Botunjani se neće pomjeriti ni milimetar, ako mislite da razgovaramo, dođite u Botun, ili će Crna Gora biti paralisana, poručili su premijeru, gradonačelniku Poddgorice i direktoru podgoričkog Vodovoda okupljeni Botunjani sa blokade kružžnog toka prema Zeti kod gradskog vodovoda. Blokada kružnog toka na Zabjelu prema Zeti, koju su najavili mještani Botuna zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, počela je u 14 časova. Bojan Terzić uputio je poruku za gradonačelnika Podgorice, Sašu Mujovića, direktora Vodovoda Aleksandra Nišavića i premiejra Milojka Spajića da se građani Botuna i Zete neće pomejriti ni milimetar nazad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113140140_95219fa38e930a0fcc1858907411121a1f1c061f275522d2fc37dc422d96986a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113140140_95219fa38e930a0fcc1858907411121a1f1c061f275522d2fc37dc422d96986a" data-rendition-name="original" width="487" height="363" loading="lazy" alt="Bojan Terzić"> </figure>  - Džabe ste doveli mašine i obezbjeđenje, pošto ste svi, većina vas u Vladi, došla sa sela ii navikli da čuvate ovce u torove, pa ste tako i one mašine zagradili. Morate znati da mi ovamo živimo preko 500 godina, ne ni juče ni prije deset godina, nego su naši preci &nbsp;preko dvadeset koljena ostavili svoje kosti. Ako mislite da ste nas dotukli time što ste nas onaj dan uhapsili, uskočili ste sebi u stomak. Jer kao i oni što su u Spužu danas, a vodili su policiji, tako će i ovi ako bog dan. Mi se nećemo pomejriti ni milimetar, ono je za nas sveta teritorija, to je naša budućnost i budućnost naših familija, svakog građanina Zete- poručio je Terzić. Kazao je i da su ih na pregovore pozivali reda radi, a ne da bi se nešto dogovorili. Zahvalio se i ljudima iz regiona koji su se ponudili da sa njima blokiraju saobraćajnice i granične prelaze prema Crnoj Gori. - Mi u ovoj borbi nismo sami, imamo mnogo saveznika. Iako misle da smo samo šaka naroda, mi smo ljudi koji želimo da živimo normalno, imamo zdravo zemljište i zdrav vazduh- poručuje Terzić. Pomenuo je i da i dalje niko nije procesuiran zbog bazena crvenog mulja i da nadležne treba da je sramota. Imao je poruku i za premiejra. - Nek &nbsp;to odijelo Spajića koje je trideset dana nosio po Crnoj Gori pred 30. avgust odnese u Muzej na Cetinju, pored odijela kralja Nikole. Nijesi ima' za drugo, a sad ideš po Beču. Čekamo te u Botun da pričamo! Nema razgovora u Pogdorici, nema u Vladi! Dođite da razgovaramo ili će vam Crna Gora biti paralisana- poručio je u u ime okupljenih premijeru. Jedan od učesnika, Vukašin Stojanović poručio je da nastaviti borbu dok se ne vrate pregovorima i dok se ne obustave radovi u Botunu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011314018_67dd0fdb7fa3e0a3b8af22950d7834e70a06184240e74a9558a25670baebf2bd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026011314018_67dd0fdb7fa3e0a3b8af22950d7834e70a06184240e74a9558a25670baebf2bd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Milan Knežević"> </figure>  Među okupljenima je i predsjednik Demokratske narodne partije, Milan Knežević, koji je najavio izlazak iz gradske i državne vlasti ukoliko se ne usvoje zahtevi ove partije, od kojih su neki i vezani za izgradnju kolektora. Kazao je da su sad na potezu premijer Milojko Spajić i njegova Vlada i da od ispunjenja zahtjeva koje su podnijeli nakon sjednice Predsjedništva stranke zavisi njihov opstanak u vlasti. On je sa blokade kružnog toka na Zabjelu koju su organizovani mještani Botuna, kazao da će do kraja biti uz njih i poručio da nema povlačenja. Komentarišući izjavu predsjednika Skupštine Andrije Mandića da podržava sve što je DNP tražio ali da nije vrijeme za to sada, Knežević je rekao da on ima pravo na svoj stav.. - Mi vodimo dvije različite političke partije, uvažavam njegov stav, kao što vjerujem da će uvažiti moje - poručio je Knežević. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FmpFQJShimzs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, mještani Botunu najavili su da će danas blokirati kružni tok na Zabjelu, kod zgrade podgoričkog Vodovoda u znak protesta zbog početka gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113140112_7c6868da22af2615f7e9ae5a0a75f314194ccfe95a193d69fca8515ceba721fb.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260113140112_7c6868da22af2615f7e9ae5a0a75f314194ccfe95a193d69fca8515ceba721fb" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada Botunjana"> </figure>  Pozvali su sve Zećane da izađu na ulicu i pokažu bunt zbog gradnje postrojenja u Botunu. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna. Blokada je završena i saobraćaj se odvija normalno. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLTaJ02Z_EX8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božena Miljić

