporo. To je druga karakteristika ovog budžeta – predviđeni rast je zanemarljiv. Ako se uzme u obzir da imamo stopu inflacije koja je duplo veća nego u zemljama Evropske unije, jasno je da će ekonomski rast u narednoj godini biti poništen inflacijom – naglašava Milović.
Dodaje da su socijalna davanja dostigla maksimum i da iznose milijardu i 150 miliona eura.
– Takve procente imaju države koje vode izrazito populističku politiku – ističe on.
Milović podsjeća da zbirna stopa inflacije od 2020. godine iznosi 32 odsto.
– Za Fond PIO moraće da se izdvoji 850 miliona eura, a prvi put u istoriji Crne Gore desiće se da deficit budžeta iznosi 500 miliona eura, što je izuzetno opasno. S druge strane, država prihod planira da obezbijedi kroz porez na dodatu vrijednost, koji takođe dostiže maksimum i gotovo je duplo veći nego 2019. godine, a bazira se na potrošnji, novim nametima, akcizama i činjenici da se kompletna potrošnja finansira dijelom kroz inflaciju. Onda se vlast hvali rastom bruto domaćeg proizvoda, a pitanje je da li građani danas žive bolje nego 2019. godine – naveo je Milović.
Govoreći o kapitalnom budžetu, Milović je podsjetio da je on 2019. godine iznosio 272 miliona eura.
– Kada se na taj iznos doda stopa inflacije od 32 odsto, to bi značilo da kapitalni budžet u 2026. godini, da bi bio na istom nivou, mora iznositi 356 miliona eura. Umjesto toga, Vlada predlaže 305 miliona. Ovo je poraz crnogorske politike kada je riječ o kapitalnom budžetu i imaće zanemarljiv uticaj na investicionu aktivnost – poručio je Milović.
Govoreći o novom zaduženju, Milović je podsjetio da se država već zadužila 450 miliona eura, uz obrazloženje da je riječ o budžetskoj rezervi.
– Koji se to danas domaćin prvo zadužuje da bi štedio? Valjda prvo treba nešto da se stvori da bismo mogli da štedimo. Crna Gora mora svake godine da obezbijedi između 750 i 800 miliona eura rashoda u budžetu. Ako ih nema, mora da ih pozajmi – kaže Milović.
Osvrćući se na aktivnosti DPS-a, Milović je podsjetio na unutrašnje reformske procese u partiji.
– Prije dva mjeseca izabran sam za političkog sekretara, što je izuzetno izazovna pozicija u vrlo izazovnom periodu. Tu odgovornost sam prihvatio kao neko ko želi da iskoristi sva ekonomska znanja vezana za dostignuća koja je DPS baštinio u prethodnom periodu – od procesa ekonomske samostalnosti, uvođenja marke i eura, osnivanja CBCG, do stvaranja investicionog ambijenta i ulaska u NATO, kojim je Crna Gora dobila sigurnosni okvir i povjerenje investitora – ističe Milović.
Dodaje da će DPS u ovoj godini biti snažno okrenut pripremama za izbore 2027. godine.
– Formirali smo sedam komisija koje će početi sa radom početkom godine i kroz koje ćemo građanima ponuditi potpuno novi ekonomski program, koji će se odnositi na sve segmente funkcionisanja crnogorskog društva. Okrećemo se aktivnoj politici i direktnoj komunikaciji sa građanima, kako bi znali šta ih očekuje 2027. godine, kada DPS ponovo bude činilac vlasti – kazao je Milović.
Komentarišući aktuelnu parlamentarnu većinu, Milović je ocijenio da je teško očekivati njen dugoročni opstanak.
– Brutalnost političkog lijepka fotelja ih još drži na okupu, ali očekujem dodatne izazove i ne bih bio siguran da će opstati do 2027. godine. Već se naziru pukotine, a proces evropskih integracija zahtijeva iskrenost koju za sada ne vidim. Smatram da ova parlamentarna većina ne može završiti evropski put Crne Gore bez DPS-a – naglasio je Milović.
Zaključuje da DPS očekuje značajne političke promjene, uz fokus na predstojeće lokalne izbore zakazane za jun 2027. godine, ali i parlamentarne izbore.
– Sa tradicionalnim partnerima, sa kojima smo ostvarili nezavisnost, radimo na ekonomskoj platformi oporavka Crne Gore i pripreme za period nakon pristupanja Evropskoj uniji. To je šansa da Crnu Goru vratimo na pravi evropski put – zaključio je Milović.