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Botunjani poručili Spajiću, Mujoviću i Nišaviću: Dođite da razgovaramo ili će vam Crna Gora biti paralisana

Iako su pripreme za zimsku sezonu na skijalištu Kolašin 1600 trebalo da se privedu kraju, zaposleni kažu da to sada nije izvodljivo, jer obećanih gotovo dva miliona eura za remont žičare još nema. Zato su i danas blokirali put Kolašin – Berane, a u ponedjeljak najavljuju radikalizaciju. Nezadovoljstvo radnika razumiju u Skijalištima. Izvršni direktor Bojan Medenica poziva državu da obezbijedi novac u najkraćem roku, javlja TVCG.
Prvi snijeg koji je pao prije desetak dana dao je nadu svima u Kolašinu da će predstojeća sezona biti dobra. Iako su pripreme na skijalištu Kolašin 1600 već trebale da se privode kraju, zaposleni kažu da ne mogu da završe posao, jer nedostaje novac. Zato danima na sat blokiraju put Kolašin-Berane.
- Ski centar Kolašin nije u mogućnosti trenutno da pripremi sezonu na adekvatan način i bez pomoći vlade i bez pomoći države mi ne možemo puštati ski centar u rad, jer sve što naši radnici i naše kolege smatraju da nije bezbjedno mi se nećemo tome protiviti, nećemo raditi ništa protivno tome jer bezbjednost skijaša i posjetilaca je na prvom mjestu - ističe zaposleni Đorđe Baković.
A država je odobrila pomoć od 1,8 miliona eura skijalištima Crne Gore, no novca na računu još nema.
- Ima još krajem jula mjeseca. Nakon toga smo dobili informaciju da će odmah po povratku sa odmora vlada Crne Gore izvršiti uplatu. Ta uplata se nije desila ni do dan danas. Također željeli bismo da informišujemo javnost da naše kolege vrše remont koji je moguće izvršiti bez nabavke rezervnih dijelova. Ako mi ne budemo spremni, ako mi ne budemo radili, mislim da će i svi ostali turistički poslenici u Kolašinu osjećati posljedice toga - naglašava Baković.
Zbog dvije loše sezone u preduzeću kasne i plate.
- Pola godine mi nijednu platu nismo primili na vrijeme i to je jedan od razloga zbog kojih smo danas ovdje, tražimo prvenstveno pomoć države kako bismo adekvatno pripremili sezonu i kako bismo imali mogućnost da zaradimo svoju platu - naveo je Baković.
Zaposleni od ponedeljka najavljuju radikalizaciju protesta. Na dva sata će, kažu, blokirati put Berane-Kolašin ukoliko vlasti ne uplate sredstva i omoguće im da pripreme predstojeću zimsku sezonu.

Portal ETV

Nema obećanog novca za Ski centar Kolašin 1600, od ponedjeljka blokada puta na dva sata

Protest Zborova građana Novog Sada održan je na raskrsnici Bulevara cara Lazara i Bulevara oslobođenja pod nazivom „6. oktobar, dan promjene, a ne propuštene prilike".
Pored obilježavanja 6. oktobra, koji je postao simbol za korjenite promjene sistema, koje nijesu nastupile poslije svrgnjavanja režima Slobodana Miloševića, svrha ovog skupa je i prikupljanje potpisa za oslobađanje svih pritvorenih studenata i političkih zatvorenika.
Na protestu su se prikupljale i donacije za sve političke zatvorenike.
Građani su raskrsnicu kod TC "Merkator" na Bulevaru oslobođenja blokirali nekoliko minuta nakon 18 časova. U ime Zborova građana Novog Sada okupljenima se obratila Ana Obradović Pantelić, koja je navela da je prije 25 godina dan počeo najavom u jutarnjem programu rečima: "dobro jutro, slobodna Srbijo".
 
- Dvadeset pet godina kasnije mi smo, nažalost, u istoj borbi. Ono što se danas razlikuje u odnosu na pre 25 godina jeste da nemamo restrikcije struje, da nas ne bombarduju, da nemamo predugačke redove da se borimo za osnovne životne namirnice- rekla je Obradović Pantelić.
Dodala je da je sve to proživjela kao djevojčica i da pamti veliku "nemaštinu i bijedu" i istakla da među građanima Srbije i danas ima onih, koji teško žive.
Podsjetila je i da je prije petooktobarskih promjena Aleksandar Vučić bio ministar informisanja, za čijeg je mandata ubijen novinar Slavko Ćurivija, a da je predsjednički kandidat Ivan Stambolić ubijen prije izbora 2000. godine.
 
Građani su za N1 naveli da za njih 6. oktobar simbolizuje lustracijiu, ali i nadu da će ovaj put doći ne samo do promjene režima, već i do promjene sistema.
Skup je završen oko 20 časova, kada je i odblokirana raskrsnica kod TC "Merkator".

Novosadski zborovi blokirali raskrsnicu: Osloboditi sve studente i političke zatvorenike

Današnja blokada otkazana zbog dvostrukog ubistva koje se dogodilo u cetinjskoj opštini.
Zbog dvostrukog ubistva koje se danas dogodilo u selu Ugnji, na teritoriji opštine Cetinje, odložena je planirana blokada puta Cetinje – Podgorica kod mjesta Kruševo ždrijelo, piše RTCG.&nbsp;
Blokada, najavljena za danas do 20:26 sati, neće biti održana.
Građani su prethodnih mjeseci organizovali proteste izražavajući revolt i zabrinutost zbog, kako navode, neadekvatnog odgovora nadležnih institucija na dva masovna ubistva u Crnoj Gori, u kojima je život izgubilo 23 ljudi.

Zbog ubistva u selu Ugnji danas nema blokade na Kruševom ždrijelu

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za ženska prava (CŽP) i Institut alternativa i dalje protestuju protiv izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje predlažu poslanici političkih partija iz vlasti.
Naknadno predloženi <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/app.php/akt/3744" target="_blank">amandmani</a> nijesu, kako su podvukli, ublažili osnovne nedostatke prijedloga koji apsolutno - u svakom slučaju - zabranjuje okupljanja na javnim saobraćajnicama. U međuvremenu su, kako su naglasili, izostavljeni samo lokalni putevi.
Nije svaki protest na saobraćajnicama, decidni su oni, nezakonit i neopravdan - kako se sada želi propisati protivno međunarodnim standardima prava na mirno okupljanje.&nbsp;
- I dalje se predlaže da se apsolutna zabrana okupljanja na saobraćajnicama podržava drakonskim novčanim kaznama, u cilju zastrašivanja i odvraćanja od okupljanja, što je poseban problem i dodatno nesrazmjerno - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Ponovo ističu da je o važnom pitanju uspostavljanja ravnoteže između prava na mirno izražavanje protesta i slobode kretanja učesnika u saobraćaju prije izmjene zakona trebalo povesti stručnu raspravu, uz uvažavanje prakse Evropskog suda za ljudska prava, kako to od Crne Gore zahtijeva Evropska Unija u postupku pridruživanja.
- Apelujemo na poslanike i poslanice da stanu u zaštitu ljudskih prava i iskoriste priliku u Skupštini i za raspravu o tome zašto po ovim vrućinama građani i građanke stoje na putevima, jesu li nadležni pokušali da njihove probleme uopšte riješe demokratskim instrumentima, kakav je i dijalog?! - zaključili su u nevladinom sektoru.