Milović: Aktuelna većina neće završiti put ka EU, DPS se vraća sa novom ekonomskom platformom za oporavak

Ove zle figure će učiniti sve da izbjegnu odgovornost za štetu koju su nanijeli, ali na kraju moraju snositi posljedice, piše u analizi za Guardian kolumnista i voditelj emisije Politics Weekly America Džonatan Fridlend.
Ovo nije baš novogodišnja odluka, i sigurno nije predviđanje. Razmišljajte o tome prije kao o nadi, ili čak molbi, za narednih 12 mjeseci. Neka naredna godina bude vrijeme kada će lideri koji su nanijeli toliko štete svojim zemljama, i daleko šire, konačno biti pozvani na odgovornost. Neka 2026. bude godina obračuna.
Počnite od čovjeka čiji je domet najveći
Po moći koju drži. Takva je priroda američkog izbornog sistema da će Donald Tramp, koji se vratio na vlast prije manje od godinu , u narednih 10 mjeseci biti suočen sa sudom birača. Njegovo ime neće biti na glasačkom listiću, ali, ne zavaravajte se, izbori za Kongres 3. novembra će dati presudu o drugom mandatu Trampove administracije.
Red poraza njegove partije u Kongresu bi bio sam po sebi zadovoljavajući, povrijedivši njegov ogroman ego, ali imao bi i praktično značenje. Malo ko predviđa da će Republikanci izgubiti kontrolu nad Senatom, gdje bi Demokrati morali osvojiti barem četiri mjesta da preuzmu vlast – gotovo nemoguće s obzirom na geografski raspored 35 mjesta koja su u igri u novembru. Ali, u normalnim okolnostima, trebalo bi biti najsigurnija politička prognoza da Predstavnički dom neće više biti u rukama republikanaca za godinu dana.
Takav obrt bi razbio aureolu nepobjedivosti koja je okruživala Trampa otkako je pobijedio Kamalu Haris, dopuštajući mu da zastrašuje i ucjenjuje mnoge američke institucije, uključujući većinu medija, da mu preda mnogo više moći nego što mu pripada. To bi ga učinilo “slabom patkom”, nesposobnim da kroz neprijateljski Dom donese nove zakone.
Prije svega, to bi značilo da se Tramp konačno suočava sa tijelom koje je i voljno i sposobno da ga drži odgovornim: demokratski Predstavnički dom bi imao apetit i snagu za ozbiljnu kontrolu. Opremljen pravom da poziva svjedoke, mogao bi istražiti sve, od troškova Trampovih tarifa za američke poreske obveznike, do nevjerovatno drskog obrasca korupcije i privatnog bogaćenja koji je karakterisao ovu administraciju. I stalno u rukavu imao bi prijetnju trećeg procesa opoziva.
Tako da novembar zaista može donijeti obračun za Trampa, zbog čega on neće stati ni pred čim da spriječi takav ishod. Otuda riječi upozorenja: “u normalnim okolnostima”. Tramp će učiniti okolnosti nenormalnim, ako to bude potrebno da zadrži Dom. Taj napor je već u toku, bilo kroz manipulaciju izbornih mapa u Teksasu, ili kroz poteze da se oteža glasanje u demokratskim područjima širom zemlje.
Postoje ohrabrujući znakovi da institucije počinju da se odupiru – svjedočimo prošlonedjeljnoj odluci Vrhovnog suda koja ograničava Trampovu upotrebu američkih trupa na ulicama gradova pod demokratskom vlasti – ali ovo će biti jedna od borbi 2026, dok predsjednik koristi svaku priliku da izbjegne odgovornost koju bi mu donio poraz u jesen.
Njegov “soul brother” u regiji: Benjamin Netanijahu
U čovjeku kojeg je ugostio u Mar-a-Lagu ove sedmice, na njihovom šestom i posljednjem sastanku 2025: Benjamin Netanijahu. Osim toga, izborni rizik koji prijeti Netanijahuu, čiji je prvi mandat premijera Izraela počeo 1996, je mnogo neposredniji: u nekom trenutku između sada i oktobra, Izraelci će izaći na izbore u trci koja bi ga mogla potpuno ukloniti s vlasti.
Ključna je odgovornost Netanijahua. Mnogi širom svijeta žele da to bude za ubistvo desetina hiljada Palestinaca u Gazi, za neumorne zračne napade koji su ostavili pojas u ruševinama i za uskraćivanje humanitarne pomoći. Ali unutar Izraela, najviše se traži odgovornost za smrtonosne propuste 7. oktobra 2023, za nepažnju i strateške greške koje su ostavile niz južnih zajednica, i stotine ljudi na muzičkom festivalu, izloženih smrtonosnom napadu Hamasa.
Izraelski zvaničnici na svim nivoima, civilni i vojni, platili su tu katastrofu svojim poslovima – osim jednog. Samo Netanijahu nikada nije priznao najmanju odgovornost, niti se izvinio za činjenicu da je najkrvaviji dan u istoriji zemlje bio za vrijeme njegove vlasti. Odbio je da uspostavi istražnu komisiju poput onih koje su brzo uslijedile nakon prethodnih katastrofa, radije postavljajući lažnu istragu sa lojalistima – ekvivalent, kako je rekao otac jednog ubijenog talca, kao da pitate ledeni breg ko je potopio Titanik. Dakle, jedina šansa Izraelaca da drže odgovornim čovjeka koji ih je vodio 18 od posljednjih 30 godina biće na glasačkom listiću.
Uloge nikada nisu bile veće. Mnogi izraelski aktivisti se plaše da bi ovi izbori mogli biti posljednja šansa da se spasu ključne demokratske institucije koje su dugo pod stalnim napadom Netanijahua. Poput Trampa u SAD ili Viktora Orbana u Mađarskoj, koji takođe izlazi pred birače ove godine, Netanijahu je u eskalirajućem ratu sa sudstvom i nezavisnim medijima, pritiskajući ih sve jače, nadajući se da će “zagušiti”. I, poput svog prijatelja u Vašingtonu, Netanijahu neće stati ni pred čim da spriječi pobjedu svojih protivnika: suočen sa optužbama za korupciju, mora ostati na vlasti da bi izbjegao zatvor. Odgovornost, politička i pravna, ga užasava.
Region u napetosti: Iran
I on nije jedini lider u regionu koji se boji bijesa svog naroda. Iranci su više puta pokušavali da iskažu bijes prema režimu koji vlada njihovom zemljom 47 godina, ali su često brutalno suzbijani. Protesti su ponovo izbili u posljednjim danima, a vlasti su koristile smrtonosnu silu brže nego ranije – iako postoje ohrabrujući znakovi da neki u sigurnosnim snagama nisu voljni da učestvuju u uobičajenom suzbijanju. Godinama su mnogi u Iranu gubili nadu u režim posvećen da postane regionalna sila podržavajući teror i haos na Bliskom istoku i šire, dok obični Iranci plaćaju cijenu kroz sankcije i ekonomske teškoće. Obračun za to je odgađan više puta. Ali zahtjev za promjenom je glasan i, kako kaže iranski stručnjak Ali Ansari, “Prije ili kasnije nešto će morati da popusti.”
Na ulicama ili na glasačkom listiću, odgovornost bi mogla doći 2026. U Britaniji, laburistička vlada ima dobar razlog da se boji, pripremajući se za velike gubitke u svim pravcima, bilo prema Plaid Cymru u Velsu, Škotskoj nacionalnoj partiji u Škotskoj, Zelenima naročito u Londonu, ili Reform UK gotovo svuda. U pravednom svijetu, Najdžel Faraž bi se bojao birača, zabrinut da bi ga držali odgovornim ne samo za njegovu prljavu prošlost, već i kao čovjeka koji je služio kao glavni propovjednik za najkatastrofalniju nacionalnu odluku nakon Minhena, naime referendum o Brexitu, koji slavi 10. godišnjicu u junu.
Priznajem, malo je vjerovatno da će 2026. Faraž platiti za svoju vodeću ulogu u tom kontinuiranom kolektivnom samopovređivanju. Ali na kraju, Tramp, Netanijahu, Orban i drugi moraju se suočiti sa obračunom za bol koji su prouzrokovali i štetu koju su nanijeli. Neka ovo bude ta godina.