HRA, CŽP i Institut Alternativa apeluju na poslanike: Spriječite drakonsku zabranu protesta na putevima

Mještani sela Zminica, danas su organizovali potpunu blokadu puta kroz selo, onemogućivši prolazak teretnih vozila koja prevoze oblu građu iz lokalnih šuma.
Kako navode u saopštenju, ova mjera preduzeta je kao krajnji pokušaj da se skrene pažnja javnosti i nadležnih institucija na višegodišnji nemar prema putnoj infrastrukturi koja je dovedena do potpunog uništenja.
- Prije više od dva mjeseca, Opština Žabljak, Uprava za šume, komunalna i državna policija blagovremeno su obaviješteni o namjeri mještana da organizuju blokadu ukoliko se hitno ne preduzmu konkretni koraci ka sanaciji puta. Nažalost, izostala je svaka reakcija, zbog čega su se mještani odlučili na ovu vrstu građanskog otpora- poručili su mještani Zminice.
Uprkos značajnim prihodima, kazali su oni, &nbsp;koje Opština ostvaruje od koncesionara koji eksploatišu šume na području Zminice, lokalna vlast ne izdvaja nijedan cent za održavanje puta. Koncesionari Opštini uplaćuju oko 30 eura po kubiku građe, a godišnje se iz šuma kroz selo preveze preko 5.000 kubika. Posljedica toga je da je put potpuno uništen — više se ne može razlikovati da li je u pitanju asfalt ili makadam.
- Zahvaljujući donaciji firme Eurozoks iz Podgorice, prošle godine asfaltiran je jedan kilometar puta. Međutim, preostalih 1,5 km i dalje je u katastrofalnom stanju, a Opština navodi da sredstva za njegovu sanaciju nisu predviđena budžetom za ovu godinu- navodi se u saopštenju.
Mještani Zminice pojasnili su i da jedan od koncesionara, koji je već posjekao i platio preko 500 kubika oble građe, nije u mogućnosti da robu izvuče iz šume. S obzirom na to da je drvo napao crv, najavljuje tužbu protiv Opštine Žabljak zbog nastale materijalne štete.
- Mještani su odlučni da neće odustati od blokade sve dok se ne obezbijede sredstva i jasan plan za hitnu sanaciju preostalog dijela puta- zaključuje se u saopštenju.

Žabljak: Mještani Zminice blokadom puta kroz selo onemogućili transport balvana

Mještani Gornjih Brezana,okupljeni u Građansku inicijativu (GI) "Spasimo Brezna" blokiraće na sat vremena u nedjelju, 29, juna u minut do 12, magistralni put Nikšić - Šćepan Polje, na skretanju za selo Brezna, zbog, kako navode, namjere države i državnog energetskog preduzeća CGES da u njihovom selu naprave međunarodno energetsko čvorište što bi značilo i uništenje sela.
Dodaju da gradnja ovakvog energetskog giganta ne bi bila moguća u centru naseljenog mjesta nigdje u civilizovanom svijetu.&nbsp;
- Već dva mjeseca vodimo borbu i pokušavamo svim mogućim institucionalnim sredstvima da ukažemo donosiocima odluka koliko je dramatična opasnost koja prijeti brojnoj lokalnoj zajednici u Breznima, ukoliko se istraje na namjeri države i CGES-a da u centru našeg sela izgrade trafo stanicu 400kV, potom na nju povežu brojne dalekovode visokog napona, i formiraju međunarodno energetsko čvorište. Ovo bi značilo tihi genocid jer bi brojni mještani ovog sela morali da se odsele, kako bi sačuvali živote i zdravlje, da napuste vjekovna ognjišta, bio bi zaustavljen ekspanizivan razvoj eko turizma u Breznima, a tržišna vrijednost kuća, turističkih objekata i imanja mještana bila bi - nula - navode iz GI "Spasimo Brezna".
Podsjećaju da su, brojnim apelima i obraćanjima najvišim zvaničnicima Crne Gore, ukazali na činjenice da su im brutalno pogažena sva ljudska i građanska prava, da su prekršeni zakoni i Ustav Crne Gore, kao i međunarodne konvencije čiji je država Crna Gora potpisnik, te da nisu imali mogućnost da na bilo koji način učestvuju u kreiranju ovih planova koji se direktno tiču njihove budućnosti.&nbsp;
- Ponavljamo da smo javnost već obavijestili da je crnogorska kompanija CGES u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobila kredit od 28 miliona eura od EBRD za ovaj projekat, navela da u krugu od 2 km od planirane lokacije buduće TS 400kV nema nijedne kuće niti poslovnog objekta, Ovaj dokument dostupan je javno na zvaničnom sajtu EBRD-a. Istina je da su prve kuće udaljene svega par stotina metara od buduće trafo stanice 400kV, a da u krugu od 2km ima najmanje 100 kuća i turističkih objekata. CGES nije objasnio kako i zašto se ovaj neistinit podatak našao u projektnoj dokumentaciji, ali nas je nazvao "neprijateljima države" i pokušao da nas prestraši tužbama koje s nestrpljenjem čekamo - navode mještani Brezana.&nbsp;
Podsjećaju i na, kako kažu, desant na njihova imanja privatnog investitora vjetro elektrane "Bijela", kompanije Alcasar Energy, kada su geometri ove kompnije neovlašteno i bez znanja vlasnika, upali na privatna imanja u Gornjim Breznima i odmjeravali gdje će postaviti svoje dalekovode.&nbsp;
- Naše informacije govore da iza kompanije Alcasar Energy u Crnoj Gori stoje ljudi i firme bliski bivšem režimu iz oblasti energetike - navode oni.&nbsp;
Oni podsjećaju da su Gornja Brezna izuzetno živa i brojna lokalna zajednica, i vjerovatno jedino selo u Crnoj Gori, gdje se doseljavaju mladi ljudi i porodice sa malom djecom, kako oni koji se vraćaju na porodična imanja, tako i oni koji ovdje kupuju zemljište i grade turističke objekte. Među njima su, dodaju. i državljani Velike Britanije i Australije.&nbsp;
- Umjesto da država i lokalna samouprava prepoznaju ogroman potencijal za održivi turizam, i na sve načine podrže mlade koji ovdje vide budućnost, da obezbjede grantove i beskamatne kredite, da razmotre ponovno otvaranje škole u Breznima, oni kuju planove da nas sve rasele. Mi sprovodimo strateško opredljenje države Crne Gore za razvoj eko turizma i povratak na sjever i na selo, a naša država nam šalje poruku da za nju - ne postojimo - navode mještani.&nbsp;
Dodaju da su svjesni da je ovo borba Davida i Golijata, te da na drugoj strani stoji kapital koji se mjeri stotinama miliona eura i brojni interesi, a ne briga za državne interese. Postoji, kažu, mnogo lokacijua u opštinama Plužine ili Šavnik gdje bi se ovo energetsko čvorište moglo izgraditi uz minimalan uticaj na okolinu i ljudska naselja.&nbsp;
- Strahujemo i za svoju bezbjednost jer smo upali u osinjak. Pokušavaju da nas zastraše i zaustave. O svojim strahovima obavijestili smo nadležne institucije u Crnoj Gori, kao i međunarodni faktor - zaključuju mještani.&nbsp;