Od Trampa do Netanijahua – neka 2026. bude godina obračuna

Američki napad na Venezuelu ohrabrit će Kinu da ojača svoje teritorijalne zahtjeve nad područjima poput Tajvana i dijelova Južnog kineskog mora, ali neće ubrzati bilo kakvu potencijalnu invaziju na Tajvan, rekli su analitičari za Rojters.
Razmatranja kineskog predsjednika Xi Jinpinga o Tajvanu i njegov vremenski okvir odvojeni su od situacije u Latinskoj Americi te su više pod utjecajem unutrašnjih prilika u Kini nego poteza Sjedinjenih Država, naveli su oni.
Ipak, analitičari kažu da drzak potez predsjednika Donalda Trampa u subotu, kojim je zarobljen venezuelanski lider Nicolas Maduro, Kini pruža neočekivanu priliku koju će Peking vjerovatno u skorije vrijeme iskoristiti kako bi pojačao kritike Washingtona i ojačao vlastiti položaj na međunarodnoj sceni.
Dugoročno gledano, Peking bi mogao iskoristiti Trampov potez kako bi branio svoj stav protiv SAD-a u vezi s teritorijalnim pitanjima, uključujući Tajvan, Tibet te ostrva u Istočnom i Južnom kineskom moru.
“Dosljedni, dugogodišnji argumenti Vašingtona uvijek su bili da kineske akcije krše međunarodno pravo, ali sada to sami potkopavaju. To zaista stvara mnogo prostora i jeftine municije za Kinu da u budućnosti uzvrati SAD-u”, rekao je William Yang, analitičar u International Crisis Groupu, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Briselu.
Kina smatra demokratski upravljani Tajvan svojom provincijom, tvrdnju koju vlada ostrva odbacuje, i polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more, što je dovodi u sukob s nekoliko zemalja jugoistočne Azije koje također polažu pravo na dijelove te vitalne trgovačke rute.
Peking je osudio Trampov napad na Venezuelu, rekavši da je prekršio međunarodno pravo i ugrozio mir i sigurnost u Latinskoj Americi. Zatražio je od SAD-a da oslobodi Madura i njegovu suprugu, koji su pritvoreni u New Yorku i čekaju suđenje.
Nekoliko sati prije zarobljavanja, Maduro se sastao s visokom kineskom delegacijom u Caracasu, prema fotografijama koje je objavio na svom Instagram profilu.
U nedjelju je kineska državna novinska agencija Xinhua američki napad nazvala “golim hegemonističkim ponašanjem”.
“Američka invazija učinila je da sve više ljudi vidi činjenicu da takozvani ‘poredak zasnovan na pravilima’ o kojem govore Sjedinjene Države zapravo predstavlja ‘grabežljivi poredak zasnovan na američkim interesima'”, navela je državna agencija Xinhua.
Tajvan se, posebno, suočava s rastućim pritiskom Pekinga. Kina je prošle sedmice opkolila ostrvo u svojim najopsežnijim ratnim vježbama do sada, pokazujući sposobnost Pekinga da u sukobu odsiječe ostrvo od vanjske podrške.
Međutim, analitičari kažu da ne očekuju da će Kina iskoristiti situaciju u Venezueli kako bi to uskoro eskaliralo u napad.
“Preuzimanje Tajvana zavisi od kineskih sposobnosti koje se razvijaju, ali su još uvijek nedovoljne, a ne od onoga što je Trump uradio na udaljenom kontinentu”, rekao je Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin u Pekingu.
Neil Thomas, saradnik za kinesku politiku u Asia Societyju, rekao je da Kina Tajvan smatra unutrašnjim pitanjem te da je stoga malo vjerovatno da će američke akcije protiv Venezuele navoditi kao presedan za bilo kakve vojne udare preko Tajvanskog moreuza.
“Peking će željeti jasan kontrast s Washingtonom kako bi isticao svoje tvrdnje da se zalaže za mir, razvoj i moralno liderstvo. Xiju Venezuela nije važnija od Kine. On će se nadati da će se to pretvoriti u močvaru za Sjedinjene Države”, rekao je Thomas.
Wang Ting-yu, visoki zastupnik vladajuće stranke Tajvana koji sjedi u parlamentarnom odboru za vanjske poslove i odbranu, odbacio je ideju da bi Kina mogla slijediti američki primjer i napasti Tajvan.
“Kina nikada nije oskudijevala u neprijateljstvu prema Tajvanu, ali joj zaista nedostaju izvodiva sredstva. Kina nije Sjedinjene Države, a Tajvan sigurno nije Venezuela. Da je Kina to zaista mogla izvesti, učinila bi to davno”, napisao je Wang na Facebooku.
Ipak, situacija pojačava rizike za Tajvan i mogla bi izvršiti pritisak na Taipei da traži veću naklonost Trumpove administracije, rekli su neki posmatrači.
Na kineskoj društvenoj mreži Weibo, rasprave o američkom napadu snažno su dominirale u nedjelju, pri čemu su neki korisnici govorili da bi Peking trebao učiti iz onoga što je Trump učinio.
Lev Nachman, profesor političkih nauka na Nacionalnom tajvanskom univerzitetu, rekao je da očekuje da će vlada Tajvana izraziti blago formuliranu podršku američkoj akciji u Venezueli.
“Ono što, po mom mišljenju, Trumpovi potezi mogu učiniti jeste da u budućnosti pomognu narativu Xi Jinpinga da stvori više opravdanja za djelovanje protiv Tajvana”, rekao je.

Kina bi mogla iskoristiti Trampov napad na Venecuelu da poboljša svoj imidž u svijetu

Policija je identifikovala tijela još 16 žrtava požara koji je izbio u jednom baru u švajcarskom ski-centru Kran-Montana.
Najmlađa identifikovana žrtva bila je četrnaestogodišnja djevojčica iz Švajcarske, dok je ukupno devet stradalih bilo mlađe od 18 godina. Među žrtvama su državljani Švajcarske, Italije, Rumunije, Turske i Francuske, saopštila je policija, prenosi BBC.
Time je ukupan broj identifikovanih žrtava u ovom požaru porastao na 24 osobe, navodi se u zvaničnom saopštenju nadležnih vlasti. U subotu je identifikovano osam švajcarskih državljana.
Prema preliminarnoj istrazi, vjerovatni uzrok požara tokom novogodišnje proslave u baru „Le Constellation“ bile su prskalice postavljene na boce, koje su nošene preblizu plafonu.

Policija identifikovala još 16 žrtava požara u Švajcarskoj

Bivši predsednik Srbije Boris Tadić ocijenio je vojnu intervenciju SAD u Venecueli i svrgavanje predsjednika Nikolasa Madura kao njegovu otmicu i akt „brutalnog kršenja međunarodnog prava i uspostavljanje principa koji predstavlja prijetnju bezbjednosti cijelog svijeta“.
- Nakon ovog akta svaka velika ili regionalna sila može izvršiti takav napad u zoni svojih interesa - napisao je Tadić, koji je i predsjednik Socijaldemokratske stranke, na društvenoj mreži Iks.
Nezavisno od ocjene karaktera Madurovog režima u Venecueli, prema njegovim riječima, taj čin je najopasniji presedan koji u međunarodne odnose „ponovo uvodi princip gole sile i legitimizaciju pljačke nacionalnih resursa nezavisnih država, članica Ujedinjenih nacija (UN)“.
Ocijenio je da se ne zna da li „režimski glasnogovornici“ u Srbiji više optužuju američkog predsjednika Donalda Trampa za otmicu Madura, ili više optužuju tzv. blokadere što su se suprotstavili tome da isti taj Tramp od Generalštaba u Beogradu napravi hotel i kazino.
- Još jedan tragični prikaz toga da Vučićev režim nema politiku, već samo gole lične interese, spram kojih na dnevnom nivou prave radikalne političke zaokrete. SNS birač, dakle, istovremeno podržava Vučića na Trampovoj hoklici i Vučića čiji glasnogovornici najoštrije osuđuju Trampa zbog napada na Venecuelu - ocijenio je Tadić.

Tadić o vojnoj intervenciji SAD u Venecueli: Nakon ovog akta svaka velika ili regionalna sila može izvršiti takav napad