Mještani Brezana u nedjelju blokiraju put: Neće nas zastrašiti, nećemo dozvoliti da naša država uništi naše selo

Radnici Solane blokirali su danas magistralu Ulcinj - Bar na dva sata. &nbsp;
- Šaljemo poruku da ćemo nastaviti sa blokadama, samo država može da riješi problem ulcinjske Solane - kazao je jedan od radnika Saša Mitrović.
Na transparentima je pisalo: „Prodajemo 15 miliona metara kvadratnih za jedan milion eura“.
Ovo je njihov peti protest i do danas ih niko nije kontaktirao povodom njihovih zahtjeva.
Podsjetimo, radnicima Solane se duguje oko 900 hiljada eura i pet godina radnog staža.
S druge strane, stanovnici Nove mahale iskazali su ogorčenje što svake subote na dva sata dolazi do zakrčenja saobraćaja u tom naselju.
Zbog blokade saobraćaja na magistralnom putu Ulcinj - Bar, koju organizuju radnici Solane, dolazi do preusmjerenja saobraćaja pa su svi oni koji iz pravca Bara dolaze u Ulcinj u periodu od 11 do 13 časova, primorani da to čine preko Valdanosa i Nove mahale, piše portal Ul-info.
- Komunalna policija i ostali organi su znali da će doći do blokade, ali ovdje nastaje haos. Ne možemo stići do svojih kuća, ili pak izaći. Ne daj Bože da se neko razboli - rekao je mještanin Nove mahale Mirsad Cungu.
Kaže kako razumije i podržava radnike Solane.&nbsp;
- Ali, ne treba mi da ispaštamo zbog toga, a posebno ne naši turisti i posjetioci - poručio je Cungu.