Državni sekretar SAD Mark Rubio rekao je da predsjednik Donald Tramp ne želi da isključi mogućnost američke okupacije Venecuele ili slanja trupa u tu zemlju, nakon što je njegova administracija zarobila lidera Nikolasa Madura i poručila da će SAD za sada „upravljati“ zemljom.
-On ne smatra da treba javno da isključi opcije koje su Sjedinjenim Državama na raspolaganju, iako trupa na terenu trenutno nema...To nije ono što vidimo sada. Ono što sada vidimo jeste 'naftni karantin' koji nam omogućava da izvršimo ogroman uticaj na to šta će se dalje dogoditi- rekao je Rubio u emisiji CBS-a „Face the Nation".
Rubio kaže da Tramp želi da zadrži „mogućnost izbora" kada je riječ o slanju trupa u Venecuelu, ali je ukazao na „raspored snaga" SAD u regionu, za koji je rekao da će administracija zadržati tako što će nastaviti napade na navodne brodove koji prevoze drogu i održavati blokade sankcionisanih plovila koja ulaze u Venecuelu i izlaze iz nje. Dodao je da takve mjere mogu da parališu način na koji režim ostvaruje prihode.
-Nastavljamo sa karantinom i očekujemo da će doći do promjena, ne samo u načinu na koji se vodi naftna industrija, da bi radila u korist naroda, već i da se zaustavi trgovina drogom, kako više ne bismo imali ove probleme sa bandama- rekao je Rubio.
Na konferenciji za medije juče, Tramp je rekao da se SAD „ne plaše slanja trupa na teren ako bude trebalo". Na pitanje CNN-a da li zamišlja američke trupe na terenu dok SAD u suštini vode venecuelansku vladu u prelaznom periodu, Tramp je odgovorio: „Pa, ne – imaćemo prisustvo u Venecueli kada je riječ o nafti."
Rubio je rekao &nbsp;i da će SAD suditi o venecuelanskoj potpredsjednici Delsi Rodrigez na osnovu onoga što bude radila ubuduće, nakon što je predsjednik Tramp juče tvrdio da je ona „u suštini spremna da uradi ono što smatramo da je potrebno kako bi Venecuelu ponovo učinili velikom".
Rodrigez je juče oštro kritikovala američku operaciju u svojoj zemlji, zahtijevajući hitno oslobađanje zarobljenog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores, nazvavši Madura „jedinim predsjednikom Venecuele".
Međutim, Rubio je danas u emisiji NBC-a „Meet the Press" rekao da SAD „očekuju više usklađenosti i saradnje nego što su ranije dobijale" od Venecuele ubuduće.
-Procjenu ćemo donositi na osnovu toga šta oni (trenutni ljudi na vlasti u Venecueli) urade, a ne na osnovu toga šta javno govore u međuvremenu, niti na osnovu toga šta znamo da su u prošlosti radili u mnogim slučajevima – već na osnovu onoga što budu radili ubuduće- rekao je.

Tag: blokada