Radnici Solane na dva sata blokirali magistralu; Cungu: Ne možemo doći do svojih kuća

Građani Cetinja, koji svakodnevno protestuju na Kruševom ždrijelu, uputili su otvoreno pismo ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću sa pitanjima vezana za istragu višestrukog ubistva u cetinjskom naselju Medovina 12. avgusta 2022. a koje je, kako navode, dijelom prouzrokovalo drugo masovno ubistvo u Prijestonici početkom ove godine.
Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:
Medovina nije zaključena. Zašto?
Zato što morate dati odgovor na niz pitanja koja uporno postavljamo. Držimo da su upravo skrivene istine i izostali odgovori na ta pitanja dokaz loše vođene istrage, koja je najvećim dijelom prouzrokovala drugo masovno ubistvo na Cetinju, 1. januara 2025.
Jasno nam je da želite zaključiti događaje u Medovini iz niza razloga. Kao prvo, želite abolirati tadašnjeg ministra Adžića i rukovodstvo sektora bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, kako biste sebi otvorili put da lakše i bezbolnije prebrodite tragične događaje od 1. januara ove godine na Cetinju.
Podsjećamo da su upravo Demokrate 2022. godine javno pozvale Filipa Adžića da podnese neopozivu ostavku zbog, kako su tada naveli, pometnje i haosa unutar MUP-a. &nbsp;Ipak, kasnije, lider te partije Aleksa Bečić nastupio je zajedno s Adžićem na izborima, bez ikakvog objašnjenja za tako nagli politički obrat.
Odgovore koje tražimo ne tražimo samo radi rasvjetljavanja događaja i privođenja odgovornih pravdi, već i radi sprječavanja budućih sličnih tragedija u cijeloj Crnoj Gori – pa i na Cetinju.
Ministre Šaranoviću, kada ste se prihvatili funkcije ministra unutrašnjih poslova Crne Gore, obećali ste detaljnu istragu zločina u Medovini, a danas je zaključujete bez ijedne osobe privedene pravdi.
Ukoliko zaista želimo spriječiti buduće zločine i konačno omogućiti mir našim stradalima, morate odgovoriti na sljedeća pitanja:
Zašto je policija kasnila na mjesto događaja nakon poziva građana 12. avgusta 2022. godine u Medovini na Cetinju?
Otkud ubici legalno oružje, uprkos krivičnoj prijavi i prvostepenoj presudi?
Zašto policija nije adekvatno reagovala u skladu sa situacijom?
Zašto je policija došla nenaoružana, odnosno s oružjem bez municije?
Zašto policija ispred Cetinjskog manastira nije pružila prvu pomoć ranjenima?
Zašto policija ispred Cetinjskog manastira nije uzela učešće u sprečavanju zločina koji se odvijao svega stotinjak metara dalje, gdje su ljudi nemilice ubijani?
Gdje su nestali uređaji za snimanje iz Cetinjskog manastira, čijim nestankom su možda uništeni krunski dokazi?
Kako i zašto je rukovodilac operacije Goran Jokić – protiv kojeg se vodi krivični postupak – dobio unapređenje u vašoj administraciji?
Zašto policijska forenzika nije izvršila uviđaj temeljno i do kraja i prikupila sve dokaze iz kuće samog Borilovića, već su to naknadno radili članovi porodice Martinović?
Kako su neki od stradalih građana prošli policijsku blokadu u toku samog događaja, a potom bili ubijeni?
Ministre Šaranoviću, ovo su samo neka od ključnih pitanja. Slučaj u Medovini neće biti zaključen bez odgovora na ova, ali i na još niz drugih pitanja.
Svjesni smo da odgovori neće vratiti naše stradale, ali ubijeđeni smo da će ti odgovori u znatnoj mjeri pomoći i doprinijeti povećanju bezbjednosti svih građana Cetinja i cijele Crne Gore.

Građani Cetinja uputili pismo Šaranoviću: Slučaj u Medovini neće biti zaključen bez odgovora na naša pitanja

Građani Cetinja i večeras su blokirali magistralni put Cetinje - Podgorica, u mjestu Kruševo ždrijelo od 17 sati i 26 minuta. 
Blokada ove saobraćajnice je trajala do 18:26, kako je prethodno i najavljeno. 
Oni ove mirne blokade organizuju već duže od dva mjeseca, iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora.
Blokade se organizuju neprekidno kao vid saučešća porodicama stradalih u dva nezapamćena i nerasvijetljena zločina, prilikom čega je živote izgubilo dvadeset troje njihovih sugrađana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgo-necuveno-neprihvatljivo-i-uvredljivo-je-targetirati-mirne-gradane-pogodene-smrcu-23-osobe&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Građani Cetinja i večeras blokirali put ka Podgorici

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: blokada-puta